UVEZ II.
1.POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti sportskog
područja Omišalj (R11) u
prostoru općine Omišalj
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4.Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja
u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja
odnosno dijela naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja sportskog
područja Omišalj (R11)
2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,
obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2.Unapređenje uređenja sportskog područja
Omišalj (R11) i komunalne
infrastrukture
3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Pošta i telekomunikacije
3.5.2. Energetski sustav
3.5.3. Plinoopskrba
3.5.4. Vodnogospodarski sustav
3.5.5. Obrada, skladištenje i odlaganje
otpada
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.6.3.Način planiranja prostora unutar Zaštićenog
obalnog područja (ZOP-a)
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
2.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Namjena površina utvrđuje se za potrebe
sportsko- rekreacijske namjene (dijelom i sa pratećim ugostiteljskim
sadržajima), uređenje javnih zelenih površina te izgradnju građevina prometne i
komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak
3.
Namjena površina na području obuhvata UPU 9
Sportskog područja Omišalj određuje se kako slijedi:
-sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1)
-zaštitne zelene površine(Z)
-zaštitno zelenilo (Z)
-javne zelene površine (Z1)
-javni park (Z1)
-površine infrastrukturnih sustava
-površine prometnica (GU, SU, KP)
-površine parkirališta (P)
-trafostanica (TS)
-bazna radijska stanica (BS)
Namjena površina prikazana je u kartografskom
prikazu broj 1-KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Članak
4.
Područje sportsko-rekreacijske namjene -
sport (R1) namjenjuje se gradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina s
gledalištem ili bez njega, te drugih prostora i sadržaja u funkciji osnovne
namjene.
Unutar zone R1-1 moguće je graditi sljedeće
građevine: sportska dvorana i kompleks zatvorenih bazena. Uz sportske objekte
dozvoljena je i gradnja otvorenih sportskih igrališta. Moguće je smjestiti
program sportske dvorane i bazena u sklopu jedinstvene građevine, sa
zajedničkim ulazom ili ih odvojiti u dvije zasebne cjeline.
Ukupni kapacitet zone iznosi do 800
korisnika.
Zona R1-2 namjenjuje se gradnji nenatkrivenih
rekreacijskih igrališta u različitom spektru s gledalištem ili bez njega, s
pratećim prostorima i sadržajima (npr. svlačionice i sl.), te objektom s
pogonom za održavanje kompleksa.
Ukupni kapacitet zone iznosi do 2000
korisnika.
Zona R1-3 namjenjuje se gradnji građevina u
funkciji sportsko-rekreacijskog programa zone (npr. ugostiteljski i dodatni
klupski prostori).
Članak
5.
Područja definirana kao javne zelene
površine-parkovi (Z1) uređuju se kao mjesta za odmor, druženje i opuštanje
građana. Treba preferirati zelenilo bez gradnje, izuzev spomen-obilježja,
urbane plastike ili kapelica u opsegu manjem od 1% ukupne površine zelenila.
Unutar ovih površina moguć je postav dječjih igrališta.
Članak
6.
Područja definirana kao zaštitne zelene
površine (Z) uređuju se između predviđene osnovne namjene prostora i prometnih
površina, predstavljajući vizualnu barijeru prema cestovnim površinama.
Članak
7.
Unutar površina infrastrukturnih sustava (IS)
moguće je planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne
infrastrukture sportskog područja Omišalj.
Članak
8.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI ZA SPORT I REKREACIJU
2.1. Uvjeti smještaja i gradnje građevina
unutar zone sportske namjene (R1-1)
Uvjeti gradnje sportskih građevina unutar
zone sportske namjene R1-1 utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 5
000 m2:
2.Namjena, veličina i građevinska (bruto)
površina građevine
Unutar ove namjene moguće je graditi
višefunkcionalnu sportsku dvoranu, zatvoreni bazen te sve potrebne prateće
sadržaje uključivo ugostiteljsko-turističke programe. Moguće je planirati i
igrališta za različite sportove na otvorenom.
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig)
iznosi 0,04:
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti (kis)
iznosi 0,18:
-Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi
dvije nadzemne etaže (Po+P+1)
-najveća dozvoljena visina građevine od
najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi 12,5 m
3.Smještaj građevine na građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine sportske
namjene do ruba građevinske čestice iznosi: 10,0 m ili h/2
-najmanja udaljenost građevinskog od
regulacijskog pravca iznosi 10 m
4.Uređenje građevne čestice
-najmanje 60% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.
-do građevne čestice osiguran je pristup
javnom prometnicom definiranom kao kolno-pješačka ulica (KP)
-unutar građevne čestice potrebno je
osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe te komunalnih
službi;
Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom
uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od
ovlaštenog krajobraznog arhitekta.
Osim parkirališne površine (P), smještene na
južnom dijelu obuhvata Plana, u kojoj se planira 250 parkirnih mjesta za osobne
automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse, a koja zadovoljava potrebe cijele
sportske zone, moguće je u sklopu uređenja građevne čestice njen dio (sukladno
arhitektonskom projektu) planirati kao parkirališnu površinu.
5.Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje sportskih građevina
treba biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim
obilježjima uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja u dijelu planirane
sportske infrastrukture trebaju se tipološki i morfološki uklopiti u okolno
naselje sljedom zatečenih lokalnih uvjeta. Osobitu pozornost obratiti zaštiti
vanjskih i unutarnjih vizura.
6. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice (građevina) na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za
pristup građevini iznosi 7,0 m za sportske građevine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
na prometne površine i drugu komunalnu infrastrukturu, definirani su člankom
15. ovih Odredbi i kartografskim prikazom 4b - NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN
GRADNJE.
7.Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Članak
9.
2.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar zone
R1-2
Rekreacijske površine uključuju otvorena
sportsko- rekreacijska igrališta različitih sportova, kao i natkrivenu tribinu.
Otvorena igrališta nije predviđeno natkrivati. Dozvoljena je gradnja manje
ugostiteljske građevine, pratećih prostora i sadržaja (npr. svlačionica i sl.)
te objekta s pogonom za održavanje kompleksa.
Uvjeti gradnje rekreacijskih građevina na
području namjene oznake R1-2 utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 5
000 m2:
2.Namjena, veličina i građevinska (bruto)
površina građevine
Unutar ove namjene moguće je planirati,
graditi i uređivati različite sportsko-rekreacijske sadržaje na otvorenom i
prateće servisne programe poput svlačionica i manjih ugostiteljskih sadržaja.
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig)
iznosi 0,04:
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti (Kis)
iznosi 0,18:
-Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi
jedna nadzemna etaža (P)
-najveća dozvoljena visina građevine iznosi
7,5 m
-na 5 000 m2 uređene sportsko-rekreacijske površine moguće je
planirati najviše do 100 m2
pratećih programa koji uključuju svlačionice i manje interne ugostiteljske
prostore za korisnike
3.Smještaj građevine na građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine rekreacijske
namjene do ruba građevinske čestice iznosi: 10,0 m
4.Uređenje građevne čestice
-60% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti.
-do građevne čestice osiguran je pristup
javnom prometnicom definiranom kao sabirna ulica (SU-2)
-unutar građevne čestice potrebno je
osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe te komunalnih
službi;
Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom
uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od
ovlaštenog krajobraznog arhitekta.
Osim parkirališne površine (P), smještene na
južnom dijelu obuhvata Plana, u kojoj se planira 250 parkirnih mjesta za osobne
automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse, a koja zadovoljava potrebe cijele
sportske zone, moguće je u sklopu uređenja građevne čestice njen dio (sukladno
arhitektonskom projektu) planirati kao parkirališnu površinu.
5.Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba
biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima
uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja u dijelu planirane
sportske infrastrukture trebaju se tipološki i morfološki uklopiti u okolno
naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta. Osobitu pozornost obratiti zaštiti
vanjskih i unutarnjih vizura.
6. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice (građevina) na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za
pristup građevini iznosi 7,0 m za sportske građevine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
na prometne površine i drugu komunalnu infrastrukturu, definirani su člankom
15. ovih Odredbi i kartografskim prikazom 4b - NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN
GRADNJE.
7.Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Članak
10.
2.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar zone
R1-3
Uvjeti gradnje rekreacijskih građevina na
područjima namjene oznake R1-3 utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 3
000 m2:
2.Namjena, veličina i građevinska (bruto)
površina građevine
Unutar ove namjene moguće je planirati,
graditi i uređivati različite prateće i servisne građevine u funkciji
sportsko-rekreacijskog programa zone (npr. ugostiteljski i dodatni klupski
prostori), društvene sadržaje i sl.
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
(kig)
iznosi 0,04:
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti (Kis)
iznosi 0,18:
-Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi
jedna nadzemna etaža (P)
-najveća dozvoljena visina građevine iznosi
7,5 m
3.Smještaj građevine na građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine rekreacijske
namjene do ruba građevinske čestice iznosi: 10,0 m
4.Uređenje građevne čestice
-60% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti.
-do građevne čestice osiguran je pristup
javnom prometnicom definiranom kao sabirna ulica (SU-2)
-unutar građevne čestice potrebno je
osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe te komunalnih
službi;
Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom
uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od ovlaštenog
krajobraznog arhitekta.
Osim parkirališne površine (P), smještene na
južnom dijelu obuhvata Plana, u kojoj se planira 250 parkirnih mjesta za osobne
automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse, a koja zadovoljava potrebe cijele
sportske zone, moguće je u sklopu uređenja građevne čestice njen dio (sukladno
arhitektonskom projektu) planirati kao parkirališnu površinu.
5.Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba
biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima
uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja u dijelu planirane
sportske infrastrukture trebaju se tipološki i morfološki uklopiti u okolno
naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta. Osobitu pozornost obratiti zaštiti
vanjskih i unutarnjih vizura.
6. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice (građevina) na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za
pristup građevini iznosi 7,0 m za sportske građevine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
na prometne površine i drugu komunalnu infrastrukturu, definirani su člankom
15. ovih Odredbi i kartografskim prikazom 4b - NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN
GRADNJE.
7.Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Članak
11.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Unutar obuhvata ovog Plana nema građevina
društvenih djelatnosti.
Članak
12.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Unutar obuhvata ovog Plana nije predviđena
gradnja stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
13.
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
PROMETNA I ULIČNA MREŽA
Dostupnost područja obuhvata Plana osigurava
se preko postojeće županijske ceste koja dobiva karatker glavne ulice (GU), a
za ostale planirane ulice predlaže se kategorija sabirne ulice odnosno
kolno-pješačke ulice.
U cilju postizanja funkcionalne hijerarhije
prometnica temeljem planirane mreže prometnica provedena je nova planska
kategorizacija prometnica na razini ovog prometnog rješenja.
Članak
14.
Kategorizacija prometnica
Na području obuhvata su prepoznate tri
kategorije prometnica: glavne, sabirne i kolno-pješačke ulice.
-Glavna ulica (GU)
Prometnica GU je postojeća županijska
prometnica koja povezuje Omišalj sa postojećom Državnom cestom (D103 - čvor
Križišće - novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska). Prolazi uz jugoistočnu
granicu područja obuhvata Plana. Na nju se jednim križanjem priključuje sabirna
prometnica SU-2.
Ukupna širina profila glavne ulice je 8,50m (
ukupna širina kolnika iznosi 5,50m, širina dvostranog pločnika je 1,5m)
-Sabirne ulice (SU)
Prometnice SU-1 i SU-2 su sabirne ulice (SU)
koje predstavljaju osnovnu prometnu komunikaciju kroz područje UPU 9.
Prometnica SU-1 prolazi poprečno kroz sjeverni dio područja obuhvata dok se
prometnica SU-2 spaja jednim križanjem na Glavnu ulicu GU, te drugim križanjem
na sabirnu ulicu SU-1.
Ukupna širina profila sabirne ulice je 7,00 m
(ukupna širina kolnika iznosi 5,50m, širina jednostranog pločnika je 1,5m )
-Kolno-pješačka ulica (KP)
Kolno-pješačka ulica povezuje sabirnu ulicu
SU-1 sa zonom sportske namjene (R1-1).
Kolno-pješačka ulica mora biti široka
minimalno 3,00 m prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94,
55/94 i 142/03), a ovim se Planom planira u širini od 7 m.
Članak
15.
Priključci na prometnu infrastrukturu:
-građevine unutar obuhvata Plana priključuju
se na planirane glavne mjesne i sabirne ulice,
-pristup građevne čestice s prometne površine
na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano
odvijanje prometa, a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju
cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže
kategorije,
-svaka građevinska čestica ima osiguran
priključak na javnu prometnu površinu, neposredno s prometne površine, kojim se
osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup
vatrogasnog vozila,
-zemljište uz prometnicu moguće je urediti
kao javnu zelenu površinu, kao površinu za smještaj urbane opreme ili kao
površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,
-priključke na prometnu infrastrukturu
potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima
Članak
16.
Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni
kriteriji građenja prometnih građevina i površina, odnosno, smjernice za
projektiranje:
Glavna i sabirne ulice:
-najmanja širina prometnog traka ceste iznosi
2,75 m za SU, a za ulice s javnim prometom ili visokim udjelom prometa teretnih
vozila (GU) 2,75 m,
-Glavne ulice moraju imati obostran nogostup
od 1,5m
-Sabirne ulice u pravilu moraju imati
minimalno jednostrani nogostup širine 1,5m
Kolno-pješačka ulica:
-kolno-pješačka ulica se formira unutar
obuhvata ovog Plana isključivo za prilaz građevnoj čestici Planske oznake R1-1
i njezina dužina može iznositi najviše 50,0 m,
-odnos visina pojedinih dijelova poprečnog
profila prometnica - smjernice za projektiranje:
-površine kolnika i traka za parkiranje su u
pravilu na istoj visini,
-nogostup nadvisuje kolnik ili trak za
parkiranje za 0,15 m,
-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba
rampe za invalidska ili dječja kolica.
Parkirališne površine:
Potreban broj parkirališnih mjesta, ovisno o
vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se za sljedeće namjene Planom
višega reda:
- trgovački /uslužni/ ugostiteljski prostori
1 parkirno mjesto / 50 m2 radne površine
1 parkirno mjesto / 20 m2 brutto
1 parkirno mjesto / 5 sjedala
- športske građevine i površine
1 parkirno mjesto / 10 gledatelja
Članak
17.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Ovim Planom predviđeno je jedno javno
parkiralište (P). Parkiralište zadovoljava parkirališne potrebe zona R1-1, R1-2
i R1-3.
Parkiralište je kapaciteta cca 250 parkirnih
mjesta za osobne automobile i 6 parkirnih mjesta za autobuse.
Odvodnja oborinskih voda rješava se sukladno
s člankom 23. ovih Odredbi.
Članak
18.
Na javnim parkiralištima osigurava se
najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile osoba s teškoćama u kretanju.
Takva parkirališna mjesta moraju biti minimalnih dimenzija 3,75 x 5,00 m,
vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještaju se na
parkirališnim mjestima najbližima pješačkoj površini sukladno Pravilniku o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Unutar zone javnog parkirališta P (prema
grafičkom prikazu br.3-Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina)
osigurava se rubno, odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog
otpada (EKO 'otoci'), sukladno uvjetima opisanim u članku 30. ovoga Plana.
Parkirališne površine u najvećem dijelu
izvesti iz zatravljenih blokova.
Članak
19.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira
se gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.
Članak
20.
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Predloženo rješenje infrastrukture javnih
telekomunikacija prikazano je na kartografskom prikazu 2b PRO
METNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA - TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV i predviđa
izgradnju tk kabelskih kanalizacija i podzemnih tk priključaka svakog objekta
na promatranom području.
Ovdje prikazanim rješenjem zauzimaju se trase
u prostoru, a tk kabeli provlače se kroz položene cijevi čime se ne narušuje
niti ne nagrđuje prostor.
Članak
21.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Opskrba pitkom vodom
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će
se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu
broj 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I
ODVODNJA.
Priključenje planiranih dionica novih
cjevovoda izvršiti će se na postojeći cjevovod u županijskoj prometnici, a koji
se nalazi izvan obuhvata ovog plana.
Nova planirana dionica graditi će se za
potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne
potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja hidranata najmanjeg
promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana posebnim propisima.
Ukupan planirani broj korisnika na području
je cca. 2800. Norma potrošnje po stanovniku može se usvojiti sa cca. 150
l/osoba/dan, dok norma potrošnje za korisnike poslovnog prostora iznosi cca. 80
l/osoba/dan.
Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže,
mjerodavan podatak za najveću potrošnju biti će potrebna protupožarna količina
vode u vrijednosti od 10 l/s (2 x 5,00 l/s).
Eventualno veća protupožarna količina vode
može biti rezultatom procjene protupožarnih količina na osnovu elaborata
procjene ugroženosti od požara, a što može biti slučaj kod objekata specifične
namjene. Ovakve potrebe se mogu rješavati i lokalno odnosno na pojedinačnim
objektima ugradnjom kompenzacijskih bazena unutar samih objekata.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno
je korištenje cijevi od odgovarajućeg materijala profila DN 100 mm i DN 125 mm.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj
dubini nivelete od 110 do 150 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu
najmanje debljine 10 cm i zatrpavaju do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi.
Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu
oštećenje završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se
materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna 64
mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi
stanju na terenu.
Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili
i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuvaju nesmetanu
ugradnju, te kasnije održavanje i popravke.
Poklopci okana su minimalnog otvora
(kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih
prometnom opterećenju.
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na
način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu
građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza
vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim
vodom na uličnu vodovodnu mrežu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s
mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
Članak
22.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Planirana nova mreža kanalizacije polagat će
se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu
broj 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I
ODVODNJA.
Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru
prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno
terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko pravnim
uvjetima, potrebama etapne gradnje, te ostalim čimbenicima.
Cjelokupni sustav odvodnje oborinskih voda
planiran je kao gravitacijski, odnosno svi objekti se priključuju bez
prepumpavanja sanitarnih voda.
Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što
znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne
vode, a zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju se oborinske vode.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj
dubini nivelete od 120 do 200 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu
najmanje debljine 10 cm i zatrpavaju do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi.
Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu
oštećenje završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se
materijalom iz iskopa, ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna 64
mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi
stanju na terenu.
Na svim mjestima promjene nivelete u
horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je
predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 do 50
metara.
Poklopci okana su minimalnog otvora
(kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih
prometnom opterećenju.
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na
način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu
građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na
uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema
posebnim propisima i pravilnicima.
Kod polaganja cjevovoda kanalizacije
paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama,
trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti,
načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s
mrežom vodoopskrbe, cjevovodi kanalizacije vode ispod cijevi vodoopskrbe.
Članak
23.
Za sustav oborinske kanalizacije predviđena
je izgradnja cijelog novog sustava jer na predmetnoj lokaciji ne postoji
organizirano prikupljanje oborinskih voda, jer su dosadašnje prometnice imale
kategoriju makadama.
Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih
voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz
korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o površini sa koje se
odvodi voda.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih
okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih
građevina/bunara.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i
manipulativnih površina odvode se putem novoplaniranog sustava unutar UPU-a u
upojne bunare (upojne građevine), a koji se nalaze u obuhvatu plana. Prije
upuštanja u bunar voda prolazi kroz separator masti i ulja.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže
predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućg materijala promjera 300 mm.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem
slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne
visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.
Promjer slivničkog priključka je 200 mm.
Oborinske vode s parkirališnih površina
potrebno je pročistiti na separatoru, prije upuštanja u recepijent.
Članak
24.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Napajanje područja obuhvaćenog ovim planom
osigurat će se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 110/20 kV Krk, koja je
smještena izvan granica plana. Trafostanica 110/20 kV Krk svojim kapacitetom
osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja napaja, a time i za predmetno
područje ovog plana.
Realizacijom ovog UPU-a procjenjuje se da će
maksimalno neistovremeno vršno opterećenje iznositi cca 300 kW odnosno, a
istovremeno vršno opterećenje zone plana procjenjuje se na 200 kW.
Napajanje električnom energijom kupaca, koji
će se pojaviti unutar zone plana, osigurat će se iz buduće trafostanice 20/0,4
kV, kapacitet do 400 (1000) kVA. U grafičkom dijelu plana označena je načelna
lokacija nove trafosatnice, a mikro lokacija planirane trafostanice 20/0,4
uvjetovana je stvarnim potrebama budućih kupaca. Ovisno o faznosti izgradnje i
stvarnim potrebama, koje će biti iskazane kroz projekte za izgradnju pojedinih
građevina, moguće je napajanje električnom energijom osigurati iz postojećih
trafostanica 20/0,4 kV i time odgoditi potrebu izgradnje nove trafostanice.
Nova trafostanica će se izgraditi kao
samostojeća ili ugradbena u sklopu druge građevine s osiguranim direktnim ili
posrednim pristupom na javnu površinu.
Ako se trafostanica 20/0,4 kV radi kao
samostojeća u vlasništvu lokalne distribucije, potrebno je za nju osigurati
zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice
parcele i 2 m od kolnika.
Planirana trafostanica 20/0,4 kV će se
interpolirati u srednjenaponsku mrežu s 20 kV podzemnim kabelom. Prilikom
izrade projektne dokumentacije moguća su eventualna odstupanja trase
priključnog kabela od predviđene trase u grafičkom dijelu, a što će kroz
projekte biti obrazloženo. Točne trase odredit će se tek po određivanju mikro
lokacije trafostanice.
Niskonaponska mreža unutar zone plana
izvoditi će se podzemnim kabelima.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar
zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno
napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.
Članak
25.
5.4. Uvjeti gradnje plinske mreže
Područje obuhvata ovog Plana opskrbljivati će
se prirodnim plinom priključenjem na magistralni plinovod koji prolazi državnom
cestom D 102, sjeveroistočno od granice obuhvata Plana.
Prilikom projektiranja, izgradnje i
održavanja plinske mreže pridržavati će se važećih propisa koji određuju bitne
zahtjeve za građevinu (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se
ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku
domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW),
Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise
(API i ANSI).
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
26.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH PARKOVA (Z1)
Područje javne zelene površine - javni park
(Z1) uređuju se kao mjesto za rekreaciju, odmor, druženje i opuštanje građana.
U novoplaniranim zelenim površinama, gdje je
to moguće, zadržati izvornu geomorfološku strukturu i postojeću vegetaciju kao
motiv projektiranja i uređenja javnog prostora.
Selekcija biljnih vrsta mora biti usklađena s
autohtonim vrstama i egzotama koje uspjevaju u ovom podneblju.
Unutar područja označenog javnim zelenim
površinama nije moguće planirati gradnju građevina.
Unutar zelenih površina nije dozvoljena
izgradnja sanitarnih i komunalnih objekata, ali je moguće planirati postavu
manjeg spomenika, kapelice ili spomen-obilježja.
Javne zelene površine ne smiju biti zatvorene
i nepristupačne građanima.
U sklopu zelenih površina potrebno je
onemogućiti svako kretanje motornih vozila, uz izuzetak servisnih i
interventnih vozila.
Glavne šetnice potrebno je osvijetliti javnom
rasvjetom.
Unutar zelenih površina nije moguće ni
trajno, ni privremeno locirati sadržaje i programe koji bukom, zauzećem
prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu funkciju parka.
Unutar zelenila moguće je planirati sadržaje
i programe na otvorenom kojima je područje djelovanja priroda, zdrav život,
životinje i zaštita okoliša, te koji svojom svrhom podupiru
sportsko-rekreacijsku namjenu područja.
U sklopu zelenih površina ne smiju se saditi
vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne
organe ljudi (tzv. alergenti).
Članak
27.
UVJETI UREĐENJA ZAŠTITNIH ZELENIH POVŠINA (Z)
Zone zaštitnih zelene površine (Z)
predstavljaju dijelove kojima se odvajaju funkcije različitih namjena, uglavnom
između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja.
Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati
manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od prirodnih
materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene za sportko-rekreacijsku
zonu, a koje neće narušiti prirodni kontekst.
Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava
se uređivanje pješačkih površina i putova, staza, biciklističkih staza, javne
rasvjete, paviljona, kapelica i rekreativnih sadržaja, uz suglasnost nadležnih
tijela u čijoj je nadležnosti zaštita ovih površina (ceste, vode, sanitarna
zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna površina (pojedinačno) ne
prelazi 1% površine jedne zone zaštitnog zelenila.
Gradnja na površinama zaštitnog zelenila ne
dozvoljava se na klizištima, strminama, vodocrpilištima i uz vodotoke, osim
građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije,
ograde i sl.
Članak
28.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih
prirodnih cjelina.
Članak
29.
7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih
cjelina
Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih
kulturno-povijesnih cjelina.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
30.
Komunalni otpad će se prikupljati unutar
obuhvata Plana i zbrinjavati na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan
obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko-goranske
županije.
Postupanje otpadom regulirano je Planom
gospodarenja otpadom sukladno kojem se otpad prikuplja i odlaže u posebne
posude (eko-otoci) te odvozi na sabirna dvorišta.
PPU-om Općine Omišalj na području općine
utvrđene su lokacije sabirnog dvorišta, dok je predviđeno da se lokacije
reciklažnih dvorišta odrede planovima užih područja.
Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti
mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi,
oblikovati i uklopiti u okoliš. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom
redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.
Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog
dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno
spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za
prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton,
bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i
sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s
uvjetima nadležne službe.
Unutar zone javnog parkirališta P (prema
grafičkom prikazu br. 3 - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA)
osigurava se rubno, odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika
komunalnog otpada (EKO 'otoci'). Prostor Eko-'otoka' (za cijelo područje
obuhvata UPU 9) locira se neposredno uz javnu prometnicu na minimalnoj parceli
veličine 30 m2, a isti je
potrebno s unutarnje strane ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor
EKO-otoka treba primjereno zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš. Funkcija
'EKO-otoka' ne smije ometati kolni i pješački promet te ne smije narušiti
standard korisnika sportske zone.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
31.
9.1. MJERE ZAŠTITE
Zaštita tla
Obuhvat Plana ne nalazi se u području koje je
prema PPU Općine Omišalj definirano kao tlo sa posebnim režimom zaštite.
Za potrebe urbanističkog plana uređenja
potrebno je provesti geotehničko mikrozoniranje u mjerilu topografske podloge
1:5.000, neovisno o kategoriji tla.
Članak
32.
Zaštita zraka
Područje Općine Omišalj pripada prvoj
kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i
aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kvalitetu zraka na način da
onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje preporučene vrijednosti kakvoće zraka
propisane odgovarajućim zakonskim aktima.
U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće
zraka potrebno je promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i
novog korisnika.
Na području obuhvata UPU 9 nailazimo prije
svega na zagađenje zraka vezano uz ispušne plinove sa prometnica.
Članak
33.
Zaštita voda
Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće
na području općine određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ 17/07).
Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone
sanitarne zaštite i nema registriranih vodotoka na tom području.
Odvodnju otpadnih voda treba odrediti prema
važećoj Odluci o priključenju na sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih
voda i opskrbe pitkom vodom (SN PGŽ 6/ 02, 15/02).
Mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
-zabrana pranja automobila, drugih vozila i
strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem
tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,
-korisnik građevne čestice mora brinuti o
zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja,
unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda (NN 80/13, 43/14).
Članak
34.
Zaštita od buke
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina
vanjske buke je sljedeća:
-u zonama odmora i rekreacije, 50 dBA za dan
i 40 dBA za noć
-u zonama duž autoputova i glavnih gradskih
prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju
mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području
su sljedeći:
-promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih
automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz otpada
-promet osobnih automobila, autobusa
prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskom cestom
Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke
prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem
određenih sadržaja.
Članak
35.
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Pri definiranju svih mjera zaštite potrebno
je postupiti sukladno Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Omišalj te
prema Planu zaštite i spašavanja Općine Omišalj.
Članak
36.
Sklanjanje ljudi
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih
građevina za funkciju sklanjanja u određenim zonama, odnosno u postojećim
skloništima osnovne i dopunske zaštite.
Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih,
komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima
sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na
drugi način. Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine treba biti planirana
tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište
smješteno, a utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
Mjere sklanjanja mogu se provoditi i izradom
zaklona rovovskog tipa u trenutku neposredne opasnosti po ljude ili na način da
se izmještaju ljudi iz ugroženih područja. Pri projektiranju podzemnih
građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta potrebno je projektirati
kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.
Unutar obuhvata Plana nema postojećih
skloništa osnovne zaštite, niti je obvezna njihova izgradnja. Prema Procjeni
ugroženosti, na području Općine Omišalj sklonište osnovne zaštite postoji u
naselju Kijac u Njivicama te u krugu DINA Petrokemije d.d.Omišalj.
Sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja
stanovništva (NN 47/06 i 110/11) za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi,
kao što su sportski objekti na području obuhvata ovog Plana, obvezan je sustav
uzbunjivanja. Lokacija sirene prikazana je na kartografskom prikazu 3-UVJETI
KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.
Članak
37.
Zaštita od rušenja
Posebne mjere zaštite od rušenja temelje se
na zahtjevima iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora te iz propisanih mjera
zaštite od rušenja u Prostornom planu Primorsko-goranske županije i Prostornom
planu uređenja Općine Omišalj.
Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne
udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i dr. primjenjuje se
Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85
i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja
moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da
eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po
MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
period za 500 godina.
Članak
38.
Zaštita od potresa
Općina Omišalj se prema seizmološkoj karti
Hrvatske za povratni period od 500 godina nalazi u zoni ugroze VIIIÊ MCS
od potresa.
Prema PPUO Omišalj obuvat ovog Plana
definiran je kao pogodno mjesto za prikupljanje evakuiranih ljudi te ujedno i
kao sabirna površina za odlaganje materijala od urušavanja.
Zaštita od štetnih djelovanja potresa
usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom
načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko-građevinskih mjera.
Protupotresno projektiranje i građenje
provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07,
38/09, 55/11 i 50/12) i postojećim tehničkim propisima.
Projektiranje i građenje građevina mora se
provesti tako da građevine budu otporne na potres.
U građevinama športsko-rekreacijske namjene
koje koristi veći broj različitih korisnika potrebno je osigurati prijem
priopćenja nadležnog županijskog centra 112 i prenošenje važnih obavjesti ŽC
112 o vrsti, opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
Ovim UPU-om utvrđuje se građevina
sportsko-rekreacijske namjene (R1) kao značajni gospodarski objekt, u kojem
boravi veliki broj ljudi koji bi uslijed potresa mogli biti ugroženi.
Ovim Planom definirana su područja koja nisu
ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, slobodne površine
i slično), a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne
situacije. Također, na kartografskom prikazu 3-UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA definirana je zona za privremeno deponiranje materijala
nastalog kao posljedica rušenja.
Članak
39.
Zaštita od požara
Zaštita od požara temelji se na stalnom i
kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih
požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim
zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških
eksplozija Općine Omišalj, a provodi se prema Planu zaštite od požara na
području Općine, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva
je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.
Projektiranje građevina s aspekta zaštite od
požara provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim
propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima
struke.
Kod projektiranja građevina radi veće
kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara
potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
-TRVB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu
(bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i
veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi,
-DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže obvezno je planiranje hidranstkog razvoda i
postave nadzemnih hidranata sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (NN br. 8/06).
Sve pristupne ceste koje se planiraju
izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na
njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta
s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od
5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a sve u
skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 835/94, 55/94 i
142/03).
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Unutar područja obuhvata Plana nema
registriranih vodotoka niti opasnosti od poplava.
Poplavljivanja manjih razmjera moguća su samo
zbog oborinskog nevremena u rijetkim slučajevima.
Zaštite od tehničko-tehnoloških nesreća u
gospodarstvu i prometu
Unutar obuhvata ovog Plana nije predviđena
gradnja gospodarskih objekata.
Privredni subjekti DINA-Petrokemija d.d.,
Janaf d.d. u Općini Omišalj po količinama opasnih tvari u svojim skladištima
pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva. Prisutne količine
opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim (worst
case) slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša, pa tako i
područja obuhvata Plana, iako su navedeni subjekti smješteni izvan obuhvata
Plana. Ostali gospodarski subjekti koji koriste opasne tvari su Benzinska
postaja u Omišlju.
Prema Planu zaštite i spašavanja za Općinu
Omišalj cijeli obuhvat Plana nalazi se u zoni ugroze uslijed
tehničko-tehnološke nesreće u DINA - Petrokemiji. Ukoliko dođe do istjecanja
etilen diklorida (EDC) iz tanka koji sadrži 11000 t EDC stvorit će se oblak
otrovnog plina koji će zahvatiti i područje obuhvata Plana. Zona ugroze
prikazana je na kartografskom prikazu br. 3-UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA.
U slučaju drugih ugroza prikazanih u Planu
zaštite i spašavanja općine Omišalj područje obuhvata Plana nije ugroženo.
Promet opasnim tvarima u i oko Općine Omišalj
je u stalnom porastu, a što je uzrokovano pojačanim gospodarskim razvojem u
samoj Općini. Postoji vjerojatnost da će se nesreća u transportu benzina
dogoditi jednom u 10.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 2 godine
pod uvjetom od 5.000 godišnjih dostava benzina. Opasne tvari najviše se prevoze
prometnicom Državnom cestom D 102, uz koju prolazi trasa naftovoda. Županijska
cesta Ž 5083 prolazi jugoistočnim dijelom obuhvata Plana i spaja Omišalj sa
državnom cestom D102 prepoznata je kao kritična infrastruktura u području
obuhvata Plana.
Zaštita od klizišta i mjesta velikih erozija
tla
Unutar obuhvata Plana nisu zabilježena
područja zahvaćena klizištima i velikim erozijama tla.
Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom
u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)
U području obuhvata Plana nema magistralnih
vodova niti objekata krupne infrastrukture uslijed čijeg prestanka
funkcioniranja bi došlo do značajnih posljedica.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
40.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Unutar ovog Plana nije predviđena izrada
planova užeg područje već se isti provodi neposredno.
Članak
41.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Unutar obuhvata ovog Plana nema postojećih
građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
42.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri)
istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i
potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.
Izvornici Plana čuvaju se u Upravnom odjelu
Općine Omišalj, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog
planiranja.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj
županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu
okoliša, Ispostava Krk, na adresi Trg bana J. Jelačića, 51500 Krk.
Članak
43.
Na konačni prijedlog Urbanističkog plana
uređenja UPU 9 Sportskog područja Omišalj ishođena su sva Zakonom propisana
mišljenja i suglasnosti.
Članak
44.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije.«
KLASA: 021-05/15-01/1
URBROJ: 2142-06-15-01-3
Omišalj, 26. veljače 2015.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Krešimir Kraljić, v.r.
