2.
Na temelju odredbe članka 28. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 6/99, 24/00, 24/01 i 01/02) te članka 20. Statuta Općine Punat (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01 i 28/01) Općinsko vijeće Općine
Punat, na sjednici održanoj 12. veljače 2003. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja dijela predjela »Božac«
u Zoni 12, uz Ulicu I. G. Kovačića, u naselju Punat
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja dijela predjela »Božac« u Zoni 12, uz Ulicu
I. G. Kovačića, u naselju Punat (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1 i opisana u
točki 1. obrazloženja tekstualnog dijela Plana.
Ukupna površina područja obuhvata Plana iznosi približno 3.000 m2.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana kako slijedi:
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Smještaj vozila
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.3.1. Opskrba vodom
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
III. POSEBNE ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 4.
Predmet objave su sljedeća poglavlja elaborata: ODREDBE ZA PROVOĐENJE i POSEBNE
ODREDBE ZA PROVOĐENJE.
Poglavlje OBRAZLOŽENJE i grafički dijelovi Plana nisu predmet objave.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 5.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi:
1) Mješovita namjena - (M)
2) Površina infrastrukturnog sustava (IS) - Pristupna prometnica
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 6.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 7.
Veličina, oblik i približna površina građevne čestice, te izgrađenost
građevne čestice i gustoća izgrađenosti određeni su kartografskim prikazom broj
4.
Članak 8.
Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim
pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima iskorištenosti
(kis, Kis) i gustoćom izgrađenosti (Gig) tako da je:
kig - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine
građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih
zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu)
Gig - odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica
kis - odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne
čestice
Kis - odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica
Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni
koeficijent iskorištenosti (kis) građevnske čestice iznosi:
- Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti - kig - 0,25
- Najveći dozvoljeni koeficijenti iskorištenosti - kis - 0,75
Članak 9.
Površine podrumskih prostora ne uključuju se u bilansiranje koeficijenata
izgrađenosti i iskorištenosti.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 10.
Veličina i površina građevine u obuhvatu plana iskazane su kroz ukupnu
brutto izgrađenu površinu građevine, visinom građevine i brojem etaža.
Članak 11.
Nivelacijska kota nove građevine (dogradnje) u sjevernom - uličnom dijelu
građevinske čestice, određena je kotom prizemlja koja iznosi najviše 0.3 m
iznad kote konačno zaravnane obodne ili prometne površine.
Članak 12.
Pod visinom građevine na području obuhvata Plana, podrazumijeva se visina
mjerena od najniže kote uređenog okolnog terena uz rub građevine do donjeg ruba
krovnog vijenca građevine.
Najveća dozvoljena visina građevina je 8,5 m.
Najveća visina sljemena je 11,0 m.
Članak 13.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevine s brojem etaža
kako slijedi:
- osnovni korpus građevine podijeliti u najmanje četiri dijela koji su
međusobno udaljeni minimalno 7,0 m. Visina tih dijelova može biti najviše 3
nadzemne etaže / prizemlje, 1. i 2. kat (P+2).
- spojni dijelovi korpusa mogu imati najviše 1 nadzemnu etažu / prizemlje
(P).
Članak 14.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža.
Podzemna etaža - podrum, smatra se dio građevine čija gornja ploha stropne
konstrukcije ne prelazi visinu od 0,3 m iznad konačno zaravnatog terena.
Podzemna etaža može se graditi samo unutar horizontalnih gabarita prizemne
etaže.
Pristup do podrumske etaže može biti samo unutrašnjim komunikacijama.
Površine podrumskih prostora ne uključuju se za bilansiranje koeficijenti
izgrađenosti i iskorištenosti.
2.3. Namjena građevina
Članak 15.
Na području namjene: »Mješovita namjena (M) uz osnovnu stambenu namjenu na
katovima, u prizemljima planiranih građevina dozvoljava se izgradnja poslovne
namjene trgovačkog, uslužnog, agencijskog i ugostiteljskog tipa. Navedenom
namjenom ne smiju se remetiti javni red i mir, zagađivati okruženje štetnim
emisijama - otpadnih plinova, tekućina, tvari i razinom buke.
Ne dozvoljava se organizacija ugostiteljskog programa tipa »disco cluba«.
Članak 16.
Dozvoljava se korištenje podrumskih etaža u funkciji poslovne namjene
prizemne etaže. Funkcionalnu vezu moguće je ostvariti samo unutrašnjom
komunikacijom.
Minimalno 200ovršine podrumske etaže mora biti namijenjeno za organizaciju
gospodarskih prostora stambenih jedinica.
Članak 17.
Na području namjene: »Infrastrukturni sustav (IS) - Pristupne prometnice
dozvoljavaju se izgradnja prometnog i komunalnog infrastrukturnog sustava.
Pristupna kolna prometnica »poslovno-stambenom kompleksu iz pravca Ulice I.
G. Kovačića, mora biti i u funkciji »Interventnog kolnog pristupa kompleksu
škole«.
Članak 18.
Na građevinskoj čestici moguće je izgraditi najviše 16 stambenih jedinica.
U sklopu građevne čestice te unutar građevine dozvoljava se uređenje i
gradnja infrastrukturnih, pogonskih, komunikacijskih, distribucijskih, upravnih
i drugih pratećih pomoćnih prostora u funkciji građevine, pod uvjetom da se ne
narušava stanje okoliša, remeti javni red i mir, sukladno uvjetima propisanim
ovom Odlukom.
Članak 19.
Na području svih namjena dozvoljava se podzemna izgradnja pratećih
infrastrukturnih sustava.
Članak 20.
U sklopu slobodnih površina građevinske čestice dozvoljena je postava
nadstrešnica, klupa, posuda (elemenata) sa zelenilom, rasvjete i drugih
elemenata urbane opreme, ali sve pod uvjetom da ne remete integritet susjednih
građevinskih čestica ili javno-prometne površine.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 20.
Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se isključivo gradnja
osnovne građevine sukladno namjeni određenoj Planom.
Gradivi dio građevne čestice određen je na grafičkom prikazu 4.
Članak 21.
Obvezni građevni pravac, kao udaljenost pojedinih dijelova građevine od
javnih i prometnih površina, određen je kartografskim prikazom broj 4.
Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca - javne-prometne
površine - je od 9 do 9,5 m.
Članak 22.
Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obaveznog građevnog pravca,
dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za mobilne nadstrešnice (tende) i
pergola (koje mogu biti udaljene najviše 1,5 m od osnovnog korpusa građevine),
elemenata označavanja djelatnosti - reklame, svjetlećih i drugih elemenata
urbane opreme, pod uvjetom da se ne ometa pješački ili kolni promet.
Članak 23.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:
- vanjskih terasa i njihovih stubišta čija najveća dozvoljena visina ne
prelazi 1,0 m,
- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i
- postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 24.
Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom
kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te
sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.
Članak 25.
Uvjetuje se dijeljenje kompleksa u najmanje četiri dijela koji su međusobno
udaljeni minimalno 7,0 m. Visina tih dijelova može biti najviše 3 nadzemne
etaže / prizemlje, 1. i 2. kat (P+2). Spojni dijelovi korpusa mogu imati
najviše 1 nadzemnu etažu / prizemlje (P). Visina spojnih dijelova mora biti
usklađena s visinom prizemlja osnovnih korpusa.
Nema ograničenja u primjeni tipova konstrukcijskih sistema.
Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske
autohtonosti.
Članak 26.
Uvjetuje se izgradnja kosih krovova. Geometrija krovova nije određena. Nagib
krovnih ploha može biti od 18 do 23 stupnjeva - ovisno o primijenjenom pokrovu.
Spojni prizemni dijelovi korpusa mogu imati ravni krov na kojem je moguće
organizirati stambenu terasu i postaviti pergolu kao zaštitu od sunca te
ozeleniti je.
Dozvoljava se izgradnja pojedinih dijelova krovne strukture kao ravne plohe
čija pojavnost proizlazi iz logike arhitektonskog oblikovanja - maksimalnog
obuhvata do 20 % površine tlocrtne projekcije građevine.
Članak 27.
Pokrov krova mora se, u pravilu, izvesti iz opečnog ili betonskog crijepa
mediteranskog tipa.
Ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih
materijala.
Članak 28.
Na pročelju građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za
termotehničke i druge instalacijske sustave (klimatizaciju, ventilaciju i sl.).
Za tovrsnu opremu potrebno je u fazi projektiranja predvidjeti pozicije u
sklopu korpusa građevine.
Članak 29.
Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža sunčanih kolektora, pod
uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski
usklađeni s osnovnim ob
likovanjem korpusa građevine te ne narušavaju sigurnosne i
prostorne standarde okolnih građevina.
Članak 30.
Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža antena i elemenata za
označavanje djelatnosti (reklama) pod uvjetom da su kompozicijski usklađeni s
osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne narušavaju sigurnosne i prostorne
standarde okolnih građevina.
Članak 31.
Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža uređaja za ventilaciju i
klimatizaciju pod uvjetom da se za njih predvide sustavi vizualnih barijera
koji su kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne
narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Članak 32.
Način uređenja i korištenja građevne čestice određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili
ozelenjenu površinu.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti
autohtonim raslinjem, a sve prema hortikulturnom uređenju građevnih čestica.
Članak 33.
Najmanja 400ovršina građevne čestice mora biti ozelenjeno.
Putevi i staze unutar građevne čestice do širine 1,5 m tretiraju se kao
integralni dio zelene površine.
Članak 34.
Uvjetovana je sadnja drvoreda uz nogostup i parkiralište duž Ulice I. G.
Kovačića te uz nogostup i parkiralište duž nove pristupne prometnice.
Članak 35.
Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije, potrebno je
adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti.
Teren oko građevine, ograde, potporni zidovi, terase, stubišta i slično,
trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled osnovnih cjelina i
ambijentalnost okoliša.
Osnovni materijali za gradnju ograda i zidova su: kamen, strukturirani i
žbukani beton, žbukani zidovi od prefabriciranih građevinskih blokova i metalni
profili.
Ograde mogu biti od oblikovanog nasada.
Članak 36.
Visina kompaktne strukture ograda može biti najviše 1,0 m.
Članak 37.
Zabranjena je gradnja potpornih zidova viših od 1,5 m.
Terenske denivelacije veće od 1,5 m rješavati terasasto ili kao građevinski
oblikovane strukture.
Uvjetuje se ozelenjivanje kaskada potpornih zidova.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
U obuhvatu Plana nema evidentiranih ulica i cesta nadmjesnog značaja te
gradskih stambenih ulica.
Na području obuhvata Plana nisu planirane posebne javne pješačke i druge
javne površine osim nogostupa uz kolnu prometnicu ili pješačkih komunikacija
unutar građevne čestice u ozelenjenim površinama.
Članak 38.
Građevna čestica ima priključak na javnu prometnu površinu.
Članak 39.
Primarni kolni pristup obuhvatu Plana je iz mjesne stambene ulice - Ulice I.
G. Kovačića. Navedena prometnica nalaze se izvan zahvata Plana.
Na području obuhvata planirana je izgradnja interne pristupne prometnice.
3.1.1. Smještaj vozila
Članak 40.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice.
Smještaj vozila za potrebe korisnika poslovnih prostora uvjetovan je unutar
građevne čestice oznake 1, duž Ulice I. G. Kovačića. Dozvoljava se pristup do
parkirališta (parkirnog prostora) preko nogostupa Ulice I. G. Kovačića uz uvjet
rekonstrukcije nogostupne površine.
Smještaj vozila za potrebe korisnika stambenih prostora uvjetovan je unutar
građevne čestice oznake 1, duž nove pristupne prometnice. Dozvoljava se pristup
do parkirališta (parkirnog prostora) preko nogostupa nove pristupne prometnice.
Članak 41.
Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:
. za stambeni prostor
- 1,5 parkirališno mjesto za svaku stambenu jedinicu;
. za poslovni prostor
- 1 parkirališno mjesto za korisnike na svakih 20 m2 poslovnog
prostora namijenjenog korisnicima
- 1 parkirališno mjesto na četiri zaposlenika
. za ugostiteljski prostor
- 1 parkirališno mjesto na osam sjedala
- 1 parkirališno mjesto na četiri zaposlenika
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 42.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.6. i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima
(HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. TK centra Rijeka).
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 43.
Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je grafičkim prikazom broj 2:
vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba.
Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno, a sve prema
posebnim uvjetima nadležnih komunalnih društava i trgovačkih društava s javnim
ovlastima.
Članak 44.
Mjesta priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture
te na javno-prometnu površinu prikazana su na kartografskom prikazu broj 4.
3.3.1. Opskrba vodom
Članak 45.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj
2.2. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva s javnim ovlastima
(»Ponikve« d.o.o. Krk).
Dozvoljava se izgradnja vodoopskrbnog rezervoara / cisterne.
Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa,
primjenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama.
Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti
sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak 46.
Odvodnju otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.3. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva s javnim ovlastima
(»Ponikve« d.o.o. Krk).
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjetu
Članak 47.
Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu broj 2.5. i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim
ovlastima (HEP d.d. DP Elektroprimorje Rijeka).
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 48.
Na području obuhvata Plana nisu predviđene javne zelene površine.
Članak 49.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevne čestice.
Ograde od monolitnog materijala (kamen, beton, ožbukani građevinski blokovi)
mogu biti najveće visine od 1 m.
5. Uvjeti i način gradnje / Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina
Članak 50.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane posebne vrijedne cjeline i
građevine.
Članak 51.
Unutar obuhvata Plana dozvoljeno je građenje građevine u fazama.
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 52.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima za dan iznosi 55 dB, a za noć 45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90 i 26/93) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne
novine« broj 37/90).
Članak 53.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 48/95) uz obavezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96 i 2/97 - ispr).
Članak 54.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi sukladno Koncepciji odvodnje otpadnih voda na području Općine Punat.
Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni
kanalizacijski sustav.
Odvodnju oborinskih voda s prometnih i slobodnih površina te krovnih ploha
rješavati upuštanjem u tlo putem upojnih bunara.
Članak 55.
Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne
novine« broj 123/97) i Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/
96).
Na području obuhvata Plana, a unutar građevinske čestice, vlasnici su dužni
osigurati mjesto za spremnik otpada prema uvjetima nadležnog komunalnog
društva.
Uvjetovan je pristup komunalnih vozila do spremnika otpada.
8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
Članak 56.
Na području Plana nema građevina predviđenih za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 57.
Za područje obuhvaćenim Planom nije predviđena gradnja skloništa.
Članak 58.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 59.
U periodu od 1. 6. do 1. 9. zabranjuje se izvođenje građevinskih radova na
predjelu obuhvata Plana.
Članak 60.
Plan je izrađen u tri izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine
Punat i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Punat.
Članak 61.
Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Općine Punat i Uredu za prostorno
uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Primorsko-goranske županije.
Članak 62.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/03-01/1
Ur. broj: 2142-02-01-03-9
Punat, 12. veljače 2003.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT
Predsjednik
Slavko Žic, v.r.
