SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 34. Ponedjeljak, 10. studenog 2014.
GRAD RAB

60.

Na temelju članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/ 99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/ 09 i 143/12) i članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije broj 27/09, 13/13 i 31/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 5. studenoga 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
o gospodarenju nekretninama
u vlasništvu Grada Raba

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom uređuje se postupanje tijela Grada Raba (u daljnjem tekstu: Grad) u svezi sa stjecanjem, raspolaganjem i upravljanjem nekretninama u vlasništvu Grada Raba.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na postupke davanja u zakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada, davanja u najam stanova u vlasništvu Grada, davanja na privremeno korištenje javnih površina u vlasništvu Grada i ostalih postupaka koji su regulirani posebnim odlukama.

Ova Odluka ne primjenjuje se na raspolaganje nekretninama kroz postupke dodjele koncesija ili uspostavu odnosa javno-privatnog partnerstva, a koji će se uređivati u skladu sa posebnim zakonima.

Članak 2.

Gradonačelnik Grada Raba (u daljnjem tekstu: gradonačelnik) i Gradsko vijeće Grada Raba (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće) upravljaju nekretninama u vlasništvu Grada na načelima zakonitosti i svrsihodnosti, u skladu s namjenom nekretnina i u interesu stvaranja uvjeta za gospodarski razvoj Grada i osiguranje društvenih i socijalnih interesa.

Članak 3.

Gradonačelnik i Gradsko vijeće upravljaju nekretninama u vlasništvu Grada temeljem vlasničkih ovlasti, a pod uvjetima i na način propisan Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, te drugim zakonima i propisima Republike Hrvatske, Statutom Grada Raba i ovom Odlukom.

II. TEMELJNE ODREDBE

Članak 4.

Odluke o stjecanju i otuđenju nekretnina u vlasništvu Grada donosi:

- Gradonačelnik ako pojedinačna vrijednost tih nekretnina ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima.

- Gradsko vijeće ako je pojedinačna vrijednost nekretnina veća od iznosa iz alineje 1. ovog stavka.

Radnje u postupcima u svezi raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada iz ove Odluke provode nadležne službe Grada.

Članak 5.

Nekretnine u vlasništvu Grada nadležna tijela mogu otuđiti ili njima raspolagati na drugi način samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, osim u slučajevima kada je Zakonom drukčije određeno.

Pod raspolaganjem nekretninama podrazumijeva se prodaja, stjecanje, zamjena, darovanje nekretnina, davanje u najam ili zakup, osnivanje prava služnosti ili osnivanje prava tereta, uspostava prava građenja, razvrgnuće suvlasničke zajednice i drugi način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada na temelju Zakona i ove Odluke.

Članak 6.

Tržišna vrijednost nekretnine je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja na području na kojem se nekretnina nalazi, a koja se utvrđuje u pravilu na temelju prethodno pribavljenog stručnog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka odgovarajuće struke.

Članak 7.

Početna vrijednost nekretnine utvrđuje se kao tržišna cijena na osnovi procjene ovlaštenog sudskog vještaka.

U početnu cijenu uračunati su svi troškovi koji su nastali zbog potrebe provedbe postupka prodaje nekretnine.

U slučaju da nakon provedenog postupka prodaje nekretnine po procijenjenoj vrijednosti iz stavka 1. ovog članka nije bilo zainteresiranih ponuditelja tijelo koje je pokrenulo postupak prodaje može u ponovljenom natječaju smanjiti početnu cijenu.

Početnu cijenu u postupku provođenja natječaja utvrđuje:

- Gradonačelnik Grada ako pojedinačna vrijednost tih nekretnina ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,

- Gradsko vijeće Grada ako je pojedinačna vrijednost nekretnina veća od iznosa iz prethodne alineje ovog stavka.

Visina početne cijene u postupku javnog natječaja ne smije biti manja u odnosu na tržišnu cijenu utvrđenu od strane ovlaštenog sudskog vještaka odgovarajuće struke.

Članak 8.

Ukoliko je Grad iz posebnih razloga zainteresiran za stjecanje konkretne, točno određene nekretnine (npr. za potrebe izgradnje građevina i opreme komunalne infrastrukture, očuvanja kulturne baštine, razvoj poduzetništva prema posebnim programima i sl.) u stjecanju vlasništva te nekretnine primijenit će se postupak neposredne pogodbe, uzimajući u obzir tržišnu vrijednost nekretnine.

Članak 9.

Nadležno tijelo Grada vodi evidenciju o nekretninama u vlasništvu Grada, te poduzima mjere radi zaštite imovinskih prava Grada na nekretninama, uređuje vlasničko- pravno stanje nekretnina, obavlja sve službene radnje i postupke radi identifikacije nekretnina, poslove uvida u katastarski operat radi utvrđenja oznake nekretnine i saznanja o zemljišnoknjižnom nositelju prava vlasništva na nekretnini.

III. PRODAJA NEKRETNINA

Članak 10.

Nekretnine u vlasništvu Grada prodaju se provođenjem postupka javnog natječaja osim ako Zakonom, ovom Odlukom ili Statutom nije drukčije određeno.

Članak 11.

Prodaja nekretnine vrši se temeljem Odluke o raspisivanju natječaja koju donosi nadležno tijelo iz članka 4. ove Odluke.

Odluka o raspisivanju natječaja za prodaju nekretnina obavezno sadrži:

-oznaku i površinu nekretnine,

-oznaku suvlasničkog dijela izraženu u idealnom i realnom dijelu,

-početni iznos kupoprodajne cijene,

-iznos i način plaćanja jamčevine,

-rok zaključenja ugovora,

-rok i način plaćanja kupoprodajne cijene,

-pravo Grada da ne izabere najpovoljnijeg ponuditelja,

-izreku da se obavijest o javnom natječaju objavljuje u dnevnom tisku, a cjeloviti tekst natječaja na oglasnoj ploči Grada i web stranici Grada, te rok u kojem je natječaj otvoren.

Nadležno tijelo prilikom donošenja Odluke o raspisivanju natječaja može utvrditi mogućnost plaćanja kupoprodajne cijene u obrocima na način određen člankom 20. ove Odluke.

U slučaju primitka dvije ponude s istim ponuđenim iznosom, prednost će imati ponuda kod koje je ponuđeno jednokratno plaćanje kupoprodajne cijene.

Odredbe stavka 1. ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i u drugim postupcima raspolaganja nekretninama.

Članak 12.

Natječajni postupak provodi nadležno upravno tijelo Grada.

Javni natječaj obvezno sadrži:

-oznaku i površinu nekretnine, te eventualne terete na istoj,

-početni iznos kupoprodajne cijene,

-dokumentaciju koja se mora priložiti uz ponudu,

-adresu i rok dostave ponude (kod pisane ponude),

-iznos i način plaćanja jamčevine, uz naznaku da se jamčevina ne vraća ukoliko najpovoljniji ponuditelj ne zaključi ugovor u propisanom roku ili ukoliko se ugovor raskine uslijed neplaćanja kupoprodajne cijene,

-mjesto i vrijeme otvaranja ponuda,

-pravo Grada da ne izabere najpovoljnijeg ponuditelja,

-odredbu o pravu prodavatelja da odustane od prodaje u svako doba prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora,

-odredbu da se nepotpune prijave i prijave podnesene izvan utvrđenog roka neće razmatrati,

-rok za zaključenje ugovora, način i rok plaćanja kupoprodajne cijene,

-obvezu kupca, ukoliko zakasni sa plaćanjem kupoprodajne cijene, na plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana dospijeća do isplate,

-mogućnost obročnog plaćanja kupoprodajne cijene,

-naznaku da će se tabularna isprava za upis vlasništva izdati nakon isplate kupoprodajne cijene u cijelosti, osim u slučaju obročne otplate uz uknjižbu založnog prava (hipoteke) na nekretnini,

-način stjecanja posjeda,

-pravo prodavatelja da, ukoliko kupac zakasni sa plaćanjem više od 90 dana, može raskinuti ugovor, a uplaćenu jamčevinu zadržati.

Javni natječaj može sadržavati i druge uvjete i podatke o nekretnini koja je predmet natječaja.

Članak 13.

Javni natječaj se objavljuje u dnevnom tisku, oglasnoj ploči i na web stranici Grada.

Članak 14.

Prilikom podnošenja ponude plaća se jamčevina koja iznosi 10% od utvrđene početne cijene nekretnine.

Potvrda o uplaćenoj jamčevini mora biti dostavljena uz ponudu.

Uplaćena jamčevina obračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene. Ako ponuditelj odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija, gubi pravo na povrat jamčevine.

Ponuditeljima čije ponude nisu prihvaćene kao najpovoljnije, jamčevina se vraća u roku od 15 dana od izbora najpovoljnijeg ponuditelja, bez prava na kamatu.

Članak 15.

Rok za podnošenje ponuda ne može biti kraći od 8 dana od dana objave natječaja.

Otvaranje ponuda mora se provesti u roku od najduže 8 dana od isteka roka za podnošenje ponuda.

Članak 16.

Zakašnjele, neuredne i nepotpune, ili na drugi način protivne uvjetima iz natječaja podnesene ponude neće se razmatrati.

U slučaju da dva ili više natjecatelja ponude najvišu cijenu s istim iznosom, a i u drugim uvjetima iz natječaja su dali iste ponude, gradonačelnik može donijeti odluku o usmenom nadmetanju između tih ponuditelja radi postizanja konačne kupoprodajne cijene.

O postupku otvaranja ponuda vodi se zapisnik koji potpisuju svi prisutni članovi povjerenstva.

Zapisnik se dostavlja sudionicima natječaja na njihov zahtjev.

Članak 17.

Postupak otvaranja ponuda provodi povjerenstvo koje se sastoji od tri službenika gradske uprave imenovanih po pročelniku upravnog tijela nadležnog za provođenje natječajnog postupka.

Članak 18.

Natječaj se provodi podnošenjem pisanih ponuda koje se dostavljaju putem pošte ili osobnom predajom u pisarnicu Grada Raba.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici s naznakom »Ponuda za natječaj-ne otvaraj«.

Otvaranje ponuda vrši povjerenstvo iz članka 17. ove Odluke.

Povjerenstvo će na sjednici najprije utvrditi da li je natječaj propisno objavljen, koliko je ponuda pristiglo i da li su

ponude predane u roku. Nakon toga će se pristupiti otvaranju ponuda prema redoslijedu prispijeća, a o čemu povjerenstvo sastavlja zapisnik.

Na temelju zapisnika iz stavka 4. ovoga članka, povjerenstvo predlaže nadležnom tijelu donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno o neprihvaćanju niti jedne ponude.

Članak 19.

Gradonačelnik će sklopiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s najpovoljnijim ponuditeljem.

Članak 20.

Kupac je dužan cjelokupnu kupoprodajnu cijenu platiti najkasnije u roku od 15 dana od zaključenja ugovora.

U slučaju zakašnjenja u plaćanju ugovorene cijene, kupac je dužan uz kupoprodajnu cijenu platiti zakonsku zateznu kamatu za period kašnjenja, računajući od dana dospijeća do isplate.

Gradonačelnik ili Gradsko vijeće sukladno Zakonu i Statutu te ovoj Odluci može odobriti plaćanje kupoprodajne cijene u obrocima. U slučaju kašnjenja u plaćanju pojedinog obroka kod plaćanja sljedećeg obroka će se zaračunati zakonska zatezna kamata.

Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Gradu utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

U slučaju da kupac zakasni s plaćanjem više od devedeset (90) dana od isteka roka iz st. 1. ili 3. ovog članka, Grad može raskinuti kupoprodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu.

Prodaja nekretnina izravnom pogodbom

Članak 21.

Nekretnine u vlasništvu Grada mogu se prodati bez provedbe javnog natječaja u slučajevima predviđenim Zakonom, uz primjenu odredbi ove Odluke.

IV. ZASNIVANJE PRAVA NA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU GRADA

Služnost

Članak 22.

Na nekretninama u vlasništvu Grada ili nekretninama kojima Grad upravlja po posebnim propisima mogu se ustanoviti, ukidati ili predlagati stvarne služnosti u svrhu postavljanja i održavanja vodovodne i kanalizacijska mreže, uređenja za prijenos i razvod električne energije, telegrafskotelefonske mreže, formiranja kolnih pristupa i druge komunalne infrastrukture.

O osnivanju prava služnosti Grad i predlagatelj zaključuju ugovor kojim uređuju međusobna prava i obveze.

Za ustanovljenu služnost na nekretninama plaća se naknada koja ne može biti niža od razlike tržišne cijene neopterećene i opterećene nekretnine, sukladno procjeni vještaka, osim za služnosti radi izgradnje objekata vodovoda i kanalizacije trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu Grada koje se ustanovljuju bez naknade te u drugim slučajevima kada je to određeno Zakonom.

Način plaćanja i iznos naknade utvrđuje gradonačelnik posebnom odlukom.

Založno pravo (hipoteka)

Članak 23.

Založno pravo (hipoteka) na nekretnini u vlasništvu Grada može se ustanoviti samo ako je to u izravnom interesu za ostvarivanje funkcija Grada kao i u interesu trgovačkih društava, ustanova i drugih subjekata u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada.

Odluku o zasnivanju založnog prava donosi gradonačelnik, odnosno Gradsko vijeće sukladno ovoj Odluci.

Pravo građenja

Članak 24.

Na zemljištu u svom vlasništvu Grad može osnovati pravo građenja.

Pravo građenja osniva se ugovorom između Grada kao vlasnika zemljišta i nositelja prava građenja.

Odluku o zasnivanju i uvjetima zasnivanja prava građenja donosi Gradsko vijeće, odnosno gradonačelnik, ovisno o vrijednosti predmetne nekretnine.

Pravo građenja osniva se uz određenu naknadu, a iznimno se može osnovati bez naknade ako se osniva u korist trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada.

Početni iznos naknade za ustupljeno pravo građenja utvrđuje nadležno tijelo iz stavka 3. ovog članka.

Ukoliko je Grad suvlasnik na nekretnini, na kojoj se osniva pravo građenja, investitor plaća Gradu naknadu proporcionalnu suvlasničkom dijelu na nekretnini.

Pravo građenja na zemljištu može se ustanoviti trajno ili na određeno vrijeme. Nakon isteka roka na koji je uspostavljeno pravo građenja izgrađeni objekt postaje vlasništvo Grada.

Zakup ili najam zemljišta

Članak 25.

Zemljište u vlasništvu Grada može se davati u zakup ili najam fizičkim ili pravnim osobama radi:

-uređenja i korištenja zemljišta kao parkirališnog prostora, otvorenog skladišnog prostora ili uređenje zelenih površina,

-korištenja zemljišta zbog postavljanja privremenih objekata,

-radi korištenja zemljišta zbog potreba obavljanja određenih djelatnosti,

-radi korištenja zemljišta za poljoprivrednu obradu,

-u drugim opravdanim slučajevima.

Zakupni odnos osniva se zaključenjem ugovora između Grada kao vlasnika nekretnine i zakupnika odnosno najmoprimca.

Zemljište se može dati u zakup ili najam u svrhu privremenog korištenja istog do donošenja odluke o privođenju namjeni određenoj prostorno planskom dokumentacijom.

Na zemljištu koje je predmet zakupa nije dozvoljena gradnja građevine niti izvođenje drugih radova.

Iznimno, na zemljištu koje se daje u zakup ili najam radi uređenja i korištenja zemljišta kao parkirališnog prostora, otvorenog skladišnog prostora ili uređenje zelenih površina, za poljoprivrednu obradu ili slične namjene, uz prethodnu suglasnost Grada, dozvoljeno je izvođenje građevinskih radova koji su nužni radi privođenja namjeni koja je svrha zakupa ili najma, bez prava na povrat troškova ulaganja.

Uz zahtjev za odobrenje zakupnik/najmoprimac je dužan priložiti i odgovarajuću tehničku dokumentaciju (idejno rješenje, hortikulturno rješenje i sl.).

Ako je predmet zakupa ili najma dio zemljišne čestice, uz zahtjev je potrebno dostaviti skicu izmjere (iskolčenje) po ovlaštenom geodeti.

Početna zakupnina određuje se posebnom odlukom nadležnog tijela za svaki pojedini slučaj.

Članak 26.

Ugovor o zakupu ili najmu zaključuje se najduže na rok od 10 godina, u obliku ovršne isprave.

Zakupnik/najmoprimac se uvodi u posjed zakupljenog zemljišta na dan zaključenja ugovora, ukoliko ugovorom nije drukčije određeno.

Ugovorom iz st. 1. ovog članka utvrdit će se pravo Grada da jednostrano raskine ugovor kada zakupnik/najmoprimac ne koristi zemljište u skladu sa svrhom zakupa, ako zakupnik/najmoprimac ne plaća zakupninu u skladu s odredbama ugovora o zakupu te u slučaju potrebe privođenja zemljišta namjeni određenoj prostorno planskom dokumentacijom prije isteka vremena trajanja zakupa odnosno najma.

Danom isteka ili raskida ugovora sukladno st. 1. i 3. ovog članka, zakupnik/najmoprimac je dužan predati Gradu u posjed zemljište slobodno od stvari, bez prava na naknadu za uložena sredstva ili naknadu štete.

Članak 27.

Gradonačelnik može odobriti stupanje u prava i obveze dosadašnjeg zakupnika/najmoprimca slijedećim osobama:

- bračnom drugu, izvanbračnom drugu, djeci, unucima, posvojenicima, pastorcima i roditeljima zakupnika, ako zakupnik umre, pod uvjetom da nastave koristiti zemljište koje je predmet zakupa za istu namjenu,

- pravnoj osobi koja je pravni slijednik dosadašnjeg zakupnika koji je brisan iz registra nadležnog tijela, pod uvjetom da dostave dokaz o pravnom sljedništvu i dokaz o brisanju dosadašnjeg zakupnika iz registra nadležnog tijela.

Korištenje poslovnih prostora bez naknade

Članak 28.

Poslovni prostori u vlasništvu Grada mogu se dati na korištenje bez naknade, Mjesnim odborima, ustanovama i udrugama, čija djelatnost predstavlja javnu potrebu i interes Grada na području humanitarne djelatnosti, kulture, sporta, odgoja i obrazovanja, tehničke kulture, zdravstva i socijalne skrbi, civilnog društva ili se u cijelosti, odnosno u većem dijelu financiraju iz proračuna Grada.

Iznimno od stavka 1. ovog članka poslovni prostori u vlasništvu Grada mogu se dati na korištenje bez naknade i drugim pravnim i fizičkim osobama, javnopravnim i drugim tijelima ako je to u općem, gospodarskom, ekonomskom, socijalnom i drugom interesu Grada i pridonosi općem boljitku Grada i otoka.

Poslovni prostori iz ovog članka daju se na korištenje na određeno vrijeme u trajanju od najviše 5 godina, uz mogućnost produženja roka korištenja za isti vremenski period, pod uvjetom pridržavanja ugovorenih obveza definiranih ugovorom o korištenju.

O dodjeli poslovnog prostora na korištenje bez naknade odlučuje gradonačelnik na prijedlog upravnog tijela.

Korisnik poslovnog prostora dužan je plaćati komunalnu naknadu i druge naknade određene zakonom, režijske troškove (utrošak vode, struje i dr.), te snositi troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora, osim ako se odlukom o dodjeli na korištenje poslovnog prostora ili ugovorom drugačije ne odredi.

Razvrgnuće ili dioba suvlasničke zajednice

Članak 29.

Nadležno tijelo Grada može bez javnog natječaja donijeti odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice na zemljištu na kojem je Grad uknjižen kao suvlasnik.

Postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice provodi se izravnim pregovorima na prijedlog suvlasnika ili Grada.

Prije donošenja odluke nadležnog tijela obavlja se procjena tržišne vrijednosti nekretnine.

V. ZAMJENA NEKRETNINA

Članak 30.

Nekretnine u vlasništvu Grada mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu drugih osoba, kad nadležno tijelo koje raspolaže nekretninama ocijeni da je takav način raspolaganja u interesu Grada.

Odluku o zamjeni nekretnina donosi Gradsko vijeće.

VI. ODREĐIVANJE ZEMLJIŠTA NUŽNOG ZA REDOVITU UPORABU GRAĐEVINE

Članak 31.

U postupcima utvrđivanja zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine, pisano očitovanje daje gradonačelnik za svaku građevinu zasebno, temeljem posebne geodetske podloge, cijeneći uvjete na terenu i pristup na javno prometnu površinu, kao i potrebu osiguranja dijela zemljišta koje je dokumentima prostornog planiranja namijenjeno za proširenje javne površine - prometnice i slično.

Zemljište nužno za redovitu uporabu građevine čini manipulativni prostor oko građevine, najviše do 3 metra (u pravilu 1,5 m) oko zidova građevine, vodeći pri tome računa o konfiguraciji terena, namjeni građevine i položaju pomoćnih objekata i postojećih zidova, te da preostali dio parcele ima osiguran pristup na javno prometnu površinu, koridor pristupa na javno prometnu površinu i zemljište na kojem su izgrađeni pomoćni objekti.

Zemljište koje služi redovitoj uporabi građevine ne mogu činiti površine katastarskih čestica koje su u naravi javne površine (cesta, put, nogostup, stubište i sl.).

Članak 32.

Iznimno od uvjeta iz članka 31. ove Odluke, zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, pored nužne »okućnice« može imati i veću površinu kada je vlasnik građevine zainteresiran za kupnju nekretnine u vlasništvu Grada koja ulazi u željenu površinu zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine.

U slučaju iz prethodnog stavka prijedlog zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine utvrđuje se po pravilima iz članka 31. ove Odluke i prodaje putem natječaja, sukladno odredbama ove Odluke, uz naznaku »zemljište nužno za redovitu uporabu građevine« a natječaj se provodi temeljem podataka iz posebne geodetske podloge.

Članak 33.

U slučaju kada vlasnik građevine nije zainteresiran za kupnju dijela zemljišta koje je veće od uvjeta iz članka 31. stavak 2., ali je zidom ili drugom prirodnom barijerom odijeljeno od ostalog zemljišta Grad može:

- ukloniti zidove i druge prirodne barijere te takvu površinu pretvoriti u javnu površinu gdje god je to moguće,

- odobriti vlasniku daljnje korištenje tog zemljišta uz naknadu po pravilima za zakup, o čemu će se sklopiti poseban ugovor.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 023-06/14-01/07

Urbroj: 2169-01-02-01/03-14-3

Rab, 5. studenoga 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Pradsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr.

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=911&mjesto=51280&odluka=60
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr