SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 29. Petak, 3. listopada 2014.
OPĆINA OMIŠALJ

48.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/ 09,55/ 11, 90/11, 50/12 i 55/12) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja 5-kamp Pušća (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 4/08, 40/09 i 42/10), a po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: 350-02/14-13/25, Ur.br: 531-05-14-4 od 23. rujna 2014. godine i članka 38. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/ 13), Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici održanoj dana 30. rujna 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana
uređenja 5 - kamp Pušća

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene UPU 5 - Pušće (T3), broj elaborata 04/11 (u nastavku teksta: Plan) koji je izradila tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka i ovjerila sukladno posebnom propisu.

Članak 2.

(1) Obveza izrade i obuhvat Plana je utvrđen Prostornim planom uređenja Općine Omišalj (»Službene novine PGŽ« broj52/07).

(2) Plan obuhvaća područja izdvojene namjene izvan naselja određena Prostornim planom uređenja Općine Omišalj kako slijedi: izgrađene i neizgrađene dijelove građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T3, uređenu plažu R34, obalno more i privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene PZ.

(3) Granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Površina obuhvata Plana iznosi oko 18,3 ha.

Članak 3.

(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom »Urbanistički plan uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene UPU 5 - Pušće (T3)«.

(2) Elaborat »Urbanistički plan uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene UPU 5 - Pušće (T3)« se sastoji od sljedećih dijelova:

A. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA

B. GRAFIČKOG DIJELA PLANA koji nije
predmet objave i

C. OBVEZNIH PRILOGA PLANA koji nisu
predmet objave.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) U obuhvatu plana se nalaze: građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene kamp–autokamp - T3 Pušće, i uz njega područje uređene morske plaže, definirane površinom R3-4 Pušće, prostor obalnog mora namijenjenog kupanju i sportovima na vodi i ostale morske površine.

(2) Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu plana razgraničene su zasebno u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene kamp–autokamp - T3 Pušće, i u području uređene morske plaže R3-4 Pušće.

(3) Površine za razvoj i uređenje unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene kamp–autokamp - T3 Pušće planirane su kao:

-ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3),

-privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ),

-prometne površine za kolni i pješački promet:

-nerazvrstana cesta,

-infrastrukturna namjena:

-antenski uređaj zračne luke (IS1),

-trafostanica (TS).

(4) Površine za razvoj i uređenje unutar područja uređene morske plaže R3-4 Pušće planirane su kao:

-sportsko rekreacijska namjena - uređena plaža (R3),

-sportsko rekreacijska namjena - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM),

-prometne površine za kolni i pješački promet:

-obalni put,

-prometne površine za pomorski promet:

-postojeće pristanište (PR),

-plovni put (PP),

-infrastrukturna namjena:

-crpna stanica kanalizacije (IS2).

(5) Određivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2000 i prema točkama 2., i 5. odredbi za provođenje.

1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

Članak 5.

(1) U okviru površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) se planira jedan kamp kategorije najmanje 3* (zvjezdice) i kapaciteta najviše 900 gostiju.

(2) U okviru površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) se planiraju:

-površine za kampiranje - obilježene kamp jedinice i neoznačeni uređeni prostori za kampiranje, u okviru prostora za kampiranje se planira i smještaj »pokretnih kuća«, pristupni putovi do površina za kampiranje, zelene površine između površina za kampiranje i prema internoj prometnici, sanitarni čvorovi, blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i vanjski roštilj, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i sl.,

-površine za izgradnju centralnih građevina kampa uključuju površine građevina:recepcija, zona čekanja pri glavnom ulazu u kamp, centar kampa (trgovina, ugostiteljski sadržaj, trg, usluge, prostorije za boravak, prateći sadržaji sporta), rekreacijski i zabavni centar (kontrola ulaza- izletnici, ugostiteljski sadržaj, zabavni sadržaji), servisno uslužni centar (servis kampa, usluge, odlagalište i čuvanje plovila i trailera),

-površine sporta i rekreacije koje uključuju sljedeće sportske i rekreacijske sadržaje kampa: sportska i rekreacijska igrališta (tenis igralište, košarkaško igralište, odbojkaško igralište, prateći sadržaji u okviru centra), rekreacijske sadržaje kampa - veće slobodne (travnate) površine (igre loptom, badminton i sl, igralište za odbojku na pijesku (postojeće), ruska kuglana sl.), rekreacijske površine (mini-golf, stolni tenis) i dječja igrališta,

-prometne površine koje uključuju osnovne pješačko- kolne i pješačke prometnice: dvosmjerne sabirne prometnice koje su osnovni pristupi do zona kampiranja i zona pratećih sadržaja, jednosmjerne sabirne prometnice koje su pristupi do zona kampiranja, parkirališta, pješačke površine i puteve koji povezuju zone kampiranja s ostalim sadržajima kampa,

-površine infrastrukturnih objekata i uređaja u funkciji kampa,

-zelene površine koje se u najvećem dijelu čuvaju u izvornom stanju s postojećim terenom i vegetacijom, te dopunjuju novom sadnjom pretežno autohtonih vrsta.

(3) Uz osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu se može organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti u funkciji turističke ponude lokaliteta, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(4) Prateći sadržaji iz stavka (3) ovog članka se grade i uređuju u sklopu građevina ili na vanjskom prostoru.

1.2. Privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ)

Članak 6.

(1) Privez u zoni ugostiteljsko-turističke namjene se planira na površini oznake (PZ), kao dio mora namijenjen privezu rekreacijskih brodica gostiju i za druge potrebe kampa.

(2) Na površini priveza se planira smještaj čvrstih ili plutajućih objekata za privez i zaštitu akvatorija i infrastrukturno opremanje.

1.3. Sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (R3)

Članak 7.

(1) Uređena plaža se namjenjuje uređenju sunčališta i rekreacijskih sadržaja.

(2) Uređena plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane, svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno uređena, neposredno povezana s morem, označena i zaštićena s morske strane.

(3) Planirano uređenje plaže uključuje zahvate koji se poduzimaju u cilju planiranog korištenja, održavanja, zaštite i opremanja plaže. U okviru uređene plaže se planira očuvanje i dopuna postojećeg šljunčanog žala, izgradnja i uređenje sunčališta, izgradnja obale i ulaza u more, izgradnja rekreacijskih sadržaja iotvorenih rekreacijskih igrališta te hortikulturno uređenje i uređenje pješačkih i drugih nužnih prometnih površina i opremanje komunalnom infrastrukturom i opremom (sanitarije, tuševi, kabine za presvlačenje, osmatračnica za nadzor plaže, ležaljke, klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče, naprave za igru i rekreaciju i sl.) i sl. Planira se proširenje uređene plaže, odnosnodaljnje nasipavanje plaže i izvedba »pera« - betonskih mulića koji će zadržati nasipani šljunak.

(4) U sklopu ovih površina planiraju se plažni objekti - prateće građevine kupališta, komercijalnog korištenja za potrebe gostiju i drugih korisnika turističke zone i sl.

(5) Sadržaji koji se planiraju u sklopu plažnog objekta prateće građevine su: sanitarije i tuševi, kabine za presvlačenje, ugostiteljski i zabavni sadržaji, rekreacijski sadržaji, prostori za iznajmljivanje rekvizita, spremište i drugi uslužni sadržaji, otvorene i natkrivene terase i drugi kompatibilni i prateći sadržaji i sl.

1.4. Sportsko-rekreacijska namjena - more za kupanje i rekreaciju (RM)

Članak 8.

(1) Sportsko-rekreacijska namjena - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM) se planira na površini obalnog mora izvan priveza i pristaništa i namjenjuje za kupanje i rekreaciju.

(2) Na površinama mora za kupanje i rekreaciju planira se postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije,(splavi- »catara«, platformi, rekreacijskih naprava,tobogana, trampolina, skakaonica i sl.), sidrenih sustava, uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

(3) Na ovom dijelu mora nije dozvoljeno korištenje motornog pogona za plovila.

(4) Na površinama mora uz obalni pojas u kampu su moguće intervencije daljnjeg nasipavanja i građenja u moru s ciljem daljnjeg uređenja plaže i njoj pratećih sadržaja. Planira se gradnja umjetnog otoka na postojećoj hridi s pasarelom do istočne obale kampa. Planira se izvedba pera - betonskih mulića koji će zadržati nasipani šljunak. Nasipavanje se smije izvoditi unutar 15 m od planirane obalne linije (granica R3 i RM), te unutar površine planirane za nasipavanje umjetnog otoka, kako je prikazano na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mj 1:2000.

(5) Nasipane površine iz stavka (4) ovog članka priključuju se površini sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (R3) i uređuju se prema pripadajućim uvjetima.

1.5. Prometne površine

1.5.1. Prometne površine za kolni i pješački promet

Članak 9.

(1) Prometne površine za kolni i pješački promet uključuju:

-nerazvrstanu cestu kojom se osigurava priključivanje površine infrastrukturne namjene te glavni kolni i pješački ulaz u kamp s postojeće nerazvrstane ceste i

-obalni put kojim se planira kolno-pješački pristup površinama infrastrukturne namjene - crpna stanica kanalizacije (IS2), prometnim površinama za pomorski promet - postojeće pristanište (PR) i površinama sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (R3), te pješačko povezivanje prostora duž obale i povezivanje kampa s kontaktnim obalnim prostorima.

(2) Javne prometne površine se pored osnovnoj prometnoj funkciji, namjenjuju izgradnji mreže i uređaja infrastrukturnih sustava za opremanje turističke zone.

(3) Zelene površine u strukturi prometnih površina imaju oblikovnu i zaštitnu namjenu te se hortikulturno uređuju paralelno s realizacijom prometnih površina.

1.5.2. Prometne površine za pomorski promet

Članak 10.

(1) Za odvijanje pomorskog prometa se namjenjuje:

-postojeće pristanište (PR) koje se planira rekonstruirati namjenjuje se za privez rekreacijskih, nautičkih i

izletničkih brodica i brodova te za ukrcaj i iskrcaj putnika i

-plovni put (PP) koji se određuje prema regulaciji plovidbe u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.

1.6. Površine infrastrukturne namjene

Članak 11.

(1) Površine infrastrukturne namjene se planiraju za izgradnju objekata i uređaja u funkciji antenskog sustava zračne luke Omišalj i onih potrebnih u komunalnom opremanju područja obuhvata plana.

(2) Površina infrastrukturne namjene oznake (IS1) se planira za antenski uređaj zračne luke.

(3) Površina infrastrukturne namjene oznake (IS2) se planira za crpnu stanicu kanalizacije.

(4) Površina infrastrukturne namjene oznake (TS) se planira za izgradnju trafostanice.

(5) Objekti i uređaji komunalne (sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, sustav vodoopskrbe i sustav elektroopskrbe) i telekomunikacijske infrastrukture se mogu graditi unutar ostalih namjena.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 12.

(1) Građevine gospodarskih djelatnosti koje se grade na području obuhvata plana su građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, i to kamp i privez uz kamp, te građevine sportsko-rekreacijske namjene, i to kupalište.

(2) Građevinska čestica za građevinu ugostiteljsko turističke namjene - kampa formira se unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).

(3) Građevinska čestica za građevinu priveza uz kamp formira se unutar površine priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ).

(4) Građevinska čestica za građevine kupališta formira se unutar površinesportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (R3).

2.1. Uvjeti smještaja na površini ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3)

Članak 13.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti se grade na površini planiranoj za uređenje kampa (T3), prema odgovarajućoj dozvoli, odnosno prema projektu izrađenom sukladno ovom Planu i smještene prema uvjetima određenim ovim odredbama i prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.

(2) Građevine se grade na način da površinom građevinske čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni.

(3) Regulacijski pravac se određuje rubom prometne površine koja graniči s građevinskom česticom. Za zahvate uređenja planirane na prostoru uz prometnicu prije njene rekonstrukcije ili dovršenja, regulacijski se pravac određuje rubom njenog utvrđenog koridora.

(4) Najniža dozvoljena kategorija smještaja u sklopu planiranih građevina ugostiteljsko-turističke namjene je 3* (zvjezdice).

oblik i veličina građevinske čestice

Članak 14.

(1) Oblik i veličina građevinske čestice se utvrđuje prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane udaljenosti građevine do granica građevinske čestice.

(2) Najveća dopuštena površina građevinske čestice odgovara ukupnoj površini planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu. Najmanja dopuštena površina građevinske čestice odgovara postojećoj čestici kampa.

(3) Oblik i veličina građevinske čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: kamp jedinica za planirani kapacitet, kolnog i pješačkog prilaza, pratećih sadržaja, građevinske infrastrukture, zelenih površina, ograđivanje i drugo potrebno.

(4) Moguće je formirati čestice površine dostatne za izvedbu pojedine faze u slučaju fazne izgradnje.

namjena građevina

Članak 15.

(1) Osnovna namjena građevina na površini ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) je ugostiteljsko turistička namjena - kamp.

(2) Unutar kampa planiraju se potrebne građevine prema zahtjevima obavljanja ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, infrastrukturne, komunalne i druge sl. građevine i uređaji i sl.

(3) U sklopu ugostiteljsko-turističke namjene - kamp, planiraju se površine za kampiranje (smještaj), centralni sadržaji, sportski centar i rekreacijski sadržaji, interne prometnice te zelenilo.

Članak 16.

(1) U sklopu površina za kampiranje se planiraju kamp mjesta (smještajni sadržaji kampa): obilježene kamp jedinice i neoznačeni uređeni prostori za kampiranje. U okviru prostora kamp jedinica se planira smještaj »pokretnih kuća«.

(2) U sklopu površine za kampiranje se planiraju prateće građevine, pristupni putovi do kamp mjesta, zelene površine između njih i prema osnovnoj prometnici, vanjski roštilj, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i drugo potrebno.

(3) Prateće građevine uključuju sanitarne čvorove, blokove s hladnjacima, prostor za pripremanje jela, prostor za odlaganje otpada, pomoćne servisno-tehničke prostore i sl. i druge prateće i pomoćne sadržaje prema zahtjevima obavljanja ugostiteljsko-turističkih, infrastrukturne, servisno-tehničke i druge sl. građevine i uređaje. U sklopu površine sanitarnog čvora se planiraju zajedničke prostorije za osobnu higijenu gostiju, pranje rublja i suđa.

Članak 17.

(1) Centralne građevine kampa su građevine sa sljedećim sadržajima kampa:

-recepcija s prijemom gostiju i kontrolom ulaza, sanitarije i sl. te uređenje zone čekanja pred glavnim ulazom u kamp uz nerazvrstanu cestu, a unutar ograde kampa parkiralište za vozila u odlasku i za vozila gostiju kampa.

-centar kampa s trgovinama, ugostiteljskim sadržajima s terasom, manji trg, usluge, prostorije za boravak, prateći sadržaji sporta i sl.,

-rekreacijski i zabavni centar s ugostiteljskim sadržajima - restoran s terasom, kontrolom ulaza- izletnici,

sportskim, rekreacijskim i zabavnim sadržajima i parkiralištem),

-servisnouslužni centar sa servisima za goste kampa (pranje automobila, pražnjenje kemijskih WC-a i sl.), servisnom službom kampa (skladište opreme, rezervnih dijelova, građevinskog materijala, radiona za popravak i održavanje i sl.), odlagalištem i čuvanjem plovila i trailera, pomoćnim, servisno-tehničkim prostorima i sl.

Članak 18.

(1) U sklopu sportskih i rekreacijskih površina planiraju se prateći sportski i rekreacijski sadržaji kampa: igrališta (za tenis, košarkašku, odbojku i dr.) i rekreacijski sadržaj (bazen i dr.) te slobodne travnate ili nasute površine za igre loptom, badminton i sl., igralište za odbojku na pijesku, ruska kuglana i sl., te dječje igralište.

(2) U sklopu pomoćne građevine planiraju se prateći sadržaji sporta i rekreacije: sanitarni čvor, iznajmljivanje i pohrana rekvizita, ugostiteljski i zabavni sadržaj i sl. te pomoćni, servisno-tehnički prostori i sl.

Članak 19.

(1) U sklopu rekreacijskih sadržaja planiraju se rekreacijska igrališta i sadržaji (mini-golf, stolni tenis i sl.), dječje igralište, te pomoćna građevina s pratećim sadržajima sporta i rekreacije; sanitarni čvor, iznajmljivanje i pohrana rekvizita, ugostiteljski i zabavni sadržaj i sl. te pomoćni, servisno-tehnički prostori i sl.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 20.

(1) Veličina građevine (njenih nadzemnih i ukopanih dijelova) treba biti u okviru koji je određen najvećom dozvoljenom izgrađenošću građevinske čestice, najvećom dozvoljenom iskorištenošću građevinske čestice, najvećom dozvoljenom visinom i najvećim dozvoljenim brojem etaža građevine.

(2) U građevinsku (bruto) površinu uračunava se površina svih građevina na građevinskoj čestici prema važećim propisima. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunavaju se uređene površine na terenu (kamp jedinice i sl.), ni površina otvorenih igrališta i drugih sportsko rekreacijskih sadržaja izgrađenih približno u razini terena (+/- 0,8 m).

Članak 21.

(1) Najmanji dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice se ne određuje dok najveći koeficijent izgrađenosti iznosi kig = 0,06.

(2) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice se ne određuje dok najveći koeficijent iskorištenosti iznosi kis = 0,16.

(3) Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevinske čestice veći od propisanih, oni se pri rekonstrukciji ne smiju povećavati.

Članak 22.

(1) Za građevine sanitarnih čvorova najveći dopušteni broj etaža iznosi 1 nadzemnu etažu te ukopani podrum i tavan, najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m, a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 6,5 m.

(2) Za centralne građevine kampa najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 nadzemne etaže te ukopani podrum i tavan, najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m, a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 10,0 m.

(3) Za građevine sportskog centra, najveći dopušteni broj etaža pomoćne građevine iznosi 1 etažu i tavan, najveća dopuštena visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m, a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 5,0 m.

(4) Za građevine rekreacijskih sadržaja kampa, najveći dopušteni broj etaža pomoćne građevine iznosi 1 etažu i tavan, najveća dopuštena visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m, a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 5,0 m.

Članak 23.

(1) Broj funkcionalnih jedinica je jedan kamp.

(2) Najveći dozvoljeni kapacitet kampa iznosi 900 gostiju za koji se, uz normativ od 3 kampera po mjestu, određuje proračunski broj od 300 kamp jedinica.

(3) Struktura kamp jedinica te kapaciteti sanitarnih čvorova i ostalih sadržaja kampa određuju se sukladno važećim propisima o kategorizaciji ugostiteljskih objekata i načelno prema smjernicama danim u Obrazloženju plana.

smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 24.

(1) Na građevinskoj čestici može se graditi jednu ili više građevina, kao građevine osnovne namjene s jednom ili više pomoćnih građevina, i kao složene građevine (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).

(2) Građevine se na građevinskoj čestici grade u okviru gradivog dijela građevinske čestice. Gradivi dio građevinske čestice se određuje građevnim pravcem, najmanjom udaljenošću od granica građevinske čestice i najmanjim međusobnim udaljenostima građevina na čestici. U okviru gradivog dijela građevinske čestice se grade nadzemni i podzemni - ukopani dijelovi osnovnih i ostalih građevina.

(3) Izvan gradivog dijela građevinske čestice se može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice građevinske čestice, potporni zidovi, prometne kolne i pješačke površine, parkirališta, infrastruktura i sl.

(4) Gradivi dio građevinske čestice se utvrđuje na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 10,0 m i ujedno ta udaljenost ne može biti manja od polovice visine građevine na građevnom pravcu (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine). Građevni pravac osnovne građevine se u pravilu usklađuje (paralelan je) s regulacijskim pravcem.

(5) Od ostalih granica je gradivi dio građevinske čestice udaljen najmanje 10,0 m i ne manje od pola visine (V/2 ili h/2 ovisno o orijentaciji građevine).

(6) Udaljenost između građevina na istoj građevinskoj čestici iznosi najmanje 6,0 m i ne manje od (V1+V2)/2 ili (h1+h2)/2 ovisno o orijentaciji građevine.

(7) Građevine na istoj građevinskoj čestici mogu se graditi kao prislonjene ili povezati toplom vezom, pod uvjetom da se osigura propisana zaštita od požara.

(8) Iznimno se mogu građevine na susjednim česticama povezati toplom vezom, pod uvjetom da se osigura propisana zaštita od požara.

(9) U slučaju rekonstrukcije građevina moguće je zadržati postojeće udaljenosti ukoliko su manje od propisanih ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela.Postojeće građevine kojima je građevni pravac udaljen od regulacijskog manje od propisanog pri rekonstrukciji zadržavaju postojeći građevni pravac, ali ako je ta udaljenost manja od (V/2 ili h/2) ne mogu pri rekonstrukciji povećavati visinu.

Članak 25.

(1) Pojedine građevine i uređene površine kampa iz članka 15. stavka (3) smještaju seu prostorne cjeline na površinama sukladno kriterijima načelno određenim kartografskim prikazom 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mjerilu 1:2000, te koristeći smjernice dane u Obrazloženju plana.

(2) U okviru prostornih cjelina označenih planskim oznakama T3-1 do T3-4 (površine za kampiranje) uređuju se kamp jedinice i grade prateće građevine i građevine sanitarnih čvorova (planske oznake SČ).

(3) U okviru prostornih cjelina označenih planskim oznakama T3-C1 do T3-C4 (centralne građevine kampa) grade se građevine namijenjene centralnim sadržajima kampa.

(4) U okviru prostornih cjelina označenih planskim oznakama T3-R1 (sportski centar kampa) grade se građevine namijenjene sportu i rekreaciji. Prateći sadržaji sportsko rekreacijskog centra oznake T3-R1-1 se mogu planirati u okviru centra kampa T3-C2.

(5) U okviru prostornih cjelina označenih planskim oznakama T3-R2 (rekreacijski sadržaji kampa) grade se građevine namijenjene rekreaciji.

(6) Pri smještaju pojedinih građevina i uređenju pojedinih površina potrebno je poštivati minimalne udaljenosti od internih sabirnih prometnica koje iznose 1,5 m za kamp jedinice i 2,0 m za ostale građevine i površine unutar kampa. Građevine i površine međusobno potrebno je odijeliti živicama i sl. prema potrebi te koristeći smjernice dane u Obrazloženju plana.

uvjeti za oblikovanje građevina

Članak 26.

(1) Kod oblikovanja građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini turističke zone i krajoliku. Građevine se oblikovno usklađuju s elementima mikrolokacije. Uvjeti oblikovanja se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina. Osnovne i ostale građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.

(2) S ciljem da se postigne kvalitetna oblikovno-morfološka struktura planira se da se građevine u kampu oblikuju na isti način, temeljen na istim načelima i načinu građenje koristeći ujednačene arhitektonske elemente: tip, pokrov i nagib krova, obradu pročelja, dimnjake, vanjska stubišta, krovne vijence, zaštitu na otvorima i drugo. Odabrani način oblikovanja građevina za cjelinu kampa može biti suvremeno oblikovanje kod kojeg nisu isključeni tradicijski elementi ili oblikovanje koje se jače oslanja na tradicijsku gradnju i autohtoni način građenja. Kod svih građevina treba primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

(3) Građevine treba graditi kvalitetnim materijalima pri čemu treba voditi računa o blizini mora i utjecaju posolice, te izloženosti jakom vjetru (u gradnji koristiti postojane materijale te izbjegavati materijale podložne koroziji).

(4) Ako se izvodi kosi krov nagib krovnih ploha može biti do 25Ê. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a dio krovnih ploha se može koristiti i kao prohodna terasa. Na krov je moguće ugraditi solarne kolektore.

(5) Otvori na građevinama trebaju biti pravokutni, u pravilu i zaštićeni griljama ili škurama. Dozvoljene su ostakljene stijene većih dimenzija koje se štite brisoleima ili slično.

(6) Završna obrada pročelja se izvodi glatkom žbukom svijetlih boja uz mogućnost završne obrade pročelja kamenom ili na drugi način.

Članak 27.

(1) Zaštićenost prostora za kampiranje od sunca u pravilu se osigurava visokim zelenilom, te laganim konstrukcijama s penjačicama.

(2) Prostori za kampiranje u površini za smještaj kamp kućice, šatora i vozila, trebaju biti očišćeni od kamenja i korijenja te izravnani i uređeni približno u razini prilaznog puta, tako da je osigurano brzo otjecanje vode nakon kiše.

(3) Svaka kamp jedinica treba biti označena brojem. Oznake kamp jedinica te ostale oznake u kampu (oznake pratećih sadržaja, putokazi i ostalo) trebaju biti jednoobrazne.

uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 28.

(1) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama je potrebno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

(2) Kod gradnje građevina i uređenja površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

uvjeti za uređenje građevinske čestice, zelenih i parkirališnih površina

Članak 29.

(1) Uređenje građevinske čestice planira se sukladno ovim Odredbama i važećim propisima o kategorizaciji ugostiteljskih objekata.

(2) Interni promet u kampu se uređuje prema trasama načelno određenim kartografskim prikazom 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mjerilu 1:2000.

Članak 30.

(1) Neizgrađene površine na građevinskoj čestici se uređuju u jednoj ili više razina, maksimalno prilagođene postojećem terenu. Ovisno o konfiguraciji terena na lokaciji, nivelacijske kote uređenih površina se određuju prema koti priključka na prometnu površinu i prema postojećem terenu. Referentne orijentacijske nivelacijske kote su prikazane na kartografskom prikazu 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mjerilu 1:2000.

(2) Pri nivelaciji terena najveća visina potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa iznosi do 1,5 m u jednoj razini. Nužni zahvati nivelacije s većom visinskom razlikom će se prevladati izvedbom terasaste konstrukcije i sadnjom zelenila na terasama. Najmanja širina terase iznosi 1,5 m, gdje za sadnju zelenila treba osigurati najmanje 1 m širine i najmanje 1 m dubine zemlje.

(3) Potporni zidovi se na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima.

(4) Oblikovanjem terena se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih građevinskih čestica i javnih površina.

Članak 31.

(1) Površine igrališta se oblikuju na način da terasasto prate nagib terena te da se razlike u visini oblikuju kao zidovi ili zeleni međuprostori.

(2) Igrališta se mogu izvesti s nasutom ili čvrstom podlogom, te kao travnate površine.

(3) Igrališta se iznimno mogu ograditi žičanom ogradom, ako je to nužno za funkciju igrališta.

(4) Površine rekreacijskih sadržaja se pažljivo lociraju između postojećeg visokog zelenila koje se u cijelosti čuva. Sadržaji se maksimalno prilagođavaju postojećem nagibu terena, bez većih zahvata.

Članak 32.

(1) Pješačke površine i terase u okolišu se izvode makadamskim zastorom, betonom, betonskim elementima, kamenim pločama (pravilnim ili nepravilnim) i na drugi ujednačeni način.

(2) Podna ploha staza i trgova definira se u jednom nivou, s poprečnim padom od 1,0 - 3,0 % u pravilu prema zelenilu. Uzdužni nagibi rampi se kreću do 7,5 %.

Članak 33.

(1) Građevinske čestice mogu se ograditi ogradom ili živicom.

(2) Ograda koja se postavlja uz prometnicu treba biti tipska, kvalitetna, jednostavno oblikovana, metalna zaštitna ograda koju nose metalni ili betonski stupići ugrađeni u temelj. Ukoliko se uz ogradu sadi živica ili penjačice moguća je postava jednostavne žičane zaštitne ograde. Ograda kampa uz granicu prema morskoj plaži treba biti kvalitetna, oblikovanjem diskretna i prilagođena ambijentu. Na ostalom dijelu je moguća postava jednostavne žičane zaštitne ograde.

(3) Ograde unutar kampa se izvode u završnoj obradi od kamena ili kao živice visine do 1,0 m.

Članak 34.

(1) Za planirano korištenje kampa predviđeno je postavljanje tipske opreme, elemenata za označavanje i obavješćivanje i likovnih elemenata. Oprema i elementi vizualnih komunikacija koji će se postavljati trebaju biti unificirani, funkcionalni, kvalitetno oblikovani i oblikom, bojom i materijalom primjereni ovom ambijentu.

(2) Unutar kampa postoje mogućnosti likovnih intervencija koje se mogu realizirati prema autorskoj ideji.

Članak 35.

(1) Najmanje 40% površine građevinske čestice se uređuje kao zelena površina. U zelene površine se ubrajaju i ozelenjeni dijelovi unutar kamp jedinica.

(2) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevinskim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevinskoj čestici. Dio građevinske čestice prema javnoj prometnoj površini treba biti hortikulturno uređen autohtonim i parkovnim vrstama.

(3) Sanaciju postojeće šume i makije (pročistiti, ukloniti suvišno i suho raslinje, sačuvati lijepa i zdrava stabla i grmlje) treba provesti uz nadzor i prema stručnim uputama na licu mjesta.

(4) Nova sadnja se uglavnom predviđa uz ulaze u kamp, na parkiralištima, uz građevine i na površini kamenjara na zapadnom krilu kampa. Pored toga poželjno je uređenje zelenih pojaseva između kamp mjesta i uz ogradu kampa (neobrezana ili djelomice obrezana živica).

(5) Za novu sadnju u najvećoj mjeri treba koristiti stablašice i to odabrati nekoliko vrsta koje će biti zastupljene u najvećoj mjeri, a kao akcent na više mjesta u kampu posaditi grupe ili pojedinačne vrste koje će cvijetom, bojom i mirisom obogatiti ambijent, npr. oleandar (Nerium oleander), lagerstremija (Lagerstroemia indica), albicija (Albizzia julibissin), lavanda (Lavandula spica), ružmarin (Rosmarinus officinalis) i druge ljeti cvatuće mediteranske vrste.

(6) U užem obalnom pojasu izloženom vjetru i posolici treba za novu sadnju koristiti otporne halofitne vrste (pitosporum, tamaris i sl.). Na zapadnom krilu kampa koje je izravno izloženo buri treba sadnju pokušati autohtonim vrstama koje su uz to otporne na jak vjetar.

(7) Sadnju treba obaviti po završetku građevinskih radova na određenom dijelu zemljišta. Prostor na kojem se uređuje zelenilo je potrebno potpuno očistiti, izvesti pripremu jama za sadnju, posaditi, zaštititi i njegovati sadnice.

Članak 36.

(1) Na čestici je potrebno urediti potreban broj parkirnih i/ili garažnih mjesta sukladno normativima danim ovim planom, funkcionalnim zahtjevima i propisima koji uređuju kategorizaciju ugostiteljskih objekata za smještaj ili veći prema stvarnim potrebama.

(2) Za potrebe gostiju kampa se pri glavnom ulazu u kamp planira parkiralište za organizaciju zone čekanja (kapacitet 9-12 mjesta, odnosno prema važećim propisima o kategorizaciji ugostiteljskih objekata) i parkirališna mjesta koja gosti koriste u dolasku odnosno u odlasku iz kampa, te tijekom boravkaparkiranje vozila na površinama za kampiranje, u pravilu individualno u okviru kamp jedinica. Iznimno, planira se mogućnost organiziranja zajedničkog parkirališta za više kamp jedinica, kad je moguće, smještenog obodno uz interne prometnice.

(3) Parkiranje gospodarskih i osobnih vozila zaposlenika se rješava na površinama planiranim za centralne sadržaje, te uz interne sabirne prometnice. Za zaposlene je potrebno osigurati 1 parkirališno mjesto na 2 zaposlena radnika.

(4) Za potrebe posjetitelja se manja parkirališta po potrebi mogu planirati pri ulazima u kamp.

(5) U blizini pomoćnog ulaza u kamp planira se parkiralište (kapacitet 10-20 mjesta).

(6) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m.

(7) U sklopu parkirališta se osigurava najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištu s manje od 20 mjesta, za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Najmanje veličine tih mjesta su 3,7 x 5,0 m za jedno i5,9 x 5,0 m za dva parkirališna mjesta i vidljivo su označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

(8) Minimalna veličina površine i građevine parkirališta se određuje prema normativu 35 m2 površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse.

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 37.

(1) Planiraju se priključci na prometnicu, na elektroopskrbu, vodoopskrbu i na odvodnju otpadnih voda riješenu zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Priključci, označeni u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji u pravilu duž regulacijskog pravca, ali i duž drugih granica građevinske čestice (osobito priključak za odvodnju otpadnih voda).

(2) Građevinska čestica može imati više priključaka.

(3) Kotu priključka je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometnice i koti postojećeg terena. Priključak se mora odrediti tako da na prometnici ne bude ugroženo odvijanje prometa.

(4) Priključak na pješačko-kolnu prometnicu treba biti minimalne širine 3,0 m kojom je omogućen prilaz vatrogasnih vozila. Iznimno kad prilaz vatrogasnih vozila nije

moguć treba sukladno posebnim uvjetima propisati dodatne mjere zaštite od požara.

(5) Ako kanalska mreža nije izvedena uvjetuje se zbrinjavanje otpadnih voda putem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša i prema posebnim uvjetima, u kom slučaju se za građevinu veličine do 10 ES planira mogućnost priključenja na propisanu septičku taložnicu.

(6) Čiste i pročišćene oborinske vode se upuštaju u prirodni recipijent.

(7) Kod izgradnje bazena je u sklopu tehničke dokumentacije potrebno riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazen je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnog bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

2.2. Uvjeti smještaja na površini priveza u prostornoj cjeliniugostiteljsko-turističke namjene (PZ)

Članak 38.

(1) Građevine priveza se grade na površini planiranoj za privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ), prema odgovarajućoj dozvoli, odnosno prema projektu izrađenom sukladno ovom Planu i smještene prema uvjetima određenim ovim odredbama i prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.

oblik i veličina građevinske čestice

Članak 39.

(1) Oblik i veličina građevinske čestice se utvrđuje prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane najmanje veličine.

(2) Najveća dopuštena površina građevinske čestice odgovara ukupnoj površini planiranoj za privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ).Najmanja dopuštena površina građevinske čestice se ne određuje.

(3) Oblik i veličina građevinske čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: izgradnju obale, manevarski prostor i drugo potrebno.

(4) Moguće je formirati čestice površine dostatne za izvedbu pojedine faze u slučaju fazne izgradnje.

namjena građevine

Članak 40.

(1) Planira se izgradnje objekata za privez i/ili sidrenje manjih plovila: izgradnja obale, objekata za privez i zaštitu akvatorija,te infrastrukturno opremanje.

(2) Na obali i na objektima za privez je potrebno osigurati prostor za potrebnu i propisanu opremu i uređaje za privez, signalizaciju, označavanje, sigurnost obavljanja djelatnosti i zaštitu od požara i drugo.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 41.

(1) Površina priveza odgovara površini čestice.

(2) Broj funkcionalnih jedinica je jedan privez.

(3) Najveći dozvoljeni kapacitet priveza iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica, odnosno najviše 60 vezova.

(4) Minimalna širina manipulativnog prostora za prilaz plovilima duž obale i minimalna širina gata i iznosi 1,2 m.

smještaj građevine na građevinskoj čestici

Članak 42.

(1) Građevina se smješta u okviru površine građevinske čestice.

(2) Nivelacijska kota obale i građevina za privez se treba kretati od 1,2 m n.m. do 1,5 m n.m., iznimno kad je to uvjetovano postojećom izgradnjom ili kotom obale, nivelacijska kota može biti niža.

uvjeti za uređenje građevinske čestice

Članak 43.

(1) Objekti za privez, sidrenje i za zaštitu akvatorija planiraju se kao čvrsti ili plutajući (pontoni) i/ili naprave za sidrenje.

(2) Postojeća obalna linija se u pravilu čuva u postojećem stanju, uz korekciju, a objekti za prilaz vezovima se planiraju okomito na obalu. Pri korekciji obale planiraju se zahvati nasipavanja do granice određene grafičkim prikazom br. 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mjerilu 1: 2000. Iznimno se izvan te granice dopušta izvedba pera - mula.

(3) Upućuje se na korištenje prirodnih materijala, drva i kamena.

(4) Obalni dio priveza treba urediti kao pješačku površinu koja je sastavni dio javnih pješačkih površina. Rub obale treba izvesti kamenim blokovima, poklopnicama najmanjih dimenzija 0,6x0,6x0,3 m.

(5) Duž obale se planira kontinuirana obalna šetnica kao isključivo pješačka površina u jednoj razini. Uz šetnicu se, gdje je moguće, sade autohtone stablašice kao soliteri ili grupe.

(6) Obalni put - šetnica se uređuje prema uvjetima danim u članku 64.

(7) U sklopu građevinske čestice se ne planira parkiranje.

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 44.

(1) Planira se priključenje na pješački obalni put i mogućnost priključenja na mrežu komunalne infrastrukture: vodoopskrbu i elektroopskrbu.

2.3. Uvjeti smještaja na površini sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (R3)

Članak 45.

(1) Građevine sportsko-rekreacijske namjene se grade na površini planiranoj za uređenje plaže (R3), prema lokacijskoj dozvoli, odnosno prema idejnom projektu izrađenom sukladno ovom Planu i smještene prema uvjetima određenim ovim odredbama i prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.

(2) Građevine se grade na način da površinom građevinske čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na komunalnu infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni.

oblik i veličina građevinske čestice

Članak 46.

(1) Oblik i veličina građevinske čestice se utvrđuje prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem

katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane udaljenosti građevine do granica građevinske čestice.

(2) Najmanja dopuštena površina građevinske čestice je u okviru planirane površine uređene plaže (R3) određena kartografskim prikazom br. 4.» Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.

(3) Najveća dopuštena površina građevinske čestice se određuje linijom maksimalnog nasipavanja mora određena kartografskim prikazom br.3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mjerilu 1:2000.

(4) Oblik i veličina građevinske čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: sunčališta, pješačkih površina, rekreacijskih igrališta, plažnih objekata, pratećih sadržaja, građevina infrastrukture, zelenih površina i drugog potrebnog.

namjena građevina

Članak 47.

(1) U okviru površine uređene plaže (R3) se planira uređenje sljedećih površina: sunčališta, rekreacijski i dječji sadržaji (igre loptom, badminton i sl., igralište za odbojku na pijesku, bazen te dječje igralište), uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila, pristupi u more, pristupi u more prilagođeni osobama s posebnim potrebama i sl., opremanje tuševima, ležaljkama, suncobranima i drugom potrebnom opremom, te gradnja najviše 3 prateća objekta - plažni objekt (PO) u koje se smještaju sanitarni čvorovi, iznajmljivanje i pohrana sportskih i plažnih rekvizita (suncobrani, ležaljke, sandoline, pedaline), te manji ugostiteljski sadržaji.

veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Članak 48.

(1) Površina plaže odgovara površini čestice.

(2) Kapacitet plaže prema normativu od najmanje10 m2 kupališta/korisniku u špici sezone iznosi okvirno 600 kupača.

(3) Veličina građevine (njenih nadzemnih i ukopanih dijelova) treba biti u okviru koji je određen najvećom dozvoljenom izgrađenošću građevinske čestice, najvećom dozvoljenom iskorištenošću građevinske čestice, najvećom dozvoljenom visinom i najvećim dozvoljenim brojem etaža građevine.

(4) U građevinsku (bruto) površinu uračunava se površina svih građevina na građevinskoj čestici prema važećim propisima. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunavaju se uređene površine na terenu, ni površina otvorenih igrališta i drugih sportsko rekreacijskih sadržaja izgrađenih približno u razini terena (+/- 0,6 m).

Članak 49.

(1) Najmanji dopušteni koeficijent izgrađenosti se ne određuje, a najveći iznosi kig = 0,03.

(2) Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti se ne određuje, a najveći iznosi kis = 0,03.

Članak 50.

(1) Za građevine plažnih objekata najveći dopušteni broj etaža iznosi 1 nadzemnu etažu i tavan, najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m, a najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 5 m.

(2) Broj funkcionalnih jedinica je jedna plaža.

smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 51.

(1) Plaža se uređuje na ukupnoj površini građevinske čestice. Plažni objekti se grade na lokacijama okvirno prikazanim kartografskim prikazombr. 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriterijji smještaja građevina« u mjerilu 1: 2000.

uvjeti za oblikovanje građevina

Članak 52.

(1) Oblikovanje građevina plažnih objekata planira se sukladno članku 26.

uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 53.

(1) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama je potrebno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

(2) Na površini plaže trebaju biti osigurani uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

uvjeti za uređenje građevinske čestice, zelenih i parkirališnih površina

Članak 54.

(1) Uređena plaža se uređuje prema jedinstvenom projektuuređenja.

(2) Postojeći žal se čuva i dopunjuje i na potezu žala su zabranjeni svi drugi zahvati uređenja. Dodatno formiranje plaže se planira nasipavanjem i izvedbom mulića - »pera« okomitih na obalu,koji će spriječiti odnošenje nasipanog šljunka.

(3) Planira se uređenje sunčališnih površina plombiranjem škrapastih površina obale u okviru kojih površina će se pored sunčališta urediti platoi s tuševima, manji rekreacijski i dječji sadržaji i pristupi u more. Okvirna površina ravnih platoa interpoliranih u prirodnu kamenu obalu može biti do 10 m2.

(4) Dio stjenovite plaže, najmanje 20% obalne linije,ostaje u prirodnom obliku, bez intervencija s kapacitetima kakvi jesu.

(5) Planira se proširenje površine uređene plaže na nasipane površine uz obalu i na umjetni otokna postojećoj podmorskoj hridi koji se pasarelom veže na istočno krilo kampa iz članka 58. stavka (2).

Članak 55.

(1) Parter se završno jednoobrazno uređuje, a sve se površine izvode s poprečnim nagibom prema moru ili prema zelenilu koji se kreće od najmanje 1% do 3 %. Razlike u visini susjednih platoa mogu biti od 0,3 m do 0,5 m.

(2) Igrališta se mogu izvesti s nasutom podlogom, te kao travnate površine, u razini terena (+/- 60 cm).

(3) Prostor uređenog kupališta se pažljivo hortikulturno uređuje autohtonim biljnim vrstama, halofitima, sukulentama, trajnicama, penjačicama i stablašicama.

Članak 56.

(1) Duž obale i kupališta se planira kontinuirana obalna šetnica kao isključivo pješačka površina u jednoj razini. Uz

šetnicu se, gdje je moguće, sade autohtone stablašice kao soliteri ili grupe.

(2) Obalni put - šetnica se uređuje prema uvjetima danim u članku 64.

(3) U sklopu građevinske čestice se ne planira parkiranje.

način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 57.

(1) Planira se priključak na prometnicu, na elektroopskrbu, vodoopskrbu i na odvodnju otpadnih voda riješenu zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(2) Priključak na prometnu površinu može biti osiguran obalnim kolno pješačkim putom, treba biti minimalne širine 5,5 m i njime treba biti omogućen prilaz vatrogasnih vozila. Kotu priključka je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine i koti postojećeg terena.

(3) Priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, načelno su određeni i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž granica građevinske čestice.

(4) Kod izgradnje bazena je u sklopu tehničke dokumentacije potrebno riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazen je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnog bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje obalnog područja.

2.4. Uvjeti smještaja na površini sportsko-rekreacijske namjene - more za kupanje i rekreaciju (RM)

Članak 58.

(1) Na površinama mora za kupanje i rekreaciju (RM) planira se postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije (splavi- »catara«, platformi, rekreacijskih naprava: trampolina, skakaonica i sl.), postava sidrenih sustava, uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

(2) Za dodatne površine sunčališta i rekreacijskih sadržaja planiraju se zahvati proširenja obale na obalno more za kupanje i rekreaciju i izgradnja umjetnog otoka na postojećoj hridi pasarelom do istočne obale kampa, nasipavanjem i izgradnjom unutar granica određenih grafičkim prikazom br. 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Kriteriji smještaja građevina« u mjerilu 1: 2000. Iznimno se izvan tih granica, do udaljenosti najviše 15 m od obale dopušta izvedba pera za zaštitu žala.

(3) Na površinama proširene obale planira se uređenje plaže prema uvjetima za smještaj na površinama sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (R3) iz članaka 45. do 57.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 59.

(1) Na području obuhvata plana se ne planira gradnja građevina osnovne namjene društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 60.

(1) Na području obuhvata plana se ne planira gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 61.

(1) Gradnju prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture, instalacija, objekata i uređaja, treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u ovom planu i kartografskim prikazima br. 2.1. - 2.5. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža«,u skladu s uvjetima nadležnih tijela i po odgovarajućoj dozvoli, odnosno sukladno tome izrađenim projektima.

(2) Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

-prometnu mrežu;

-elektroničke komunikacije;

-elektroopskrbu;

-vodoopskrbu;

-odvodnju.

(3) Vodove infrastrukturnih mreža gdje god je moguće voditi prometnim površinama.

(4) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. U pravilu se kod križanja s mrežom kanalizacije cjevovodi vodoopskrbe izvode iznad kolektora.

(5) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture, dopuštena su odstupanja zbog prilagodbe postojećem stanju, zbog unaprjeđenja tehničkih rješenja i zbog drugih opravdanih razloga, ukoliko susukladna važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke i ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja prometnih površina i građevnih čestica drugih namjena.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 62.

(1) Prometna mreža na području obuhvata Plana se planira za kolni i pješački te pomorski promet.

(2) Prometne građevine, situacijski i orijentacijski visinski elementi trasa, poprečni profili i ostali tehnički elementi prometne mreže se određuju prema kartografskim prikazubr. 2.1. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna infrastruktura« u mjerilu 1:2000.

(3) Planom su unutar obuhvaćenog područja osigurane površine i predviđeni osnovni pravci prometnog sustava, razvrstani prema važnosti, odnosno prema funkciji koju imaju unutar obuhvaćenog područja, a čine ih:

-nerazvrstana cesta,

-obalni put,

-parkiralište i

-postojeće pristanište i plovni put.

kolni promet

Članak 63.

(1) Područje obuhvata se priključuje na nerazvrstanu cestu koja nije u obuhvatu plana, a koja od državne ceste D102 (raskrižje u točki odvojka prema zračnoj luci i Piškeri), preko stambene zone Pušća vodi do naselja Omi

šalj. Zadržavaju se oba postojeća priključka na postojećim lokacijama.

(2) Križanje na glavnom ulazu u kamp se planira rekonstruirati izvedbom okomitog priključka nerazvrstane dvosmjerne ceste kojom se planira priključivanje kampa i infrastrukturne građevine - antenskog uređaja zračne luke (IS1) na nerazvrstanu cestu.

(3) Nerazvrstana cesta je širine kolnika najmanje 5,5 m s najmanje jednostranim nogostupom širine 1,6 m.

(4) Infrastrukturna površina planirana za crpnu stanicu, postojeće pristanište i uređena morska plaža imaju priključak na postojećunerazvrstanu cestu postojećim šumskim protupožarnim putom van obuhvata plana preko kolno pješačke površine - dionice obalnog puta.

(5) Kolno pješačka površina je širine najmanje 5,5 m.

pješački promet

Članak 64.

(1) Za kvalitetno pješačko povezivanje područja u obuhvatu plana planira se obalni put koji se nastavlja na pješačke puteve izvan obuhvata plana.

(2) Obalni put - obalna šetnica formira se prema okvirnoj trasi prikazanoj na kartografskom prikazu br. 2.1. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna infrastruktura«, unutar površine sportsko - rekreacijske namjene - uređena plaža (R3), te ima karakter javne pješačke komunikacije i površine.

(3) Obalni put - obalna šetnica se kontinuirano uređuje u jednoj razini minimalne širine puta 2,0 m. Uređuje se obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala, sadnjom autohtonih stablašica: pojedinačnih stabala ili drvoreda te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane opreme iekološke javne rasvjete.

(4) Duž obalnog puta trebaju biti osigurani uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

parkiranje

Članak 65.

(1) Za potrebe kampa se parkiranje vozila planira u okviru površine građevinske čestice, prema odredbama članka 36.

plovni promet

Članak 66.

(1) Planira se rekonstrukcija postojećeg pristaništa (PR), produženje gata za privez brodice duljine oko 30 m, uređenje obale, infrastrukturno opremanje, uz osiguranje prostora za potrebnu i propisanu opremu i uređaje za privez, signalizaciju, označavanje, sigurnost obavljanja priveza, zaštitu od požara i drugo.Uz mul (gat) se može izvesti navoz-izvlačilište i sl.

(2) Površina plovnog puta (PP) se plutačama odvaja od mora za kupanje i rekreaciju.

(3) U okviru površine pristaništa se planira privez plovila: turističkih izletničkih brodica,sportskih i rekreacijskih brodica i brodica u funkciji ili za potrebe kampai drugih.

(4) Nivelacijska kota pristaništa se treba kretati od 1,2 m n.m. do 1,5 m n.m., iznimno kad je to uvjetovano postojećom izgradnjom, nivelacijska kota može biti niža.

(5) Minimalna širina manipulativnog prostora za prilaz plovilima duž obale i iznosi 1,2 m i minimalna širina gata i iznosi 3,0 m. Postojeći objekti za privez se rekonstruiraju u postojećoj širini ako je to u skladu s funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima.

(6) Za završne površine i obalni zid upućuje sena korištenje kamena. Najmanje rub obale treba izvesti kamenim blokovima, poklopnicama minimalnih dimenzija kao postojeće ili najmanjih dimenzija 0,6x0,6x0,3 m.

(7) Obalni dio pristaništa treba urediti kao pješačku površinu koja je sastavni dio javnih pješačkih površina.

(8) Planira se priključenje pristaništa na prometnu površinu i mogućnost priključenja nainfrastrukturu.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 67.

(1) Na području obuhvata plana se ne planira gradnja javnih parkirališta i garaža. Iznimno, planira se parkiralište javnog korištenja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema odredbama članka 36. i 65.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 68.

(1) Na području obuhvata plana se ne planira uređenje trgova i drugih većih pješačkih površina. Iznimno, planira se obalni put javnog korištenja unutar površine sportsko- rekreacijske namjene prema odredbama članka 56. i 64.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 69.

(1) Planira se izgradnja potpuno nove pretplatničke telekomunikacijske mreže što podrazumijeva u prvom redu izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta. Elektronička komunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.5. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacija«.

(2) Planiranu TK kanalizaciju treba povezati na postojeću distributivnu kanalizaciju duž stambenog naselja »Pušća«, odnosno na postojeću magistralnu telekomunikacijsku kanalizaciju koja prolazi uz trasu naftovoda, odnosno do križanja ceste D-8 sa pristupnom cestom za Aerodrom »Rijeka« i pristupnom cestom za uvalu Peškera.

(3) Planira se montaža nove digitalne automatske telefonske centrale (dislociranog pretplatničkog stupnja) tipa RSM-a ili multipleksnog uređaja planiranog kapaciteta cca 30 telefonskih priključaka, u objektu recepcije (potreban prostor veličine 4 - 8 m2). Planirani RSM-a biti će optičkim sistemom prijenosa, a po svjetlovodnom kabelu, povezan na višu prometnu razinu.

(4) Planira se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture koja će udovoljiti tehnološkim zahtjevima novih vrsta usluga elektroničkih komunikacija. U skladu s tim, predviđena je izgradnja kabelske kanalizacije koja će se koristiti za uvlačenje kabela elektroničke komunikacijske mreže. Trasa kabelske kanalizacije planirana je u pravilu u koridoru prometnica (kolniku, zelenom ili pješačkom pojasu) odnosno u pojasu zaštitnog zelenila.

(5) Trase vodova i mikrolokacija planirane centrale se pri daljnjem projektiranju usklađuju sa stanjem na terenu, konkretnim potrebama i tehničkim uvjetima. Pored toga se planirane trase vodova mogu uskladiti s kvalitetnijim rješenjem priključivanja zone na vanjsku mrežu.

(6) Projekti prometnica i ostalih infrastrukturnih objekata trebaju obuhvatiti i projekte izgradnje nove kabelske kanalizacije. Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih u Pravil

niku o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe telekomunikacijske infrastrukture.

(7) Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti definiranih u Pravilniku o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture.

(8) Na području u obuhvatu plana se ne planira izgradnja i postavljanje sustava pokretnih komunikacija:baznih postaja i njihovih antenskih prihvata.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže

Članak 70.

(1) Elektroopskrbna mreža se na području obuhvata planagradi prema ovim odredbama i prema kartografskom prikazu br. 2.4. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba«u mjerilu 1:2000.

(2) Trafostanica 20/0,4 kV će se graditina lokacijioznačenoju grafičkom dijelu plana. Lokacija trafostanice 20/0,4 kV je načelna, a njena konačna lokacija će se odrediti nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u objektu.

(3) Za trafostanicu 20/0,4 kV, koja se gradi kao samostojeća u vlasništvu HEP-a, potrebno je osigurati zasebnu česticu, na način da se trafostanicagradi udaljena najmanje 1 mod granice susjedne građevinske čestice i najmanje 2 mod prometne površine. Vlastita građevna čestica za trafostanicu može se formirati u okviru površine infrastrukturne namjene (TS) odnosno unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).

(4) Iznimno je moguće dozvoliti izgradnju TS 20/0,4 kV na lokaciji koja nije ucrtana u grafičkom dijelu plana, kad kupac traži vršnu snagu koja se ne može osigurati iz ucrtanih TS ili ako je kupac na SN (srednjem naponu) kada gradi vlastitu TS 20/0,4 kV unutar istog zahvata u prostoru.

(5) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

(6) Javna rasvjeta unutar područja obuhvata riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

(7) Priključak trafostanice na javnu cestu planira se kao direktni priključak, ili kao posredan pristup sa služnošću prolaza.

5.3.2. Uvjeti gradnje alternativnih izvora energije

Članak 71.

(1) Predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunce.

(2) Na području obuhvata plana se planira mogućnost ugradnje sustava solarnih kolektora za potrebe kampa.

5.3.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 72.

(1) Izgradnju nove vodoopskrbne mreže kao i rekonstrukciju manjeg dijela postojećeg cjevovoda 1 150 mm treba izvesti u skladu s kartografskim prikazom br. 2.2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba« u mjerilu 1:2000 i prema tehničkim uvjetima poštujući princip vođenja trase javnim površinama.

(2) Planirane trase vodoopskrbnih cjevovoda i vodoopskrbne građevine se kod razrade projekata mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima te uskladiti s kvalitetnijim rješenjem priključivanja zone na magistralnu vodoopskrbnu mrežu.

(3) Trase vodovodne opskrbne mreže i odvojene protupožarne mreže vode se u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama. Horizontalni razmak u zajedničkom rovu s ostalom infrastrukturom je minimalno 50 cm. Cjevovode je potrebno položiti ukanal na pješčanu posteljicu, na dubini koja osigurava nadsloj iznad tjemena cijevi minimalno 100 cm. Na vertikalnim konveksnim lomovima je potrebno ugraditi zračni ventili f 50 mm a na konkavnim muljni ispust, što se određuje uzdužnim profilom u glavnom projektu. Na svim lomovima trase (horizontalni i vertikalni ) cjevovod se mora fiksirati odgovarajućim betonskim blokovima

(4) U sklopu protupožarne vodoopskrbne mreže je na međusobnoj udaljenosti 80-120 m potrebno izvesti nadzemne protupožarne hidrante f 80 mm.

(5) Projektnu dokumentaciju za prelaganje dijela gravitacijskog cjevovoda 1150 mm je investitor zahvata dužan izraditi u sukladno odredbama Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže s vodovodnim priključcima.Razvodna mreža nakon vodomjernih uređaja će biti u vlasništvu investitora.

5.3.4. Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda

Članak 73.

(1) Izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda zone se planira prema tehničkim uvjetima i u skladu s kartografskim prikazom br. 2.2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja« u mjerilu 1:2000. Prilikom detaljnijeg projektiranja kanalizacijske mreže dopuštaju se djelomična prelaganja i pomicanja trasa planiranih cjevovoda (fekalnog i oborinskog) uz uvjet da se ne naruši funkcionalna cjelina pojedinog sustava.

(2) Sustav odvodnje otpadnih voda se planira graditi kao razdjelni, s odvojenim sustavima za odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda, u etapama koje prate dinamiku izgradnje i uređenja prostora prema usvojenim rješenjima i važećim dokumentima, prema dinamici izgradnje zone i prema dinamici izgradnje javnog sustava odvodnje.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama i Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i drugih pravnih propisa. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.

(4) Za odvodnju otpadnih voda će se razdjelni sustav njihovog prikupljanja, odvođenja, kondicioniranja i upuštanja u prirodni recipijent (more), graditi poštujući maksimalno moguće gravitacijsko tečenje i ugradnju u površine cesta, pješačkih putova i stubišta.Polaganje kanala sanitarne i oborinske odvodnje se vrši u pripremljenom rovu, s projektiranim padom, da nadsloj nad kanalom bude 120 - 150 cm i odmakom od ostalih infrastruktura minimalno 50 cm. U sklopu obje mreže se predviđaju reviziona i kaskadna okna, a u sklopu oborinske i vodolovke na razmaku 20- 30 m.

odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Članak 74.

(1) Sve građevine je potrebno priključiti na zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda s pročišćavanjem.

(2) Mreža odvodnje sanitarnih otpadnih voda se na obuhvaćenom području planira graditi u dvije faze.

(3) U prvoj fazi je za kamp potrebno izgraditi privremeni uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u prirodni recipijent. Za građevinu veličine do 10 ES planira se mogućnost priključenja na propisanu septičku taložnicu.

(4) U drugoj fazi, nakon realizacije II faze izgradnje cjelovitog planiranog sustava s crpnom stanicom, sanitarne otpadne vode iz kampa se planiraju odvoditi u centralni uređaj Omišalj.

(5) Prije priključenja pojedinačnih korisnika u mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke otpadne vode, internim tretmanom, svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.

(6) Uređaj za pročišćavanje treba biti takav da efluent udovoljava propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za upuštanje u prirodni prijemnik.

(7) Održavanje i kontrola ispravnosti privremenog uređaja, prema Zakonu o vodama,obveza je isporučitelja usluge javne odvodnje. Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

odvodnja oborinskih voda

Članak 75.

(1) Za zbrinjavanje oborinske otpadne vode s asfaltiranih prometnica i parkiralištaplaniran je sustav odvodnje oborinskih voda zatvorenim kanalima. Prikupljene oborinske vode se upuštaju u prirodni recipijent putem upojne građevine ili se prikupljaju u retencijske bazene i koriste za zalijevanje i sl. namjene.

(2) Oborinske otpadne vode s parkirališnih površina kapaciteta većeg od 20 mjestaje prije upuštanja u prirodni recipijent ili u sustav oborinske odvodnje potrebno pročistiti na odvajaču ulja i masti (tipskom separatoru).

(3) Čiste oborinske vode s krovova, zelenih, rekreacijskih i pješačkih površina je moguće upuštati u tlo bez posebnog tretmana, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne odvodnje.

5.4. Uvjeti gradnje radijske zrakoplovne komunikacije / uređaji za zrakoplovnu sigurnost kontrole leta

Članak 76.

(1) Na području obuhvata se planira lokacija uređaja radijske zrakoplovne komunikacije - uređaja za zrakoplovnu sigurnost kontrole leta. Namjena objekta je određena radijska služba: radijske zrakoplovne komunikacije/ uređaji za zrakoplovnu sigurnost - Middle Marker ILS-a.

(2) Uvjeti gradnje:

-najmanja potrebna površina građevinske čestice iznosi 375 m2 uz najmanje dimenzije 25 m x 15 m,

-na građevinskoj čestici treba osigurati smještaj sljedećih objekata:

-prateće građevine koja se planira za smještaj telekomunikacijske opreme, tipski telekomunikacijski kontejner najvećih dimenzija 6 m x 2,4 m,

-antenskog stupa do maksimalno 10 m visine (standardno visine 3 m ukoliko se radi samo o Marker ILS opremi).

(3) Uvjeti za uređenje građevinske čestice: - planirati smještaj do 2 vozila s mogućnošću osnovnih manevara parkiranja i okretanja unutar ograde građevinske čestice

-u tlu se smještaju uzemljenja antenskog stupa i izvan granice građevinske čestice (max 10m).

-zaštitna ograda visine do 3 m, udaljena minimalno 3 m od antenskog stupa i objekta sa svih strana, kolni ulaz planirati širine 3 m.

(4) Uvjeti za priključenje na javnu prometnu površinu:

-priključenje na javnu prometnu površinu potrebno je planirati pristupnim putom širine minimalno 3 m, kojim je moguć prilaz teretnim vozilom (kamion s dizalicom) i koji vodi od nerazvrstane ceste do kolnog priključka građevinske čestice.

(5) Uvjeti za priključenje na infrastrukturu:

-planira se priključak na postojeću podzemnu kabelsku trasu energetskog i telekomunikacijskog kabela koji je položen u tlu na dubini od 1,0 m u ukupnoj širini polaganja cca 1,0 m i vodi u liniji produžene osi piste do objekta,

-izvođenje ikakvih zemljanih radova nad postojećom kabelskom trasom trenutačno nije moguće bez znanja i dozvole HKZP d.o.o.,

(6) Režimi uređenja prostora unutar zaštitne zone radijske postaje:

-na udaljenosti do 10 m od zaštitne ograde zabranjuje se gradnja čvrstih nadzemnih objekata,

-na udaljenosti do 20 m od antenskog stupa zabranjuje se gradnja čvrstih nadzemnih objekata viših od 5 m do sljemena krova.

-na udaljenosti do 50 m od antenskog stupa zabranjuje se gradnja objekata s EM (elektromagnetskim) izvorom,

-na udaljenosti do 400 m od antenskog stupa svi objekti s EM izvorima (radijske postaje, visokonaponski vodovi, rasklopna postrojenja i sl.) moraju ishoditi prethodno mišljenje HKZP-a o elektromagnetskoj kompatibilnosti (Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora to obveze investitora radova ili građevine).

Režimi uređenja prostora unutar zaštitne zone radijske postaje (antenskog uređaja kontrole leta) su prikazani na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1: 2000.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 77.

(1) Na području obuhvata plana se ne planira uređenje javnih zelenih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 78.

(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

(2) U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih kulturno-povijesnih cjelina i građevina.

(3) Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini se štite uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu površina kao i načinom i uvjetima gradnje na području obuhvata plana.

(4) Pri planiranim zahvatima je potrebno sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati pretežno autohtonim raslinjem i sačuvati postojeću konfiguraciju terena.

(5) Za uređenje obale se propisuju uvjeti kojima se planira njeno očuvanje dijelom u prirodnom izgledu i njeno uređenje kao posebno vrijednog prostora.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 79.

(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a sakuplja ga i zbrinjava ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Općinsko vijeće.

(3) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

(4) Korisnike ovog prostora se obvezuje na poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su određeni zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

-primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

-reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

-zbrinjavanju ostatka otpada - što podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

(5) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima koja se uređuju na površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Postavljaju se i spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

(6) Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima (ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog prostora. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

(7) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 80.

(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš koje obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša uključuju ograničenja i uvjete za djelatnosti koje se planiraju u ovoj zoni, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže, očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša. Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, mora, voda, zaštitu od buke i posebne mjere zaštite. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenimpropisima donesenim temeljem zakona.

(2) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja treba koristiti čiste energente dok djelatnost čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša nije dopuštena.

(3) Prilikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja voda i mora i sl.), te isključiti one djelatnosti koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.

9.1. Zaštita tla

Članak 81.

(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.

(2) S ciljem zaštite tla je potrebno tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama:

-štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

-na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije,

-uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice prometnice).

(3) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama.

(4) Izvan zona građenja tlo se štiti posredno, zaštitom zelenih površina očuvanjem visokog zelenila i dodatnom sadnjom te ograničenjem sječa kako površina ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji.

(5) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila i sl. onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

(6) Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 82.

(1) Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza očuvanja najmanje I. kategorije kakvoće zraka. Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

(2) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari što se postiže:

-održavanjem i uređivanjem zaštitnih zelenih i ostalih površina i to posebno u pojasu uz cestu,

-gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, režimom prometa i uređenjem parkirališta u cilju bolje protočnosti prometa,

-odabir najpovoljnijih tehnologija za sve djelatnosti,

-poticanje korištenja čistih energenata, posebno ukapljenog naftnog plina i obnovljivih izvora energije, posebno sunčeve energije.

(3) Za zaštitu zraka se iz plana višeg reda preuzimaju i propisuju sljedeće mjere:

-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora;

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima);

-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka;

-stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

(4) U ovoj zoni se ne dozvoljava djelatnost koja bi mogla uzrokovati zamjetna povećanja emisije onečišćujućih tvari u zrak. Prije izgradnje građevine koja bi mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. U organizaciji djelatnosti i uređenjem građevinske čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se mogu pogoršati uvjeti korištenja kampa.

(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

-prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,

-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,

-redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

-provoditi održavanje javnih površina redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila,

-uređivanjem zelenih površina unutar građevinske čestice i onih zajedničkih izvan građevinske čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

-redovito održavati uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.

9.3. Zaštita voda

Članak 83.

(1) Zaštita voda će se provoditi u skladu s odredbama Zakona o vodama i drugih pravnih propisa te sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda za Općinu Omišalj kao jedinicu lokalne samouprave.

(2) Ovim planom se zaštita voda predviđa primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda. Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata plana je potrebno provoditi sukladno ovim odredbama točki 5.3.4. »Uvjeti gradnje mreže odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda«.

(3) Vode koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, u drugi prijemnik ili u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

(4) Dodatno onečišćene otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarnih otpadnih voda, vlastitim uređajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za sanitarne vode.

9.4. Zaštita mora

Članak 84.

(1) Zaštita mora se planira sljedećim mjerama:

-ograničenjem izgradnje u obalnom području,

-izgradnjom javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, kompletiranjem mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more.

(2) Radi zaštite mora je potrebno:

-izraditi katastar zagađivača mora i unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

-obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini županije,

-u pristaništu osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

-odrediti način servisiranja brodica na moru i kopnu.

9.5. Zaštita od buke

Članak 85.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(2) Najveća dopuštena razina buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(3) Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.

(4) U koridoru javnih cesta se ne planira izgradnja građevina sa smještajem i drugih građevina kojima buka s postojećih prometnica predstavlja smetnju. U slučaju gradnje, izgradnja građevina (bukobrana) i i provedba drugih mjera za svođenje buke na dozvoljene granicejeobveza investitora.

(5) Za planirane građevine i djelatnosti je potrebno osigurati što manju emisiju zvuka, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, i to:

-odabirom i uporabom malobučnih uređaja i sredstava za rad i transport,

-izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke,

-uređenjem planiranih zaštitnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica,

-dislociranjem sadržaja za zabavu i drugih koji su izvor buke i pojačanog prometa izvan zona sa smještajem.

9.6. Posebne mjere zaštite

Članak 86.

(1) Posebne mjere zaštite se određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i sukladno Procjeni ugroženosti Općine Omišalj. Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba sljedećih mjera zaštite:

-mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:

-mjere zaštite od potresa,

-mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prema točki

9.3. Zaštita voda,

-mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) i

-mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:

-mjere zaštite od požara,

-mjere zaštite u gospodarskim objektima,

-mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari,

-mjere od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

(2) Pri izradi ovog plana se u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i u skladu s Procjenom ugroženosti odnosno sa Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja za Općinu Omišalj planiraju posebno sljedeći elementi:

-u kartografskom prikazu plana prikazana je lokacija sirene za uzbunjivanje i davanje priopćenja,

-definirani su glavni pravci evakuacije u izvanrednim uvjetima i putovi evakuacije ozlijeđenih,

-definirane su zone koje nisu ugrožene urušavanjem kao mjesta okupljanja osoba za evakuaciju,

-definirane su površine za odlaganje materijala od urušavanja,

-propisuje se obveza pri projektiranju građevina javne namjene predvidjeti slobodan neizgrađen prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju,

-propisuje se obveza pri projektiranju podzemnih građevina (javnih) dio kapaciteta projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

Članak 87.

(1) Na području obuhvata ovog plana i u neposrednom kontaktnom području mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:

-nerazvrstana cesta,

-pristanište,

-privezište,

-smještajne zone kampa i

-kuhinje i kotlovnice centralnih građevina kampa.

U zonama ugroza uz takve objekte posebnu pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

Članak 88.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Općine Omišalj nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Omišalj, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja osoba, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih) planira se dio kapaciteta projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

Članak 89.

(1) Planirane mjere zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti su:

-unutar zone zahvata plana provoditi mjere koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Općine Omišalj,

-međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od h1/2 + h2/2 + 5 m gdje su h1 i h2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

-da je konstrukcija građevina otporna na rušenje,

-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,

-do svih građevnih četica i građevina omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,

-na prostoru zone su na propisanim udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,

-unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu,

-na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu,

-deponij materijala uslijed urušavanja građevina se određuje uz sabirnu cestu, izvan zona građenja,

-pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(2) Na području obuhvata kolno-pješačke i pješačke prometnice tepristaništepredstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na kartografskim prikazima plana.

(3) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem uvjeta za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.

Članak 90.

(1) Na području u obuhvatu plana nema kritične infrastrukture ugrožene prirodnim i tehničko-tehnološkim nesrećama.

(2) Na području u obuhvatu plana nema klizišta niti mjesta jake erozije tla.

9.6.1. Zaštita od potresa

Članak 91.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina. Inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

-rušenje građevine ili njezina dijela,

-deformacije nedopuštenog stupnja,

-oštećenje građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

-nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

(2) Stupanj potresne ugroženosti područja se do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije utvrđuje prema postojećim seizmičkim kartama. Protupotresno

projektiranje građevina se utvrđuje prema stupnju potresne ugroženosti područja, a za značajnije građevine vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivanja seizmičkih parametara.Utvrđena je seizmičnost i parametri u seizmičkoj mikro rajonizaciji Primorsko-goranske županije, izrađena za povratno razdoblje potresa od 500 godina. Zoniranje seizmičnosti je definirano Prostornim planom PGŽ. Na temelju dosadašnjih podataka područje Općine Omišalj nalazi se u zoni ugroze VIII st MCS od potresa.

(3) Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

9.6.2. Zaštita od požara

Članak 92.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara Općine Omišalj.

(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(5) Za složenije građevine (građevine skupine 2) je potrebno izraditi elaborat zaštite od požara.

(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i sukladno planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu1: 2000.

(7) Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Omišalj, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama Prostornog plana Općine Omišalj.

(8) Obveza je investitora u postupku ishođenja dozvola za gradnju, ishoditi suglasnost od nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i urbanističkim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.

(9) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona. Moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

9.6.3. Zaštita od poplava

Članak 93.

(1) Zbog poplavljivanja manjih razmjera koja su moguća zbog oborinskog nevremena ili plimnog vala (visoke vode) u rijetkim slučajevima, unutar kote visoke vode (pretpostavljena je na max. 2,0 m) se građevine moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.

(2) Zona ugroza od uspora mora su prikazane u kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2000.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 94.

(1) Provedba plana, rekonstrukcija, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

(2) Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) za čitavo područje obuhvata.

(3) U provedbi se planiraju tolerancije +/- 10 % u odnosu na određene granične vrijednosti i veličine.

(4) Za područje u obuhvatu plana je propisana II. kategorija koja podrazumijeva optimalno uređenograđevinsko zemljište koje obuhvaćadovršenu pripremu zemljišta za izgradnju, pristupni put, vodoopskrbu i odvodnjuotpadnih voda i električnu energiju.

(5) U provedbi plana se preporuča utvrditi pravila za vođenje mreže komunalne infrastrukture u trupu cesta. Pravilima treba odrediti mjesto i dubinu polaganja vodova, te najmanju udaljenost od vodova druge mreže.

(6) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležni upravni odjel Primorsko-goranske županije, odnosno pravne osobe s posebnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevinske čestice.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 95.

(1) Planom se ne propisuje obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 96.

(1) Postojeće građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima. Kad se nalaze unutar područja planirane gradnje mogu serekonstruirati i u sklopu tog zahvata i prenamijeniti u skladu s namjenom i uvjetima gradnje koji su za to određeni.

(2) Sve rekonstrukcije unutar prometnog i infrastrukturnog koridora i zaštitnog pojasa moraju zadovoljiti i posebne uvjete nadležnih institucija.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

(1) Ovaj Plan je izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/14-01/9

Ur. broj: 2142-06-14-01-6

Omišalj, 30. rujna 2014.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik
Krešimir Kraljić, v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr