SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 10. Utorak, 31. ožujka 2015.
OPĆINA MATULJI

13.

Na temelju odredbi članka 100.stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 38/09, 8/13 , 17/14 i 4/15 pročišćeni tekst), Općinsko vijeće Općine Matulji, na 19. sjednici održanoj 26.ožujka 2015.godine donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
18 Lisina (R22, O2)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 18Lisina (R22, O2), broj elaborata 10/12 (u nastavku teksta: Plan) koji je izradila tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka i ovjerila sukladno posebnom propisu.

Članak 2.

(1)Obveza izrade i obuhvat Plana su utvrđeni Prostornim planom uređenja Općine Matulji (»Službene novine PGŽ« broj 36/08 i 46/11). Izradi plana se pristupa na osnovu Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja 18Lisina (R22, O2) (SN PGŽ broj 8/10).

(2)Obuhvat Urbanističkog plana uređenja 18 Lisina (R22, O2) obuhvaća objedinjena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene - rekreacijski centar R22 Lisina i vikend naselje O2 Lisina.

(3)Granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Površina obuhvata Plana iznosi oko 26,10 ha od čega za rekreacijski centar 24,76 ha i za vikend naselje 1,34 ha.

Članak 3.

(1)Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivomUrbanistički plan uređenja 18Lisina (R22, O2).

(2)Elaborat Urbanistički plan uređenja 18Lisina (R22, O2) se sastoji od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA koji sadrži:

A. Temeljne odredbe

B. Odredbe za provođenje

C. Završne odredbe

B.GRAFIČKOG DIJELA PLANA koji nije predmet objave i sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Korištenje i namjena površina 1:2000

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža:

2.1. Prometna infrastruktura 1:2000

2.2.Komunalna infrastruktura -
vodoopskrba i odvodnja 1:2000

2.3.Komunalna infrastruktura -
elektroopskrba i javna rasvjeta 1:2000

2.4.Komunalna infrastruktura -
telekomunikacijska mreža 1:2000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje 1:2000

C.OBVEZNIH PRILOGA PLANA koji nisu predmet objave i sadrže:

A.Obrazloženje plana

B.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

C.Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

D.Zahtjevi iz članka 79. Zakona

E.Izvješće o prethodnoj raspravi

F.Sažetak za javnost

G.Izvješće o javnoj raspravi

H.Evidencija postupka izrade i donošenja plana

I.Mišljenja iz članka 94. Zakona

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1)Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata Plana planirane su kao:

-ugostiteljsko-turistička namjena - planinarski
dom - T4,

-sportsko rekreacijska namjena - sport i
rekreacija u prirodi - R2a,

-sportsko rekreacijska namjena - rekreacijski
park - R2b,

-javne zelene površine - javni park - Z1,

-ostale namjene - povremeno stanovanje - O,

-javne prometne površine.

(2)Određivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu 1.Korištenje i namjena površina, te prema točkama 4. i 5. odredbi za provođenje.

1.1.Ugostiteljsko-turistička namjena - planinarski dom (T4)

Članak 5.

(1)Površine ugostiteljsko-turističke namjene - planinarski dom (T4) planiraju se za uređenje i izgradnju građevina za smještaj vrste planinarski dom, u skladu s važećim propisima koji uređuju područje kategorizacije ugostiteljskih objekata za smještaj. Ukupni planirani kapacitet iznosi približno 50 ležajeva.

(2)Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi i prateći sadržaji planinarskog doma, područja obuhvata i šireg područja. Prateći sadržaji obuhvaćaju: recepciju, informacije, prodaju ulaznica, iznajmljivanje opreme i bicikala, sanitarije, ugostiteljstvo (usluživanje hrane i pića), trgovinu, okupljanje, zabavu i slično, kao i smještaj domaćih životinja (konji i drugo - magarci, koze, goveda, perad i slično), te smještaj za osoblje (domara i druge).

1.2. Sportsko-rekreacijska namjena (R2a i R2b)

Članak 6.

(1)Površine sportsko-rekreacijske namjene (R2a) planiraju se za uređenje i izgradnju sportskih i rekreacijskih sadržaja u prirodi. Sport i rekreacija u prirodi obuhvaćaju aktivnosti unutar postojeće autohtone šume, uključujući planinarenje, pješačenje, šetnju, trčanje, vožnju biciklom i jahanje, vježbanje i treninge, aktivnosti vezane uz informacije, edukaciju i igru, te okrepu i odmor.

(2)Površine sportsko-rekreacijske namjene (R2b) planiraju se za uređenje i izgradnju rekreacijskog parka. Rekreacijski park obuhvaća odvijanje različitih rekreacijskih aktivnosti na otvorenom. U sklopu parka, uz šetnju, trčanje, vožnju biciklom i jahanje, vježbanje i treninge, aktivnosti vezane uz informacije, edukaciju i igru, planira se rekreacija na igralištima (odbojka, košarka, boćanje, badminton i slično te različita dječja igrališta), rekreacija na spravama (tobogan, balansiranje, penjanje i slično), adventure vožnje (žičare i slično), klizanje, sanjkanje, te osobito piknik, zoo- park (otvoreni i natkriveni obori za konje i druge domaće životinje) i različite priredbe (predavanja, radionice, ljetne škole u prirodi, različiti interdiscipli narni i audio-vizualni programi, skupovi, festivali, sajmovi i slično).

1.3. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 7.

Javne zelene površine planiraju se kao uži okoliš postojećeg spomenika borcima u narodno oslobodilačkoj borbi. Unutar javnih zelenih površina planira se očuvanje i uređenje javnog parka s naglaskom na autohtono visoko i nisko zelenilo. Obnavlja se i uređuje spomenik te prostori za komemoraciju, odnosno pješačke staze i površine.

1.4. Ostale namjene - povremeno stanovanje (O)

Članak 8.

Namjena povremenog stanovanja planira se unutar građevinskog područja vikend naselja Lisina. Osnovna namjena uključuje obiteljske kuće za povremeno stanovanje i kuće za odmor prema propisima koji uređuju pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Pomoćna namjena?

1.5. Javne prometne površine

Članak 9.

(1)Javne prometne površine namijenjene kolnom i pješačkom prometu su:

-glavna mjesna prometnica,

-sabirna prometnica,

-ostale - stambene ulice,

-rekreacijske staze,

-pješačke površine i putovi i

-javna parkirališta.

(2)Planirano prometno rješenje podrazumijeva rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih cesta, izgradnju novih parkirališta, izgradnju i rekonstrukciju pješačkih puteva i površina te biciklističkih i jahačkih staza. Prometno rješenje određeno je na način da se osigura usklađen razvoj kolnog prometa i rekreacijskih aktivnosti.

(3)Planom se određuje koridor za izgradnju prometnica, prema kojem se projektnom dokumentacijom određuje trasa koja se optimalno uklapa u teren.

(4)Javne prometne površine, uz prometnu funkciju, namjenjuju se i vođenju infrastrukturnih vodova i izgradnji objekata komunalne infrastrukture, u sklopu komunalnog opremanja naselja.

(5)U sklopu javnih prometnih površina, mogu se uređivati i površine za organizirana skupljališta otpada (eko- otok). U sklopu glavne mjesne i sabirne prometnice mogu se uređivati javna parkirališta.

(6)Razgraničenje između površina pojedine namjene i javnih površina se utvrđuje uvjetima rekonstrukcije i gradnje prometnih površina i komunalne infrastrukture.

(7)Paralelno s realizacijom prometnih površina hortikulturno se uređuju zelene površine u strukturi prometnih površina, a uz oblikovnu i zaštitnu funkciju namijenjene su uređenju objekata prometnica (odvodnja oborinskih otpadnih voda, usjeci, nasipi i slično).

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene

Članak 10.

Građevine ugostiteljsko turističke namjene planiraju se unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - planinarski dom (T4).

2.1.1. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 11.

(1)Građevna čestica za građevine ugostiteljsko turističke namjene - planinarskog doma formira se unutar površine T4. Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu. Najmanja dopuštena površina građevne čestice odgovara površini zemljišta nužnog za redovitu uporabu postojeće građevine.

(1)Oblikom i veličinom građevna čestica mora omogućiti smještaj građevina i uređenje površina prema normativima danim ovim planom, tako da se pri tome osiguraju propisane udaljenosti građevina, odvijanje internog prometa, manipulativni prostor, prostor za parkiranje, prostor za okupljanje i evakuaciju predviđenog broja korisnika i zelene površine, sve prema odredbama plana i važećih propisa, pravilima struke i funkcionalnim zahtjevima.

2.1.2. Namjena građevina

Članak 12.

(1)Građevine ugostiteljsko turističke namjene obuhvaćaju osnovnu ugostiteljsko turističku namjenu - smještaj, prateće sadržaje u funkciji sportsko-rekreacijske namjene građevinskog područja, te pomoćne namjene u sklopu građevne čestice.

(2)Smještajni kapaciteti planiraju se kao vrsta planinarski dom, u skladu s važećim propisima koji uređuju područje kategorizacije ugostiteljskih objekata za smještaj.

(3)Prateći sadržaji obuhvaćaju: recepciju, informacije, prodaju ulaznica, iznajmljivanje opreme i bicikala, sanitarije, ugostiteljstvo (usluživanje hrane i pića), trgovinu, okupljanje, zabavu i slično, kao i smještaj domaćih životinja (konji i drugo - magarci, koze, goveda, perad i slično), te smještaj za osoblje (domara i druge).

2.1.3.Veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 13.

(1)Veličina građevine (njenih nadzemnih i ukopanih dijelova) treba biti u okviru koji je određen najvećom dozvoljenom izgrađenošću građevne čestice, najvećom dozvoljenom iskorištenošću građevne čestice, najvećom dozvoljenom visinom i najvećim dozvoljenim brojem etaža građevine.

(2)Površina svih građevina na čestici (osnovnih i ostalih građevina) se uračunava u izgrađenost i iskorištenost građevne čestice.

(3)Uređena igrališta, tereni za sport i rekreaciju i otvorene površine za držanje životinja u razini uređenog terena na građevnoj čestici +/- 0,8 m se ne uračunavaju u građevinsku (bruto) površinu. Površina koju zauzimaju oprema i sprave se ne uračunavaju u građevinsku (bruto) površinu.

Članak 14.

Za građevine ugostiteljsko turističke namjene koeficijent izgrađenosti kig iznosi najviše 0,25, a koeficijent iskorištenosti kis iznosi najviše 0,6.

Članak 15.

Najveća visina V, mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja iznosi 9,0 m, a najveći broj etaža građevine E je jedna podzemna i 3 nadzemne etaže. Za nove građevine svjetla visina nadzemne etaže iznosi najmanje 2,6 m, odnosno prema posebnim propisima za pojedinu namjenu.

Članak 16.

Broj funkcionalnih jedinica za planinarski dom je jedna, najvećeg ukupnog planiranog kapaciteta približno 50 ležajeva. Za ostale prateće sadržaje, koji mogu poslovati u sklopu planinarskog doma ili odvojeno, broj funkcionalnih jedinica se ne određuje.

2.1.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 17.

Na građevnoj čestici može se graditi jednu ili više građevina, kao građevine osnovne ili prateće namjene s jednom ili više pomoćnih građevina, i kao složene građevine (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).

Članak 18.

(1)Građevina se na građevnoj čestici gradi u okviru gradivog dijela građevne čestice. Gradivi dio građevne čestice se određuje građevnim pravcem, najmanjom udaljenošću od granica građevne čestice i najmanjim međusobnim udaljenostima građevina na čestici. U okviru gradivog dijela građevne čestice se grade nadzemni i podzemni - ukopani dijelovi svih građevina na čestici.

(2)Gradivi dio građevne čestice se utvrđuje na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.

(3)Od ostalih granica je gradivi dio građevne čestice udaljen najmanje 5,0 m i ne manje od pola visine građevine (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine), gdje je V visina građevine, mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, a h ukupna visina građevine mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Iznimno, ukoliko su postojeće udaljenosti manje, pri rekonstrukciji se mogu zadržati.

Članak 19.

Udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi najmanje najmanje 8,0 m i ne manje od prosječne visine tih građevina ((V1+V2)/2 ili (h1+h2)/2 ovisno o orijentaciji građevine). Izvan gradivog dijela građevne čestice se može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, potporni zidovi, prometne kolne i pješačke površine, parkirališta i sl.

2.1.5. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 20.

(1)Građevine se oblikovno usklađuju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno- morfoloških parametara izgrađenih dijelova područja. Kod oblikovanja treba voditi računa o odnosu građevine prema cjelini sportsko-rekreacijskog centra, odnosno vikend naselja i krajoliku.

(2)Građevina planinarskog doma oblikuje se kao skladan sklop uključujući i uvažavajući postojeću građevinu.

(3)Uvjeti oblikovanja se odnose na građenje novih građevina i rekonstrukciju. Sklop građevina na čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita i kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) treba primijeniti jednako vrijedna načela oblikovanja, a ona mogu biti suvremena ili sačinjena na osnovu tradicijskih obrazaca.

(4)Pokrov krova može biti crijep, šindra, lim i drugi materijali primjereni nagibu i podneblju. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore i/ili uređaje za iskorištavanje sunčeve energije i slično, a dio krovnih ploha se može koristiti i kao prohodna terasa i zeleni krov.

Članak 21.

Kod uređenja i opremanja vanjskih površina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini sportsko-rekreacijskog centra i prirodnoj šumi, te u pravilu koristiti prirodne materijale.

2.1.6. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 22.

Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima.

2.1.7. Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelenih i parkirališnih površina

Članak 23.

(1)Ako se izvode, ograde građevnih čestica se izvode u završnoj obradi od laganih materijala (metal, drvo i slično).

(2)Radi očuvanja izgleda padina, na kosom terenu, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m. Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu. Unutar čestica se uređuju interne kolne prometnice, biciklističke staze, pješačke staze i površine, s vanjskom rasvjetom i opremom prema funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima za građevine pojedine namjene.

(3)Obvezno je osigurati vatrogasne pristupe za sve požarom ugrožene građevine i površine na čestici prema važećim propisima, te izvesti prepreke koje se u slučaju potrebe tijekom intervencije mogu ručno ukloniti, a onemogućuju parkiranje vozila van uređenih parkirnih mjesta, te osobito ispred izlaza iz građevina.

(4)Rješenjem oborinske odvodnje onemogućiti da se oborinska voda izljeva na javne ceste (priključkom na javnu odvodnju ili rješenjem u sklopu građevne čestice).

Članak 24.

(5)Pri raščišćavanju obraslih površina kako bi bile privedene namjeni, potrebno je sačuvati postojeće visoko zelenilo u što većoj mjeri, osobito vrijedne primjerke, te ga ugraditi u novo uređenje zelenih površina. Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj površini treba biti hortikulturno uređen autohtonim vrstama. Najmanje 35% površine građevne čestice se uređuje kao zelena površina.

Članak 25.

(6)Parkirna mjesta za osobne automobile (PM) i autobuse (AM) za potrebe građevine ugostiteljsko-turističke namjene rješavaju se na izdvojenom javnom parkiralištu. Izgradnja odgovarajućeg broja parkirnih mjesta prema normativu određenom Planom, u poglavlju 5.1.1., prethodi izgradnji kapaciteta ugostiteljsko-turističke namjene. Iznimno, na čestici se osiguravaju parkirna mjesta za dostavu i zaposlene u području obuhvata prema normativu minimalno 1PM na 5 zaposlenih. Na čestici se osigurava potreban broj parkirnih mjesta za bicikle (BM), prema normativu određenom Planom u poglavlju 5.1.1.

2.1.8.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 26.

Obvezna je I. kategorija uređenosti, tj. minimalno uređeno građevinsko područje koje obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.

2.1.9. Energetska učinkovitost

Članak 27.

(1)Za građevine ugostiteljsko turističke namjene projektom je potrebno osigurati viši energetski razred.

(2)Projektom je potrebno osigurati uporabu ekološki prihvatljivih energenata, uporabu sunčeve energije i energije vjetra, korištenje kišnice te ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda, sve prema tehnološkim mogućnostima.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1.Uvjeti smještaja građevina sportsko rekreacijske namjene unutar površina R2a

3.1.1. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Članak 28.

(1)Obuhvati zahvata u prostoru sportsko rekreacijske namjene formiraju se kao dijelovi cjeline unutar površina sportsko rekreacijske namjene - sport i rekreacija u prirodi - R2a.

(2)Oblikom i veličinom zahvat u prostoru mora omogućiti smještaj opreme i uređenje površina premaodredbama plana i važećih propisa, funkcionalnim i sigurnosnim zahtjevima, te pravilima struke.

3.1.2. Namjena građevina

Članak 29.

(1)Osnovna namjena sadržaja sporta i rekreacije u prirodi obuhvaća aktivnosti kao što su planinarenje, pješačenje, šetnja, trčanje, vožnja biciklom i jahanje, vježbanje i treninzi, aktivnosti vezane uz informacije, edukaciju i igru, te okrepu i odmor.

(2)Dozvoljeno je uređenje površina te postavljanje opreme i pokretnih montažno-demontažnih objekata za sport i rekreaciju (sklanjanje u prirodi, spremište rekvizita, sanitarije i slično).

3.1.3.Veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 30.

(1)Osnovne aktivnosti odvijaju se na prirodnim i uređenim površinama, na koje se može postavljati oprema. Najveća površina pojedinog uređenog punkta unutar površina R2a može biti 50 m2.

(2)Iznimno, ukoliko se grupira više punktova, razmak između njih mora iznositi najmanje 5 m, a ukupna površina više punktova u grupi može iznositi najviše 120 m2.

(3)Postavljanje opreme i pokretnih montažno-demontažnih objekata za sport i rekreaciju u prirodi planira se na način da mogu zauzimati najviše 30% površine pojedinog uređenog punkta.

Članak 31.

Broj funkcionalnih jedinica uređenih površina - punktovaza sport i rekreaciju u prirodiuvjetovan je programom i kapacitetom za pojedine sadržaje.

3.1.4. Smještaj građevine u obuhvatu zahvata

Članak 32.

Unutar obuhvata zahvata može se urediti i opremiti jedna ili više površina, te postaviti jedan ili više montažno-demontažnih objekata.

Članak 33.

(1)Montažno-demontažni objekti i oprema se postavljaju u okviru gradivog dijela obuhvata zahvata, određenog građevnim pravcem i najmanjom udaljenošću od granica zahvata u prostoru. Gradivi dio zahvata u prostoru se utvrđuje na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m. Od ostalih granica je gradivi dio obuhvata zahvata udaljen najmanje 4,0 m.

(2)Izvan gradivog dijela zahvata u prostoru mogu se graditi potporni zidovi, te uređivati prometne površine i sl. te postavljati edukacijski i/ili informacijski paneli.

(3)Unutar zaštitnog pojasa lokalne ceste vrijede ograničenja propisana zakonskom regulativom i za svaku intervenciju potrebna je suglasnost nadležne uprave za ceste.

Članak 34.

(1)Međusobne udaljenosti uređenih površina - punktova iznose okvirno 150 m.

(2)Udaljenost između pokretnih montažno-demontažnih objekata postavljenih unutar područja obuhvata Plana iznosi najmanje 200 m.

3.1.5. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 35.

Kod oblikovanja površina i odabira opreme i pokretnih montažno-demontažnih objekata za sport i rekreaciju u prirodi, treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini sportsko-rekreacijskog centra i prirodnoj šumi, te u pravilu koristiti prirodne materijale. Nije dozvoljeno postavljati montažno-demontažne objekte sa vanjskom plastičnom oblogom.

3.1.6.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 36.

Uređenjem i opremanjem površina za sport i rekreaciju u prirodi nije obveznoosigurati pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

3.1.7.Uvjeti za uređenje površina za sport i rekreaciju, zelenih i parkirališnih površina

Članak 37.

(1)Završna obrada rekreacijskih površina planira se kao travnata, zemljana ili nasuta površina, stabilizirani agregat, kameno popločenje ili slično, s uvjetom da se osigura primjereni stupanj vodopropusnosti površine i odvodnje oborinske vode.

(2)Nije dozvoljeno ograđivati građevne čestice. Iznimno, ukoliko to traže sigurnosni zahtjevi, dopušta se izvedba ograda u završnoj obradi od laganih materijala (metal, drvo i slično).

(3)Radi očuvanja izgleda padina, na kosom terenu, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 0,8 m, na međusobnim udaljenostima manjim od 8 m. Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.

Članak 38.

Pri raščišćavanju obraslih površina kako bi bile privedene namjeni, potrebno je sačuvati postojeće visoko zelenilo u što većoj mjeri, osobito vrijedne primjerke, te ga ugraditi u novo uređenje površina.

Članak 39.

Parkirna mjesta za osobne automobile (PM) i autobuse (AM) za potrebe sportsko-rekreacijske namjene rješavaju se na izdvojenom javnom parkiralištu. Izgradnja odgovarajućeg broja parkirnih mjesta prema normativu određenom Planom, u poglavlju 5.1.1., prethodi uređenju površina sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 40.

Unutar čestica se mogu urediti dodatne manje biciklističke staze te pješačke staze i površine, s opremom prema funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima.

3.1.8.Način i uvjeti priključenja obuhvata zahvata na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Priključivanje na prometnu površinu

Članak 41.

(1)Za sadržaje sporta i rekreacije u prirodi planira seu pravilu pješački pristup na prometnu površinu.

Članak 42.

(2)Obvezno je osigurati šumske putove prema posebnim propisima i zahtjevima za održavanje šuma.

Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Članak 43.

(1)Obuhvat zahvatamože biti priključen na elektroopskrbu, vodoopskrbu i na odvodnju sanitarnih otpadnih voda.

(2)Odvodnja oborinskih voda se rješava upuštanjem čistih i pročišćenih oborinskih voda u teren.

3.1.9. Energetska učinkovitost

Članak 44.

Pri izvedbi punktova sporta i rekreacije u prirodi potrebno je maksimalno umanjiti utjecaje na okoliš.

3.2.Uvjeti smještaja građevina sportsko rekreacijske namjene unutar površina R2b

3.2.1. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Članak 45.

(1)Obuhvati zahvata u prostoru sportsko rekreacijske namjene formiraju se kao dijelovi cjeline unutar površina sportsko rekreacijske namjene - rekreacijski park - R2b.

(2)Oblikom i veličinom zahvat u prostoru mora omogućiti smještaj građevina, opreme i uređenje površina prema odredbama plana i važećih propisa, funkcionalnim i sigurnosnim zahtjevima, te pravilima struke.

(3)Najmanja dopuštena površina zahvata u prostoru je 0,3 ha. Najveća dopuštena površina zahvata u prostoru je ograničena površinom sportsko rekreacijske namjene - rekreacijski park - R2b.

3.2.2. Namjena građevina

Članak 46.

(1)Osnovna namjena sadržaja rekreacijskog parka obuhvaća različite rekreacijske aktivnosti na otvorenom. U sklopu parka, uz šetnju, trčanje, vožnju biciklom i jahanje, vježbanje i treninge, aktivnosti vezane uz informacije, edukaciju i igru, planira se rekreacija na igralištima (odbojka, košarka, boćanje, badminton i slično te različita dječja igrališta), rekreacija na spravama (tobogan, balansiranje, penjanje i slično), adrenalinske vožnje (žičare i slično), klizanje, sanjkanje, te osobito piknik, zoo-park (otvoreni i natkriveni obori za konje i druge domaće životinje) i različite priredbe (predavanja, radionice, ljetne škole u prirodi, različiti interdisciplinarni i audio-vizualni programi, skupovi, festivali, sajmovi i slično).

(2)Osnovne aktivnosti odvijaju se na uređenim otvorenim ili natkrivenim površinama, koje se mogu opremati mobilijarom i spravama i na kojima se mogu graditi pomoćne građevine (sklanjanje u prirodi, spremište rekvizita, sanitarije, priprema i usluživanje hrane i pića i slično) i postavljati pokretni montažno-demontažni objekti (sklanjanje u prirodi, spremište rekvizita, sanitarije i slično).

3.2.3.Veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 47.

(1)Veličina građevine (njenih nadzemnih i ukopanih dijelova) treba biti u okviru koji je određen najvećom dozvoljenom izgrađenošću obuhvata zahvata, najvećom dozvoljenom iskorištenošću obuhvata zahvata, najvećom dozvoljenom visinom i najvećim dozvoljenim brojem etaža građevine.

(2)Površina svih građevina unutar obuhvata zahvata (osnovnih i ostalih građevina) se uračunava u izgrađenost i iskorištenost obuhvata zahvata.

(3)Uređena igrališta i tereni za sport i rekreaciju u razini uređenog terena na građevnoj čestici +/- 0,8 m se ne uračunavaju u građevinsku (bruto) površinu.

(4)Površina koju zauzimaju oprema i sprave se ne uračunavaju u građevinsku (bruto) površinu.

Članak 48.

(1)Koeficijent izgrađenosti obuhvata zahvatakig iznosi najviše 1,0%, a koeficijent iskorištenosti obuhvata zahvata kis iznosi najviše 1,0%. Kad se grade nadstrešnice, kig i kis obuhvata zahvata umanjuju se za polovicu omjeranatkrivene i ukupne površine obuhvata zahvata.

(2)Najveća bruto razvijena površina pojedine građevine iznosi 50 m2 za pomoćne građevine.

(3)Najveća pojedina natkrivena površina iznosi 50 m2 (bez primjene koeficijenta). Iznimno, za natkrivene obore za konje najveća pojedina natkrivena površina iznosi 100 m2.

(4)Najveće dimenzije pojedinog pokretnog montažno- demontažnog objekta iznose 3,0 x 3,0 x 3,0 m.

Članak 49.

(1)Najveća visina V građevine iznosi 3,0 m, a najveći broj etaža građevine E je 1 etaža. Preporuča se da se pomoćne građevine grade kao poluukopane, tj. s jednom etažom - suterenom.

(2)Visina sprava i opreme za sport i rekreaciju nije ograničena.

Članak 50.

Broj funkcionalnih jedinica uređenih površina, uvjetovan je programom i kapacitetom za pojedine sadržaje.

3.2.4. Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata

Članak 51.

Unutar obuhvata zahvata može se urediti i opremiti jedna ili više površina, te graditi jedna ili više građevina.

Članak 52.

(1)Građevine se grade u okviru gradivog dijela obuhvata zahvata, određenog građevnim pravcem, najmanjom udaljenošću od granica zahvata u prostoru i najmanjim međusobnim udaljenostima građevina unutar zahvata u prostoru. U okviru gradivog dijela zahvata u prostoru se grade nadzemni i podzemni - ukopani dijelovi svih građevina.

(2)Gradivi dio zahvata u prostoru se utvrđuje na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m. Od ostalih granica je gradivi dio obuhvata zahvata udaljen najmanje 4,0 m.

(3)Izvan gradivog dijela zahvata u prostoru mogu se graditi potporni zidovi, te uređivati prometne površine i sl. te postavljati edukacijski i/ili informacijski paneli i druga slična oprema.

(4)Unutar zaštitnog pojasalokalne ceste vrijede ograničenja propisana zakonskom regulativom i za svaku intervenciju potrebna je suglasnost nadležne uprave za ceste.

Članak 53.

(1)Udaljenost između građevina (zatvorenih i natkrivenih) unutar zahvata u prostoru iznosi najmanje 6,0 m.

(2)Udaljenost između pokretnih montažno-demontažnih objekata postavljenih unutar područja obuhvata Plana iznosi najmanje 200 m.

3.2.5. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 54.

(1)Kod oblikovanja građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini sportsko-rekreacijskog centra, odnosno vikend naselja i krajoliku. Građevine se oblikovno usklađuju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno-morfoloških parametara izgrađenih dijelova područja.

(2)Sklop svih građevina unutar površine rekreacijskog parka treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita i kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) treba primijeniti jednako vrijedna načela oblikovanja, a ona mogu biti suvremena ili sačinjena na osnovu tradicijskih obrazaca.

(3)Krov suterenskih građevina izvodi se kao ravan, zeleni i/ili prohodan krov.

Članak 55.

Kod oblikovanja površina i opreme rekreacijskih igrališta i drugih površina te pokretnih montažno-demontažnih objekata, treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini sportsko-rekreacijskog centra i prirodnoj šumi, te u pravilu koristiti prirodne materijale. Nije dozvoljeno postavljati montažno-demontažne objekte sa vanjskom plastičnom oblogom.

3.2.6.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 56.

Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima.

3.2.7.Uvjeti za uređenje površina za sport i rekreaciju, zelenih i parkirališnih površina

Članak 57.

(1)Završna obrada rekreacijskih površina planira se kao travnata, zemljana ili nasuta površina, stabilizirani agregat, gumena površina, kameno popločenje ili slično, s uvjetom da se osigura primjereni stupanj vodopropusnosti površine i odvodnje oborinske vode.

(2)Nije dozvoljeno ograđivati građevne čestice. Iznimno, ukoliko to traže sigurnosni zahtjevi, dopušta se izvedba ograda pojedinih funkcionalnih cjelina u završnoj obradi od laganih materijala (metal, drvo i slično).

(3)Radi očuvanja izgleda padina, na kosom terenu, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m. Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.

Članak 58.

(1) U sklopu površina rekreacijskog centra, pri raščišćavanju obraslih površina kako bi bile privedene namjeni, potrebno je sačuvati postojeće visoko zelenilo u što većoj mjeri, osobito vrijedne primjerke, te ga ugraditi u novo uređenje zelenih površina. Dio obuhvata zahvata prema javnoj prometnoj površini treba biti hortikulturno uređen autohtonim vrstama.

(2) Najmanje 90% površine obuhvata zahvata uređuje se kao zelena površina.

Članak 59.

(1)Parkirna mjesta za osobne automobile (PM) i autobuse (AM) za potrebe sportsko-rekreacijske namjene rješavaju se u pravilu na izdvojenom javnom parkiralištu. Izgradnja odgovarajućeg broja parkirnih mjesta prema normativu određenom Planom, u poglavlju 5.1.1., prethodi uređenju površina sportsko rekreacijske namjene.

(2)Obveza je osigurati potreban broj mjesta za bicikle (BM) unutar obuhvata zahvata.

Članak 60.

(1)Unutar obuhvata zahvata mogu se urediti interne, odnosno sekundarne kolne prometnice, biciklističke staze, pješačke staze i površine, s vanjskom rasvjetom i opremom prema funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima za građevine pojedine namjene.

(2Obvezno je osigurati vatrogasne pristupe za sve požarom ugrožene građevine i površine prema važećim propisima.

3.2.8.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Priključivanje na prometnu površinu

Članak 61.

(1)Za sadržaje rekreacijskog parka planira se obvezan pješački pristup na prometnu površinu.

(2)Obuhvat zahvata u pravilu može imati izravan kolni pristup na prometnu površinu. Kolni priključak na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

(3)Kotu priključka obuhvata zahvata na prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine i koti postojećeg terena. Jedan obuhvat zahvata može imati više priključaka na prometne površine.

(4)Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice treba osigurati neometano odvijanje prometa obzirom na namjenu kao i propisan pristup vatrogasnih i interventnih vozila. Iznimno kad pristup vatrogasnih vozila nije moguć treba sukladno posebnim uvjetima propisati dodatne mjere zaštite od požara.

Članak 62.

Obvezno je osigurati šumske putove prema posebnim propisima i zahtjevima za održavanje šuma.

Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Članak 63.

(1)Obuhvat zahvata rekreacijskog parka može biti priključen, prema potrebama pojedinih sadržaja, na elektroopskrbu, vodoopskrbu i na odvodnju sanitarnih otpadnih voda ako je kanalizacijska mreža izvedena u zoni gradnje. Ukoliko kanalizacijska mreža nije izvedena, uvjetuje se zbrinjavanje otpadnih voda na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša i prema posebnim uvjetima, u kom slučaju se za građevine veličine do 10 ES planira mogućnost zbrinjavanja otpadnih voda putem individualnih uređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (u rangu biološkog postupka pročišćavanja).

(2)Odvodnja oborinskih voda se rješava upuštanjem čistih i pročišćenih oborinskih voda u prirodni recipijent na površini obuhvat zahvata ili u prirodni recipijent prema posebnim uvjetima komunalnih i javnih poduzeća.

3.2.9. Energetska učinkovitost

Članak 64.

Za građevine rekreacijskog parka projektom je potrebno osigurati uporabu ekološki prihvatljivih energenata, uporabu sunčeve energije i energije vjetra, korištenje kišnice te ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda, sve prema tehnološkim i stvarnim mogućnostima te odabir sprava i uređaja s visokom učinkovitošću.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 65.

(1)Građevne čestice za građevine stambene namjene formiraju se unutar površine O2.

(2)Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 250 m2.

(3)Najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena.

(4)Oblikom i veličinom građevna čestica mora omogućiti smještaj građevina i uređenje površina prema normativima danim ovim planom, tako da se pri tome osiguraju propisane udaljenosti građevina, odvijanje internog prometa, manipulativni prostor, prostor za parkiranje i zelene površine, sve prema odredbama plana i važećih propisa, pravilima struke i funkcionalnim zahtjevima.

4.2. Namjena građevina

Članak 66.

(1)Unutar površine O2, odnosno vikend naselja planiraju se stambene građevine, odnosno građevine namijenjene povremenom stanovanju.

(2)Stambene građevine su namijenjene isključivo stanovanju kao osnovnoj namjeni, te svim pomoćnim sadržajima stanovanja (garaže, drvarnice, spremišta, sjenice, ljetne kuhinje i sl.).

4.3.Veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 67.

(1)Površina svih građevina na čestici (osnovnih i ostalih građevina) se uračunava u izgrađenost i iskorištenost građevne čestice.

(2)Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.

(3)Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,4.

(4)Najmanja dopuštena tlocrtna površina pod građevinom iznosi 40 m2.

(5)Najveća dopuštena tlocrtna površina pod građevinom iznosi 80 m2.

Članak 68.

(1)Najveći dopušteni broj etaža građevine (E) je 2 etaže.

(2)Najveća dopuštena ukupna visina građevine (h) je 7,0 m.

(3)Za nove građevine svjetla visina nadzemne etaže iznosi najmanje 2,6 m.

Članak 69.

Svaka građevina može imati maksimalno 2 funkcionalne jedinice - stana.

4.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 70.

Na čestici je dopuštena izgradnja jedne osnovne građevine. Nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina.

Članak 71.

(1)Građevina se smješta unutar gradivog dijela građevne čestice.

(2)Gradivi dio građevne čestice se određuje građevnim pravcem, najmanjom udaljenošću od granica građevne čestice i najmanjim međusobnim udaljenostima građevina na čestici. U okviru gradivog dijela građevne čestice se grade nadzemni i podzemni - ukopani dijelovi svih građevina na čestici.

(3)Gradivi dio građevne čestice se utvrđuje na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.

(4)Od ostalih granica je gradivi dio građevne čestice udaljen najmanje 4,0 m.

(5)Izvan gradivog dijela građevne čestice se može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, potporni zidovi, prometne kolne i pješačke površine, parkirališta i sl.

(6)Unutar zaštitnog pojasa lokalne ceste vrijede ograničenja propisana zakonskom regulativom i za svaku intervenciju potrebna je suglasnost nadležne uprave za ceste.

4.5. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 72.

(1)Kod oblikovanja građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini sportsko-rekreacijskog centra, odnosno vikend naselja i krajoliku. Građevine se oblikovno usklađuju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno-morfoloških parametara izgrađenih dijelova područja.

(2)Krovišta građevina moraju biti kosa dvostrešna, nagiba 35-45Ê, prekrivena tradicionalnim materijalima koji se koriste za pokrove građevina u brdsko-planinskom području.

4.6.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 73.

Projektom je potrebno omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima.

4.7.Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelenih i parkirališnih površina

Članak 74.

(1)Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu. Rješenjem oborinske odvodnje onemogućiti da se oborinska voda izljeva na javne ceste (priključkom na javnu odvodnju ili rješenjem u sklopu građevne čestice).

(2)Radi očuvanja izgleda padina, na kosom terenu, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.

(3)Ograde se izvode od autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog zelenila), visine do 1,0 m.

Članak 75.

(1)Na građevnim česticama unutar vikend naselja, pri raščišćavanju obraslih površina kako bi bile privedene namjeni, potrebno je sačuvati postojeće visoko zelenilo u što većoj mjeri, osobito vrijedne primjerke, te ga ugraditi u novo uređenje zelenih površina. Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj površini treba biti hortikulturno uređen autohtonim vrstama.

(2)Najmanje 50% građevne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim biljnim vrstama.

Članak 76.

(1)Obveza je osigurati potreban broj parkirnih-garažnih mjesta za osobne automobile (PM) unutar građevne čestice.

(2)Minimalni potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta određuje se prema sljedećim normativima za stanovanje:

-1 PM po građevnoj čestici, i dodatno

-1 PM po stambenoj jedinici do 80 m2 neto površine

-2 PM po stambenoj jedinici preko 80 m2 neto površine.

4.8.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 77.

Obvezna je I. kategorija uređenosti, tj. minimalno uređeno građevinsko područje koje obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.

Priključivanje na prometnu površinu

Članak 78.

(1)Građevna čestica mora imati izravan kolni i pješački pristup na prometnu površinu. Kolni priključak na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

(2)Kotu priključka građevne čestice na prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine i koti postojećeg terena. Jedna građevna čestica može imati više priključaka na prometne površine.

(3)Izravnim pristupom na javnu prometnu površinu smatra se i pristupni put najmanje širine 3 m, i iznimno pješački put maksimalne dužine 50 m.

Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Članak 79.

(1)Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i na odvodnju sanitarnih otpadnih voda.

(2)Do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu vodom treba riješiti gradnjom cisterne na građevnoj čestici.

(3)Do izgradnje sustava otpadnih voda odvodnju treba riješiti gradnjom septičke taložnice.

(4)Odvodnja oborinskih voda se rješava upuštanjem čistih i pročišćenih oborinskih voda u prirodni recipijent na površini građevne čestice ili u prirodni recipijent prema posebnim uvjetima komunalnih i javnih poduzeća.

4.9. Energetska učinkovitost

Članak 80.

Projektom građevina mora se osigurati viši energetski razred nove ili rekonstruirane zgrade.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 81.

(1)Prometni sustav obuhvaćenog područja čine kolne, pješačke, biciklističke i jahačke prometne površine, te površine namijenjene prometu u mirovanju, kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna infrastruktura.

(2)Planom su unutar obuhvaćenog područja osigurane površine i predviđeni osnovni pravci prometnog sustava koji čine glavna mjesna prometnica, sabirna prometnica planske oznake, ostale - stambene ulice, javno parkiralištei rekreacijske staze.

Članak 82.

Prometnice se izvode unutar koridora načelno određenog planom. Planira se fazna izvedba po potrebi. Faze mogu sadržavati izvedbu u minimalnoj širini s kasnijim proširenjem do punog profila, kao i izvedbu potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu s fazom uređenja sportsko-rekreacijskih sadržaja i kapacitetom ugostiteljsko turističkih sadržaja.

Članak 83.

Infrastrukturni vodovi u pravilu se izvode u trupu prometnica.

glavna mjesna prometnica

Članak 84.

Uvjeti za rekonstrukciju lokalne ceste L10 Rukavac (Ž 2) - Lisina - Žejane (Ž 4):

-planiraju se 2 vozna traka, minimalna širina svakog voznog traka iznosi 3,0 m,

-poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi 2,5%-4,0%,

-najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 10% (izuzetno12%),

-planiraju se obostrani rubni trakovi, minimalna širina svakog rubnog traka iznosi 0,2 m,

-planira se jednostrani (na strani prema vikend naselju) ili obostrani nogostup, minimalna širina nogostupa iznosi 1,6 m,

-ako se gradi, biciklistička staza mora biti dvosmjerna, minimalne širine 2,0 m, i od kolnika odvojena zelenim pojasom minimalne širine 1,0 m,

-ako se grade, javna parkirališta uz cestu izvode se unutar zelenog pojasa, grupirana na način da se posadi 1 stablo na svaka 4 parkirna mjesta

-zaštitne širine prometnice:

-udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 m,

-drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti najmanje 1,5 m od ruba kolnika,

-odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnice:

-nogostup nadvisuje kolnik za 0,15 m,

-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska i dječja kolica,

-kolni priključci građevnih čestica preko nogostupa obvezno se izvode se sa zakošenim (položenim rubnjacima),

-parkirališta uz cestu izvode se sa zakošenim (položenim rubnjacima),

-ako se grade, stajališta autobusa javnog i turističkog prijevoza planiraju se s ugibalištima.

sabirna prometnica

Članak 85.

Uvjeti za rekonstrukciju nerazvrstane ceste Lisina - Zvoneća:

-planiraju se 2 vozna traka, minimalna širina svakog voznog traka iznosi 2,75 m,

-planiraju se obostrani rubni trakovi, minimalna širina svakog rubnog traka iznosi 0,2 m,

-planira se jednostrani ili obostrani nogostup, minimalna širina nogostupa iznosi 1,6 m,

-ako se gradi, biciklistička staza mora biti dvosmjerna, minimalne širine 2,0 m, i od kolnika odvojena zelenim pojasom minimalne širine 1,0 m,

-ako se grade, javna parkirališta uz cestu izvode se unutar pojasa zelenila, grupirana na način da se posadi 1 stablo na svaka 4 parkirna mjesta

-zaštitne širine prometnice:

-udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija sl.) iznosi min. 0,75 m,

-drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti najmanje 1,5 m od ruba kolnika,

-odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnice:

-nogostup nadvisuje kolnik za 0,15 m,

-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica,

-parkirališta uz cestu izvode se sa zakošenim (položenim rubnjacima),

-kolni priključci građevnih čestica ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene izvode se u ravnini kolnika,

-ako se grade, stajališta autobusa javnog i turističkog prijevoza planiraju se s ugibalištima.

ostale - stambene ulice

Članak 86.

Uvjeti za gradnju ostalih ulica:

-planiraju se 2 vozna traka, minimalna širina svakog voznog traka iznosi 2,75 m,

-planiraju se obostrani rubni trakovi, minimalna širina svakog rubnog traka iznosi 0,2 m,

-planira se jednostrani ili obostrani nogostup, minimalna širina nogostupa iznosi 1,6 m,

-zaštitne širine prometnice:

-udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija sl.) iznosi min. 0,75 m,

-drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti najmanje 1,5 m od ruba kolnika,

-odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnice:

-nogostup nadvisuje kolnik za 0,15 m,

-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica,

-kolni priključci građevnih čestica stambene namjene izvode se sa zakošenim (položenim rubnjacima),

-kolni priključci građevnih čestica javnog parkirališta izvode se u ravnini kolnika.

rekreacijske staze

Članak 87.

(1)Na području obuhvata planiraju se rekreacijske staze, namijenjene kretanju pješaka, biciklista i jahača, te povremenom interventnom prometu, dostavi i prometu za potrebe održavanja šuma. Iznimno, rekreacijska staza koja zadovoljava uvjete za kolni promet, namjenjuje se prometu vozila izletnika, ukoliko i na način koji odobri Općina Matulji.

(2)Uvjeti za rekonstrukciju i gradnju rekreacijskih staza:

-završna obrada rekreacijskih staza planira se kao zemljani ili nasuti put, stabilizirani agregat, makadam, kameno popločenje ili slično, s uvjetom da se osigura primjereni stupanj vodopropusnosti površine i odvodnje oborinske vode,

-za kretanje pješaka u jednom smjeru potrebno je osigurati širinu minimalno 0,75 m,

-za kretanje jahača u jednom smjeru potrebno je osigurati širinu minimalno 1,30 m,

-za kretanje biciklista u jednom smjeru potrebno je osigurati širinu minimalno 1,0 m,

-za kretanje gospodarskih vozila u službi održavanja šuma potrebno je osigurati širinu minimalno 3,5 m.

5.1.1. Javna parkirališta

Članak 88.

(1)Za potrebe izletnika i posjetitelja planiranog planinarskog doma, planiraju se javna parkirališta, unutar površine javnog parkirališta planske oznake P te unutar koridora javnih prometnica, odnosnoglavne mjesne i sabirne prometnice.Planirani razmještaj parkirališta je prikazan na kartografskom prikazu 2.1. Prometna infrastruktura.

(2)Javna parkirna mjesta planiraju se za osobna vozila (PM), autobuse (AM) i bicikle (BM).

(3)Parkirališna mjesta se ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 89.

(1)Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m za osobna vozila (PM) i 4,0 x 12,0 m za autobuse (AM).

(2)U sklopu parkirališta se osigurava najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištu s manje od 20 mjesta, za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Pristupačna mjesta se vidljivo označavaju, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu. Najmanje veličine mjesta su 3,7 x 5,0 m za jedno mjesto, odnosno 5,9 x 5,0 m za dva mjesta okomito na kolnik.

(3)Završna obrada parkirališta planira se kao zemljana ili nasuta površina, stabilizirani agregat, kameno ili betonsko popločenje ili slično.

Članak 90.

Uvjeti za izgradnju javnog parkirališta na izdvojenim česticama planske oznake P:

-minimalna veličina građevne čestice i građevine parkirališta određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse,

-koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice parkirališta je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina i iznosi najviše 0,6, a neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu površinu s najmanje 1 stablom na 4 parkirna mjesta,

-planira se formiranje više grupa s najviše 20 parkirnih mjesta, svaka s posebnim cestovnim odvojkom, odnosno priključkom na javnu prometnu površinu, koje se projektom prilagođuju terenu i zatečenom visokom zelenilu koje je potrebno sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

Članak 91.

(1)Planira se fazna izvedba parkirališta, u skladu s potrebama i realizacijom zone kao cjeline.

(2)Minimalni potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:.

- stanovanje: 1 PM po
građevnoj čestici, i dodatno

+ 1 PM po stambenoj jedinici
do 80 m2 neto površine

+ 2 PM po stambenoj jedinici
preko 80 m2 neto površine

- trgovina i uslužne djelatnosti:
1 PM na 25 m2 građevinske
bruto

površine

-restorani i kavane:
1 PM na 4 sjedeća mjesta +
1 BM na 8 sjedećih

mjesta

-planinarski dom:
1 PM na smještajnu jedinicu do 2 ležaja odnosno 2 PM na smještajnu jedinicu s više od 2 ležaja

+ 1 BM na 4 ležaja + 1 AM

-društveni sadržaji:
1 PM na 10 sjed. mjesta

-sportsko rekreacijski sadržaji:
2 PM na 1 ha uređenog zahvata + 5 AM na 4 ha uređenog zahvata

5.1.2. Pješačke površine i putovi

Članak 92.

(1)Na području obuhvata osnovne pješačke površine i putovi koji se planiraju su nogostupi unutar koridora javnih prometnica i pješački pravci u sklopu rekreacijskih staza.

(2)Sekundarni pješački putovi mogu se uređivati unutar površina svih namjena. Za kretanje pješaka u jednom smjeru potrebno je osigurati širinu minimalno 0,75 m.

(3)Završna obrada sekundarnih pješačkih putrova planira se kao travnata, zemljana ili nasuta površina, stabilizirani agregat ili slično.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 93.

(1)Planom je predviđena izgradnja kabelske kanalizacije u zoni namijenjenoj za povremeno stanovanje, a točka koncentracije buduće elektroničke komunikacijske infrastrukture (distribucijski čvor) planirana je kraj objekta (vanjski kabinet) postojećeg planinarskog doma Lisina, kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.4. Komunalna infrastruktura - telekomunikacijska mreža.

(2)Trasa kabelske kanalizacije planirana je u koridoru prometnica.Projekti novih prometnica te rekonstrukcije postojećih prometnica i ostalih infrastrukturalnih objekata unutar zone UPU Lisina moraju obuhvatiti i projekte izgradnje nove kabelske kanalizacije.

(3)Kabelska kanalizacija elektroničke komunikacijske infrastrukture gradit će se cijevima PEHD promjera 50 mm. U prekope ugrađivat će se PVC cijevi promjera 110 mm. Na raskršćima prometnica, mjestima loma kabelske kanalizacije te na priključnim točkama na granici parcela ugrađivat će se betonski zdenci. Pozicije zdenaca na mjestima kabelskih nastavaka kao i broj te promjer cijevi definirat će se projektima razrade kabela na osnovu zahtjeva korisnika.

(4)Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih propisima o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture.

(5)Priključna točka na postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, koja je od zone UPU Lisina udaljena cca 3km, prikazana je na kartografskom prikazu 2.4. Komunalna infrastruktura - telekomunikacijska mreža, a nalazi se na granici obuhvata prostornog plana (smjer Zvoneća).

Članak 94.

(1)Elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, mora osigurati pokrivenost zone adekvatnim radijskim signalom.

(2)U svrhu omogućavanja kvalitetnog pokrivanja područja obuhvata plana signalom za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, uz osiguravanje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje dodatnih baznih postaja i njihovih antenskih prihvata.Mikrolokacije za postavljanje baznih stanica i njihovih anatenskih prihvata na građevinama ili samonosivim stupovima utvrđuju se nakon svih potrebnih mjerenja te u dogovoru s vlasnicima zemljišta ili objekata uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatera gdje god je to moguće.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 95.

(1)Planira se opremanje područja zone obuhvata komunalnom infrastrukturom, u skladu s namjenama pojedinih površina. Preporuča se objedinjena izrada projekata svih infrastrukturnih vodova pri izradi projekata prometnica.

(2)Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima i kartografskim prikazima plana, 2.2. - 2.4. Komunalna infrastruktura.

(3)Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. U pravilu se kod križanja s mrežom kanalizacije cjevovodi vodoopskrbe izvode iznad kolektora.

(4)Trase mreža treba gdje god je moguće voditi javnim površinama. U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevnih čestica drugih namjena.

5.3.1. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 96.

(1)Za potrebe planirane gradnje predviđa se izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda u trupu planiranih i postojećih prometnica.

(2)Vodoopskrba kompletnog područja zahvata je iz vodosprema »Lisina (500m3)« 760mnm.

(3)U kartografskom prikazu 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba i odvodnjanačelno su prikazane nove trase cjevovoda. Projektnom dokumentacijom trase se mogu korigirati prema terenskim prilikama, faznosti gradnje, imovinsko pravnim uvjetima i slično.

Članak 97.

(1)Nove trase cjevovoda graditi će se za potrebe vodoopskrbe i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe treba ugraditi hidrante prema važećim propisima o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(2)Norma potrošnje stanovnika unutar područja stambene i područja mješovite namjene može se usvojiti 250 l/stan/dan, dok se norma za zaposlene predviđa od 70-80 l/stan/dan. Kod dimenzioniranja vodovoda treba uzeti u obzir protupožarnu količinu vode u vrijednosti od 10 /s.

(3)Eventualno veća protupožarna količina vode može biti kod objekata specifične namjene, što se može utvrditi na osnovu elaborata procijene ugroženosti od požara.

(4)Projektom cjevovoda je obveznoje hidrauličkim proračunom dokazati potrebne količine sanitarne - potrošne i protupožarne vode postojećih i novih sadržaja.

(5)Projektant se obvezuje da kod izrade tehničke dokumentacije u segmentu projektiranja vodovoda od predstavnika služba u Komunalnom društvu zatraži projektantske uvjete.

Članak 98.

(1)Prilikom gradnje novih, te kod rekonstrukcije postojećih cjevovoda koristiti ductilne cijevi.

(2)Cijevi se polažu u iskopani kanal dubine 100 - 150 cm na za to pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Cijevi se u debljini od 30 cm iznad tjemena zatrpavaju pijeskom, a ostatak rova ispuniti nabijenim materijalom iz iskopa (max zrno 10 cm).

(3)Sva čvorna mjesta, zasuni, odzračni ventili, muljni ispusti smještaju se u okna. Okna moraju imati poklopac veličine 600 x 600 mm i moraju biti odgovarajuće nosivosti ovisno o mjestu ugradnje.

(4)Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja trebaju se poštivati tehnički uvjeti o međusobnoj udaljenosti pojedinih instalacija, te načinu izvedbe i zaštiti križanja.

5.3.2.Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda

Članak 99.

(1)Unutar obuhvata plana predviđa se izgradnja razdjelnog tipa odvodnje otpadnih voda.

(2)U kartografskom prikazu 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba i odvodnjanačelno su prikazane nove trase cjevovoda. Projektnom dokumentacijom trase se mogu korigirati prema terenskim prilikama, faznosti gradnje, imovinsko pravnim uvjetima i slično.

(3)Predmetna zona nalazi se u IV. Zoni zaštite izvorišta za piće u Istarskoj županiji (izvorište Sv. Ivan). Prilikom projektiranja moraju se poštovati odredbe Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Članak 100.

(1)Predviđene cijevi odvodnje otpadne vode postavljaju se u iskopani kanal na pješčanu posteljicu debljine 10cm. Nakon postave cijevi iste se zatrpavaju pijeskom u debljini od 30cm. Preostali dio rova do kolničke konstrukcije zatrpava se materijalom iz iskopa (max. zrno 10 cm). Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, te na svakih 40 m predvidjeti reviziono okno.

(2)Sve otpadne vode sa parcela prije ispusta u sustav javne odvodnje pročistiti do potrebne kvalitete.

(3)Projekte odvodnje potrebno je dostaviti na suglasnost komunalnom društvu.

sanitarna otpadna voda

Članak 101.

(1)Unutar obuhvata plana predviđa se izgradnja novih kolektora sanitarne otpadne vode u trupu prometnica. Sanitarna otpadna voda odvodi se u manji lokalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda drugog stupnja pročišćavanja.

(2)Koncepcija rješenja javne kanalizacije predviđa gravitacijski sustav. Ukoliko neki od objekata ne može ostvariti gravitacijski priključak na sustav javne kanalizacije, vlasnik objekta dužan je izgraditi internu crpnu stanicu.

Članak 102.

Na lokacijama gdje nema izgrađene javne kanalizacije novi objekti odvodnju sanitarnih otpadnih voda moraju rješavati sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka i Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji. Privremeno rješenje odvodnje sanitarne otpadne vode mora biti predviđeno na način koji se u konačnici mora uklopiti u rješenje odvodnje otpadnih voda predmetnog područja. Nakon izgradnje cjelokupnog sustava odvodnje otpadnih voda, vlasnik građevine je dužan izvršiti prespajanje sa privremenog rješenja na sustav javne odvodnje.

oborinska otpadna voda

Članak 103.

(1)Oborinska voda sa građevinskih čestica treba se zbrinjavati lokalno na samim česticama preko upojnih građevina.

(2)Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina prihvatiti nepropusnom kanalizacijom, prethodno pročistiti, te putem upojnih bunara upustiti u podzemlje.

5.3.3. Uvjeti gradnje mreže elektroopskrbe

Članak 104.

(1)Postojeću trafostanicu 20/0.4 kV Lisina moguće je, po potrebi, zamijeniti novom trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(2)Buduća trafostanica 20/0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa i definiranja stvarnih potreba kupaca. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina.

(3)Za trafostanicu 20/0,4 kV je potrebno osigurati zasebnu građevinsku česticu na način da trafostanice bude minimalno udaljena 1 m od granice čestice, a 2 m od javne površine.

(4)U slučaju da pojedini budući potrošači električne energije zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojeće, odnosno novo planirane trafostanice 20/ 0,4 kV iz ovog plana, potrebno je osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Članak 105.

(1)Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po trasama koje su načelno prikazane u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacije trafostanice.

(2)Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se podzemnim kabelima, ili kao nadzemne na betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim vodičima.

Članak 106.

(1)Javna rasvjeta planira se uz javne prometne površine kako je načelno prikazano na kartografskom prikazu 2.3. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba i javna rasvjeta.

(2)Planom se predviđa ekološka rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa.

(3)U sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

(4)Projektnom dokumentacijom definirati će se njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijati će se u sklopu sadašnje i buduće nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. U dijelu gdje će se izvoditi kao samostalna, trase će se što je moguće više izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 20 kV i 0,4 naponskog nivoa.

5.3.4.Plinoopskrba i alternativni izvori energije

Članak 107.

U sklopu vikend naselja i za potrebe planinarskog doma planira se mogućnost korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

Članak 108.

Predviđa se korištenje primarnih i dopunskih prirodno obnovljivih izvora energije, odnosno, solarne energije, biomase i drugih izvora energije.

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 109.

Javna zelena površina planira se unutar površine planske oznake Z1 javne zelene površine - javni park. Park se planira kao uži okoliš postojećeg spomenika borcima u narodno oslobodilačkoj borbi. Unutar javnih zelenih površina planira se očuvanje i uređenje javnog parka s naglaskom na autohtono visoko i nisko zelenilo. Obnavlja se i uređuje spomenik te prostori za komemoraciju, odnosno pješačke staze i površine.

Članak 110.

(1)Javne zelene površine uređuju se kao jedinstvena oblikovna cjelina, prema projektu krajobraznog uređenja.

(2)Javne zelene površine mogu se opremati parkovnom opremom koja ne narušava prostor za komemoraciju ispred spomenika (klupe, košarice za otpatke, pergole, i sl.) te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i sl.

7MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 111.

(1)Na području obuhvata plana mjerama zaštite obuhvaćene su sljedeće vrijednosti:

-prirodne vrijednosti bioraznolikosti ekosustava šuma i livada,

-ambijentalne vrijednosti reljefa i terena karakterističnih za kraško područje,

-kulturno-povijesno značenje planinarskog doma, spomenika i spomen-ploče partizanskim borcima.

(2)Planske mjere zaštite obuhvaćene uvjetima gradnje uključuju:

-turističko-rekreativne aktivnosti se privođenjem namjeni površina u području obuhvata oragniziraju i stavljaju pod kontrolu,

-travnjaci, šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) se čuvaju u većoj mjeri,

-visoka vegetacija se čuva u većoj mjeri,

-uređenje zelenih površina provodi se sadnjom autohtonih vrsta - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

-u većoj mjeri zadržavaju se prirodne kvalitete prostora, tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž,

-na svim građevnim česticama propisane su minimalne površine zelenila

-propisano je uređenje područja spomen obilježja,

-propisano je uvažavanje povijesne građevine pri rekonstrukciji planinarskog doma.

Članak 112.

(1)Na području obuhvata planiraju se isključivo zahvati i djelatnosti koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen značajni krajobraz, sukladno zakonskim propisima i Mjerama zaštite, uređenja, unapređenja i korištenja Zaštićenog krajolika Lisina (SN PGŽ 23/ 98).

(2)Gradnja zatvorenih građevina planira se na čestici planinarskog doma i unutar građevinskog područja vikend naselja, u skladu s planiranom namjenom, dok se na ostalim površinama planira uređenje površina i postavljanje opreme koja ne narušava obilježja krajolika, te gradnja nadstrešnica i pomoćnihgrađevina ograničenih površina.

(3)Aktivnosti koje narušavaju prirodni izgled područja, te predstavljaju zagađenje okoliša, proizvode buku i pretjerano osvjetljenje (kao auto i moto sportovi) se ne planiraju.

(4)Dijelovi prirode veće ambijentalne vrijednosti prikazani na kartografskom prikazu3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina izuzimaju se od gradnje i uređenja površina, te se zabranjuje sječa visokog zelenila, odnosno modeliranje terena, kako bi se sačuvale izvorne vrijednosti područja.

Članak 113.

(1)Gospodarenje šumama na području obuhvata Plana provodi se prema Programu za gospodarenje šumama GJ Lisina, u skladu s Mjerama zaštite, uređenja, unapređenja i korištenja Zaštićenog krajolika Lisina,

(2)Planskim mjerama osiguravaju se prometni pravci za potrebe gospodarenja šumama u sklopu rekreacijskih staza.

Članak 114.

Prije izvedbe zahvata na ovom području potrebno je izvršiti inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 115.

(1)Gospodarenje otpadom provodi se sukladno principima ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, odnosno odredbama zakona koji uređuju područje postupanja s otpadom i odgovarajućih provedbenih propisa.

(2)Ciljevi gospodarenja otpadom su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način i sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

Članak 116.

(1)Planske mjere na području obuhvata koje omogućuju ostvarenja ciljeva i gospodarenje otpadom na propisan način su obveza postavljanja spremnika za separirano skupljanje otpada i postavljanja kanti za otpatke duž javnih i internih pješačkih puteva, sve prema uvjetima propisanim planom.

(2)Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Postavljaju se i spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža i dr.).

(3)Svi spremnici i kante za otpad koji se postavljaju na javnoj ili privatnoj površini moraju biti osigurani od nekontrolirane disperzije sadržaja uslijed djelovanja vjetra, životinja i drugih utjecaja.

Članak 117.

(1)Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su zbrinjavati otpad na propisan način. Vlasnici i korisnici čestica dužni su redovito zbrinjavati otpad na propisan način, što uključuje mjere redovitog održavanja čestice.

(2)Redovito prikupljanje otpada je u nadležnosti komunalnog društva.

(3)Periodično prikupljanje krupnog otpada je u nadležnosti komunalnog društva. Na području obuhvata se ne planira skupljačko mjesto za dovoz krupnog otpada.

(4)Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima (ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog prostora. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

Članak 118.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 119.

(1)U obuhvatu plana planiraju se zahvati i djelatnosti u skladu s konceptom održivog razvitka kao gospodarskog i socijalnog razvitka društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza.

(2)Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na zaštitu sastavnica okoliša i zaštitu od utjecaja opterećenja na okoliš, i na području obuhvata plana uključuju zaštitu tla, zaštitu šumskog područja, zaštitu zraka, zaštitu voda, zaštitu prirode, zaštitu od buke, zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, gospodarenje otpadom te mjere posebne zaštite, a provode se sukladno zakonima koji uređuju područje zaštite okoliša i odgovarajućim provedbenim propisima.

(3)Mjere zaštite šumskog područja i zaštite prirode opisane su u prethodnom poglavlju.

9.1. Mjere zaštite tla, zraka i voda

9.1.1. Zaštita tla

Članak 120.

(1)Unutar obuhvata plana u svrhu očuvanja zdravlja i funkcija tla i sprječavanja oštećenja tla, propisuju se mjere kojima se sprječava unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, a obuhvaćaju uređenje sustava gospodarenja otpadom i izgradnju sustava odvodnje prema uvjetima propisanim planom, te mjere kojima se sprječava erozija tla, a koje obuhvaćaju ograničenje izgradnje, izgradnju na terenu povoljnijih geotehničkih karakteristika, sanaciju i povećanje nosivosti terena po potrebi na temelju rezultata geotehničkih istraživanja i proračuna te zaštitu neizgrađenih površina očuvanjem prirodne šume.

(2)Planira se praćenje stanja i promjena kakvoća tla te saniranja i obnavljanja eventualno oštećenih tala i lokacija.

9.1.2. Zaštita zraka

Članak 121.

(1)Mjere zaštite zraka provode se sukladno odredbama zakona koji uređuju područje zaštite zraka i odgovarajućih provedbenih propisa. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj očuvanja I. kategorije kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Monitoring zraka provodi se najbliže na mjernim stanicama Volosko i Opatija. Dodatna istraživanja mogu se provoditi u sklopu rekreacijskog centra i Parka prirode Učka.

(2)Temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka obvezno je provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

(3)Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari. Na području obuhvata ne planiraju se djelatnosti i aktivnosti koje onečišćuju zrak. Osnovni izvor onečišćenja zraka unutar područja obuhvata je promet, osobito tijekom turističke sezone. Osnovne mjere zaštite zraka za ovo područje uključuju rekonstrukciju postojećih prometnica i uređenje parkirališta na ulasku u zonu kako bi se promet ograničio, održavanje i uređivanje zaštitnih i ostalih zelenih površina i to posebno u zaštitnom koridoru cesta, odabir najpovoljnijih tehnologija za sve djelatnosti te poticanje korištenja ekološki prihvatljivih energenata i obnovljivih izvora energije te energetski učinkovita gradnja.

9.1.3. Zaštita voda

Članak 122.

(1)Mjerama zaštite štite se podzemne vode i posredno vode šireg područja.

(2)Zahvati i djelatnosti u području obuhvata ne smiju narušiti standard kakvoće voda.

(3)Unutar obuhvata plana propisuju se mjere kojima se sprječava unos štetnih tvari u vode, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, a obuhvaćaju uređenje sustava gospodarenja otpadom i izgradnju sustava odvodnje prema uvjetima propisanim planom. Planom nije predviđena gradnja građevina i odvijanje djelatnosti kojima se značajno ugrožava stanje voda, tj, koje ispuštaju za vodu opasne tvari, niti skladištenje opasnih tvari.

(4) U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta zabranjuje se:

-ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

-građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,

-građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

-uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

-građenje benzinskih postaja bez zaštitnih građevina za spremnike naftnih derivata (tankvana),

-izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,

-skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ovoga Pravilnika,

-građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i

-upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.

Članak 123.

(1)Pri gradnji građevina zabranjena je nekontrolirana upotreba tvari opasnih za vodu, a sve otpadne tekuće i krute tvari moraju se zbrinuti na propisan način.

(2)Zaštita od izvanrednih onečišćenja voda provodi se prema propisanim operativnim planovima.

(3)Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje vrši se neposrednim provođenjem ovog Plana, uz kumulativnu primjenu svih odredbi i propisa koji se odnose na zaštitu izvorišta vode za piće, površinskih i podzemnih voda, zaštitu od izvanrednih onečišćenja voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda, prema uvjetima i uz suglasnost Hrvatskih voda.

9.2. Zaštita od buke i svjetlosti

9.2.1. Zaštita od buke

Članak 124.

(1)Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama zakona koji uređuju područje zaštite od buke i odgovarajućih provedbenih propisa.

(2)Unutar područja obuhvata plana je prema važećem Pravilniku o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave dozvoljena najveća razina buke 55 dB danju i 40 dB noću. Iznimno se tolerira i veća razina buke, kod povremenih manifestacija (priredbe i slično).

Članak 125.

(1)Na području obuhvata i na kontaktnom području zagađenje bukom je neznatno. Izvor buke je promet na lokalnoj cesti. Ostali planirani sadržaji koji potencijalno proizvode buku su ugostiteljski sadržaji (caffe bar i sl.). U ugostiteljskim objektima moraju biti projektirane i provoditi se mjere za zaštitu od buke.

(2)U sklopu zone vikend naselja ne dopušta se lociranje poslovnih i zabavnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke.

(3)Širenje buke sprječava se očuvanjem postojećeg, odnosno sadnjom novog visokog zelenila prema odredbama Plana.

Članak 126.

Za nove je građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, potrebno osigurati što manju emisiju zvuka, i to:

-odabirom i uporabom malobučnih uređaja i sredstava za rad i transport,

-izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke,

-uređenjem planiranih zaštitnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.

9.2.2. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Članak 127.

Mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnih emisija svjetla u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja provode se sukladno odredbama zakona koji uređuju područje zaštite od svjetlosnog onečišćenja i odgovarajućih provedbenih propisa.

Članak 128.

(1)Na području obuhvata potencijalno svjetlosno onečišćenje predstavlja prvenstveno vanjska rasvjeta, javna i unutar građevnih čestica pojedinih namjena.

(2)U sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

(3)Planom se predviđa ekološka rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. Mjere zaštite u upotrebi rasvjete uključuju obavezno ograničenja i zabrane vezano za razdoblja rasvjetljavanja tijekom dnevnih ciklusa ovisno o sezonskim uvjetima s obzirom na ekološke i gospodarske čimbenike.

9.3. Mjere posebne zaštite

Članak 129.

(1)Posebne mjere zaštite se određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

(2)Ovaj se plan usklađuje s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za područje Općine Matulji, te Planom zaštite i spašavanja Općine Matulji (»Službene novine PGŽ« broj 36/11), Planom civilne zaštite Općine Matulji (»Službene novine PGŽ« broj 36/11) i Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija grada Opatije, općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga (područje »Liburnije«) (»Službene novine PGŽ« broj 2/12).

(3)Mjere posebne zaštite obuhvaćaju mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju: mjere zaštite od potresa, mjere zaštite od štetnog djelovanja voda i mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) te mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju mjere zaštite od požara, mjere zaštite u gospodarskim objektima, mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari i mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

(4)Unutar zone obuhvata plana obvezna je provedba mjera koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Općine Matulji, a planskim mjerama stvaraju se prostorni i infrastrukturni uvjeti za njihovu provedbu.

Članak 130.

Objekti krupne infrastrukture uslijed čijeg prestanka funkcioniranja bi došlo do značajnih posljedica ne nalaze se niti se planiraju na području obuhvata.

9.3.1.uzbunjivanje, sklanjanje ljudi, evakuacija, mjere zaštite od rušenja, mjesta sakupljanja i lokacije privremenih odlagališta građevinskog otpada

Članak 131.

(1)Sirena za uzbunjivanje postavlja se prema potrebi i operativnim planovima zaštite i spašavanja na poziciju rezerviranu planom i prikazanu na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(2)Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima zbog glasne glazbe ili drugog razloga nije moguće čuti znakove za uzbunjivanje dane putem sirene ili drugog medija sustava za uzbunjivanje (osobito disco club i slično) trebaju imati uspostavljen vlastiti sustav uzbunjivanja građana preko razglasnih uređaja, u skladu s propisima koji uređuju postupak uzbunjivanja stanovništva.

Članak 132.

(1)Na području obuhvata nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja osoba, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Pri projektiranju podzemnih građevina (podzemne etaže planinarskog doma) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(2)Lokacije skloništa, tj. zbrinjavanja ljudi u slučaju potreba evakuacije stanovništva, domovi zdravlja, ambulante, vatrogasne postrojbe te službe nadležne za zaštitu i spašavanje nalaze se izvan područja obuhvata plana.

Članak 133.

(1)Na području obuhvata postojeće i planirane kolne i pješačke prometnice predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na kartografskim prikazima plana.

(2)Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem uvjeta za rekonstrukciju prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

(3)Međusobni razmak građevina s obje strane evakuacijskog pravca duž lokalne ceste propisan je na način da širina eventualnog rušenja ne ulazi u koridor ceste (veći od visine sljemena krovišta većeg objekta, odnosno od V1/2 + V2/2 + 5,0 gdje su V1 i V2 visine vijenca dvaju susjednih objekata). Međusobni razmak građevina na susjednim česticama propisan je na način da širina eventualnog rušenja ne utječe na susjednu građevinu, te neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi. Građevine se moraju graditi s konstrukcijom otpornom na rušenje, a evakuacijski putevi usmjeriti na glavni evakuacijski pravac duž stambene ulice.

(4)Pri projektiranju građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađen prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju. Mjesto sakupljanja za korisnike čitavog područja obuhvata i iz kontaktnog područja označen je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Članak 134.

Do svih građevnih čestica prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima je omogućen s javnih prometnih površina.

Članak 135.

Lokacija privremenog odlagališta građevinskog otpada uslijed urušavanja građevina se određuje uz stambenu ulicu, izvan zona građenja kako je označeno na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

9.3.2. mjere zaštite od potresa

Članak 136.

(1)Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina. Sve građevine moraju biti statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih analiza, te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima.

(2)Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

(3)Maksimalni očekivani intenzitet potresa za povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7Ê - 8Ê MSK-64 ljestvice.

Članak 137.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima gradnje prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina, kako bi se evakuacijski putevi osigurali od rušenja građevina.

9.3.3. mjere zaštite od štetnog djelovanja voda

Članak 138.

Područje obuhvata nije podložno poplavama.

9.3.4.mjere zaštite od suše, toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra, klizišta, tuče, snježnih oborina te poledice

Članak 139.

Planske mjere zaštite od suše uključuju izvedbu vodoopskrbnog sustava, prema uvjetima propisanim u poglavlju 5.3.1.

Članak 140.

Mjere zaštite od toplinskog vala uključuju projektiranje konstrukcija s adekvatnom toplinskom zaštitom prema važećim propisima.

Članak 141.

Planske mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra uključuju projektiranje konstrukcija, osobito krovnih konstrukcija i pokrova prema važećim propisima s otpornošću na utjecaje vjetra, te sadnju visokog zelenila u sklopu građevnih čestica na minimalno propisanim površinama.

Članak 142.

Planske mjere zaštite od klizišta uključuju projektiranje na temelju rezultata geotehničkih analiza i ojačanje nedovoljno nosivih tala, sve prema važećim propisima i standardima proračuna nosivih konstrukcija.

Članak 143.

Područje obuhvata nije ugroženo od tuče, pa nije potrebno predvidjeti posebne mjere obrane od tuče.

Članak 144.

(1) S obzirom na uobičajene velike količine snijega zimi, područje obuhvata ugroženo je od elementarne nepogode snijeg, osobito u smislu prometne izolacije područja.

(2)Mjere zaštite od snježnih oborina obuhvaćaju redovne akcije čišćenja snijega od strane zimske službe. Planirana širina prometnica omogućuje efikasno čišćenje snijega. Sustav oborinske odvodnje planiran je za količine koje mogu nastati otapanjem očekivanih količina snijega.

Članak 145.

Područje obuhvata ugroženo je od poledice, osobito u prometu. Mjere zaštite od poledice obuhvaćaju redovno zasoljavanje prometnica od strane zimske službe. Planske mjere zaštite od poledice uključuju efikasnu površinsku odvodnju oborinskih voda s prometnih i drugih javnih površina.

9.3.5. mjere zaštite od požara

Članak 146.

(1)Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno zakonima koji reguliraju područje zaštite od požara i odgovarajućim provedbenim propisima. Mjere zaštite od požara temelje se na Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija grada Opatije, općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga (područje »Liburnije«) (»Službene novine PGŽ« broj 2/12). Provedba zaštite od požara mora se uskladiti s mjerama propisanim ovim planom i važećim operativnim planovima te njihovim revizijama, uzevši u obzir novonastale situacije u praksi.

(2)Obvezno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija grada Opatije, općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga (područje »Liburnije«).

Članak 147.

(1)Kod izrade procjena ugroženosti objekata od požara i projektiranja građevina, s obzirom na planiranu namjenu u području obuhvata (ugostiteljsko turistička i sportsko rekreacijska) potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

(2)Izgradnja i rekonstrukcija građevina planira se na način da se poduzmu odgovarajuće preventivne mjere ukoliko se povećava ukupno postojeće požarno opterećenje objekta, odnosno zone kao cjeline.

(3)Unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu. Unutar čestice obvezna je izvedba vatrogasnih pristupa prema važećim propisima.

(4)Za zgradu planinarskog doma (građevina skupine 2 - zahtjevne građevine) je potrebno izraditi elaborat zaštite od požara.

(5)Pri projektiranju i gradnji građevina treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

Članak 148.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Za slobodnostojeće niske građevinske objekte, međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Propisani međusobni razmak građevina onemogućuje širenje požara, a ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Članak 149.

(1)Kod projektiranja prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94 i 142/03).

(2)Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava planirana je izgradnja hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).

(3)U području obuhvata ne planira se gradnja građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova.

9.3.6.mjere zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u gospodarskim objektima

Članak 150.

(1)Na području obuhvata ovog plana i u neposrednom kontaktnom području nema gospodarskih subjekata s mogućim izvorima tehničko-tehnoloških nesreća, niti se u području obuhvata planira namjena s mogućim izvorima tehničko-tehnoloških nesreća. Spremnici energenata koji se mogu planirati u sklopu predviđene namjene, a po količinama opasnih tvari ne pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva, moraju se projektirati, izvesti i koristiti prema važećim propisima kako bi se umanjila mogućnost nesreće.

(2)Shodno zakonskoj regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje velikih nesreća i katastrofa, a po potrebi i za brzo saniranje nesreća manjih razmjera.

9.3.7.mjere zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u prometu pri prijevozu opasnih tvari

Članak 151.

Planirane prometnice u području obuhvata nisu dio prometnih pravaca kojima se uobičajeno vrši snabdijevanje benzinskih postaja kao i gospodarskih subjekata koji u svojim skladištima imaju opasne kemikalije za vlastite potrebe te se promet autocisternama sa opasnim kemikalijama koji može u slučaju nesreće u prometu izazvati tehničko-tehnološke katastrofe, ne odvija na području obuhvata.

9.3.8. mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti

Članak 152.

Planske mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti uključuju planiranje sustava vodoopskrbe i odvodnje propisanog standarda, te zbrinjavanje otpada na propisani način.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 153.

(1)Provedba plana, gradnja i uređenje površina vrši se sukladno ovom Planu i zakonskim odredbama.

(2)Neposrednom provedbom plana, odnosno odredbi ovog plana, može se graditi na cijelom obuhvatu plana.Dozvoljava se etapna i fazna gradnja svih građevina.

Članak 154.

Na prostoru u obuhvatu plana se određuju sljedeći oblici korištenja i uređenja prostora s pripadajućim površinama,kako je prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina:

-dovršeni dio naselja gdje se planira održavanje, sanacija, rekonstrukcija i pojedinačni zahvati interpolacije novih građevina u izgrađeni dio naselja te zahvati na rekonstrukciji i izgradnji prometne i komunalne infrastrukturne mreže s ciljem realizacije određenog stupnja opremanja građevinskog zemljišta,

-površine planirane za novu gradnju gdje se prije svega planira uređenje građevinskog zemljišta uključujući izgradnju prometne i komunalne infrastrukturne mreže te nakon toga izgradnja novih građevina,

-sanacija područja - rekonstrukcija građevina gdje se planira rekonstrukcija postojeće građevine.

Članak 155.

(1)Općina Matulji osigurava provedbu plana komunalnim opremanjem područja.

(2)Graditi se može na komunalno opremljenom, odnosno uređenom zemljištu prema odredbama Plana.

(3)U dovršenom dijelu naselja može se graditi ukoliko je osiguran priključak na postojeću javno prometnu površinu.

Članak 156.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijelakada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 157.

(1)Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji.

(2)Po jedan izvornik čuva se u:

-Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja,

-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Opatija,

-Pismohrani Općine Matulji.

Članak 158.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 350-01/10-01/11

UR.BROJ: 2156-04-01-15-106

Matulji, 26. ožujka 2015.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI

Predsjednik
Slobodan Juračić v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr