SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 23. Četvrtak, 31. srpnja 2014.
OPĆINA PUNAT

26.

Na temelju članka 51. Statuta Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09, 35/09 i 13/13) općinski načelnik Općine Punat dana 21. srpnja 2014. godine donosi

PRAVILNIK
o pravima iz službe - radnog odnosa zaposlenih u
Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Punat

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuju određena prava iz službe - radnog odnosa zaposlenih u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Punat (u daljnjem tekstu: Jedinstveni upravni odjel).

Pod pojmom »zaposlenik« u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u Jedinstvenom upravnom odjelu na neodređeno ili odre

đeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom te vježbenici.

Dužnosnicima koji profesionalno obavljaju dužnost priznaju se materijalna i druga prava iz radnog odnosa utvrđena ovim Pravilnikom i drugim izvorima radnog prava, osim onih koji su isključeni posebnim Zakonom.

Članak 2.

Na prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti zaposlenika u Jedinstvenom upravnom odjelu primjenjuju se odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 3.

Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka od 7,00 do 16,00 sati i to kao »klizno radno vrijeme«, uz mogućnost početka rada u vremenu od 7,00 do 8,00 sati i završetka rada od 15,00 - 16,00 sati.

Iznimno, općinski načelnik može ovisno o potrebama pojedinih Odsjeka, odnosno za pojedine zaposlenike tih Odsjeka, odrediti drugačiji raspored tjednog i dnevnog radnog vremena.

Osim raspoređivanja radnog vremena iz stavka 2. ovog članka općinski načelnik može za navedene poslove, kada u potrebi njihova obavljanja postoje sezonske oscilacije tijekom godine, preraspodijeliti radno vrijeme u skladu sa Zakonom.

Zaposlenici u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Punat te sindikalni povjerenik moraju biti pisano obaviješteni o promjeni rasporeda radnog vremena, potrebi uvođenja prekovremenog rada najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Odmori

Članak 4.

Između dva uzastopna radna dana, zaposlenik ima pravo na odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom u trajanju od 48 sati neprekidno.

U slučaju prijeke potrebe rada za vrijeme tjednog odmora, zaposleniku se osigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna i to tako da za svaki dan koji je radio u vrijeme tjednog odmora ima pravo na jedan i pol radni dan tijekom sljedećeg tjedna.

Ako zaposlenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 2. ovog članka, može ga koristi naknadno prema odluci pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela na prijedlog neposredno nadređene osobe.

Članak 5.

Zaposlenici koji rade puno radno vrijeme imaju svakoga radnog dana pravo na odmor od 30 minuta, a koriste ga u pravilu u vremenu od 11,30 do 12,00 sati.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Uredovno radno vrijeme zaposlenika za rad sa strankama određuje se svaki dan i to od 8.30 do 11.30 sati.

Godišnji odmor

Članak 6.

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 dana.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad,koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 7.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme:

a) magistar struke ili stručni specijalist - 5 dana

b) sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik struke - 4 dana

c) srednja stručna sprema - 3 dana

d) niža stručna sprema - 2 dana

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 3 do 5 godina - 1 dan

- od 5 do 10 godina - 2 dana

- od 10 do 15 godina - 3 dana

- od 15 do 20 godina - 4 dana

- od 20 do 25 godina - 5 dana

- od 25 do 30 godina - 6 dana

- od 30 do 35 godina - 7 dana

- od 35 i više godina - 8 dana.

3. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- zaposleniku kojem je nalazom nadležne službe utvrđeno trajno oštećenje organizma - 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku:

a) s jednim malodobnim djetetom - 2 dana

b) za svako daljnje malodobno dijete - 1 dan

c) djeteta s invaliditetom, neovisno o ostaloj djeci - 3 dana

d) samohranom roditelju posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom - 3 dana

e) osobi s invaliditetom - 3 dana

f) osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% - 2 dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se najkraćem trajanju godišnjeg odmora iz članka 6. ovog Pravilnika, pribrajaju dani godišnjeg odmora utvrđeni točkama od 1. do 3. ovog članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.

Članak 8.

Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora određenog na način propisan odredbom članka 6. ovog Pravilnika za svaki navršeni mjesec dana rada, u slučaju:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada,

- ako radni odnos prestane prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,

- ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 9.

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca kalendarske godine za koju zaposlenik koristi godišnji odmor.

Članak 10.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora što ga donosi pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela vodeći računa i o pisanoj želji svakog pojedinog zaposlenika.

Članak 11.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela donosi za svakog zaposlenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 6. i 7. ovoga Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se u pravilu 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, a najkasnije 3 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 12.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 dana.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik može prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 13.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, zaposlenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 14.

Zaposlenik ima pravo koristiti tri dana godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, najmanje jedan dan prije.

Članak 15.

Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust

Članak 16.

Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključenje braka - 5 radnih dana

- rođenje djeteta - 5 radnih dana

- smrti bračnog/izvanbračnog druga, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka - 5 radnih dana

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika - 2 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja - 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja - 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje - 1 radni dan

- teška bolest bračnog/izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja - 3 radna dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 radna dana

- elementarne nepogode koja je neposredno zadesila zaposlenika - 3 radna dana.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dan plaćenog dopusta u pravilu se koristi neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dan plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela.

Rješenje o plaćenom dopustu donosi pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela na pisani i obrazloženi zahtjev zaposlenika.

Članak 17.

Za pripremu polaganja državnog stručnog ispita zaposlenici imaju pravo na plaćeni dopust od 7 dana bez obzira na stručnu spremu, a koji uključuje i dan polaganja ispita.

Za pripremu polaganja pravosudnog ispita zaposlenici imaju pravo na plaćeni dopust od 15 dana, a koji uključuje i dan polaganja ispita.

Članak 18.

Zaposlenici koji su upućeni u okviru potrebe službe na doškolovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, za pripremanje i polaganje ispita imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 2 dana i

- za završni rad 5 dana.

Zaposlenici za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, a potrebe službe imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 1 dan i

- za završni rad 2 dana.

Pravo korištenja slobodnih dana sukladno ovom članku ostvaruje se jedanput po ispitu.

Članak 19.

Zaposlenik dane plaćenog dopusta iz članka 16. može koristiti isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovu kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim iz razloga smrtnog slučaja.

Ako okolnost iz stavka 1. ovog članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim iz razloga smrtnog slučaja.

Članak 20.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 21.

Zaposleniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno - umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije, te u drugim slučajevima potrebe zaposlenika.

Zaposleniku se, zbog posebnih okolnosti neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposleniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 22.

Jedinstveni upravni odjel dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost zaposlenika.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela poduzet će sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu i pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

Članak 23.

Dužnost je svakog zaposlenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju kao i o sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo te osposobljenošću koju je stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem.

Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog postupanja u odnosu na druge zaposlenike te mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

IV. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Članak 24.

Za izvršeni rad zaposlenik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

- osnovne plaće,

- dodatka na plaću i povećanja plaće.

Osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.

Koeficijente složenosti poslova radnih mjesta određuje odlukom Općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika.

Članak 25.

Osnovna plaća zaposlenika bez stalnog dodatka bit će uvećana za svaki sat rada i to:

- za prekovremeni rad 25%

- za rad subotom 15%

- za rad nedjeljom 25%

- za rad u dane blagdana ili neradne dane propisane zakonom 100%.

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Prekovremenim radom, kad je rad zaposlenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada zaposlenik može koristiti slobodne dane.

Članak 26.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada zaposleniku se može isplatiti dodatak za uspješnost na radu.

Općinski načelnik pravilnikom utvrđuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost na radu. Kao obvezan kriterij mora se uzeti u obzir ocjena kojom je zaposlenik ocijenjen.

Članak 27.

Ako je zaposlenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće kao da je na radu, ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja uslijed profesionalne bolesti ili pretrpljene ozljede na radu pripada mu naknada u 100%-tnom iznosu plaće.

V. DRUGA MATERIJALNA PRAVA

Naknada za godišnji odmor

Članak 28.

Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora koji se isplaćuje do kraja godine za tekuću godinu, do visine neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Odluku o visini regresa sukladno ograničenju iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu, sukladno proračunskim sredstvima, donosi općinski načelnik.

Zaposlenik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 29.

Zaposlenik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti zaposlenika, malodobne djece ili supružnika - u visini jedne proračunske osnovice,

- neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana - jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice.

Zaposlenik, odnosno njegova obitelj, može jednom godišnje ostvariti pravo na pomoć radi nabavke medicinskog pomagala i radi pokrića participacije pri kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini stvarnih troškova, a najviše do 5.000,00 kn.

Članak 30.

Zaposlenik odnosno njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

- smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe odnosno rada - 3 proračunske osnovice i troškove pogreba,

- smrti zaposlenika - 2 proračunske osnovice i troškove pogreba,

- smrti bračnog/izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, posvojitelja, roditelja -

1 proračunsku osnovicu.

Pod troškovima pogreba iz ovog članka smatraju se stvarni troškovi pogreba, a najviše do visine dvije neoporezive naknade za smrt člana uže obitelji.

Članak 31.

Maloljetnoj djeci do navršenih 18 godina života, odnosno zakonskom skrbniku djece preminulog zaposlenika jednom godišnje će se isplatiti pomoć, u pravilu u vrijeme božićnih blagdana i to u iznosu od 1.000,00 kn.

Članak 32.

Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica u iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez, puna naknada prijevoznih troškova i naknada punog iznosa hotelskog računa za noćenje u hotelu kojeg je odredio općinski načelnik.

Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je regulirano za tijela državne uprave.

Članak 33.

Zaposlenik kojem je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe ima pravo na naknadu stvarnih troškova u iznosu od 1,50 kunu po prijeđenom kilometru.

Članak 34.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla prema cijeni mjesečne prijevozne karte.

Zaposlenik koji ima manje od 2 km od mjesta stanovanja do mjesta rada nema pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka.

Naknada iz stavka 1. isplaćuje se sukladno evidenciji o prisutnosti na radu.

Članak 35.

Zaposlenici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja, posljedica ozljeda na radu i profesionalne bolesti.

Zaposlenicima se, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima, može osigurati prva razina zdravstvenog osiguranja koja obuhvaća sistematski liječnički pregled jednom godišnje.

Otpremnina kod odlaska u mirovinu

Članak 36.

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu po sili zakona ima pravo na otpremninu u visini propisanoj propisima o porezu na dohodak.

Općinski načelnik može, radi tehničkih i organizacijskih razloga, posebnom odlukom utvrditi uvjete i iznos stimulativne otpremnine.

Jubilarne nagrade

Članak 37.

Zaposlenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni rad u Općini Punat kada navrši:

- 5 godina radnog staža - 1.000,00 kuna;

- 10 godina radnog staža - 1.500,00 kuna;

- 15 godina radnog staža - 2.000,00 kuna;

- 20 godina radnog staža - 2.500,00 kuna;

- 25 godina radnog staža - 3.000,00 kuna;

- 30 godina radnog staža - 3.500,00 kuna;

- 35 godina radnog staža - 4.000,00 kuna;

- 40 godina radnog staža i svakih idućih 5 godina - 5.000,00 kuna.

Pod neprekidnim radom u upravnom tijelu Općine Punat i njenim prednicima smatra se ukupan neprekinuti rad u ranijim tijelima Skupštine općine Krk, Organima uprave SO i Mjesnoj zajednici Punat, pod uvjetom da nije bilo prekida radnog odnosa.

Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka na kraju godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Dar djetetu do 15 godina starosti i dar u naravi

Članak 38.

Zaposleniku će se za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 i manje godina starosti, u prigodi blagdana Sveti Nikola isplatiti dar u iznosu od 400,00 kuna.

Ako su oba roditelja zaposlenici Jedinstvenog upravnog odjela, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog članka ima zaposlenik koji je u službi, odnosno u radnom odnosu na dan isplate spomenutog prava.

Članak 39.

Za božićne blagdane zaposleniku se može isplatiti prigodna božićna nagrada (božićnica) koja može iznositi najviše do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Odluku o visini nagrade iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu donosi općinski načelnik, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Članak 40.

Zaposleniku se jednom godišnje, sukladno raspoloživim sredstvima, može dati dar u naravi (bon i sl.) u vrijednosti do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Naknada za izum

Članak 41.

Zaposleniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim Ugovorom zaključenim između zaposlenika i općinskog načelnika uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

VI. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 42.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti zaposlenika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju zaposleniku, s uputom o pravnom lijeku, u skladu s propisima o službeničkim odnosima te uz konzultaciju i obavijest sindikalnom povjereniku.

Članak 43.

U slučaju kad službenici i namještenici daju otkaz dužni su odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s općinskim načelnikom ne postignu sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Članak 44.

Zaposlenik kojem je prestala služba - radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih, odnosno posebnih potreba službe, nakon isteka roka u kojem je bio na raspolaganju ima pravo na otpremninu u visini najmanje jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u pre

thodna tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje za svaku navršenu godinu radnog staža u Jedinstvenom upravnom odjelu, s time da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od devet prosječnih mjesečnih plaća koje je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Članak 45.

U slučaju redovitog otkaza, kao i za vrijeme trajanja raspolaganja, otkazni rok je:

- dva tjedna, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno manje od godinu dana,

- mjesec dana, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno jednu do dvije godine,

- dva mjeseca, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno dvije do pet godina,

- tri mjeseca, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno pet do deset godina,

- četiri mjeseca, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno deset do petnaest godina,

- pet mjeseci, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno petnaest do dvadeset godina,

- šest mjeseci, ako su zaposlenici u radnom odnosu u Jedinstvenom upravnom odjelu proveli neprekidno više od dvadeset godina.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Prava i obveze koje prema ovom Pravilniku u odnosu na zaposlenike ima pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, u odnosu na pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela ima općinski načelnik.

Članak 47.

Na prava i obveze zaposlenika koja nisu regulirana ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Zakona o radu i zakonski propisi koji reguliraju radni odnos službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 48.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Odluka o primjeni Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u pogledu materijalnih prava na zaposlene u Općini Punat KLASA: 110-03/09-01/2, URBROJ: 2142-02-01-2-09-1 od 20. srpnja 2009. godine.

Članak 49.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 110-03/14-01/2

Ur. broj: 2142-02-02/1-14-1

Punat, 21. srpnja 2014.

Općinski načelnik

Marinko Žic, v. r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr