SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 17. Ponedjeljak, 16. lipnja 2014.
OPĆINA BAŠKA

35.

Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13) i članka 29. Statuta Općine Baška (»Službene novine Primorsko - goranske županije« broj 12/13), Općinsko vijeće Općine Baška, na sjednici održanoj 12. lipnja 2014. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-10 -
Zona poslovne namjene (K) Baška

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 10 - Zona poslovne namjene (K) Baška, u daljnjem tekstu: UPU-10 ili Plan.

(2) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom »Urbanistički plan uređenja UPU 10 - Zona poslovne namjene (K) Baška«, koji je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba u koordinaciji s nositeljem izrade Općinom Baška.

Članak 2.

(1) Obveza izrade UPU-10 iz članka 1. ove Odluke utvrđena je člankom 153. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Baška (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 01/08, 11/12 i 34/12-pročišćeni tekst), u daljnjem tekstu: PPUO Baška.

(2) Granica obuhvata UPU-10 iz članka 1. ove Odluke ucrtana je na kartografskom prikazu broj 3.13 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25.000 i broj 4.1. Granice građevinskih područja naselja Baška u mjerilu 1:5.000 PPUO Baška.

(3) Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima UPU-10.

(4) Ukupno područje obuhvata UPU-10 iznosi oko 5,77 hektara.

(5) Područje obuhvata UPU-10 se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 3.

(1) UPU-10 utvrđuje temeljnu organizaciju prostora te korištenje i namjenu površina na temelju planskih rješenja i odredbi PPUO Baška.

(2) UPU-10 sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

(1) UPU-10 iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja UPU-10 - Zona poslovne namjene (K)« koji se sastoji od:

1.TEKSTUALNI DIO PLANA - Odredbe za provođenje

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9.Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe

III. ZAVRŠNE ODREDBE

2.GRAFIČKI DIO PLANA - kartografski prilozi u
mjerilu 1 : 2.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Uvjeti korištenja

3.B. Oblici korištenja

3.C.Područja primjene posebnih mjera zaštite - zaštita i spašavanje

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

3. OBVEZNI PRILOZI PLANA

-Obrazloženje

-Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

-Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

-Zahtjevi i mišljenja nadležnih javnopravnih tijela sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

-Izvješće o javnoj raspravi

-Mišljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti nadležnih javnopravnih tijela (sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/ 11, 90/11 i 50/12)

-Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

-Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

(1) Svi zahvati u prostoru na području obuhvata moraju se obavljati u skladu s UPU-10.

(2) U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi koji su drugačiji od normi iz UPU-10, primjenjivat će se strože norme.

(3) Na području obuhvata UPU-10 ne mogu se graditi građevine ili uređivati i koristiti prostor na način koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

(1) Prostor obuhvata UPU-10 sukladno PPUO Baška obuhvaća izdvojeno građevinsko područje gospodarske (poslovne) namjene (K).

1.1. Površine javne namjene

Članak 7.

(1) Na području obuhvata UPU-10 planirane su zone i površine javnih namjena, razgraničene bojom i grafičkim oznakama:

-površine infrastrukturnih građevina i uređaja

-kolne prometnice i pješačke površine - planska oznaka IS1 (bijela)

-trafostanica - planska oznaka IS2 (bijela)

-natkriveni bujični tok - planska oznaka IS3 (bijela).

(2) Razgraničenje, razmještaj i veličina površina javnih namjena prikazani su kartografskim prikazom broj 1.

»KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2.000.

1.2. Površine drugih namjena

Članak 8.

(1) Na području obuhvata UPU-10 planirane su zone i površine drugih namjena, razgraničene bojom i grafičkim oznakama:

-gospodarska namjena - poslovna - planska oznaka K (crvena)

-zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena).

(2) Razgraničenje, razmještaj i veličina površina drugih namjena prikazani su kartografskim prikazom broj 1.

»KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2.000.

1.3. Razgraničenje površina javnih i drugih namjena

Članak 9.

(1) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazima zbog neusklađenosti stare izmjere i nove izmjere ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se prilikom izdavanja akata o građenju a sukladno razgraničenjima utvrđenim odgovarajućom posebnom geodetskom podlogom, pri čemu prilikom razgraničenja prostora granice ne smiju ići na štetu javnog prostora.

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 10.

(1) Na području obuhvata UPU-10 planira se gradnja građevina poslovnih djelatnosti, kao što su:

-proizvodne i obrtničke djelatnosti

-uslužne, administrativno-upravne, trgovačke, skladišne, ugostiteljske i slične djelatnosti;

-građevinarstvo, servisi

-komunalne, servisne i slične djelatnosti

-druge kompatibilne djelatnosti koje su sukladne odredbama ovog Plana.

(2) Uz osnovnu poslovnu namjenu se može organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(3) Na površinama građevne čestice poslovne namjene se planira izgradnja građevina osnovne i druge poslovne namjene i njima pratećih građevina, infrastrukturnih uređaja, prometnih površina i hortikulturno uređenih površina.

(4) Gradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sa ili bez izvora zagađenja na području obuhvata UPU-10

nije dozvoljena.

(5) Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu broj

4.»NAČIN I UVJETI GRADNJE« u mjerilu 1:2.000.

Članak 11.

(1) Građevine se mogu graditi unutar planom određenog područja samo na uređenom građevinskom zemljištu, što obuhvaća pripremu i opremanje. Uređeno građevinsko zemljište opremljeno je: kolnim priključkom na prometnu površinu, vodoopskrbom, odvodnjom i elektroopskrbom i propisanim brojem parkirnih mjesta.

(2) Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

-gospodarska građevine - samostojeće

-pomoćne građevine - samostojeće, dvojne.

2.1. Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 12.

(1) Oblik i veličina građevne čestice mora biti dovoljna da osigura organiziranju potrebnih sadržaja tehnološkog procesa (sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.). Građevna čestica se direktno priključuje na prometnicu.

(2) Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem čestice ili spajanjem više čestica, tako da omogući smještaj građevina i propisane udaljenosti građevina do ruba građevne čestice.

(3) Površine koje ostaju izvan površina građevnih čestica, a manje su od 2.000 m2, mogu se koristiti za otvorene manipulativne površine, parkirališta ili za hortikulturno uređenje.

(4) Regulacijski pravac građevinske čestice koja se formira uz prometnu površinu (ulicu) poklapa se građevnom česticom prometne površine.

Članak 13.

(1) Minimalna veličina građevne čestice iznosi 2.000 m2.

(2) Iznimno, ako se benzinska stanica gradi uz glavnu mjesnu ulicu G1, minimalna površina građevne čestice iznosi 500 m2.

(2) Najmanja širina građevne čestice iznosi 25,0 m.

(4) Na jednoj građevnoj čestici može biti više građevina - jedna osnovna, a ostalo su prateće odnosno pomoćne ovisno o planiranom tehnološkom procesu.

2.2. Namjena građevina

Članak 14.

(1) Građevinom gospodarske namjene se smatra građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti navedenih u članku 10. ovih odredbi.

(2) Uz osnovnu poslovnu namjenu, u sklopu građevine se može organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(3) Građevinom se smatra i više građevina na istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu.

(4) Uz osnovne građevine se u sklopu građevne čestice mogu graditi i ostale građevine, nadstrešnice, trjemovi, prometne i manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, kao i druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

2.3. Veličina i površina građevnih čestica

Članak 15.

(1) U izgrađenu površinu građevne čestice se uključuju ortogonalna projekcija na teren svih nadzemnih etaža, i to osnovne građevine i ostalih građevina koje se grade unutar i izvan gradivog dijela građevne čestice.

(2) Koeficijent izgrađenost građevne čestice (kig) u poslovnoj zoni ne može biti veći od 0,50.

(3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) nadzemno u poslovnoj zoni ne može biti veći od 1,0.

Članak 16.

(1) Najveća visina građevine iznosi 11,0 m, dok nadstrešnice mogu imati najveću visinu od 4,0 m.

(2) Najveći dopušteni broj etaža građevina iznosi:

-jedna podzemna etaža (Po/S)

-tri nadzemne etaže.

(3) Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Površina podruma (određena prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i sl.) ulazi u građevinsku

(bruto) površinu građevine te se obračunava pri izračunu koeficijenta iskoristivosti (kis) građevne čestice.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 17.

(1) Smještaj građevine na građevnoj čestici mora, ovisno o namjeni građevine omogućiti racionalnu organizaciju tehnološkog procesa, neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

(2) Građevine gospodarskih djelatnosti se grade na temelju projektne dokumentacije izrađene sukladno UPU-10.

Članak 18.

(1) Minimalna udaljenost građevine od građevne čestice prometne površine iznosi 6,0 m.

(2) Minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi pola njene visine, ali ne manje od 4,0 m.

Članak 19.

(1) Unutar gradivog dijela građevne čestice se uz osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine koje uključuju prateće i pomoćne građevine, potrebne građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, infrastrukturne, komunalne i druge sl. građevine i uređaje, nadstrešnice i sl.

(2) Na jednoj građevnoj čestici dozvoljeno je graditi više građevina. Više građevina na jednoj građevnoj čestici se gradi kao sklop ili niz sa ili bez među razmaka, pri čemu moraju biti međusobno funkcionalno i tehnološki povezane u jednu cjelinu.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 20.

(1) Arhitektonskim oblikovanjem, obradom pročelja, krovnih ploha i ostalih elemenata, poslovne građevine moraju održavati namjenu te biti skladno uklopljene u krajolik. Krovišta građevina u pravilu su kosa, nagiba do 350, ali mogu biti i ravna (ovisno i o tehnološkom procesu).

Članak 21.

(1) Na krovove i pročelja građevina moguće je predvidjeti postavu sunčanih kolektora i reklamnih panoa kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju, pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine, a u skladu s posebnom odlukom Općine Baška.

Članak 22.

(1) Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale završne obrade.

Članak 23.

(1) Unificirani način isticanja natpisa, opreme prostora i sličnih detalja kao i unificirani način popločenja neizgrađenih površina, koje se ne zadržavaju kao zelene površine potrebno je definirati idejnim rješenjem za cjelinu ove poslovne zone.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 24.

(1) Prilikom nužnih zahvata nivelacije terena potrebno je veće visinske razlike prevladati izvedbom terasastih podzida.

Članak 25.

(1) Najmanje 40% površine građevne čestice treba biti uređeno kao prirodni teren.

(2) Neizgrađeni dio građevne čestice (prirodni teren) se uređuje kao zelena površina sa autohtonim oblicima submediteranskih travnjaka, odnosno sadnjom drveća i ukrasnog zelenila.

Članak 26.

(1) Priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu broj 4.

»NAČIN I UVJETI GRADNJE« u mj. 1:2.000 i prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž regulacijskog pravca.

Članak 27.

(1) Građevna čestica se priključuje na prometnu površinu.

(2) Kolni priključak na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kotu priključka građevne čestice na prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine.

(3) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice treba osigurati neometano odvijanje prometa obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces kao i propisan prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne i druge namjene.

Članak 28.

(1) Na površini građevne čestice je potrebno osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta prema članku 47. ovih odredbi i eventualno dodatna mjesta prema stvarnim potrebama poslovanja i tehnološkog procesa. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa te mogućnosti korištenja javnog prometa.

(2) Parkirališta za zaposlene i posjetioce se mogu urediti izvan ograđenog dijela građevne čestice.

Članak 29.

(1) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN broj 151/05 i 61/07).

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 30.

(1) Na području obuhvata UPU-10 nije planirana izgradnja građevina društvenih djelatnosti.

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 31.

(1) Na području obuhvata UPU-10 nije planirana izgradnja stambenih građevina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 32.

(1) UPU-10 osigurava površine za razvoj prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže sa pripadajućim građevinama i površinama.

(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom UPU-10 sukladno odredbama iz ove Odluke, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 33.

(1) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su kartografskim prikazom broj 2. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« u mjerilu 1:2.000.

(2) Trase prometnica i komunalne infrastrukture određene su vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i okolnostima. Iznimno se dozvoljava i drugačiji razmještaj komunalne infrastrukture unutar trasa postojećih i planiranih prometnica od ovog predviđenim kartografskim prikazom iz prethodnog stavka ovog članka, ukoliko je opravdan projektnom dokumentacijom.

(3) Na području obuhvata UPU-10 nije moguća interpolacija prometne mreže izvan prometnih koridora označenih kartografskim prikazima. Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na drugim površinama od onih utvrđenih u UPU-10, pod uvjetom da se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina te da se do predmetnih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

(4) Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (npr. trafostanice i slično) mogu imati najmanju površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine, te po potrebi kolni pristup ili pravo služnosti do prometne površine. Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.

Članak 34.

(1) Sve prometne površine unutar područja obuhvata UPU-10, na koje postoji pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska mreža i mreža elektroničkih komunikacija).

(2) Izgradnja komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena kao podzemna instalacija u koridoru prometne površine.

(3) Kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(4) Mjesto i način priključenja građevina na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu omogućeno je duž regulacijskog pravca građevne čestice i obavlja se na način pripisan od nadležne komunalne organizacije, odnosno distributera.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. ULICE I KOLNO - PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 35.

(1) Prometne površine u području obuhvata UPU-10 omogućavaju odvijanje kolnog prometa, osiguravaju pristup građevinama kao i pristup interventnim, komunalnim i dostavnim vozilima, te osiguravaju prostor za polaganje komunalne i druge infrastrukture u prometnim koridorima. Unutar prometnih površina mogu se graditi i uređivati kolne i pješačke površine, parkirališta, zaštitno zelenilo, infrastrukturni objekti i uređaji i slično.

(2) Sve ulice i kolno - pješačke površine na području obuhvata UPU-10 moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.

Članak 36.

(1) Na kartografskom prikazu broj 2.A. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Prometna i ulična mreža« u mjerilu 1:2.000 određena je prometna mreža i ulična na području obuhvata UPU-10 s njihovim presjecima:

-glavna mjesna ulica (buduća županijska cesta) - planska oznaka G1

-ostale ulice - planska oznaka OU.

(2) Prometnu i uličnu mrežu treba graditi u površinama planiranim na kartografskom prikazu iz stavka (1) ovog članka.

(3) Glavna mjesna ulica (G1) je dio buduće županijske ceste (sadašnje državne ceste D-102) i koja prolazi središnjim dijelom područja obuhvata UPU-10. Prema PPUO Baška D-102 će se u ovom dijelu trase u budućnosti prekategorizirati u županijsku cestu.

(4) Sve preostale ulice (prometnice) područja obuhvata UPU-10 ulaze u kategoriju ostalih ulica (OU).

(5) Ostala ulica (OU1 ili Ulica Labic - I. odvojak) se nalazi izvan obuhvata UPU-10, kao i Ulica kralja Zvonimira.

Članak 37.

(1) Prilikom gradnje novih prometnica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prometnice prirodnim oblicima i konfiguraciji terena. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugima radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.

(2) Izgradnjom spoja na cestu ne smije se narušiti stabilnost ceste te ugroziti sigurnost odvijanja prometa. Spoj na cestu mora biti izgrađen tako da se ne naruši postojeći režim odvodnje površinskih, procjednih i podzemnih voda na cesti.

Članak 38.

(1) Ovim Planom određena je ulična mreža koju čine

-glavna mjesna ulica planske oznake G1 (buduća županijska cesta)

-ostale ulice planskih oznaka OU1 do OU2

-pješačke površine.

Članak 39.

(1) Unutar obuhvata Plana se nalazi glavna mjesna ulica G1 (buduća županijska cesta).

(2) S obzirom da se državna cesta D-102 predviđa prekategorizirati u županijsku cestu sukladno PPUO Baška, uz ovu se cestu određuje zaštitni pojas širine 15 m sa svake strane, mjeren od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.

Članak 40.

(1) Glavna mjesna ulica (planske oznake G1) ima kolnik širine 6,5 m (2 x 3,25 m), obostrani zaštitni pojas zelenila između kolnika i nogostupa širine po 1,25 m te obostrani nogostup širine 2,0 m.

(2) Ostale ulice (planske oznake OU1 i OU2) imaju kolnik širine 5,5 m (2 x 2,75 m) i obostrani ili jednostrani nogostup širine 1,5 m.

(3) Poslovna zona ima tri cestovna priključka na glavnu mjesnu ulicu G1 (buduću županijsku cestu):

-sjeverni dio zone ima dva priključka (zapadni postojeći i istočni planirani)

-južni dio zone ima jedan priključak (planirani prema UPU-10).

(4) Za planirane priključke iz prethodnog stavka ovog članka potrebno je ishoditi suglasnost nadležne uprave za ceste.

Članak 41.

(1) U situativnom i visinskom smislu sve ceste se moraju u što je moguće većoj mjeri polagati u zasjeku i prilagođavati konfiguraciji terena.

(2) Križanja ulica unutar obuhvata Plana trebaju biti u jednoj razini.

(3) Ulice moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.

(4) Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti, treba na mjestima prijelaza kolnika izvesti rampe upuštanjem rubnjaka. Rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom trebaju biti izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

(5) Visina rubnjaka na svim mjestima gdje nogostupe odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.

(6) Građevna čestica ulice može biti i uža od planiranog koridora ulice, ukoliko je prometno- tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje koridora ulice u punom profilu.

Članak 42.

(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometne mreže unutar obuhvata UPU-10 su:

a) za glavnu mjesnu ulicu (planska oznaka G1):

-maksimalni nagib nivelete 7% (10%)

-kolnik širine 6,5 m (2 x 3,25 m)

-raskrižja u nivou

-direktni prilazi građevnim česticama nisu mogući

-priključci ostalih ulica prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste b) za ostale ulice (planska oznaka OU):

-maksimalni nagib nivelete za nove trase 12%

-kolnik širine 5,5 m (2 x 2,75 m)

-obostrani ili jednostrani pješački nogostup širine 1,5 m

-raskrižja u nivou

-sa prometnice postoje prilazi zgradama.

Članak 43.

(1) Za priključke na glavnu mjesnu ulicu G1 (buduću županijsku cestu) potrebno je ishoditi suglasnost nadležne uprave za ceste te temeljem posebnih uvjeta izraditi projektnu dokumentaciju u postupku ishođenja provedbenih akata, sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.

(2) Zaštitni pojas glavne mjesne ulice G1 (buduće županijske ceste) određen je u širini od 15,0 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

Članak 44.

(1) Svaka građevna čestica obvezno mora imati riješen pristup s prometne površine.

(2) Osim Planom predviđene prometne mreže omogućuje se i uređenje privatnih pristupnih putova koji nisu označeni u kartografskim prikazima Plana. Privatni pristupni putovi su kolno-pješački pristupi do jedne građevne čestice najmanje širine 3,0 m i maksimalne dužine 30,0 m.

(3) Postojeći privatni pristupni putovi priključkom glavnu mjesnu ulicu G1 (buduću županijsku cestu) mogu se koristiti, ali novi se ne smiju izvoditi.

(4) Sva infrastruktura u privatnom pristupnom putu je dio komunalne opreme građevinske čestice, a ne javna komunalna infrastrukturna mreža, osim ako nekim drugim aktom nije drugačije uređeno.

Članak 45.

(1) Pješački putovi i nogostupi označeni su na kartografskom prikazu broj 2.A. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Prometna i ulična mreža« u mj. 1:2.000.

(2) Pješačke površine se, osim na površinama iz stavka 1. ovog članka, mogu uređivati u sklopu površina svih planskih namjena na području obuhvata UPU-10.

(3) Najmanja širina pješačkih staza na području obuhvata UPU-10 je 1,5 m. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima. Pješačke površine se uređuju šljunkom, popločenjem, prirodnim ili umjetnim kamenom, betonskim opločnicima i sl., a obrada površina treba omogućiti sigurno kretanje.

(4) Pješačke površine na području obuhvata UPU-10 moraju biti uređene prema važećim standardima u smislu urbane opreme, oblikovanja i finalne obrade partera. Uz pješačke površine moguće je postavljanje urbane opreme

te posuda za sakupljanje korisnog otpada. Sve pješačke površine treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(5) Pješačke površine trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom a moguće je postavljanje urbane opreme uz uvjet da ne ometaju odvijanje pješačkog i kolnog prometa.

(6) Na pješačkim prijelazima obvezna je izvedba rampe za invalide.

5.1.2. PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 46.

(1) UPU 10 ne planira izgradnju javnih parkirališta.

Članak 47.

(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici predmetne građevine.

(2) Na građevnim česticama poslovne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

-poslovni prostor administrativno-uslužnog tipa (uredi): 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 2.000 m2 korisne površine)

-trgovački i uslužni sadržaji: 1 PM/30 m2 korisne površine (25-30 PM/2.000 m2 korisne površine)

-servisni, skladišni i proizvodni sadržaji - min. 10 PM/ 1.000 m2 odnosno 1 PM na 60 m2 korisnog prostora za građevine do 500 m2 korisnog prostora

-poslovne zone: 6 PM/1000 m2 korisne površine

-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/ 4 do 8 sjedala

(3) Sve prometne i parkirališne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN broj 151/05, 61/07) tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 48.

(1) Na području obuhvata UPU-10 nije predviđena gradnja javnih garaža.

(2) Garaže za potrebe pojedinih sadržaja mogu se graditi na građevnoj čestici predmetne građevine i to u sklopu osnovne građevine ili kao zasebna građevina.

5.1.3. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 49.

(1) UPU-10 ne planira uređenje trgova i drugih većih pješačkih površina.

5.1.4. BICIKLISTIČKE STAZE

Članak 50.

(1) Uz kolne prometnice na području obuhvata UPU-10 nije predviđena obvezna gradnja odvojenih biciklističkih staza.

(2) Prometovanje biciklima može se, u skladu s režimom prometa i prometnom regulacijom, odvijati kolničkim trakama ili posebno označenom dijelovima kolno - pješačkih površina.

5.1.5. BENZINSKA STANICA

Članak 51.

(1) Uz glavnu mjesnu ulicu G1 (buduću županijsku cestu), na površinama gospodarske namjene - poslovne

(K) dozvoljena je izgradnja benzinske stanice s pratećim trgovačkim, ugostiteljskim, servisnim i drugim sadržajima te parkirališnim površinama.

Članak 52.

(1) Za izgradnju benzinske stanice propisuju se sljedeći uvjeti:

-minimalna površina građevne čestice iznosi 500 m2

-najveći postotak izgrađenosti građevne čestice iznosi 50%

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,5

-najveća visina građevina iznosi 3,0 m

-najveća visina nadstrešnice iznosi 6,0 m

-najveći broj nadzemnih etaža iznosi 1 etažu (P)

-građevine se mogu graditi kao samostojeće

-minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi pola njene visine, ali ne manje od 4,0 m

-na građevnoj čestici benzinske stanice dozvoljeno je graditi više građevina, koje se mogu graditi kao sklop ili niz sa ili bez među razmaka, pri čemu moraju biti međusobno funkcionalno i tehnološki povezane u jednu cjelinu

-sklop građevina treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) treba primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale završne obrade

-za priključak benzinske stanice uz glavnu mjesnu ulicu G1 (buduću županijsku cestu) potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležne uprave za ceste.

5.1.6. KRETANJE OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI

Članak 53.

(1) Sve prometne i komunikacijske površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju.

(2) U projektiranju građevina i prometnica primjenjivati će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

5.2.1. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI

Članak 54.

(1) Planirana mreža elektroničkih komunikacija prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Elektroničke komunikacije i energetski sustav« u mjerilu 1:2.000.

(2) Planom se propisuju smjernice za izgradnju kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže

(bakrene mreže u xDSL tehnologiji iii svjetlovodne mreže u topologijama P2P i P2MP) kao pouzdanog medija za implementaciju naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga.

(3) Odredbama za provođenje se omogućuje:

-priključak planiranih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu na brz i jednostavan način

-korištenje površina i pojaseva-koridora svih prometnica za dogradnju i rekonstrukciju postojeće kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže, kao i izgradnju nove

-izgradnja kabelske kanalizacije za sve nove poslovne građevine, do najblize točke konekcije s postojećom, a sve prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i odgovarajućim pravilnicima

-izgradnja nove elektroničke komunikacijske mreže polaganjem podzemnih kabela

-postavljanje vanjskih svjetlovodnih razdjelnih ormara (na stupu ili postolju) za smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža topologije P2MP).

(3) U planiranim prometnim koridorima osigurane se površine za gradnju podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) do svih planiranih građevina, u koju će se po potrebi uvlačiti komunikacijski kabeli sa optičkim vodičima. Cijevi DEKK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima koji će služit isključivo kao mjesto priključka građevinskog objekta na elektroničke komunikacije te za spajanje i račvanje komunikacijskih kabela.

(4) Pojasevi za kabele i distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju mogu biti različitih širina (0,40 -

1,00 m). Kabeli, u skladu s najnovijom tehnologijom, trebaju biti svjetlovodni čime će biti omogućeno pružanje više elektroničkih komunikacijskih usluga istovremeno i velikom brzinom. Zdenci trebaju biti izvedeni iz tipskih elemenata.

(5) Prikazani smještaji planiranih građevina i uređaja podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije u grafičkom dijelu Plana usmjeravajućeg je značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja. Konačni smještaj podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu te potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan u grafičkom dijelu Plana nije obvezatan.

(6) Priključak na kabelsku kanalizaciju nepokretne elektroničke komunikacijske mreže osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata UPU-10.

Članak 55.

(1) Linijske građevine podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u prometnim koridorima, u skladu sa rješenjem planiranih prometnica. U zemljišnom pojasu širine 1,0 m potrebno je:

-postojeće TK kapacitete (ukoliko postoje) izmjestiti u novoizgrađenu KK infrastrukturu

-privode KK planirati za sve građevinske čestice na području obuhvata Plana

-kapacitete i trasu KK, veličine zdenaca KK i broj cijevi planirati sukladno koncentraciji poslovnih građevina

-glavnu trasu novoplanirane KK treba usmjeriti na postojeću komutaciju, ali u rubnim dijelovima treba predvidjeti mogućnost za montažu komunikacijsko- distributivnih čvorova kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2 m za koju lokaciju je potreban EE priključak ali nije potrebno formirati zasebnu građevnu česticu. (2) Prilikom polaganja kabela i/ili distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj (dubina polaganja 0,80 m) ispod pješačkih površina unutar postojećih i planiranih prometnih koridora.

(3) Distributivna elektronička komunikacijska kanalizacija treba biti izvedena iz PEHD cijevi profila 50 mm. Na mjestima priključaka odnosno ogranaka treba izvesti zdence od tipskih armirano-betonskih elemenata iz kojih su do kabelskih distribucijskih ormarića položene PVC cijevi profila 40 mm.

(4) U funkciji smještaja pasivne komunikacijske opreme, Planom se omogućuje postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormarića (stupnih ili s postoljem).

(5) Pri polaganju uređaja obvezno je, u odnosu na druge vrste vodova komunalne infrastrukture, pridržavati se minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.

(6) Planom se određuje da unutar građevina komunikacijske instalacije treba projektirati u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).

Članak 56.

(1) Prema odredbama posebnog propisa za područje elektroničkih komunikacija investitor prilikom gradnje poslovne građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke vodove i mora u svoj objekt ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta.

(2) Unutarnja komunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu komunikacijske instalacije.

(3) Pri projektiranju i izgradnji dijelova komunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu komunikacijsku mrežu, a radove treba izvoditi sukladno uputama za pojedinu vrstu radova.

(4) Pri paralelnom vođenju i križanju podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i vertikalne udaljenosti.

Članak 57.

(1) Planom je predviđena mogućnost postavljanje javnih telefonskih govornica na najpogodnijim lokacijama, a prema normativima za njihovu gradnju. Lokacije javnih govornica treba u načelu uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi te osigurati mogućnost pristupa osobama s invaliditetom.

5.2.2. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA (EKI) I POVEZANA OPREMA

Članak 58.

(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima.

(2) Područje obuhvata Plana ne nalazi se unutar zona planiranih u PPUO Baška za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećim antenskim stupovima te slijedom navedenog izgradnja samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana nije dozvoljena.

(3) Planom je dozvoljeno postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme isključivo na antenskim prihvatima na fasadne ili krovne nosače

planiranih građevina, u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja provedbenih akata, čija visina iznosi najviše 5,0 m.

(4) Razmještaj u prostoru biti će određen u skladu s potrebama koncesionara, ali obvezno na način da se uklope u prostor te u skladu s odredbama važećih propisa o zaštiti zdravlja. Sve radove na projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 59.

(1) Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima broj 2.B.

»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Elektroničke komunikacije i energetski sustav«, 2.C. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:2.000.

(2) Planom je predviđena izgradnja, rekonstrukcija i zamjena uređaja i postrojenja komunalne infrastrukturne mreže, i to vodoopskrbnih cjevovoda, cjevovoda odvodnje oborinskih i otpadnih voda, otvorenih korita i zatvorenih kanala vodotoka, elektroopskrbnih kabela i kabela javne rasvjete.

(3) Komunalnu infrastrukturnu mrežu potrebno je, u pravilu, graditi podzemno u koridorima prometnica i u skladu s posebnim uvjetima građenja nadležnih distributera odnosno koncesionara.

(4) Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama ostalih namjena pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

(5) Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja provedbenih akata, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Kroz detaljna projektna rješenja ili tijekom usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima, moguća su odstupanja ukoliko se utvrde povoljniji parametri.

(6) Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa planiranim trasama.

(7) Komunalnu infrastrukturnu mrežu može se polagati i izvan koridora prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

(8) Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja nadležnih komunalnih poduzeća u postupku izdavanja akata za građenje.

(9) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima. Kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

5.3.1. VODOOPSKRBA

Članak 60.

(1) Priključenje planiranih sadržaja obuhvata UPU-10 na sustav javne vodoopskrbe Općine Baška planirano je povezivanjem na postojeće vodovodne cjevovode u naselju Jurandvor (uz zapadnu granicu obuhvata) i planirane vodovodne cjevovode u koridoru buduće županijske ceste i Ulice kralja Zvonimira.

(2) Na području obuhvata UPU-10 u svim planiranim koridorima prometnih površina predviđeni su koridori za smještaj vodoopskrbnih cjevovoda koji se u pravilu polažu ispod pješačke staze.

(3) Trase vodoopskrbnih cjevovoda u kartografskom prikazu orijentacijske su, a detaljno će biti određene projektnom dokumentacijom u postupcima izdavanja akata za građenje, pri čemu se moraju uskladiti s ostalim instalacijama komunalne infrastrukture (odvodnja, elektroenergetski vodovi, mreža elektroničkih komunikacija i dr.).

(4) Tehnički elementi planiranih vodoopskrbnih cjevovoda (širina profila, kapacitet, tlakovi i drugo) kao i određivanje položaja pojedinih priključaka definirat će se projektnom dokumentacijom sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke i u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

(5) Vodoopskrbni cjevovodi se izvode prvenstveno ispod površina nogostupa, na dubini cca 1,20 do 1,50 m u odnosu na uređenu kotu terena, a na križanjima vodoopskrbni cjevovodi moraju biti položeni iznad fekalne odvodnje. Vodoopskrbnu mrežu u pravilu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja stabilne i stalne opskrbe vodom za piće.

(6) Priključke građevina potrebno je izvesti do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar njezine čestice. Na priključku građevine unutar javne površine treba izvesti zasun s ugradbenom armaturom.

Članak 61.

(1) Trase vodovodne opskrbne i protupožarne mreže vode se planiranim prometnicama u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama.

(2) U svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite, novi cjevovodi ne mogu imati profil manji 100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviđeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 100 mm, ali najmanje do 50 mm.

(3) Vertikalni razmak vodoopskrbnog cjevovoda od ostalih instalacija mora iznositi najmanje 0,5 m. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

(4) Vodoopskrbni cjevovod mora se nalaziti iznad cjevovoda odvodnje otpadnih voda.

(5) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera montiranog ispred ograde građevne čestice.

Članak 62.

(1) Prilikom projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće, obvezno je osigurati potrebne količine protupožarne vode za gašenje požara (10 l/s) izgradnjom vanjske nadzemne hidrantske mreže prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/ 06).

(2) U svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite, novi cjevovodi ne mogu imati profil manji 1100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviđeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 1100 mm, ali najmanje do 150 mm.

(3) Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i obvezno postavljati izvan površina namijenjenih kolnom prometu, a gdje to uslijed opravdanih razloga nije moguće, hidrante je moguće postavljati kao podzemne ispod kolnih površina. Najveći dozvoljeni međurazmak između pojedinih hidranata je 80 m.

5.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Članak 63.

(1) Sustav odvodnje područja obuhvata UPU-10 planiran je kao razdjelni sustav s odvojenim sustavima za odvodnju sanitarnih i fekalnih, odnosno oborinskih voda, i to na osnovi »Studije odvodnje otoka Krka« (TEH- PROJEKT, 1979).

(2) U skladu s člankom 67. Zakona o vodama (NN 153/ 09 i 130/11) postupanje s otpadnim vodama obvezno je uskladiti s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Baška (SN PGŽ broj 10/02).

(3) Dopušta se etapno izvođenje sustava za sanitarne otpadne vode i sustava za oborinske vode prema dinamici izgradnje zone.

(4) Idejnim projektima odvodnje biti će određeni profili i nivelete cjevovoda javne odvodnje, kote usporne vode te način priključenja na postojeće cjevovode.

(5) Promjer kolektora sanitarno-otpadnih voda je minimalno DN250 mm.

(6) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama posebnih propisa iz područja vodnog gospodarstva.

(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnom zakonu o vodama.

(8) Prije priključenja pojedinačnih korisnika u mrežu javne odvodnje, potrebno je tehnološke otpadne vode, internim tretmanom, svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.

Članak 64.

(1) Sustav odvodnje otpadne vode u zoni predviđen je za prihvaćanje svih kategorija otpadnih voda i njihovo prebacivanje prema centralnom uređaju za pročišćavanje Općine Baška. Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje otpadnih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

(2) Cijevi odvodnog sustava treba odabrati tako da izdrže opterećenje i da zadovoljavaju uvjete nepropusnosti. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. Dubina postavljanja cijevi za odvodnju mora po niveleti biti ispod instalacije vodovoda. Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake. Sabirna okna priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Članak 65.

(1) PPUO-om Baška propisano je da se u Zoni poslovne namjene (K) Baška ne može graditi do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje sa spojem na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Općine Baška, bez obzira na površinu građevina, odnosno broj ES.

(2) Na području obuhvata UPU-10 nije predviđena izgradnja precrpnih stanica u funkciji odvodnje otpadnih voda budući da je PPUO-om Baška u funkciji svladavanja visinskih razlika zapadno od područja obuhvata UPU-10 planirana izgradnja crpne stanice CS 5.

(3) Priključenje građevina na javni sustav odvodnje potrebno je izvesti sukladno važećim propisima i uvjetima nadležne komunalne tvrtke.

(4) Sanitarno fekalne otpadne vode moguće je ispuštati direktno u javni odvodni sustav. Granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari odnosno kakvoća otpadne vode koju se upušta u javni sustav odvodnje, mora biti u skladu odredbama posebnih propisa.

5.3.3. ODVODNJA OBORINSKIH VODA

Članak 66.

(1) Sustav odvodnje oborinske vode predviđen je za prihvaćanje oborinskih (površinskih) voda sa svih prometnih površina, njihov odgovarajući tretman u separatorima ulja i lakih tekućina odnosno masti te upuštanje u recipijente - bujične vodotoke i more. Sustav oborinske odvodnje potrebno je formirati kao gravitacijski i iz više manjih cjelovitih mreža u skladu s konfiguracijom.

(2) Oborinske vode područja obuhvata Plana odvode se sustavom lokalne javne oborinske odvodnje površinskih otpadnih voda s ispustom u bujicu Santiš. Prije upuštanja u bujicu Santiš oborinske vode se moraju pročistiti na separatoru ulja.

(3) Poprečnim nagibima površina u osnovnoj razini koridora prometnih površina obvezno je zapriječiti bilo kakovu mogućnost razlijevanja oborinske vode u neposredni kontaktni prostor.

(4) Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljati će se tipskim slivnicima sa taložnicama. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi, a slivnici ne smiju biti međusobno spojeni niti je dozvoljeno uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi.

(5) Parkirališne površine treba izvesti s optimalnim nagibom radi što brže odvodnje oborinskih voda, a konstrukcija ovih površina mora biti takva da bude spriječeno razlijevanje oborinskih voda u okolni teren, kao i njihovo procjeđivanje kroz te površine u podzemlje.

(6) Odvođenje oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja moguće je s parkirnih i manipulativnih prostora površine do 200 m2, a iznad navedenih vrijednosti prije upuštanja u recipijent potrebno je pročišćavanje na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje.

(7) Krovne oborinske vode treba procjeđivati u prirodno tlo na površini građevne čestice (disperzirano, mrežom drenažnih cijevi ili koncentrirano upojnim bunarima).

5.3.4. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Članak 67.

(1) U području obuhvata UPU-10 (zapadnim rubnim dijelom - izvan obuhvata Plana) prolazi bujica Podmire, lijevoobalna pritoka Suhe Ričine Baščanske. Bujica je samo djelomično uređena radi zaštite ceste Baška-Krk i zaobilaznice Baške. Uzvodno od zaobilaznice bujica nije sustavno uređena te se planira nastavak uređenja prema

projektu »Velike vode bujice Podmire u slivu Suhe Bašćanske Ričine« (»Vodogradnja« Rijeka, 2001.).

(2) Područje obuhvata UPU-10 može biti ugroženo bujičnim vodama, pri čemu su prvenstveno ugrožena područja neposredno uz bujični vodotok te infrastrukturne građevine koje ga presijecaju.

(3) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, planira se utvrđivanje inundacijskog područja, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m, mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11).

(4) Unutar inundacijskog pojasa zabranjeno je obavljanje radnji i/ili zahvata od mogućeg nepovoljnog utjecaja na vodni režim i/ili na povećanje stupnja ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Zabranjeno je saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka. Korištenje koridora vodotoka za druge namjene kao i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno posebnom zakonu o vodama i uz suglasnost Hrvatskih voda.

(5) Sve građevinske i druge zahvate u prostoru potrebno je izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu i to kroz ozelenjavanje zaštitnih zelenih površina, gradnju podzida i slično.

(6) U svrhu obrane od poplava i osiguranja trajne planirane protočnosti, planira se provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje građevina uređenja bujičnog vodotoka Podmire te njihov nadzor.

Članak 68.

(1) Dozvoljeni radovi na održavanju bujičnog vodotoka Podmire, vodnog dobra i vodnih građevina su oblaganje korita i obala kamenom, cementnim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina.

(2) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina.

5.3.5. PLINSKA MREŽA

Članak 69.

(1) U sljedećem srednjoročnom razdoblju nije predviđena izgradnja plinoopskrbnog sustava Općine Baška.

(2) Na području Općine Baška predviđeno je korištenje ukapljenog naftnog plina (u bocama i spremnicima ili kao umreženi energent za opskrbu većeg broja potrošača) a u skladu s Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07).

(3) Plin se skladišti u bocama ili spremnicima koji u skladu sa zapreminom mogu biti stabilni (V6,4 m3) i mali

(V 6,4 m3). Za opskrbu većeg broja potrošača (umreženi energent) UNP se skladišti u jednom ili više spremnika zapremine V 3.000 m3. Spremnici mogu biti podzemni ili nadzemni.

Članak 70.

(1) Po stvaranju preduvjeta za plinofikaciju Općine Baška biti će moguće izgraditi sustav plinifikacije područja obuhvata UPU-10.

(2) Trase plinovoda i njegove tehničke karakteristike će biti određene projektnom dokumentacijom, u skladu s važećim tehničkim propisima i normama te na temelju iskazanog interesa potrošača.

5.3.6. ELEKTROENERGETSKA MREŽA

Članak 71.

(1) U koridoru Ulice kralja Zvonimira položen je 20 kV kabelski vod.

(2) Napajanje novih sadržaja na području obuhvata UPU-10 osigurano je iz planirane transformatorske stanice TS 20/0,4 kV POSLOVNA ZONA (radni naziv), čija je načelna lokacija ucrtana u grafičkom dijelu Plana. Ova će TS biti priključena na elektroenergetski sustav 20 kV kabelom, preko kojeg će biti povezana sa postojećom TS 20/0,4 kV JURANDVOR 2 (u naselju Jurandvor) i planiranom TS »8« u naselju Baška (planirana izgradnja prema UPU- 1 Baška).

(3) U prometnim površinama u području obuhvata UPU-10 rezervirani su koridori u koje će se polagati srednjenaponski 20 kV kabelski vodovi (OU1 i OU2), odnosno niskonaponski 0,4 kV kabelski vodovi. Vođenje instalacije elektroenergetske mreže planirano je isključivo podzemno u javnim prometnim površinama (u sklopu pješačkog hodnika uz ulice).

(4) Trase elektroenergetske mreže ucrtane u grafičkom prikazu su orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja akata za građenje. Lokacije svih dodatnih potrebnih elektroenergetskih postrojenja (samostojećih i/ili ugradbenih) za čijom izgradnjom se ukaže potreba na osnovi stvarnih potreba konzuma, bit će određene neposrednom provedbom Plana.

Članak 72.

(1) Niskonaponska mreža planirana je od podzemnih kabelskih NN izvoda iz TS u sustavu NN kabela i NN distributivnih samostojećih kabelskih ormarića. Niskonaponski ormarići postavljaju se na površinama a njihov raspored ovisit će o veličini (snazi) i rasporedu te dinamici pojave kupaca.

(2) Iz razvodnih ormarića polagat će se NN podzemni kabelski priključci do svake čestice (kupca) a na kraju svakog priključka biti će lociran i priključno - mjerni NN ormarić.

(3) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obvezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležne tvrtke koja obavlja poslove elektroopskrbe.

Članak 73.

(1) Sukladno potrebama potrošača omogućuje se gradnja i drugih transformatorskih postrojenja koja nisu određena ovim Planom. Lokacija takvih transformatorskih postrojenja odredit će se provedbenim aktom unutar zahvata u prostoru, prema uvjetima iz ovih odredbi.

(2) Za kupca električne energije koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane TS 20/0,4 kV POSLOVNA ZONA (radni naziv) ili u slučaju da budući kupac gradi vlastitu trafostanicu sa formiranjem mjerenja na srednjem naponu (20 kV), napajanje će se osigurati iz trafostanice 20/0,4 kV koja će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).

(3) 20 kV priključci trafostanica koje se mogu pojaviti u sklopu građevinskih parcela pojedinih kupaca nisu prikazana u grafičkom dijelu, već će se definirati provedbenim aktima.

Članak 74.

(1) Transformatorske stanice je moguće graditi kao slobodnostojeće i/ili u sklopu drugih građevina (ugrađene). Izgradnja novih slobodnostojećih transformatorskih stanica moguća je uz sljedeće uvjete:

-veličina građevne čestice biti će biti određena provedbenim aktom

-najveći dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 80%8

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8

-najveći broj etaža je 1 nadzemna (P)

-najveća visina građevine je 5,0 m

-minimalne udaljenosti građevine su 1,0 m od ruba susjednih građevnih čestica i 2,0 m od ruba prometnice

-iznimno u slučaju specifičnih lokacijskih uvjeta, navedene udaljenosti mogu biti i manje

-neizgrađeni dio čestice treba zatravniti

-građevna čestica mora imati neposredan ili posredan pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

5.3.7. MREŽA JAVNE RASVJETE

Članak 75.

(1) Javnom rasvjetom odgovarajućeg standarda potrebno je kvalitetno rasvijetliti sve javne prometne površine na području obuhvata UPU-10.

(2) Cjelovito rješenje javne rasvjete, uključivo lokaciju stupnih mjesta i odabir elemenata rasvjete definirati će se zasebnim projektom i na način propisan od strane nadležnog distributera.

(3) Za potrebe napajanja javne rasvjete, u skladu s projektom iz stavke 2. ovog članka, potrebno je položiti kabelsku mrežu javne rasvjete i na odgovarajućim mjestima postaviti zasebne samostojeće ormariće.

(4) Javna rasvjeta prometnica unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirat njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

5.3.8. OSTALI IZVORI ENERGIJE

Članak 76.

(1) Na području obuhvata UPU-10 osim konvencionalnih izvora omogućava se i korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije (za grijanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i drugo). Pod alternativnim se izvorom energije smatra svaki oblik energije koji je jeftiniji i kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva i električna energija ili se mijenjaju njihovi udjeli u ukupnoj potrošnji energije objekta pri čemu se prednost daje obnovljivim izvorima energije.

(2) Na području obuhvata UPU-10 moguća je ugradnja sunčanih pretvornika (kolektora) na krovištima građevina za korištenje energije sunca za niskotemperaturno korištenje sunčeve energije.

6.Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 77.

(1) UPU-10 planira uređenje zaštitnih zelenih površina, koje su označene na kartografskom prikazu broj 1.

»KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2.000.

(2) U sklopu zaštitnih zelenih površina se u pravilu zadržava i uređuje postojeća vegetacija uz sadnju visoke vegetacije i to na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. Zaštitna zelena površina uz bujični vodotok Podmire koristi se za održavanje i pristup vodotoku, te se predviđa sadnja biljnih vrsta pogodnih za stabilizaciju strmijih dijelova obale.

(3) U sklopu zaštitnih zelenih površina moguće je uređenje kolnih prilaza i pristupnih puteva do građevnih čestica, ugibališta, okretišta, pješačkih staza i slično. Zabranjeno je saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka.

(4) Unutar zaštitnih zelenih površina na području obuhvata UPU-10 nije predviđena gradnja, osim iznimno građevina koje služe uređenju i zaštiti prostora kao što su građevine komunalne infrastrukture, ograde i slično.

(5) Zelene površine potrebno je redovito održavati i obnavljati primarno autohtonim biljnim fondom. Na području obuhvata UPU-10 nije dozvoljena sadnja raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima može štetno djelovati na dišne organe ljudi.

Članak 78.

(1) Pri uređenju zaštitnih zelenih površina, treba primarno koristiti autohtone vrste pogodne za lokalnu klimu i tlo, što će smanjiti troškove održavanja, npr. sljedeće vrste:

-črnika - Quercus ilex,

-bijeli grab - Carpinus orinetalis,

-klen - Acer campestre,

-primorski hrast - Quercus pubescens,

-cer - Quercus cervis,

-jasen - Fraxinus ornus,

-čempres - Cupressus pyramidalis i horizontalis i druge

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 79.

(1) Na prostoru obuhvata UPU-10 prema podacima iz PPUO Baška, kao i uvidom u stanje na terenu nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti.

Članak 80.

(1) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže područje obuhvata UPU-10 nalazi se unutar područja

Nacionalne ekološke mreže:

-međunarodno važnog područja za ptice: Kvarnerski otoci (HR1000033)

-kopnenog područja važnog za divlje svojte i stanišne tipove: Bašćanska Draga (HR2000899)

(2) Mjere zaštite međunarodno važnog područja za ptice - Kvarnerski otoci su:

-regulirati lov i sprječavati krivolov

-osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo

-pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti

-zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste

-prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe

-sprječavanje trovanja zvijeri

-sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini.

Članak 81.

(1) Mjere zaštite kopnenog područja važnog za divlje svojte i stanišne tipove - Bašćanska Draga uključuju određivanje kapaciteta posjećivanja područja Nacionalne ekološke mreže.

Članak 82.

(1) Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno odredbama posebnih propisa.

(2) Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakonu o zaštiti prirode te poduzimati mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

Članak 83.

(1) Na području obuhvata UPU-10 nema registriranih ili evidentiranih kulturnih dobara zaštićenih temeljem odredbi posebnog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

8.Postupanje s otpadom

Članak 84.

(1) Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini Županije »Marišćina«, odlaganje otpada sa područja obuhvata UPU-10 obavljat će se izvan područja obuhvata, na lokaciji »Treskavac« na području Općine Vrbnik.

(2) Sukladno posebnim propisima, Općina Baška je obvezna izraditi Plan gospodarenja otpadom za

četverogodišnje razdoblje, koji se objavljuje se u »Službenim novinama« Primorsko - goranske županije.

Članak 85.

(1) Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.

(2) Zbrinjavanje komunalnog i industrijskog otpada mora biti organizirano odvozom, prema komunalnom redu nadležnog komunalnog poduzeća na predviđeno odlagalište.

(3) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama posebnih propisa iz područja gospodarenja otpadom te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

(4) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne osobe.

(5) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne osobe.

(6) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

Članak 86.

(1) Korisnike ovog prostora se obvezuje na poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su određeni zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

-primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

-zbrinjavanju ostatka otpada - što podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

(2) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

-izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

-sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

-iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

-odlaganjem otpada na odlagališta,

-saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Članak 87.

(1) Radi nadziranog postupanja s otpadom za područje zone potrebno je:

-provoditi propisanu evidenciju o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;

-redovito dostavljati podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri nadležnom Uredu državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostavi Krk;

-otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu otpada.

Članak 88.

(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

(2) Ako proizvođač otpada ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema odredbama posebnih propisa otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 89.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

(3) Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 90.

(1) Otpad nastao proizvodnjom (ambalažni, građevinski, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog prostora.

(2) Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

(3) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada).

(4) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz propisane oznake nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja.

(5) Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 91.

(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

9.Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 92.

(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na način da se uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša.

(2) Zaštita okoliša provodit će se sukladno odredbama posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zraka, zaštite od buke, zaštite o vodama, zbrinjavanje otpada i drugima.

(3) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Zaštita okoliša

Članak 93.

(1) Na području obuhvata UPU-10 ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem, načinom gradnje ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim zakonima i propisima zaštite okoliša.

(2) Unutar područja obuhvata UPU-10, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ovoga članka.

(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštitu od buke i vibracija).

(4) Prilikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja voda i mora i sl.), te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

9.1.1. ZAŠTITA TLA

Članak 94.

(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje do smještaja građevina na građevnoj čestici.

(2) Građevinske i druge zahvate na području obuhvata UPU-10 potrebno je izvoditi na način da se uključuje antierozijska zaštita i to kroz ozelenjavanje zaštitnih zelenih površina, gradnju podzida i slično.

(3) U sklopu građevnih čestica treba formirati obvezne poteze uređenog zelenila, posebno na dijelovima uz prometnice.

(4) Unutar obuhvata UPU-10 nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.

(5) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila, strojeva i sl. onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

(6) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

9.1.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 95.

(1) Za prostor obuhvata UPU-10 određena je obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

(2) Na području obuhvata UPU-10 nije dozvoljena gradnja građevina i djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

(3) Sukladno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

(4) Na prostoru obuhvata UPU-10 potrebno je poduzeti sljedeće mjere zaštite zraka:

-treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle

-promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika

-utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi

-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se u zrak ispuštaju onečiščujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema posebnom propisu

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima)

-uređenjem zelenih površina osigurati povoljnije uvjete za regeneraciju zraka

-provoditi održavanje javnih površina, redovito čišćenjem te izvedbu zaštitnih zelenih površina s očuvanjem postojećeg zelenila

-uz korištenje električne energije potrebno je poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.

-u organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.

9.1.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 96.

(1) Unutar obuhvata UPU-10 dopušta se maksimalna razina buke prema posebnom propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(2) Navedene vrijednosti odnose se na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.

(3) Na području obuhvata UPU-10 potrebno je pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode.

(4) Na području obuhvata UPU-10 provodit će se urbanističke mjere zaštite od buke koje uključuju uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice.

9.1.4. ZAŠTITA VODA

Članak 97.

(1) Područje obuhvata UPU-10 nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta određenih posebnom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku.

(2) Zaštita voda na području obuhvata UPU-10 ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.). U smislu zaštite voda je kao najučinkovitija mjera predviđena izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

(3) Sve otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje. Sve površinske odnosno oborinske vode podsustava za odvodnju oborinske vode trebaju na optimalnim mjestima imati izgrađene retencijske bazene, u sklopu kojih treba izvesti separatore masti i ulja gdje će se vršiti stabiliziranje i bistrenje oborinske vode prije upuštanja u recipijente.

(5) Planom je određeno da sve otpadne vode postojećeg i planiranog podsustava odvodnje otpadnih voda obvezno moraju biti transportirane prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Općine Baška.

(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata UPU-10 investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 98.

(1) Zaštita od prirodnih i drugih nesreća na području obuhvata UPU-10 provodi se prema »Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Baška« i u skladu s posebnim planovima zaštite i spašavanja i odredbama posebnih propisa.

(2) U UPU-10 primijenjeni su propisi zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

(3) Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.C. »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA ZAŠTITE - ZAŠTITA I SPAŠAVANJE« u mjerilu 1:2.000.

(4) Mjerama posebne zaštite određeni su uvjeti za:

-sklanjanje ljudi i materijalnih dobara

-zaštita od rušenja

-zaštitu od poplava

-zaštitu od potresa

-zaštitu od klizišta

-zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu

-zaštitu od požara.

9.2.1. SKLANJANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

Članak 99.

(1) Na području obuhvata UPU-10 nije predviđena obveza izgradnje skloništa. Zaštita stanovništva predviđena je u pogodnim komunalnim objektima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.

(2) Građevine od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, grade se kao dvonamjenske građevine sa skloništem osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(3) Način sklanjanja je detaljno utvrđen Planom zaštite i spašavanja Općine Baška, odnosno posebnim operativnim planovima sklanjanja, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji planovi nemaju utjecaj na prostorno planiranje.

(4) Lokacija sirena za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu PPUO-om Baška osigurana je u neposrednoj blizini područja obuhvata, tako da je na području UPU-10 osigurana čujnost signala za uzbunjivanje.

(5) Površine za odlaganje materijala od urušavanja predviđene su PPUO-om Baška izvan obuhvata UPU-10.

(6) U obuhvatu UPU-10 se ne planiraju građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.

(7) U obuhvatu UPU-10 od prirodnih i drugih nesreća najviše je ugrožena prometna infrastruktura.

9.2.2. ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 100.

(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo)

sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje obuhvata Plana određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+).

Članak 101.

(1) Za planiranje građevina i uređenje površina u obuhvatu Plana u svrhu zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja potrebno je primijeniti sljedeće mjere:

-međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata

-iznimno, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

-da je konstrukcija građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama

-do svih građevnih četica i građevina treba omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima

-na propisanim udaljenostima treba predvidjeti protupožarne hidrante

-unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu

-na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu

-deponij materijala uslijed urušavanja građevina (privremeni) su određeni izvan obuhvata Plana

-prostor za prikupljanje evakuiranih osoba određuje se uz glavnu mjesnu ulicu G1 (buduću županijsku cestu), uz rub zone

-sve planirane prometnice na području obuhvata Plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi,

-sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine sirene (izvan obuhvata Plana) i interni sustav razglasa.

9.2.3. ZAŠTITA OD POPLAVA

Članak 102.

(1) Područje obuhvata UPU-10 nije ugroženo klasičnim poplavama, ali se ne može isključiti mogućnost plavljenja bujičnim vodama, pri čemu su prvenstveno ugrožena područja neposredno uz bujični vodotok te infrastrukturne građevine koje ga presijecaju.

(2) U svrhu obrane od poplava i osiguranja trajne planirane protočnosti, planira se provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje građevina uređenja bujičnog vodotoka Podmire te njegov nadzor.

9.2.4. ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 103.

(1) Prostor obuhvata UPU-10 prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS). Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.

(2) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem sukladno odredbama posebnih propisa o građenju.

(3) Sve građevine moraju biti statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na bazi geotehničkih podataka najmanje na očekivani intenzitet potresa te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima. Sve građevine se moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine može omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet, odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

9.2.5. ZAŠTITA OD KLIZIŠTA

Članak 104.

(1) Na području obuhvata UPU-10 ne postoje potencijalna klizišta.

(2) Sve građevinske i druge zahvate u prostoru obuhvata UPU-10 potrebno je izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu i to kroz ozelenjavanje zaštitnih zelenih površina, gradnju podzida i slično.

9.2.6. ZAŠTITA OD TEHNIČKO - TEHNOLOŠKIH KATASTROFA IZAZVANIH NESREĆAMA U GOSPODARSTVU I PROMETU

Članak 105.

(1) Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće na prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje koji se mogu izgraditi u zoni. Potrebno je građevinskim mjerama povećati sigurnost ugroženih objekata eventualnim ukapanjem ili ograđivanjem čvrstom pregradom spremnika za UNP, što bi smanjilo zonu apsolutnog dosega.

(2) Unutar planirane poslovne zone nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja može uzrokovati tehničko-tehnološke nesreće većih razmjera.

(3) Na području obuhvata UPU-10 ne postoje i nisu planirane građevine u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima.

(4) Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području Općine Baška nije dozvoljen, osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata. S obzirom da se ovdje može raditi samo o opskrbi objekata ukapljenim naftnim plinom, čiji se rezervoari pune u pravilu izvan turističke sezone (UNP se koristi za grijanje koje u sezoni nije potrebno), opasnost od tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu su vrlo male.

9.3. Zaštita od požara

Članak 106.

(1) Zaštita od požara na području obuhvata UPU-10 provodi se u skladu s važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Baška.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, poslovnih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Kod projektiranja planiranih građevina u obuhvatu Plana radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode:

-TRVB 100 za građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Članak 107.

(1) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.

(2) Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost treba omogućiti pristup svakom objektu, odnosno bi trebala biti najmanje jednaka visini višeg objekta, ali ne manja od 6,0 metara

(3) Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Kod poluugrađenih građevina, u svrhu sprečavanja širenja požara, građevine moraju biti međusobno odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 108.

(1) Kod projektiranja novih prometnica sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse kao i sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju a sve u skladu s odredbama posebnog propisa za vatrogasne pristupe.

(2) Kod projektiranja i gradnje vodovodne mreže, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata sukladno odredbama posebnog propisa o hidrantskoj mreži za gašenje požara i planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana broj 2.C. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1:2.000.

(3) Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Baška te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Općine Baška.

(4) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(5) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa.

(6) Kod gradnje građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama posebnog propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 109.

(1) Temeljem odredbi posebnog propisa o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

10. Mjere provedbe

Članak 110.

(1) Provedba UPU-10 vrši se neposredno, temeljem odredbi za provođenje iz ove Odluke i uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

(2) Općina Baška osigurava provedbu UPU-10 komunalnim opremanjem zone, a na dijelu zemljišta gdje je vlasnik i formiranjem građevnih čestica poslovne namjene, koje prodaje ili daje u najam pojedinim korisnicima - investitorima. Zona se može realizirati etapno, po manjim funkcionalnim cjelinama.

Članak 111.

(1) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izgradnja prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

(2) Nivelacija terena odnosno uređenje zaštitnih zelenih površina u njihovom sklopu te uređenje građevnih čestica prometnih površina vrši se organizirano i u nadležnosti je Općine Baška.

Članak 112.

(1) Provedbeni akt za izgradnju građevine gospodarske namjene se ne može utvrditi ako nije izgrađena prometna površina na koju je osiguran priključak građevne čestice i pripadajuća mreža komunalne infrastrukture.

(2) Iznimno se provedbeni akt može izdati ako je prije izdan provedbeni akt za izgradnju prometnice te ako je prometnica iskolčena na terenu.

Članak 113.

(1) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

Članak 114.

(1) Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo dokumente prostornog uređenja širih područja, izmjene upisa u registar zaštite prirode i kulturnih dobara, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično ne smatraju se izmjenom UPU-10.

(2) U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ove Odluke, primijenit će se strože norme.

10.1. Obveza izrade detaljnijih planova uređenja

Članak 115.

(1) Na prostoru obuhvata UPU-10 nije propisana izrada detaljnih planova uređenja, već se uređivanje prostora u cijelosti provodi neposrednom primjenom UPU-10.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 116.

(1) Urbanistički plan uređenja UPU-10 - Zona poslovne namjene (K) Baška izrađen je u 6 (šest) primjeraka izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Baška i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Baška.

(2) Tri primjerka izvornika UPU-10 čuvaju se u pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Baška.

(3) Po jedan izvornik UPU-10 zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

-Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja

-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko - goranske županije, Ispostava Krk

-Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko - goranske županije.

(4) U skladu s odredbama posebnog propisa svatko ima pravo uvida u dokumentaciju UPU-10. Uvid u UPU-10

može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Baška, Palada 88, Baška.

Članak 117.

(1) Grafički dijelovi UPU-10 i obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.

Članak 118.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/14-01/5

Ur. broj: 2142-03-01-14-22

Baška, 12. lipnja 2014.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BAŠKA

Predsjednik
Ivica Juničić, v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr