Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
153/13) i članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12, 55/12 i 80/ 13),
Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 5 - Vrh (»Službene novine PGŽ«
broj 32/08) i članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 28/09,
41/09 i 13/13), mišljenja JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ Klasa:
350-02/13-05/21, URBROJ: 69-03/0-14-5 od 14. siječnja 2014. godine i
Suglasnosti Župana PGŽ Klasa: 350-03/14-01/2, Urbroj: 2170/1-03-01/1-14-2 od
15. siječnja 2014. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 17.
siječnja 2014. godine, donijelo je
Glava I.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 5 - Vrh (NA 5.1), u nastavku
teksta: Plan, što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u
koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Krkom.
Glava II.
Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada
Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/ 11), a obuhvaća građevinsko područje naselja Vrh
NA 5.1, te površine izvan građevinskog područja (šume isključivo osnovne
namjene - gospodarska šuma (Š1) i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište (PŠ)).
Površina obuhvata Plana iznosi cca 56,8 ha, a smještena je unutar Zaštićenog
obalnog područja mora (ZOP)u pojasu izvan 1.000 m.
Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima navedenim u
glavi IV., točki II. ove Odluke.
U provedbi ovog Plana točan položaj granice građevinskog područja određuje
se prema katastarskoj podlozi iz Prostornog plana uređenja Grada Krka (SN PGŽ
7/07, 41/09 i 28/11).
Glava III.
Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na
području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih
podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada
Krka (»SN PGŽ» 7/07, 41/09 i 28/ 11), te poštujući prirodne i druge uvjete
zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i
komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja
prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti
za područje obuhvata Plana.
Glava IV.
Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja UPU 5 - Vrh (NA 5.1) sastoji
se od:
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene
1.2.2.Uvjeti na području izvan građevinskog područja naselja na površinama
isključivo osnovne namjene - gospodarske šume (Š1)
1.2.3.Uvjeti na području izvan građevinskog područja naselja na površinama
ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ)
2.1.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko - turističke namjene sa
smještajnim kapacitetima
2.1.3.Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne)
4.1. Uvjeti smještaja obiteljskih kuća
4.2. Uvjeti smještaja višeobiteljskih kuća
4.3. Uvjeti smještaja stambenih građevina
4.4. Uvjeti smještaja višestambenih građevina
5.Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim
građevinama i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
6b. Uvjeti uređenja zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti i posebnosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete vode
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
9.5. Mjere zaštite od požara
9.6. Mjere zaštite od potresa
9.7. Zaštita od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u
gospodarstvu i prometu
9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera
10.Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
II.Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske
prikaze u mjerilu 1:5.000:
1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2a.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA STRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav
2b.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA STRUKTURNA MREŽA, Energetski
sustav, pošta i telekomunikacije
2c.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA STRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski
sustav - Vodoopskrba
2d.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA STRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski
sustav - Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
3a.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Područja posebnih
uvjeta korištenja
3b.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Oblici korištenja
3c.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Mjere posebne zaštite
4.NAČIN I UVJETI GRADNJE
III. Obveznih priloga:
III - 1. Obrazloženje
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno
poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7. Izvješće o javnoj raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i donošenja
plana
III - 9. Sažetak za javnost
III -10 Stručni izrađivač
III -11 Odluka o donošenju
Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ovoga članka, ovjeren
pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća
Grada Krka, sastavni je dio ove Odluke.
Glava V.
U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u
skladu sa važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:
1.Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o prostornom uređenju i
gradnji (NN 76/07, 39/08, 55/11, 90/11 i 50/12) obuhvaća sve otoke, pojas kopna
u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne
crte.
2.Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće,
stambene građevine i višestambene građevine.
3.Obiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj
građevinskoj čestici (slobodnostojeće, dvojne, ugrađene) s najviše jednim
stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namijenjene
stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju
površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica,
drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj
građevnoj čestici.
4.Višeobiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj
građevinskoj čestici (slobodnostojeće i dvojne) s najviše dva stana, koja nema
više od podruma i dvije nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija
građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava
i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta,
gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.
5.Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje
mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline
namijenjene stanovanju i koja nema više od podruma i dvije nadzemne.
6.Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne
cjeline.
7.Podrum - (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan
više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
8.Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren
uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan
terena.
9.Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad
zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina
nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.
10.Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova
građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan
se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije
podoban za stanovanje.
11.Etaža - etažom se smatraju:
-bilo koji kat građevine uključujući podrum, suteren, prizemlje i
potkrovlje.
Podrum (potpuno ukopan) se smatra podzemnom etažom. Podrum (koji nije potpuno
ukopan), suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim
etažama.
12.Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena
gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog
Ph;broj2 Petak,31.siječnja2014.
13.Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta
pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod
građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih,
otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na
građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste
konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne
garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su
ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren kao niti parkirališne površine.
14.Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine
građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u kis dok se
tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u kis.
15.Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena
uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne
može biti viša od 1,2m.
16.Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.
17.Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na
susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.
18.Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namijenjen za stanovanje
ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine
jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne
predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja
samostalne uporabne cjeline.
19.Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m.
Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja,
ali ne manja od 3,0 m. Pristupni put dužine do 30,0 m se izvodi bez okretišta
i/ili ugibališta, a pristupni put čija dužina prelazi 30,0 m se izvodi s
ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.
20.Postojeća građevina jest građevina izgrađena na temelju građevinske
dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema
Zakonu s njom izjednačena.
21.Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom
stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.
22.Dvojna građevina (poluugrađena) jest građevina koja se jednom svojom
stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu
građevinu.
23.Ugrađena građevina jest građevina koja se dvjema bočnim stranama
prislanja na građevine na susjednim građevinskim česticama.
24.Građevina osnovne namjene jest građevina na građevnoj čestici iste
namjene koja je i predviđena ovim planom. Građevina osnovne namjene
podrazumijeva osim sadržaja osnovne namjene i smještaj pratećih sadržaja.
Prateći sadržaji mogu biti smješteni unutar građevine osnovne namjene (u sklopu
jedne ili više građevina osnovne namjene na jednoj građevnoj čestici), a u
skladu s odredbama iz ove Odluke. Dopušten je smještaj pratećih sadržaja u
samostalnoj građevini ali samo u slučaju da je na istoj građevnoj čestici sa
građevinom osnovne namjene. Prateći sadržaji odnose se na gospodarske građevine
(ugostiteljsko-turističke sa smještajnim kapacitetima, proizvodne i poslovne),
sportsko- rekreacijske i javne i društvene građevine.
25.Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene
osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta,
gospodarske građevine i sl.).
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene
Članak 1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u
Planu su:
-temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja,
-valorizacija postojeće prirodne sredine,
-održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje
kvalitete života.
U obuhvatu Plana nalaze se slijedeća područja razgraničena Prostornim
planom uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/ 07, 41/09 i 28/11):
1.Građevinsko područje naselja Vrh NA 5.1,
2.Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma (Š1),
3.Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ).
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak 2.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i pojedinačne
površine / površine (lokaliteti).
Zone su površine određene namjene, koje obuhvaćaju dvije ili više
građevnih čestica istih ili međusobno sukladnih obilježja. Sve zone su
prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i
namjena površina«.
Pojedinačne površine / površine (lokalitet) su površine unutar kojih je
planirana izgradnja građevine planirane namjene na jednoj građevnoj čestici.
Površine su prikazane bojom i planskim znakom, površine (lokalitet) samo
planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Ukoliko se građevna čestica nalazi unutar dvije zone iste namjene, ali sa
različitim uvjetima gradnje, dopuštena je gradnja u skladu sa strožim uvjetima
određenim ovim Odredbama.
Članak 3.
Površine, površine (lokalitet) i zone javnih i drugih namjena
razgraničene su na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina«
kako slijedi:
1.Površine / površine (lokalitet) / zone u građevinskom području naselja
(Vrh - NA 5.1):
a) javne i društvene namjene
-zona društvenih djelatnosti (D5 i D8),
-površina (lokalitet) D4,
-zona sportsko-rekreacijske namjena ja2014. Stranica65—broj2
-površine javnog zelenila - javni park (Z1),
-površine zaštitnog zelenila (Z),
-površina / površina (lokalitet) komunalnih građevina - dječje igralište
(KGd1-2).
-površine prometnica (GMU, SU, OU), pristupnih kolno-pješačkih (KP) i
pješačkih putova (PP) i parkirališta (P1-2).
b) druge namjene
-zone mješovite namjene - pretežito stambene (M1),
-zone gospodarske namjene:
-proizvodne (I2-pretežito zanatska),
-poslovne K (K1-pretežito uslužna; K2-pretežito trgovačka; K3 - komunalno
servisna), K21 - pretežito trgovačka.
2.Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma (Š1)
Članak 4.
Površine šuma isključivo osnovne namjene - gospodarske šume (Š1)
prikazane su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u
mj. 1:5.000.
3.Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)
Članak 5.
Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ)
prikazane su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u
mj. 1:5.000.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji
alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili
oranicama.
Na površini ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog (PŠ) smještena je
površina (lokalitet) dječjeg igrališta KGd3.
1.2.1 UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA (VRH - NA 5.1)
1.2.1.1. POVRŠINE (LOKALITETI) I ZONE JAVNIH I DRUŠTVENIH NAMJENA
Površine (lokaliteti) i zone društvenih djelatnosti
Članak 6.
Površina (lokalitet) i zona javne i društvene namjene namijenjene su
izgradnji odnosno rekonstrukciji javnih i društvenih građevina (dječji vrtić,
škola i vjerska građevina i sl.) i smještaju pratećih sadržaja u njihovoj
funkciji. Na području obuhvata plana smještene su slijedeće površine
(lokalitet) i zona javne i društvene namjene:
-zona postojeće škole i vjerske građevine - namijenjena je rekonstrukciji
građevina u funkciji škole i vjerske građevine i smještaju pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (zelene površine, interne komunikacije,
parkirališni prostor, školska igrališta, ostale površine i sl. ) koje su
potrebne za funkcioniranje pojedine vrste građevine javne i društvene namjene.
-Zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11-2) namijenjene su
izgradnji i rekonstrukciji građevina javne i društvene namjene i uređenju
površina za prateće sadržaje (zelene površine, interne komunikacije,
parkirališni prostor, ostale površine i sl. ) koje su potrebne za
funkcioniranje pojedine vrste građevine javne i društvene namjene.
Površine sportsko-rekreacijske namjene
Članak 7.
Površina sportsko-rekreacijske namjene (R1) - sportski centar namijenjena
je gradnji sportske građevine sa pratećim sadržajima (dvorana, građevina
namijenjena za sportske sadržaje, svlačionice, recepcija, ugostiteljski,
uslužni i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene), vanjski sportski tereni
(natkriveni i nenatkriveni sportski tereni (tenis tereni i/ili boćalište),
dječje igralište, parkirališne površine, parkovne i zelene površine i sl.
sadržaji.
Zone mješovite namjene pretežito-stambene (M11-2) namijenjene su
izgradnji i rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih
pratećih sadržaja.
Površine prometnica i ostalih javnih površina
Članak 8.
Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine prometnica
i ostalih javnih prometnih površina:
-Površina prometnica (GMU, SU, OU) su površine na kojima se grade i
rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane
kao glavna mjesna, sabirne i ostale ulice.
-Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i
rekonstruiraju pristupni kolno-pješački (KP) i pješački putovi (PP).
-Parkirališta (P1-2).
Površine komunalnih građevina
Članak 9.
Površine komunalnih građevina obuhvaćaju dječja igrališta (KGd1-2), a
namijenjene su za igru djece predškolske i školske starosne dobi, i to:
-površina dječjeg igrališta (KGd1) uz SU2,
-površina (lokalitet) dječjeg igrališta (KGd2) u zoni
sportsko-rekreacijske namjene (R1).
Površine javnog zelenila
Članak 10.
Površina javnog zelenila - javni park (Z1) je javni prostori oblikovan
planski s raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja,
namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju
prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem
ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.
Uvjeti smještaja građevina na površinama Z1 određeni su člankom 69. ovih
Odredbi.
Površine zaštitnog zelenila
Članak 11.
Površina zaštitnog zelenila (Z) je površine koja ima zaštitnu i oblikovnu
funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.
Uvjeti smještaja građevina na površinama Z određeni su u članku 70. ovih
Odredbi.
1.2.1.2. POVRŠINE I ZONE DRUGIH NAMJENA
Zone mješovite namjenh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
Članak 12.
Razgraničenje površina mješovite namjene - pretežito stambene (M11-2) od
površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.
»Korištenje i namjena površina«.
Zone mješovite namjene namijenjene su smještaju građevina stambene
namjene (obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene
građevine). gospodarskih građevina (poslovnih, ugostiteljsko-turističkih),
javnih i društvenih, sportsko-rekreacijskih i ostalih vrsta građevina određenih
ovim Odredbama.
Na zasebnoj građevnoj čestici se osim građevina određenih ovim člankom
mogu graditi elektroenergetske i komunalne građevine, sportsko-rekreacijske
površine i igrališta, dječja igrališta, javne zelene površine - park, zaštitne
zelene površine i sl.
Unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene (M11-2) ne mogu se
graditi novi veliki trgovački centri, velike proizvodne građevine, velika
skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi
način ometaju stanovanje.
Površine i zone gospodarske namjene
Članak 13.
Razgraničenje površina i zona gospodarske namjene (proizvodne i poslovne)
od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.
»Korištenje i namjena površina«.
Površine i zone gospodarske namjene namijenjene su smještaju gospodarskih
građevina (proizvodnih i poslovnih).
Planom su razgraničene gospodarske površine/zone:
-proizvodne namjene (I2),
-poslovne namjene K (K1-pretežito uslužna; K2-pretežito trgovačka; K3 -
komunalno servisna); K21 - pretežito trgovačka.
1.2.2. UVJETI NA PODRUČJU IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA - POVRŠINE
ŠUMA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE - GOSPODARSKE ŠUME (Š1)
Članak 14.
Na temelju Prostornog plana uređenja Grada Krka (SN PGŽ br. 7/07, 41/09 i
28/11), Odredbama za provođenje, člancima 78.-85. i 157 utvrđeni su uvjeti
izgradnje i uređenja na području izvan građevinskog područja naselja - površine
šuma isključivo osnovne namjene - gospodarske šume (Š1).
1.2.3. UVJETI NA PODRUČJU IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA - POVRŠINE
OSTALOG POLJOPRIVREDNOG TLA, ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (PŠ)
Članak 15.
Na temelju Prostornog plana uređenja Grada Krka (»SN PGŽ« broj 7/07,
41/09 i 28/11), Odredbama za provođenje, člancima 78.-85. utvrđeni su uvjeti
izgradnje i uređenja na području izvan građevinskog područja naselja - površine
ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ).
Na površini dječjeg igrališta (KGd3) je dopušteno postavljanje rekvizita
i naprava za igru djece, urbane opreme (paviljoni, pergole, klupe, košare za
otpatke, javna rasvjeta i sl.), te uređenje površina (zelene ili popločene
površine, šetnice i sl.). Na površini dječjeg igrališta dopušteno je
postavljanje montažnih građevina tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema
Odluci Jedinice lokalne samouprave.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 16.
Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti Planom je predviđen unutar
površina/zona koje su kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena
površina« određene kao površine/zone industrijske (I) i poslovne namjene (K).
Osim na površinama/u zonama gospodarske namjene iz prvog stavka, smještaj
građevina i sadržaja gospodarskih djelatnosti moguć je i unutar površina koje
su kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određene kao
zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11-2).
Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Članak 17.
Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:
-građevine ugostiteljsko - turističke namjene sa smještajnim kapacitetima
- hotel, hotel baština i pansion iz skupine hotela sukladno Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli,
-proizvodne (pretežito zanatske) građevine,
-poslovne građevine (uslužne, trgovačke i komunalno- servisne).
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE SA
SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA
2.1.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE
2.1.1.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene u
zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M11)
Članak 18.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M11) dopuštena je gradnja
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel,
hotel baština i pansion), rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima, te uređenje
površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština,
pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili
povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objja2014. Stranica67—broj2
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine
120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
-Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene
razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u
građevine stambene namjene.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80
kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,0, od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko- turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevine čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevina čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje
5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m
kada to dozvoljavaju lokalni uvh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz
ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.1.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene u
zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M12)
Članak 19.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12) dopuštena je gradnja
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel,
hotel baština i pansion), te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz
slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština,
pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili
povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine
120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80
kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,0, od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine
iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5. način priključenja građevine čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevina čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje
5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5ja2014.
Stranica69—broj2
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m
kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.2. UVJETI SMJEŠTAJA PROIZVODNIH GRAĐEVINA (pretežito zanatske)
2.1.2.1. Uvjeti smještaja proizvodnih građevina - pretežito zanatske u
zonama proizvodne namjene - pretežito zanatske (I2)
Članak 20.
U zonama proizvodne namjene-pretežito zanatske (I2) dopuštena je gradnja
uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije određena.
2.namjena građevine
-Zone proizvodne namjene - pretežito zanatske namijenjene su proizvodnim
djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse
(manji pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl). U
sklopu građevne čestice dopušten je smještaj pratećih sadržaja (uslužna,
ugostiteljsko- turistička, komunalno-servisna, trgovačka i sl. sadržaji u
funkciji osnovne namjene) na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina dopušten je smještaj
prostora za manipulaciju, prometnih građevina i uređaja, te drugih građevina
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
-Smještaj građevina stambene namjene nije dopušten.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,1 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Ukopani ulaze podrumske garaže maksimalne širine 5,5 m i
stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.
Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog
pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (proizvodne-pretežito
zanatske) prema cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,
granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice
najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine
iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema
načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
-Građevine mogu biti montažne, prema načelima iz prethodne alineje.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama potrebno je prilagoditi
niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
-Za građevne čestice određuje se II. kategorija uređenosti (pristupni
put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija).
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili
zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja
visokog zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona ili metala ili
kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice i visina ograde
između građevnih čestica iznosi 1,8 m.
-Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m.
Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog
zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odrh;broj2
Petak,31.siječnja2014.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopušten je smještaj
pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do granice građevne čestice. Ako su
smještene na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Pomoćne građevine se mogu rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s
odredbama iz ovog članka.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati
mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.3. UVJETI SMJEŠTAJA POSLOVNIH GRAĐEVINA (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne)
2.1.3.1. Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zonama poslovne namjene (K)
Članak 21.
U zonama poslovne namjene (K) grade se poslovne građevine i
rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije određena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno servisne i sl. sadržaja) i rekonstruiraju postojeće
građevine, a dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu
namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko- turistička, sportsko-rekreacijska,
proizvodna (pretežito zanatska) namjena, skladišni kompleksi i manji
pogoni-obrtništvo) na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina dopušten je smještaj
prostora za manipulaciju, prometnih građevina i uređaja, te drugih građevina
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
-Smještaj građevina stambene namjene i farmi nije dopušten.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,1 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Ukopani ulaze podrumske garaže maksimalne širine 5,5 m i
stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.
Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog
pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema cesti i
predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,
granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice
najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine
iz ovog članka. Iznimno od odredbi iz ovog članka, postojeću peradarsku farmu
je dopušteno rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima.
4.oblikovanje građevina
-Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema
načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
-Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima prethodne
alineje ove točke 4.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je
prilagoditi niveleti ceste ili koti okolnog terena.
-Za građevne čestice određuje se II. kategorija uređenosti (pristupni
put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija).
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili
zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja
visokog zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona ili
metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i
živja2014. Stranica71—broj2
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.
-Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m.
Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog
zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s
odredbama iz ovog članka. Iznimno, od odredbi ovog članka postojeće pomoćne
građevine peradarske farme dopušteno je rekonstruirati isključivo u postojećim
gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.3.2. Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u na površini poslovne namjene (K21)
Članak 22.
Na površini poslovne namjene (K21) dopuštena je rekonstrukcija postojeće
građevine uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površina postojeće građevne čestice poslovne građevine je formirana, a
može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, ali ne može iznositi manje od 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (K21)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne dopuštena je rekonstrukcija poslovne građevine
(trgovačke), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu
namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička, sportsko- rekreacijska,
skladišni kompleksi i sl.) na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina dopušten je smještaj
prostora za manipulaciju, prometnih građevina i uređaja, te drugih građevina
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na površini poslovne namjene K21 dopuštena je rekonstrukcija uz slijedeće
granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,1 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Ukopani ulaze podrumske garaže maksimalne širine 5,5 m i
stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.
Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama
iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih
građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko
postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom
dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost
nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog
pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema cesti i
predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjeh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
-Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,
granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice
najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove
građevine iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema
načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
-Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima prethodne
alineje u točki 4. ovog članka.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je
prilagoditi niveleti ceste ili koti okolnog terena.
-Za građevne čestice određuje se II. kategorija uređenosti (pristupni
put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija).
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili
zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja
visokog zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona ili
metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i
živicom.
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.
-Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m.
Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog
zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.
Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s
odredbama iz ovog članka. Iznimno, od odredbi ovog članka postojeće pomoćne
građevine dopušteno je rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.3.3. Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M11)
Članak 23.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M11) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno servisne), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-U sklopu građevne čestice na kojoj se gradi poslovna građevina dopušten
je smještaj kampa u domaćinstvu (u skladu sa važećim propisima), uz uvjet da je
u sklopu poslovne građevine smješten i prostor stambene namjene najveće
dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine
moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građeja2014. Stranica73—broj2
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama
iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno
ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene
od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
2.1.3.4. Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12)
Članak 24.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12) grad se poslovne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno servisne), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
U sklopu građevne čestice na kojoj se gradi poslovna građevina dopušten
je smještaj kampa u domaćinstvu (u skladu sa važećim propisima), uz uvjet da je
u sklopu poslovne građevine smješten i prostor stambene namjene najveće
dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine
iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu
i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno
ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1 m kada
to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s
odredbama iz ovog članka.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3a.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 25.
Zone i površine (lokalitet) u koje se smještaju građevine društvenih
djelatnosti označene su na kartogja2014. Stranica75—broj2
zima br.1. »Korištenje i namjena
površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Uvjeti smještaja, odnosno gradnje građevina i sadržaja društvenih
djelatnosti, određuju se u skladu s uvjetima zone unutar koje se nalaze.
Građevine društvenih djelatnosti smještaju se u zonama javne i društvene
(D5-D8) i, mješovite namjene (M11-2).
Građevine mješovite namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju
od dviju kombiniranih namjena.
3a.1. UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D5-D8) - škola i
crkva
Članak 26.
U zoni javne i društvene namjene (D5-D8) dopuštena je rekonstrukcija
građevina škole i crkve, te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz
slijedeće granične uvjete:
škola (D5)
U zoni javne i društvene namjene (D5-D8) dopuštena je rekonstrukcija
građevine škole i uređenje površina za smještaj građevine osnovne namjene i
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu
izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, ali ne manje od
500 m2, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu
poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušta se rekonstrukcija građevine škole i
uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru, sport i
rekreaciju djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeću građevinu do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta
se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju
veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti
od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dograđeni dijelovi
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici,
najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom
da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod
povećanja kapaciteta, parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar
građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice ili na
izdvojenom parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini
lokacije osnovne građevine.
7. pomoćne građevine: uz građevinu škole dopuštena je gradnja odnosno
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjeteh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1 m kada
to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima
iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati
mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
crkva (D3)
U zoni javne i društvene namjene (D5-D8) dopuštena je rekonstrukcija
građevine crkve i uređenje površina za smještaj građevine osnovne namjene i
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu
izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, ali ne manje od
500 m2, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu
poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija vjerske građevine
- crkve i uređenje površina za prateće sadržaje (zelene površine, gospodarsko
dvorište, interne komunikacije i sl.)
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine osnovne
namjene isključivo u postojećim gabaritima.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću javnu površinu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice ili na izdvojenom
parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima
iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina isključivo u postojećim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati
mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI
MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE M11-2
Članak 27.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člankom 26. u zonama
mješovite namjene - pretežito stambene/poslovne (M11-2) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstvene, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija
građevina predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske
namjene i uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine,
igrališta, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i
sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati predškolske,
školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjeja2014. Stranica77—broj2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) za sve vrste građevina
javne i društvene namjene iznosi 0,5, osim za vjerske za koje iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža za
sve vrste građevina javne i društvene namjene iznosi 1,0, a ukoliko se ispod
građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis)
potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti
viša od 8,0 m. Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne i društvene koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici,
najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih vjerskih građevina.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz
ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3.b. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTA I REKREh;broj2
Petak,31.siječnja2014.
Članak 28.
Površine u koje se smještaju građevine sporta i rekreacije razgraničene
su na kartografskom prikaz br. 1 »Korištenje i namjena površina«.
Grafički dio uvjeta i način gradnje građevina sporta i rekreacije
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Građevine sporta i rekreacije smještaju se na slijedećim
površinama/zonama.
-površini/zoni sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar Vrh (R1),
-zonama mješovite namjene (M11-2).
3.b.1. UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA NA POVRŠINI/U
ZONI SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R1) - sportski centar Vrh
Članak 29.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene (R1) određena je
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini / u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R1) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja
sportskog centra i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice 600 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (R1)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena izgradnji sportskih građevina (dvorane sa
pratećim sadržajima, , svlačionice i sl.) sa pratećim sadržajima (recepcija,
ugostiteljski, uslužni i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene), sportskih
igrališta (boćalište i/ili tenis tereni), natkrivenih i/ili nenatkrivenih
tribina. U sklopu sportsko- rekreacijske površine/zone dopuštena je i gradnja
dječjeg igrališta.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 1,2, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici,
najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
Sportsko-rekreacijske građevine je dopušteno rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5ja2014.
Stranica79—broj2
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog
članka.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3.b.2. UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONAMA
MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE M11-2
Članak 30.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M11-2) dopuštena je gradnja
i rekonstrukcija sportsko- rekreacijskih građevina, te uređenje površine za
smještaj sportsko-rekreacijskih građevina i pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jednu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi 1,2, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže). Građevina može imati više potpuno ukopanih podruma.
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko- rekreacijske koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene)
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/ 2) od granice
susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici,
najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE
Članak 31.
Građevine stambene namjene se na području obuhvata Plana smještaju unutar
zona koje su kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina«
određene kao zone mješovite namjene-pretežito stambene (M11-2)
Grafički dio uvjeta i načina gradnje stambenih građevina prikazani su na
kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Članak 32.
Građevine stambene namjene su:
-obiteljske kuće,
-višeobiteljske građevine,
-stambene građevine,
-višestambene građevine.
1.1. UVJETI SMJEŠTAJA OBITELJSKIH KUĆA
Članak 33.
Obiteljske kuće grade su unutar zona mješovite namjene - pretežito
stambene (M11-2).
4.1.1. Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u zoni mješovite namjene - pretežito
stambene (M11)
Članak 34,.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene(M11) dopuštena je gradnja
obiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne i ugrađene 300 m2
Iznimno, za izgradnju samostojeće obiteljske kuće najmanja dopuštena
površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica
nalazi u okruženju već formiranih građevnih čestica.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 1 stan).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne
namjene (slobodnostojeće, dvojne ili ugrađene) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne i ugrađene građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne građevine 150 m2
ugrađene građevine 100 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,25
dvojne i ugrađene građevine 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne i ugrađene građevine 0,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće 0,75 (od čega je 0,25
građevine koeficijent iskorištenosti
(kis) podruma)
dvojne i ugrađene 0,75 (od čega je 0,25
građevine koeficijent iskorištenosti
(kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m za (potpuno ukopani
podrum i 2 nadzemne etaže) sve tipove građevina.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine
imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6ja2014. Stranica81—broj2
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet
da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje
od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se
jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj
čestici uz obiteljsku kuću uz slijedeće granične uvjeteh;broj2
Petak,31.siječnja2014.
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m.
-Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,
-Najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m.
-Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama određenim ovim člankom, a ukoliko uvjeti
nisu ispunjeni mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
9. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.1.2. Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M12)
Članak 35.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja obiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne i ugrađene 300 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 1 stan).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne
namjene (slobodnostojeće, dvojne ili ugrađene) i uz nju.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne i ugrađene građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne građevine 150 m2
ugrađene građevine 100 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,25
dvojne i ugrađene građevine 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne i ugrađene građevine 0,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent
iskorištenosti
(kis) podruma)
dvojne i ugrađene građevine 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent
iskorištenosti (kis)
podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže) za sve tipove građevina.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje
od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se
jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu sa uvjetima za nove građevine
iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba 17- 23Ê, a pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kritja2014. Stranica83—broj2
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene
od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka.
8. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj
čestici uz obiteljsku kuću uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m.
-Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,
-Najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m.
-Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama određenim ovim člankom, a ukoliko uvjeti
nisu ispunjeni mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.2. UVJETI SMJEŠTAJA VIŠEOBITELJSKIH KUĆA
Članak 36.
Višeobiteljske kuće grade se unutar zona mješovite namjene - pretežito
stambene (M11-2).
4.2.1. Uvjeti smještaja višeobiteljskih kuća u zoni (M11)
Članak 37.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M11) dopuštena je
gradnja višeobiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne 400 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 2 stana).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne
namjene (slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne građeh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 0,25
dvojne 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne 0,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent
iskorištenosti (kis)
podruma)
dvojne 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent
iskorištenosti (kis)
podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet
da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Višebiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju
biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne
manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena
stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice
može iznositi i 3,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom
stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višeobiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti
primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevine čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima nasja2014. Stranica85—broj2
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine uz višeobiteljsku kuću grade se uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj
čestici uz višeobiteljsku kuću uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m.
-Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,
-Najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m.
-Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama određenim ovim člankom, a ukoliko uvjeti
nisu ispunjeni mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
9. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.2.2. Uvjeti smještaja višeobiteljskih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito stambene (M12)
Članak 38.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja višeobiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne 400 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 2 stana).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne
namjene (slobodnostojeće ili dvojne).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 0,25
dvojne 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža
iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne 0,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent
iskorištenosti (kis)
podruma)
dvojne 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent
iskorištenosti (kis
podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne česh;broj2
Petak,31.siječnja2014.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Višebiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju
biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne
manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena
stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice
može iznositi i 3,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom
stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu sa uvjetima za nove građevine
iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza,
uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine uz višeobiteljsku kuću grade se uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj
čestici uz višeobiteljsku kuću uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m.
-Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,
-Najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4ja2014.
Stranica87—broj2
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m.
-Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama određenim ovim člankom, a ukoliko uvjeti
nisu ispunjeni mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
9. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.3. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 39.
Stambene građevine grade se unutar zona mješovite namjene - pretežito
stambene (M11-2).
4.3.1. Uvjeti smještaja stambenih građevina u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M11)
Članak 40.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M11) dopuštena je
gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene namjene koja po tipu gradnje
mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline
namijenjene stanovanju.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i
ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti
bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju:
krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite
robe, caffe-i, buffet-i i sl.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne
namjene (slobodnostojeću) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2.
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis)
iznosi za 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum
koeficijent iskorištenosti iznosi 0,75, od čega je 0,25 koeficijent
iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine
nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građeh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevine čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj
čestici uz stambenu građevinu uz sljedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m.
-Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene.
-Najmanja dopuštena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m.
-Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti
propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
9. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.3.2. Uvjeti smještaja stambenih građevina u zoni mješovite
namjene-pretežito stambene (M12)
Članak 41.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12) dopuštena je gradnja
stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene namjene koja po tipu gradnje
mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline
namijenjene stanovanju.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i
ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti
bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju:
krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite
robe, caffe-i, buffet-i i sl.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne
namjene (slobodnostojeću).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2.
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis)
iznosi za 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum koeficijent
iskorištenosti iznosi 0,75, od čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže)
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne
ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Stambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine
iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevine čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se
grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s uvjetima u ovom članku. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj
čestici uz stambenu građevinu uz sljedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m.
-Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene.
-Najmanja dopuštena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
-Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m.
-Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti
propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
9. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4.4. UVJETI SMJEŠTAJA VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA
Uvjeti rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina u zoni mješovite
namjene-pretežito stambene (M11)
Članak 42.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M11) dopuštena je
rekonstrukcija višestambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4
samostalne uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na
etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku
veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem
ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija višestambenih građevina
do slijedećih graničnih uvjeta:
-Postojeća građevina je slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis)
iznosi 0,8, a sa potpuno ukopanim podrumom koeficijent iskorištenosti iznosi
1,1, od čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum
i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2)
od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima
otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim
pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost
građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Nije dopušteno kod rekonstrukcije povećati postojeći broj samostalnih
uporabnih cjelina.
Nije dopuštena gradnja novih višestambenih građevina.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višestambene građevine, pročelja i krovišta,
te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim
kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5. način priključenja građevine čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije
ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odrja2014.
Stranica91—broj2
7. Postojeće pomoćne građevine uz višestambene građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu sa slijedećim graničnim uvjetima:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do granice građevne čestice. Ako su
izgrađene na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se smjestiti samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani točkom 7 ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna
utjecaja na okoliš
-Tijekom odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
5.UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak 43.
Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih sustava i to za:
-prometni sustav,
-sustav pošte i elektroničke komunikacijske infrastrukture,
-vodnogospodarski sustav,
-energetski sustav.
Na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, grafički su
određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu.
Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na
javnim površinama, ali ne i obavezan (priključenje može biti ostvareno sa bilo
koje strane na javnu površinu. Priključci su prikazani načelno (simbolom) te će
se točne pozicije planiranih priključaka odrediti detaljnijom projektnom
dokumentacijom, postojeći mogu ostati na sadašnjim pozicijama osim ako se
projektnom dokumentacijom ne odredi drugačije.
Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno površina / površine
(lokalitet), može se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki
duž javnih površina.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 44.
Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Prometni sustav«.
Kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«, definirane su površine prometnica i pješačkih puteva,
te su prema planskim oznakama dani pripadajući uvjeti gradnje.
Planom su definirane površine za gradnju prometnica i način njihovog
priključenja na postojeću i planiranu prometnu mrežu. Unutar prometnih
površina, ovisno o kategoriji prometnice, načelno je određen raspored i širina
prometnih traka, te položaj i širina nogostupa.
Površine infrastrukturne namjene namijenjene su uređenju i izgradnji
novih cesta s kolnim i pješačkim površinama te izgradnji parkirališta.
U zaštitnom pojasu županijskih cesta dozvoljeno je smještanje vodova
infrastrukture i građevina infrastrukture (trafostanice i sl.) temeljem
posebnih uvjeta Županijske uprave za ceste, a za sve druge građevine koje se
grade unutar zaštitnog pojasa županijske ceste udaljenost od zemljišnog pojasa
ceste iznosi minimalno 6,0 m.
Širina neposrednog pristupa građevne čestice na prometnu površinu mora
iznositi minimalno 3,0 m, a maksimalno 6,0 m.
Iznimno, ovim se Planom dopušta izvedba pristupnih putova koji nisu
prikazani u grafičkom dijelu Plana, maksimalne dužine 75 m te da čine sastavni
dio građevne čestice, i to:
-minimalne širine 3,0 m za gradnju obiteljske i višeobiteljske kuće,
-minimalne širine 5,5 m za ostale građevine.
Članak 45.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju:
-glavne ulice:
-GU 1 - lokalna cesta (Milohnići - Linardići - Vrh - Krk)
-GU 2 - lokalna cesta (Brzac-Milohnići-Poljica-Bajčići- Vrh - Kosići -
županijska cesta)
-sabirne ulice:
-SU 1 - dionica od glavne ulice GU1 do ostale ulice OU4 i dio do ruba
obuhvata plana na sjeverno zapadnom dijelu;
-SU 2 - dionica od glavne ulice GU 1 do ostale ulice OU 6 i do ruba
obuhvata plana na sjevernom dijelu i dio od glavne ulice GU1 do sabirne ulice
SU 3 na južnom dijelu obuhvata plana;
-SU 3 - dionica od glavne ulice GU 1 do SU 2 i dio do ruba obuhvata plana
prema poslovnoj i industrijskoj zoni na južnom dijelu obuhvata plana.
-ostale ulice:
-OU 1 - spoj sabirne ulice SU 1 i ostale ulice OU 4;
-OU 2 - spoj ostale ulice OU4 i ostale ulice OU 5;
-OU 3 - spoj na ostalu ulicu h;broj2 Petak,31.siječnja2014.
-OU 4 - spoj sabirne ulice SU1 i ostale ulice OU 2;
-OU 5 - spoj na sabirnu ulicu SU 1;
-OU 6 - spoj glavne ulice GU1 i ostale ulice OU7;
-OU 7 - spoj na sabirnu ulicu SU1;
-OU 8 - spoj sabirne ulice SU3 i glavne ulice GU1;
-OU 9 - dvostruki spoj na sabirnu ulicu SU 3;
-OU 10 - spoj sabirne ulice SU2 i sabirne ulice SU3;
-OU 11 - spoj na sabirnu ulicu SU2;
-OU 12 - spoj glavne ulice GU1 i sabirne ulice SU2.
-kolno pješačke ulice
-KP 1 - spoj na glavnu ulicu GU 1;
-KP 2 - spoj na ostalu ulicu OU9.
-pješačke površine unutar zone:
-pješačka površina između glavne ulice GU 1 i sabirne ulice SU3;
-pješačka površina između kolno pješačke ulice KP3 i ostale ulice OU7.
Glavne ulice (GU)
Članak 46.
Priključak i prilaz na javne ceste (lokalna cesta (Milohnići - Linardići
- Vrh - Krk) i lokalna cesta (Brzac-Milohnići-Poljica-Bajčići-Vrh - Kosići -
županijska cesta) planske oznake GU 1 i GU 2 izvodi se na temelju prethodnog
odobrenja nadležne uprave za ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava gradnja,
koji mora biti usklađen s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju
priključka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).
Minimalni tehnički elementi za rekonstrukciju lokalnih cesta moraju
zadovoljiti slijedeće uvjete:
-minimalna računska brzina Vrač=60 km/h,
-minimalna širina kolnika 2x3,25 m (iznimno 2x3,00 m),
-rekonstrukcija i otvaranje novih raskrižja se izvode u razini (kružna
raskrižja, četverokraka, trokraka i sl.),
Sabirne ulice (SU)
Članak 47.
Za sabirne ulice (SU1 do SU3) Planom je definirana širina poprečnog
profila prometnice sa dvije prometne trake i jednostranim nogostupom ukoliko
lokalni uvjeti dopuštaju. Minimalna širina prometne trake iznosi 2,75 m, a
širina nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20 m).
Ostale ulice (OU)
Članak 48.
Za sve ostale ulice Planom se predviđaju dvije prometne trake minimalne
širine 2,75 m, a širina jednostranog odnosno dvostranog nogostupa 1,50 m
(iznimno 1,20 m).
Za postojeće ostale ulice gdje se ne može zbog lokalnih uvjeta izvesti
nogostup planiraju se dvije prometne trake minimalne širine 2,75 m, bez
nogostupa.
Za odvijanje jednosmjernog prometa unutar površina ostalih ulica
minimalna širina prometne trake iznosi 4,50 m (iznimno 3,50 m) sa izvedbom
jednostranog nogostupa gdje god lokalni uvjeti dozvoljavaju.
Kolno-pješačke površine (KP)
Članak 49.
Za kolno-pješačke KP1, KP2 i KP3 površine određena je na najužim
dijelovima minimalna širina 3,0 m, a maksimalna je širina iznosi 5,50 m.
Pješačke površine (PP)
Članak 50.
Za pješačke površine Planom su na najužim dijelovima određene minimalne
širine 1,50 m.
Raskrižja
Članak 51.
Planom se dopušta izgradnja novih raskrižja na lokalnoj cesti (Milohnići
- Linardići - Vrh - Krk)
kao i rekonstrukcija postojećih raskrižja.
Raskrižja koja su planom predviđena za rekonstrukciju i izgradnju na
lokalnoj cesti (Milohnići - Linardići - Vrh - Krk) su:
-spoj glavne ulice GU1 sa glavnom ulicom GU2
-spoj sabirne ulice SU 1 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 2 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 3 i GU 1
-spoj sabirne ulice OU6 i GU1
-spoj ostale ulice OU 8 i GU 1
-spoj ostale ulice OU 12 i GU 1
Sva raskrižja se izvode u razini kao trokraka, četverokraka raskrižja ili
rotor raskrižja.
Sve rekonstrukcije ostalih postojećih raskrižja kao i izvedba novih
raskrižja moraju se izvesti sa minimalnim radijusom zaobljenja rubnjaka 6,0 m.
Javni prijevoz
Članak 52.
Područje obuhvata Plana povezano je u sustav javnog gradskog prijevoza na
način da su osigurana autobusna stajališta na glavnoj ulici GU 1.
Unutar obuhvata Plana moguće je osigurati prostor za smještaj autobusnih
stajališta (ugibališta) uz glavnu ulicu oznake GU 1, a minimalna širina
ugibališta u tom slučaju iznosi 3,0 m.
Biciklistički i pješački promet
Članak 53.
Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane biciklističke staze, a
biciklistički promet se odvija u sklopu postojećih i planiranih ulica i
kolno-pješačkim površinama ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno.
Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi 1,50 m (iznimno 1.20 m), a
planirani su jednostrano odnosno dvostrano ovisno o lokalnim uvjetima.
Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine,
moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na njihovoj površini treba
adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.
Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje
arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
Članak 54.
U sklopu planiranih namjena površina, ovisno o namjeni građevine, na
svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje voja2014.
Stranica93—broj2
Iznimno, parkiranje ili garažiranje vozila za građevine javne i društvene
namjene rješava se u građevini i/ili na površini građevne čestice ili na
izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, na način
kako je određeno ovim Odredbama. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno
zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
Kriteriji za određivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta ostalih
građevina, ovisno o namjeni građevine i građevinskoj bruto površini su
slijedeći:
Namjena prostora u građevinama Minimalni broj parkirališnih Jedinica
ili garažnih mjesta
stanovanje 2 mjesta 1 stan
trgovine 1 mjesto 1 zaposlenik
30 mjesta 1000 m2 bruto izgrađene površine
drugi poslovni sadržaji 1 mjesto 1 zaposlenik
15 mjesta 1000 m2 bruto izgrađene površine
restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedećih mjesta
gospodarska namjena 1 mjesto 1 zaposlenik
5 mjesta 1000 m2 bruto izgrađene površine
hoteli, pansioni, moteli, kamp min. 1 mjesto 2 ležaja
u domaćinstvu min 2 mjesta za autobus 100-120 ležaja
sportska dvorana s igralištem 1 mjesto 20 sjedećih mjesta
min 1 mjesto za autobus 500 sjedećih mjesta
rekreacija 1 mjesto 500 m2 građevinske bruto površine
škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika
zdravstvena djelatnost 1 mjesto 30 m2 građevinske bruto površine
vjerska djelatnost 1 mjesto 15 sjedećih mjesta
kulturna djelatnost 1 mjesto 5 sjedećih mjesta
Članak 55.
Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50
x 5,00 m. Na parkiralištima građevnih čestica uz kriterije iz prethodnog članka
mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti mora biti min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na
čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne površine manje od 20
parkirališnih mjesta.
Parkirališna mjesta potrebno je ozeleniti na način da se na svaka četiri
parkirališna mjesta zasadi jedno stablo.
Parkirališna mjesta moraju biti vidljivo označena horizontalnom i
vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na mjesta najbliža pješačkoj
površini ili ulazu u građevinu.
Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama poslovne namjene
potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Javna parkirališta
Članak 56.
U sklopu organizacije prometa u mirovanju na području obuhvata Plana
predviđena su dva javna parkirališta za koja su kartografskim prikazima br. 1.
»Korištenje i namjena površina« i 4. Način i uvjeti gradnje, određene površine
parkirališta (P1 i P2).
Parkirališne površine treba urediti kao asfaltirane ili ih treba opločiti
adekvatnim tipskim elementima dimenzioniranim za predviđeno prometno
opterećenje.
U sklopu javnih parkirališnih površina treba riješiti sustav oborinske
odvodnje i javne rasvjete.
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 57.
Na kartografskom prikazu br. 2b. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, energetski sustav, pošta i telekomunikacije«, prikazana
je nepokretna elektronička komunikacijska mreža.
Planom je predviđena izgradnja nove infrastrukture za elektroničke
komunikacije i povezne opreme. Nova elektronička komunikacijska infrastrukture
u vidu kabelske kanalizacije izvodi se podzemnim kablovima u sklopu prometnih i
pješačkih površina.
Izgradnjom kabelske kanalizacije osigurava se elastično korištenje već
izgrađene elektroničke komunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, a
kabelska kanalizacija osigurava uvođenje mreže za kabelsku televiziju kao i
nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez
naknadnih građevinskih radova.
Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase
uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima promjera f
50, 75 i 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod
planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih
kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i
veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na
izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.
Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je
minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min
0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje
prema instalacijskom teh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
skom ormariću potrebno je
položiti 2 PEHD cijevi 1 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt.
Kućne telekomunikacijske instalacije treba izvoditi prema pravilniku o tehničkim
uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.
Radove na izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima:
-Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/2008)
-Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske
infrastrukture (NN 88/01)
-Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09 do 153/13)
-Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu
poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/09)
-Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te
obaveze investitora radova ili građevine (NN 42/09)
Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
(antenski prihvat) na postojeće građevine moguće je uz suglasnost vlasnika te
građevine.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 58.
Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina postojećih i
planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dopuštene
udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.
Aktom kojim se dozvoljava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova
komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim
posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine
vodove infrastrukturne mreže.
5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Vodoopskrba
Članak 59.
Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2c »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, vodnogospodarski sustav - vodoopskrba«.
Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se unutar prometnih površina na
nogostupu. Ukoliko to nije moguće, cjevovod se polože unutar kolnika.
Priključne vodove vodoopskrbne mreže potrebno je izvesti iz duktilnih,
PEHD i jednakovrijednih cijevi minimalnog profila DN 100 mm (bolje DN 150 mm).
Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi izjednačenja tlaka u mreži i
opskrbe potrošača vodom iz dva smjera.
Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema
profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog
oštećenje cijevi.
Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je kao min. prostor za
intervenciju na cjevovodu i min. udaljenosti u odnosu na druge ukopane
instalacije (min. 1,5m od osi cjevovoda s obje strane).
Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu
zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj
08/06).
Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže (zamjena
cijevi, manje izmjene trase vodovoda i sl.).
Na mjestima prijelaza ispod kolničke konstrukcije vodoopskrbne cjevovode
je potrebno obavezno izvesti u zaštitnoj cijevi ili u betonskoj oblozi.
Odvodnja
Članak 60.
Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana prikazano
je na kartografskim prikazima br. 2d »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda« i 2e.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Vodnogospodarski sustav -
Odvodnja oborinskih voda«.
Prema Odluci o zonama zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku
(»Službene novine PGŽ« broj 17/2007) predmetno područje je izvan zone sanitarne
zaštite.
Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav.
Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Sanitarne otpadne vode odvode se gravitacijom i preko planiranih crpnih
stanica (CS1 i CS2) u smjeru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji
naselja Kosići (izvan obuhvata plana).
Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, unutar izgrađenog
dijela građevinskih područja naselja, dozvoljava se individualno zbrinjavanje
otpadnih voda (priključak na nepropusnu septičku taložnicu) za manju građevinu
kapaciteta do 10 ES, prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša, sukladno uvjetima
pravnih osoba s javnim ovlastima.
Za građevine kapaciteta preko 10 ES dopušta se izvedba mini uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda s tehnologijom pročišćavanja koja je prihvatljiva s
aspekta zaštite okoliša, sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima.
Tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u području komunalne i
poslovno-proizvodne namjene i sl. prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
moraju se pročistiti do razine dozvoljene za ispuštanje u sustav javne odvodnje
(pred tretman otpadnih voda). Dozvoljena je i gradnja vlastitog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Članak 61.
Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav
preko priključno - kontrolnih okana.
Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u
skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN
80/13).
Članak 62.
Prema Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada
Krka (Službene novine PGŽ br. 21/20 i 7/01) sustavom oborinske odvodnje
upravlja Grad Krk.
Oborinske i površinske vode s neizgrađenog građevinskog zemljišta,
zelenih površina i prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju
sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi
prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu
spojiti na postojeći sustav oborinske odvodnje (otvoreni ili zatvoreni kanali)
i ispustiti u okolni teren na lokacijama gdje se mora osigurati izvedba upojnih
bunara.
Na svim javnim parkirališnim površinama koje imaju kapacitet parkirališta
preko 20 parkirališnih mjesta potrebno je ugraditi separatore mineralnih
uljja2014. Stranica95—broj2
dika na kojima se oborinske vode
moraju pročistiti prije ispuštanja u okolni teren putem upojnih bunara.
U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne i
industrijske otpadne vode.
Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar građevne čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se
ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.
Članak 63.
Kanalizacijski sustav otpadnih voda potrebno je izvesti od PEHD,
poliesterskih, PVC ili jednako vrijednih cijevi.
Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna,
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike
kao tipske s taložnicom.
Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona
o vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom o odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda na području Grada Krka (»Službene novine PGŽ« br. 21/00 i 7/01).
Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV
Elektroopskrba
Članak 64.
Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2b »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije«.
Planirana trafostanica (TS plan) 20/0,4 kV gradit će se na lokaciji
načelno ucrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice 20/0,4
kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon
rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishođenje
lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina.
Ako se trafostanice 20/0,4 kV grade kao samostojeće u vlasništvu
distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica
bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.
Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja
se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV treba osigurati
lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao
ugrađenu u građevini) unutar obuhvata zahvata.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima
po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja
trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će
se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.
Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana,
već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se
izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima na
betonskim ili željeznim stupovima.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješit će se
zasebnim projektima, kojima će se definirati njeno napajanje i upravljanje, tip
stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi
nivo osvijetljenosti.
Planom se dopušta održavanje i rekonstrukcija postojeće 20/0,4 kV
trafostanica na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage
transformatora ili zamjena postojeće građevine trafostanice tipskim i sl.
objektom na istoj građevnoj čestici, (ili zamjenskoj građevnoj čestici u
neposrednoj blizini postojeće TS) radi ugradnje transformatora većih dimenzija.
Plinoopskrba
Članak 65.
Područje obuhvata Plana nema izgrađenu plinoopskrbnu mrežu na bazi
prirodnog plina. Do izgradnje plinoopskrbne mreže na bazi prirodnog plina,
dopušta se korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) u svim sektorima potrošnje
sukladno važećim Pravilnicima.
Obnovljivi izvori energije
Članak 66.
Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna
energija-solarni fotonaponski paneli).
Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih
energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije
(kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje
pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove
građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina.
6a.UVJETI SMJEŠTAJA KOMUNALNIH GRAĐEVINA
Članak 67.
Unutar područja obuhvata Plana određene su površina/ površina (lokalitet)
komunalnih građevina-dječje igralište:
Dječje igralište (KGd1-2)
Na površini (KGd1) i površini (lokalitet) (KGd2) dječjeg igrališta je
dopušteno postavljanje rekvizita i naprava za igru djece, urbane opreme
(paviljoni, pergole, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta i sl.), te
uređenje površina (zelene ili popločene površine, šetnice i sl.).
Na površini dječjeg igrališta dopušteno je postavljanje montažnih
građevina tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema Odluci Jedinice lokalne samouprave.
6b.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak 68.
Unutar područja obuhvata Plana određene su zelene površine, i to:
-javne zelene površine - javni park (Z1)
-zaštitne zelene površine (Z),
a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Grafički dio uvjeta i načina gradnje i uređenja javnih zelenih površina
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Površina javnog parka (Z1)
Članak 69.
Površina javnog parka (Z1) predstavlja planiranu građevnu česticu
(parcelu) javnog parka.
Javni park uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno
visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te
opremanjem eh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
parkovne i urbane opreme (paviljoni,
pergole, bunari, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta itd.).
Na površini javnog parka dopušteno je postavljanje montažnih građevina
tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema Odluci Jedinice lokalne samouprave.
Podloga pješačkih površina ne smije biti asfalt ili neke druge
vodonepropusne podloge. Javni park gradi se u duhu suvremenog oblikovnog
izraza, prema projektu oblikovanja parka.
Priključak građevne čestice javnog parka na komunalnu infrastrukturnu
mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u
skladu s odredbama plana.
Površine zaštitnog zelenila (Z)
Članak 70.
Unutar javnih površina zaštitnog zelenila (Z) potrebno je zadržati i
održavati postojeće zdravo zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje novog
raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na površini zaštitnog zelenila
dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture
treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje
ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini
treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm.
Na površinama zaštitnog zelenila (Z) dopušten je smještaj montažnih
građevina površine do 12 m2 , a sve u skladu sa posebnom Odlukom lokalne samouprave.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
Članak 71.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih niti za zaštitu predloženih dijelova
prirode.
Članak 72.
Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/ 07) na području
obuhvata Plana nalaze se slijedeća područja:
-međunarodno važno područje za ptice:- HR 1000033# - Kvarnerski otoci
-ciljevi očuvanja:
Divlje svojte:
- bjeloglavi sup (Gyps fulvus)
-crnogrli plijenor (Gavia arctica)
-crvenokljuna čigra (Sterna hirundo)
-ćukavica (Burhinus oedicnemus)
-dugokljuna čigra (Stema sandvicensis)
-eja strnjarica (Circus cyaneus)
-jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)
-kratkoprsta ševa (Calandrela
brachydactyla)
-morski vranac (Phalacrocorax
aristotelis)
-primorska trepteljka (Anthus campestris)
-sivi sokol (Falco peregrinus)
-suri orao (Aquila chrysaetos)
-ušara (Bubo bubo)
-voljić maslinar (Hippolais olivertorum)
-zmijar (Circaetus gallicus)
Smjernice za mjere zaštite za međunarodno važno područje za ptice
»Kvarnerski otoci« (HR 1000033#), su slijedeće:
-regulirati lov i sprečavati krivolov (mjera br. 7),
-osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo (mjera
br. 9),
-pažljivo provoditi turističko - rekreativne aktivnosti (mjera br. 11),
-zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste (mjera
br. 20),
-prilagoditi ribolov i i sprječavati prelov ribe
(mjera br. 28).
-ostale mjere:
-sprečavanje trovanja zvijeri
-zabrana vožnje plovilima uz gnijezdeće kolonije
-sprečavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj
neposrednoj blizini
7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti i posebnosti
Članak 73.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih niti za zaštitu predloženih
kulturno-povijesnih cjelina i građevina.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 74.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje
otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje
komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te
organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni
industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna
vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i
propisa donesenih na temelju Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna
samouprava, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u
propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se
postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno
vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim,
građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim
gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno
skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj
građevnoj čestici.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 75.
Zaštitu okoliša obavljati u skladu s Planom intervencija u zaštiti
okoliša Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 47/07).
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju
zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem
kvalitete voda, zaštja2014. Stranica97—broj2
šanjem kakvoće zraka, smanjenjem
prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak 76.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i
smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda
onečišćenih deterđentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne
čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u
drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava
javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima
graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o
graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama
(NN 40/99, 6/ 01 i14/01).
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak 77.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje
ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.
Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije
uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba
koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora
(manje od 0,55 g/MJ).
Budući da na području obuhvata Plana nisu zabilježena prekoračenja
preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se
slijedeće mjere:
-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa
stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA- LUFT standardima),
-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),
-stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad
graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08)
i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
-prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim
specifičnim emisijama štetnih tvari.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave,
-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik
te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak 78.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 46/08).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja,
građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 79.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na
polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora
planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim
načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.
Sklanjanje ljudi
Članak 80.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem
stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u
slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi
civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.
Ovim Planom određene su lokacije sirena za uzbunjivanje.
Putovi evakuacije stanovništva za slučaj elementarnih nepogoda definirani
su kartografskim prikazom br. 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina, Mjere posebne zaštite«.
Privremene lokacije za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja
definirane su unutar područja obuhvata Plana, a prikazane su na kartografskom
prikazu 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne
zaštite«.
Zbrinjavanje stanovništva s područja obuhvata Plana organizirat će se
unutar površina prikazanih na kartografskom prikazu 3.c »Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«. Zbrinjavanje je moguće i
izvan područja obuhvata Plana, u građevinama javne namjene, ukoliko su pogodne
za boravak osoba nakon elementarnih nepoh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg
broja ljudi, moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno
Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak 81.
Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera
zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom
opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima,
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih,
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (NN 08/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) i propisa donijetih na temelju
njega.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara i važeće zakonske regulative i pravila tehničke
prakse iz područja zaštite od požara.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10)
izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine
2).
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak 82.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih
građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu
seizmičku zonu.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja,
protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj seizmičnosti iznosi 7 MCS s
odstupanjem prema 7- i 7+.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako
da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu
lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.
Sve prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i
ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Privremene lokacije za odlaganje materijala nakon eventualnih urušavanja,
definirane su unutar područja obuhvata Plana, a prikazane su na kartografskom
prikazu br. 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne
zaštite«.
Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije trafostanica kao
potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim
djelovanjima.
9.7. Zaštita od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u
gospodarstvu i prometu
Članak 83.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili planirane građevine i
djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi
moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke nesreće, pa se planom ne
propisuju mjere posebne zaštite.
Članak 84.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije
odlagališta otpada i divljih deponija, a Planom se ne definiraju niti mjere
zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla
pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od
klizanja tla i zaštita od poplave.
9.8. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera
Članak 85.
Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko -
tehničke uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko -
urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima.
Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je
osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i
rad.
Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za
osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te
izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima,
kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.
10.MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
Članak 86.
Na području obuhvata Plana ne propisuje se obveza izrade detaljnog plana
uređenja.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Glava VI.
Plan je izrađen na
Hrvatskoj osnovnoj karti u mjerilu 1:5.000. U postupku izdavanja odgovarajućeg
akta o gradnji dopušteno je odstupanje od Planom utvrđenih granica
zona/površina uslijed potrebe prilagođavanja postojećim katastarskim podlogama.
Oblik i veličina zona/površina u grafičkom dijelu Plana određeni su u skladu sa
značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta
kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina pojedine građevne čestice,
prema geodetskoj izmja2014. Stranica99—broj2
Glava VII.
Plan je izrađen u 6 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za
graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za
prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu graditeljstva i
prostornog uređenja.
Glava VIII.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/13-02/4
Ur.broj: 2142/01-01-14-55
Krk, 17. siječnja 2014.
GRADSKO VIJEĆE GRADA
KRKA
Predsjednik
Josip Staničić, v.r.
