SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 11. Srijeda, 30. travnja 2014.
GRAD KRK

15.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12, 55/12 i 80/ 13), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 23 - Torkul (»Službene novine PGŽ« broj 32/08 i 43/08), članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 28/09, 41/09 i 13/13) i Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, klasa: 350-02/14-13/7, Urbroj: 531-05-14-6 od 10. 4. 2014., Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 22. travnja 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 23 - Torkul

I. UVODNE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 23 - Torkul (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Krkom.

Glava II.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 7/07, 41/09 i 28/11), odnosno za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za ugostiteljsko - turističku namjenu (T22).

Površina obuhvata Plana iznosi 14,95 ha i u cijelosti je smještena unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz Glave IV. stavka 1. ove odluke, pod točkom II.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 7/07, 41/09 i 28/11), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Glava IV.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja UPU 23 - Torkul sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela Plana:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Oblici korištenja; Mjere posebne zaštite

3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja

4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4b. PARCELACIJA

III. Obveznih priloga:

III - 1. Obrazloženje prostornog plana

III - 2. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III - 3. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III - 4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a

III - 5. Izvješće o prethodnoj raspravi

III - 6. Izvješće o javnoj raspravi

III - 7. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III - 8. Sažetak za javnost

III - 9. Stručni izrađivač

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ove Glave, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka, sastavni je dio ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 1.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja,

- valorizacija postojeće prirodne sredine,

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života

- planirani broj korisnika zone.

U obuhvatu Plana nalazi se izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (T22) određeno Prostornim planom uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11).

Površina obuhvata Plana iznosi 14,95 ha.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 2.

Površine javnih i drugih namjena su razgraničene.

Pojedinačne površine su površine unutar kojih je planirana izgradnja građevine planirane namjene na jednoj građevnoj čestici. Površine su prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.

Članak 3.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« kako slijedi:

- površine gospodarske namjene; ugostiteljsko - turističke - turističko naselje (T22),

- hotel s vilama i pratećim sadržajima (T22-HV),

- vile (T22-V),

- komunalno dvorište (T22-K),

- površina sportsko-rekreacijske namjene (R1),

- površine infrastrukturnih sustava,

- prometnice (GU, SU1 i SU2) i parkiralište (P).

1.2.1. Površine gospodarske namjene

Ugostiteljsko-turistička namjena-turističko naselje (T22)

Članak 4.

Razgraničenje površina gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.

Površine ugostiteljsko - turističke namjene vrste turističko naselje (T22-HV, T22-V, T22-K) obuhvaćaju najveći dio planskog područja, a namijenjene su osnovnoj, ugostiteljsko - turističkoj namjeni sa svim neophodnim sportsko - rekreacijskim, zabavnim, uslužnim i ostalim pratećim sadržajima u funkciji osnovne namjene.

1.2.2. Površina sportsko-rekreacijske namjene

Sportska dvorana (R1)

Članak 5.

Razgraničenje površine sportsko-rekreacijske namjene (R1) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.

Površina sportsko-rekreacijske namjene (R1) namijenjena je smještaju zatvorene sportsko-rekreacijske građevine (dvorana). Unutar zatvorenog dijela građevine sportsko-rekreacijske namjene mogu se urediti prateći sadržaji: svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene. Na vanjskim površinama dopušten je smještaj otvorenih terena, dječjih igrališta i ostalih sadržaja u funkciji osnovne namjene.

1.2.3. Površine infrastrukturnih sustava

Površine prometnica i parkirališta

Članak 6.

Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina (parkiralište):

- površine prometnica (GU, SU1 i SU2) su površine na kojima se grade javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne (GU) i sabirne ulice (SU1 i SU2),

- površina parkirališta (P).

Članak 7.

Komunalna infrastruktura (linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne i komunalne građevine (vodovi telekomunikacijskog sustava), energetskog sustava (mreža elektroopskrbe) i sustava vodoopskrbe i odvodnje mogu se graditi na površinama prometnica i parkirališta, te na površinama ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

Građevine trafostanice, upojnih bunara i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda se mogu graditi u sklopu planiranih površina ugostiteljsko-turističke namjene ili sportsko- rekreacijske.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti se na području obuhvata Plana predviđa na površinama koje su kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određene kao površine ugostiteljsko - turističke namjene- turističko naselje (T22-HV, T22-V, T22-K) s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, kulturne i sl. namjene.

Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«.

Članak 9.

Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima - hotel (T22-HV),

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima - vile (T22-V),

- komunalno dvorište (T22-K).

Članak 10.

Svaka građevna čestica ugostiteljsko - turističke namjene mora imati neposredan pristup na javnu prometnicu i propisani broj parkirališnih mjesta te priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana.

2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA

Članak 11.

Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet unutar turističkog naselja iznosi 800 postelja.

Najmanji dopušteni kapacitet hotela, u odnosu na ukupni kapacitet turističkog naselja, može iznositi najmanje 75% ukupnog broja postelja (600 postelja), dok kapacitet vila može iznositi najviše 25% (200 postelja) ukupnog broja postelja.

2.1.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na površini ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T22-HV)

Članak 12.

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T22-HV) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel i vile) i pratećih (sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni, poslovnih, trgovačkih, kulturni i sl.) sadržaja u funkciji turističkog naselja Torkul T22.

Granični uvjeti za gradnju hotela i vila:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina građevne čestice istovjetna je površini (T22- HV) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, vila i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni, kulturni i sl. sadržaji) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

- U sklopu građevne čestice dozvoljava se gradnja hotela iz skupine hotela prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine »Hoteli«.

- Na građevnoj čestici nije dopuštena izgradnja građevina stambene namjene, ali se unutar hotela može urediti jedna samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

- U podrumskoj etaži dopuštena je gradnja podzemne garaže, te ostalih sadržaja u funkciji hotela (servisni pogoni, skladišta, sportski sadržaji i sl.).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu uz uvjet da se na jednoj građevnoj čestici može smjestiti maksimalno 3 građevine/ha.

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina prateće namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najmanji dopušteni kapacitet hotela iznosi 600.

- Najveći dopušteni ukupni kapacitet vila iznosi 182 kreveta.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,8.

- Najveća dopuštena visina hotela iznosi 13,0 m (potpuno ukopan podrum i tri nadzemne etaže).

- Najveća dopuštena visina vila iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaže).

- Najveća dopuštena visina pratećih građevina iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaža).

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca ne može biti manja od 6 m.

- Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Dopušteno je graditi na dijelu građevne čestice koji se nalazi izvan pojasa 100 m od obalne linije. U pojasu unutar 100 m od obalne linije dopušteno je graditi prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene.

- Gradnja hotela je planirana u centralnom dijelu građevine čestice.

- Gradnja vila je planirana u južnom dijelu građevne čestice.

- Prateće građevine moguće je graditi u sklopu građevina osnovne namjene ali i kao zasebne građevine. Gradnja zasebnih građevina pratećih sadržaja planirana je na sjevernom dijelu građevne čestice.

4. oblikovanje građevina

- Oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

- Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja koje su prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

- Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica mora imati pristup s prometne površine.

- Odvodnja otpadnih voda mora bit riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« i br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni, terase i sl. sadržaji te se mogu graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.

- Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine), ovih Odredbi.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

- Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

2.1.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - vile (T22-V)

Članak 13.

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T22-V) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (vile), pratećih (sportsko-rekreacijski i uslužni, i sl.) i uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina građevne čestice istovjetna je površini T22-V čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površine građevnih čestica, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnje vila i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski i uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu uz uvjet da se na jednoj građevnoj čestici može smjestiti maksimalno 3 građevine/ha.

- Vile je dopušteno graditi na dijelu građevne čestice koji se nalazi izvan pojasa 100 m od obalne linije. U pojasu unutar 100 m od obalne linije dopušteno je graditi prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene.

- Najveći dopušteni ukupni kapacitet vila iznosi 18 kreveta.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,6.

- Najveća dopuštena visina vila iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaže).

- Najveća dopuštena visina pratećih građevina iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaža).

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca ne može biti manja od 6,0 m.

- Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Prateće građevine moguće je graditi u sklopu građevina osnovne namjene ali i kao zasebne građevine.

4. oblikovanje građevina

- Oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

- Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja koje su prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

- Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica mora imati pristup s prometne površine.

- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« i br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni, terase i sl. sadržaji te se mogu graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.

- Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine), ovih Odredbi.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

- Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA KOMUNALNIH GRAĐEVINA

2.2.1. Uvjeti smještaja komunalnog dvorišta (T22-K)

Članak 14.

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T22-K) razgraničena je površina za gradnju komunalnog dvorišta uz slijedeće granične uvjete:

- Površina građevne čestice istovjetna je površini T22-K čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestica, prema geodetskoj izmjeri.

- Građevnu česticu je potrebno od ostalih susjednih čestica odvojiti zelenilom, osim na dijelu priključenja na javnu prometnu površinu radi pristupa komunalnog vozila sa dizalicom za odvoz / pražnjenje spremnika.

- Pri razvrstavanju pojedinih vrsta otpada ne smije se ometati kretanje vozila i pješaka, ne smije se smanjivat preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.

- Komunalno dvorište je namijenjeno razvrstavanju i privremenom skladištenju isključivo komunalnog neopasnog otpada.

- Odlaganje je dozvoljeno isključivo korisnicima zone.

- Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3a. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Na području obuhvata Plana nije predviđen smještaj sadržaja društvene namjene.

3b. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTA I REKREACIJE

Članak 16.

Smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene se na području obuhvata Plana predviđaju na površini koja je kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određena kao površina sportsko-rekreacijske namjene: sport (R1) - sportska dvorana s pratećim sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni) i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene a nemaju štetne utjecaje na okoliš.

Grafički dio uvjeta i načina gradnje sportsko-rekreacijskih građevina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4a. »Uvjeti i način gradnje«.

Članak 17.

Gradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene je dopuštena uz sljedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina građevne čestice istovjetna je površini (R1) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnje sportske dvorane i smještaj pratećih sadržaja (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

- U podrumskoj etaži dopuštena je gradnja podzemne garaže, te ostalih sadržaja u funkciji sportsko-rekreacijske dvorane (servisni pogoni, skladišta i sl.).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu koja čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,6.

- Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaže).

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca ne može biti manja od 6,0 m.

- Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

4. oblikovanje građevina

- Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica mora imati pristup s prometne površine.

- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« i br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.

- Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice,

u skladu s normativima iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine), ovih Odredbi.

7. pomoćne građevine

- Nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 18.

Unutar obuhvata Plana nije dopuštena gradnja građevina namijenjenih stanovanju.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 19.

Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav,

- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,

- vodnogospodarski sustav,

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«, grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja svake površine na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama, ali ne i obavezan (priključenje može biti ostvareno sa bilo koje strane na javnu površinu. Priključci su prikazani načelno (simbolom) te će se točne pozicije planiranih priključaka odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.

Građevna čestica se može priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž prikazanih javnih površina.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometni sustav«.

Kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« i br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«, definirane su površine prometnica sa nogostupima, te su prema planskim oznakama dani pripadajući uvjeti gradnje.

Planom su definirane površine za gradnju prometnica i način njihovog priključenja na postojeću i planiranu prometnu mrežu. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, načelno je određen raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa. U sklopu površine namijenjene za gradnju prometnica potrebno je izvesti vertikalne potporne zidove kako bi se izbjegla gradnja velikih pokosa i usjeka.

Površine infrastrukturne namjene namijenjene su uređenju i izgradnji novih cesta s kolnim i pješačkim površinama te izgradnji parkirališta.

Širina neposrednog pristupa građevne čestice na prometnu površinu mora iznositi minimalno 3,0 m, a maksimalno 6,0 m.

Članak 21.

Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju:

- glavna ulica:

- GU 1 - glavna prometnica koja je položena smjerom sjever jug kroz zonu, a ujedno predstavlja i glavni ulaz u zonu - spaja se na nerazvrstanu ulicu koja zonu povezuje sa državnom cestom Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag (koridor postojeće ceste D104: D102 -Valbiska (trajektna luka) koja je locirana izvan obuhvata plana;

- sabirne ulice:

- SU 1 - slijepa ulica sa kružnim okretištem koja se spaja na glavnu ulicu GU u zoni glavnog kružnog raskrižja - rotora (smjer zapad-istok);

- SU 2 - slijepa ulica sa kružnim okretištem koja se spaja na glavnu ulicu GU u zoni T raskrižja južno od glavnog kružnog raskrižja - rotor (smjer zapad-istok);

- ostale ulice:

- sve preostale ulice namijenjene za pristup zoni južno od sabirne ulice SU2.

Glavne ulice (GU)

Članak 22.

Minimalni tehnički elementi glavne ulice (oznaka GU) moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:

- minimalna računska brzina Vrač=50 km/h,

- minimalna širina kolnika 2x3,00 m (bolje 3,25 m),

- raskrižja se izvode u razini (kružna raskrižja, trokraka raskrižja ),

- pješački nogostup se izvodi obostrano minimalne širine 1,50 m.

Sabirne ulice (SU)

Članak 23.

Za sabirne ulice (SU1 i SU2) Planom je definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i dvostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake iznosi 3,00 m, a širina nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20 m).

Ostale ulice

Članak 24.

Za sve ostale ulice (sve spojne ulice na sabirnu ulicu SU2) Planom se predviđaju dvije prometne trake minimalne širine 2,75 m, a širina jednostranog odnosno dvostranog nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20 m).

Pješačke površine

Članak 25.

Za pješačke površine Planom su na najužim dijelovima određene minimalne širine 1,50 m (iznimno 1,20 m).

Planom se dopušta izvedba pješačkih pothodnika, nadhodnika, nadstrešnica i toplih hodnika preko javnih prometnih površina i sl. radi jednostavnijeg pješačkog povezivanja pojedinih zona, uz poštivanje obaveznog slobodnog profila ceste sukladno kategoriji ceste i zakonskim propisima (minimalno 4,80 m ukoliko se pješačka veza nalazi iznad javne ceste).

Raskrižja

Članak 26.

Planom se dopušta izgradnja novih raskrižja na području glavne ulice (oznaka GU).

Raskrižja koja su planom predviđena za izgradnju na području glavne ulice (oznaka GU) su:

- spoj sabirne ulice SU 1 i GU (rotor raskrižje)

- spoj sabirne ulice SU 2 i GU (T raskrižje)

Sva raskrižja se izvode u razini s obaveznom horizontalnom signalizacijom.

Javni prijevoz

Članak 27.

Područje obuhvata Plana moguće je povezati u sustav javnog gradskog prijevoza na način da se osiguraju autobusna stajališta na glavnoj ulici GU.

Izvan i unutar obuhvata Plana moguće je osigurati prostor za smještaj autobusnih stajališta (ugibališta) uz glavnu ulicu oznake GU ili nerazvrstanu cestu (izvan obuhvata Plana), a minimalna širina ugibališta u tom slučaju iznosi 3,0 m prema Pravilniku o autobusnim stajalištima.

Biciklistički i pješački promet

Članak 28.

Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane biciklističke staze obzirom na konfiguraciju terena, a biciklistički promet se može odvijati u sklopu planiranih ulica i drugim površinama ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno.

Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi 1,50 m (iznimno 1.20 m), a planirani su u pravilu dvostrano.

Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine, moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.

Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)

Članak 29.

U sklopu planiranih namjena površina, ovisno o namjeni građevine, na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila.

Kriteriji za određivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta ostalih građevina, ovisno o namjeni građevine i građevinskoj bruto površini su sljedeći:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Glava VII.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/13-02/5

Ur. broj: 2142/01-01-14-59

Krk, 22. travnja 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik

Josip Staničić, v. r.

Odluka u PDF formatu   


http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=888&mjesto=51500&odluka=15
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr