SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

53.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU - 6:
K5 - poslovna zona »Klana-pilana«

ODLUKA O DONOŠENJU

Konačni prijedlog plana

- nositelj izrade Plana: REPUBLIKA HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA
ŽUPANIJA

OPĆINA KLANA

-načelnik Općine Klana: Matija Laginja, dipl.ing. šum.

-izrađivač Plana: Plan 21 d.o.o.

-odgovorni voditelj Bojan Bilić, dipl .ing. arh.,
Plana: ovlašteni arhitekt-urbanist

-stručni tim u izradi Bojan Bilić, dipl. ing. arh.
plana: Jana Puž, dipl. ing. arh.

Anja Maglica, dipl. ing. građ.

Ana Sturm, dipl. ing. arh.

- suradnici: Dalibor Ćiković, dipl. ing. aedif.

Lovro Matković, dipl. ing. el.

- oznaka elaborata: 02/13

- datum i mjesto izrade: Rijeka, studeni 2013.

- direktor: Bojan Bilić, dipl. ing. arh.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 159. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/07) i članka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/13), Općinsko vijeće Općine Klana na sjednici održanoj 12. studenog 2013. godine, donosi:

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU - 6:
K5 - poslovna zona »Klana - pilana«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 6: K5 - poslovne zone »Klana - pilana«, u daljem tekstu Plan.

Obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja UPU 6: K5 - poslovne zone »Klana -pilana« (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđena je temeljem odredbi članka 159. Odluke o Prostornom planu uređenja Općine Klana (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 34/07).

Obuhvat Plana iznosi 10,19 ha, a utvrđen je u grafičkom dijelu Plana.

Obuhvat Plana opsegom je grafički utvrđen na kartografskom prikazu PPU općine Klana 3C: UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA - PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE, Prostornog plana uređenja Općine Klana.

Planom se definiraju: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena površina, zaštita prirodnih i ambijentalnih vrijednosti te mjere zaštite okoliša.

Planom se određuju: namjena i uvjeti korištenja površina, način uređivanja prostora, opremanje prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smještaja i oblikovanja građevina, mjere unaprjeđenja i zaštite okoliša, zaštita krajobraza te drugi elementi bitni za područje obuhvata.

Plan se u cijelosti provodi neposredno.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Klana, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

TEKSTUALNI DIO

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina

2.1.1. Uvjeti smještaja i način gradnje proizvodnih građevina unutar namjene K5₂, K5₃, K5₄, K5₅, K5₆

2.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje poslovnih građevina unutar namjene K5₁, K5₂, K5₆

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

5.3.5. Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povjesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Mjere zaštite zraka

9.2. Mjere za zaštitu tla

9.3. Mjere za zaštitu voda

9.4. Mjere za zaštitu od povećanja razine buke

9.5. Mjere za zaštitu od mogućeg međuutjecaja s postojećim i planiranim zahvatima

9.6. Mjere za zaštitu krajobraza

9.7. Mjere za zaštitu okoliša u slučaju akcidenta

9.8. Mjere posebne zaštite

9.8.1. Sklanjanje ljudi

9.8.2. Zaštita od rušenja

9.8.3. Zaštita od potresa

9.8.4. Zaštita od požara

9.8.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda

9.8.6. Prolomi hidroakumulacijskih brana

9.8.7. Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

9.8.8. Posljedice po kritičnu infrastrukturu

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a. Promet Mj. 1:2000

2.b. Elektroinstalacije i telekomunikacije Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba, odvodnja i uređenje vodotoka i voda Mj. 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3a. Mjere posebne zaštite Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Klana, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti poslovne zone K5 »Klana - Pilana« u prostoru Općine Klana

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.2. Obveze iz planova šireg područja

1.3. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja poslovne zone K5 »Klana - Pilana«

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

. Gospodarska namjena (K)

- Poslovna (K5)

. Zaštitne zelene površine (Z)

. Površine prometnica (GMC, SU, OU)

. Parkiralište (P)

. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

- Trafostanica

. Vodotoci

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 2.

Razgraničenje površina javnih od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1: 2000.

Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu Plana razgraničene su kao pojedinačne površine planirane gospodarske namjene, infrastrukturne površine i površine zaštitnog zelenila.

Građevine na površinama gospodarske namjene mogu se graditi kao pojedinačne građevine ili u formi kompleksne građevine / graditeljskog sklopa. Na površinama zaštitnog zelenila nije predviđena gradnja nego samo uređenje površina.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja 6 za poslovnu zonu (K5) - Klana »Pilana« određuje sljedeću namjenu prostora:

. Gospodarska namjena (K)

- Poslovna (K5)

. Zaštitne zelene površine (Z)

. Površine prometnica (GMC, SU, OU)

. Parkiralište (P)

. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

- Trafostanica

. Vodotoci

Članak 4.

Zone poslovne namjene (K5) namjenjene su smještaju poslovnih i proizvodnih građevina namijenjenih unaprijeđenju razvoja pilane DI Klana. Unutar zone poslovne namjene (podijeljene u 6 podzona: K5₁, K5₂, K5₃, K5₄, K5₅, K5₆) potrebno je planirati program pilane sa smještajem građevina uprave i ureda, prostora za poboljšanje radničkog standarda, otkrivenih i natkrivenih skladišta, sušare, sortirnice, mehaničke radione, brusione, krojačnice, lakirnice te svih drugih programa i sadržaja potrebnih za osiguravanje radnog i funkacionalnog procesa.

Također, unutar proizvodne zone moguće je izvoditi interne prometnice kao i postavljati opremu i uređaje komunalne infrastrukture.

Članak 5.

Zone zaštitnih zelene površine (Z) predstavljaju zone koje funkcioniraju uglavnom kao tamponi između različitih namjena, uglavnom između vodotoka koji prolazi područjem obuhvata i zona gospodarske namjene, kao i spram prirodnog šumskog zelenila. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati samo postavu elemenata urbane opreme te sadnju drveća, pretežito visokog zelenila autohtone vrsta.

Članak 6.

Površine prometnica (GMC, SU, OU) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih i internih prometnica koje

su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

Članak 7.

Parkiralište (P) je namjenjeno korisnicima proizvodnih i poslovnih zona, te je kapaciteta za cca 100 osobnih automobila i 5-6 šlepera.

Članak 8.

Površine vodotoka sastoje iz bujica Ričine Klanske i njenih lijevoobalnih pritoka A i B kao i iz površina i sustava njihovog uređenja i zaštite.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Površine u koje se smještaju građevine gospodarskih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine gospodarskih djelatnosti u obuhvatu Plana dijele se na:

- proizvodne građevine,

- poslovne građevine,

Građevine proizvodne namjene jesu građevine za obavljanje pretežito proizvodne, zanatske i obrtničke djelatnosti u funkciji radnog programa pilane. Grade se unutar površina K5₂, K5₃, K5₄, K5₅, K5₆.

Građevine poslovne namjene jesu građevine ureda i uprave, te poboljšanja radničkog standarda u funkciji cjeline pilane Grade se unutar površina K5₁ i K5₂.

2.1. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina

2.1.1. . Uvjeti smještaja i način gradnje proizvodnih građevina unutar namjene K5₂, K5₃, K5₄, K5₅, K5₆.

Članak 10.

1. Oblik i veličina građevne čestice

Oblik i veličina građevne čestice zadani su oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone. Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane građevine.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice je 2000 m².

2. Namjena građevine

Proizvodne građevine su sve građevine u funkciji omogućavanja proizvodnog procesa cijelog kompleksa poslovne zone - pilane Klana, na području obuhvata Plana.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

Veličina i građevna brutto površina proizvodne građevine utvrđuju se kako slijedi:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,5,

- najveća dozvoljena katnost iznosi jednu nadzemnu etažu - P, a iznimno je moguće u svrhu planiranja cjelovitog tehnološkog procesa planirati i 2 nadzemne etaže

- najveća dozvojlena visina građevine je 8.0 m, sa mogućnošću gradnje istaka visine do 11 m samo u dijelu (do 10%) tlocrtne površine krova

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

- za nove građevine minimalna udaljenost građevne linije od prometnice iznosi 3,0 m uvećano za 1/2 visine građevine. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati na zatečenom građevnom pravcu.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje:

- oblikovanje građevine provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije.

6. Uređenje građevne čestice proizvodnih građevina

Uređenje građevne čestice vrši se na način kako slijedi:

- sve javne površine građevne čestice i svi dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- ukupna izgrađenost cijele poslovne zone je maksimalno 65%, ostali dio su interne prometnice, parkirališni prostor i zaštitno zelenilo.

Uvjeti za gradnju potpornih zidova:

- najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 2 m,

- kao materijal za gradnju se može koristiti beton ili kamen.

7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu

Način priključenja građevne čestice na javne prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja na javne prometne površine daju se kako slijedi:

- građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu

- prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,50 m

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9. Rekonstrukcija postojećih građevina

Postojeće se građevine rekonstruiraju prema odredbama za novu gradnju izuzev uvjeta smještaja na građevnoj čestici. Građevine koje se rekonstruiraju mogu biti smještene do samog ruba građevne čestice i nije potrebno poštivati udaljenosti od međe iz 4. podstavka ovog članka.

Također postojeće građevine moguće je rekonstruirati i na zatečenim građevnim česticama, ako su manje od planski propisanih.

2.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje poslovnih građevina unutar namjene K5₁, K5₂, K5₆

Članak 11.

1. Oblik i veličina građevne čestice

Oblik i veličina građevne čestice zadani su oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone. Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane građevine.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice je 2000 m².

2. Namjena građevine

Poslovne građevine su dio funkcionalnog proizvodnog procesa cijelog kompleksa proizvodne zone Klana-pilana, na području obuhvata Plana. Uključuju programe šireg spektra poslovanja i proizvodnje.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

Veličina i građevna brutto površina proizvodne građevine utvrđuju se kako slijedi:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8,

- najveća dozvoljena katnost iznosi tri nadzemne etaže - P+2

- najveća dozvoljena visina građevine je 12.0 m

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

- minimalna udaljenost građevne linije od prometnice iznosi 3,0 m uvećano za 1/2 visine građevine

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine:

- oblikovanje građevine provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,

6. Uređenje građevne čestice proizvodnih građevina

Uređenje građevne čestice vrši se na način kako slijedi:

- sve javne površine građevne čestice i svi dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- ukupna izgrađenost cijele poslovne zone je maksimalno 65%, ostali dio su interne prometnice, parkirališni prostor i zaštitno zelenilo.

Uvjeti za gradnju potpornih zidova:

- najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 2 m,

- kao materijal za gradnju se može koristiti beton ili kamen.

7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu

Način priključenja građevne čestice na javne prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja na javne prometne površine daju se kako slijedi:

- građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu

- prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9. Rekonstrukcija postojećih građevina

Postojeće se građevine rekonstruiraju prema odredbama za novu gradnju izuzev uvjeta smještaja na građevnoj čestici. Građevine koje se rekonstruiraju mogu biti smještene do samog ruba građevne čestice i nije potrebno poštivati udaljenosti od međe iz 4. podstavka ovog članka.

Također postojeće građevine moguće je rekonstruirati i na zatečenim građevnim česticama, ako su manje od planski propisanih.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Unutar obuhvata ovog Plana nisu planirane građevine javnih društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 13.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 14.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- kolni i pješački promet

- sustav telekomunikacija

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda i sustav uređenja vodotoka i voda)

- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

Članak 15.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja u obuhvatu Plana koju čine građevine cestovnog prometa:

- Glavna mjesna cesta GMC

- Sabirne ulice SU

- Ostale ulice OU

Članak 16.

Prometnice unutar obuhvata Plana imaju dijelom javni karakter (1-GMC), dok su preostale (1-SU, 2-SU, 1-OU) definirane kao interne prometnice u režimu javnog korištenja.

Podjela ulica prema funkciji i značaju:

- glavna mjesna ucesta (1-GMC) je postojeća lokalna prometnica koja povezuje »Pilanu« sa centrom Klane.

- sabirne ulice (1-SU, 2-SU) obuhvaćaju planirane prometnice unutar područja obuhvata Plana koje povezuje ostalu ulicu unutar obuhvata Plana sa glavnom mjesnom cestom 1-GMC.

- ostala ulica (1-OU) se priključuje raskrižjima na sabirnu ulicu 1-SU te glavnu mjesnu cestu 1-GMC.

5.1.1.1. Ceste/ulice

Članak 17.

Mrežu cestovnog prometa čine planirane ulice, od kojih je pretežiti dio definiran kao interne prometnice u režimu javnog korištenja te je njihova gradnja i održavanje u potpunosti u domeni privatnog vlasnika.

Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

Glavna mjesna cesta:

- proračunska brzina 50 km/h

- najveći nagib nivelete 5-8%

- broj prometnih traka i širina kolnika: 2x3,25m

- pješački hodnici obostrani minimalne širine 1,50

- ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 9,50 m

Sabirne ulice

- računska brzina 30 - 50 km/h

- najveći nagib nivelete 5-8%

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m

- pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,50 m

- na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,00 m

Ostala ulica

- računska brzina 30 km/h

- najveći nagib nivelete 5-8%

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 6,50 m

Postojeće ulice mogu se zadržati u postojećim gabaritima, ali ne manje od 4,5 m.

Članak 18.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Svaka površina / građevna čestica u obuhvatu Plana mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.

5.1.1.2. Prijedlog gradnje prometne mreže

Članak 19.

Ovim se Planom na temelju poprečnih profila utvrđuju parcele prometnih površina -glavnih, sabirnih i ostalih prometnica (ulica).

Članak 20.

Poprečni profil Glavne mjesne ceste je određen sa: trake kolnika /K/ + nogostup /N/ = 3,25 m + 3,25 m + 1,50 m + 1,50 m = 9,50 m.

Poprečni profil Sabirne prometnice je određen sa: nogostup /N/ + trake kolnika = 1,50 m + 3,25 m + 3,25 = 8,0 m.

Poprečni profil Ostale prometnice je određen sa: trake kolnika = 3,00 m + 3,00 = 6,50 m.

5.1.1.3. Parkirališne površine

Članak 21.

Potreban broj parkirališnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se za slijedeće namjene Planom višega reda:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske
namjene

Potreban broj parkirališnih ili
garažnih mjesta na 1000 m² bruto-razvijene površine

proizvodna namjena,
poslovna namjena - servisni
i skladišni sadržaji

4 - 8

trgovački sadržaji

20 - 40

uredi

10 - 20

drugi poslovni sadržaji

15

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasne službe te prolazima za pješake i invalide.

Članak 22.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 27. ovog Plana.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Ovim Planom predviđeno je jedno javno parkiralište (P). Parkiralište je u funkciji parkirališnih potreba poslovne zone - pilane.

Parkiralište je kapaciteta cca 100 parkirnih mjesta za osobne automobile i 5-6 šlepera.

Na području zone parkirališta nalazi se kaptirani izvor sa preljevom. Kod uređenja zone potrebno je zbrinuti moguće preljevne vode izvora i voditi računa o uređenju izvora.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 24.

Veće pješačke površine moguće je graditi u sklopu zona zaštitnih zelenih površina. Pješačke je šetnice potrebno izvesti isključivo od prirodnog materijala.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 25.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće objekte, instalacije i opremu.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže odreženi su grafičkim prikazom br. 2B. PROMETNA, ULIČNA, KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA- TELEKOMUNIKACIJE, ENERGETSKI SUSTAV I PLINOOPSKRBA, i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Gradnja nove pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 26.

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Sustav je u glavnoj prometnici javnog karaktera dok je u svim drugim prometnicama on internog karaktera.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2 c - vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od duktilnog lijeva.

Priključenje internog sustava se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu javne prometnice, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja

Članak 27.

Predmetno područje nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. Za predmetno područje ne postoji izgrađeni sustav javne odvodnje sanitarno-potrošnih voda.

Koncepcija razvoja sustava nadležnog komunalnog sustava je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Unutar područja Plana moguće je odstupanje od prikazanih trasa i objekata sustava odvodnje sanitarne otpadne vode, ukoliko bi se daljom razradom idejnih projekata pokazalo opravdanije i svrsishodnije rješenje.

5.3.2.1. Kanalizacija

Izgradnja internog sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog Plana.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c-vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morati će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.

5.3.2.2. Sanitarne i tehnološke otpadne vode

Sanitarne otpadne vode zbrinjavaju se u sabirnoj jami koja se prazni putem ovlaštene tvrtke.

Sanitarne i tehnološke otpadne vode se pročišćavaju na vlastitom uređaju koji služi za potrebe zone, drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže.

5.3.2.3. Oborinske vode

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja adekvatnim uređajem za pročišćavanje. Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morat će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Potrebno je izraditi idejni projekt oborinske odvodnje područja obuhvata plana kojim će se obuhvatiti i zaštita od vanjskih voda.

Članak 27a.

5.3.2.4. Uređenje vodotoka

Unutar obuhvata Plana nalazi se bujični vodotok Ričina Klanska, koji teče središnjim dijelom obuhvata Plana od sjevera prema jugu, i njene lijevoobalne pritoke A i B. Bujični vodotok Ričina Klanska i njeni pritoci namijenjeni su prikupljanju slivnih, prvenstveno bujičnih voda te pripadaju području malog sliva »Kvarnersko promorje i otoci«.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka, obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13).

Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 10 m od definiranog gornjeg ruba korita. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

Sve objekte na vodotocima koji su u funkciji zaštite nizvodno branjenog područja izvoditi na način da udovolje kriterijima pojave velikih voda za min. 25 godišnji povratni period.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 28.

Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede ne predviđa se unutar granica plana izgradnja elektroenergetskih dalekovoda od državnog ili županijskog značaja (prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 110 kV i više).

Napajanje područja obuhvaćenog ovim planom osigurava se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 35/20 kV Mavri, koja je smještena izvan granica plana. Trafostanica 35/20 kV Mavri svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja napaja, a time i za predmetno područje ovog plana.

Realizacijom ovog UPU-a procjenjuje se da će maksimalno vršno opterećenje iznositi 2500 kW. Očekivano neistovremeno vršno opterećenje zone plana procjenjuje se na 2000 kW.

Unutar obuhvata Plana nalaze se dvije trafostanice 20/ 0,4 kV. TS 20/0.4 kV Pilana Klana, u vlasništvu je HEP- a, i iz nje se preko jednog distributivnog transformatora napajaju kupci na niskom naponu, a drugi transformator je u vlasništvu DI Klana d.d. i koristi se isključivo za potrebe pilane. TS 20/0.4 kV DIP Klana, u vlasništvu je DI Klana d.d. i iz nje se napaja pilana.

Postojeća trafostanica 20/0.4 kV DIP KLANA, kapaciteta 2x630(1000) kVA, ima trenutno vršni teret od 1600 kW, a potrebno ju je koristiti za napajanje sve do popunjena njenog kapaciteta. U slučaju povećanih potreba moguće je nadograditi elektroenergetsku infrastrukturu na način da se postojeće trafo jedinice zamijene jedinicama većeg kapaciteta, odnosno izgradnjom novih TS 20/0.4 kV s pripadajućim 20 kV priključkom i NN mrežom.

Lokacije novoplaniranih trafostanica 20/0.4 kV uvjetovana je uređenjem zone plana i prema stvarnim potrebama budućih kupaca i stoga u UPU-u nije crtana lokacija novih trafostanica ni njen 20 kV priključak.

Planirane trafostanice mogu se graditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.

Ako će nova trafostanica 20/0,4 kV biti u vlasništvu lokalne distribucije, za nju je potrebno osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele, a 2 m od javne površine.

Pristup od postojećih i planiranih trafostanica do javne površine može biti direktan ili posredan.

Planirane trafostanice 20/0,4 kV će se interpolirati u srednjenaponsku mrežu s 20 kV podzemnim kabelima. Trase 20kV kabela su u grafičkom dijelu plana ucrtane načelno.

Niskonaponska mreža unutar obuhvata Plana izvoditi će se podzemnim i nadzemnim vodovima. Za potrebe pilane vodovi će se izvoditi samo podzemnim vodovima

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar obuhvata Plana i interna rasvjeta unutar pilane riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 29.

Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na dijelu obuhvata Plana. Opskrba plinom za poslovnu zonu - pilanu Klana, predviđena je temeljem priključenja na distributivni plinovod plinske općine Klana.

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Kapaciteti plinovoda i primopredajnih stanica od mreže višeg ranga do krajnih potrošača moraju zadovoljiti potrebe predviđenih sadržaja, a sukladno novoizgrađenoj mreži u nadležnosti distributera plina.

Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima užih područja.

Potrebno je stvarati preduvjete za propulziju učinkovitih i čistih tehnologija.

5.3.5. Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

Članak 30.

Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja. Obzirom na postojeći pogon pilane to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase za grijanje i proizvodnju električne energije, te na korištenje prirodne energije vjetra, sunca i vode.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 31.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohtone vegetacije. Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr), te funkciji prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone od okoliša te je isključeno od svake gradnje.

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4B. NAČIN GRADNJE.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 32.

Unutar područja obuhvata Plana ne postoje registrirani zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13).

U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:

- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku obuhvata UPU 6 projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop,

- pri planiranju novih prometnica unutar obuhvata ovog Plana uvažene su prostorne i morfološke značajke terena i krajobraza, što znači da su akceptirane njegove prirodne značajke, a da su zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedeni na minimum

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 33.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 34.

Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko- goranske županije čini centralna zona za gospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice.

Zbog blizine centralne zone Županijskog odlagališta u Marišćini, Planom višega reda za Općinu Klana nije predviđena izgradnja transfer stanice ni reciklažnog dvorišta.

Do izgradnje županijskog sustava komunalni i neopasni tehnološki otpad s klanjskog područja zbrinjavati će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo na način kako je to propisano važećim zakonskim propisima.

Na području Općine proizvodi se i određena manja količina opasnog tehnološkog otpada čije je zbrinjavanje u nadležnosti Republike Hrvatske.

Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.

Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Klana, tako i ovoga Plana potrebno je:

- izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada;

- skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po mjestu nastanka i svojstvima);

- odvojeno skupljati i skladištiti neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti;

- smanjivati opasna svojstva otpada čiji se nastanak ne može spriječiti;

- iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe;

- obrađivati otpad prije odlaganja.

Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s otpadom na općinskom području potrebno je:

- uspostaviti propisanu evidenciju o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;

- redovito dostavljati podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri nadležnom Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji;

- otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu otpada.

Neuređena odlagališta i otpadom onečišćeno tlo sanirati će se prema Planu sanacije koji je usvojila Županijska skupština.

Svi sudionici u postupanju s otpadom na području obuhvata Plana dužni su pridržavati se odredbi važećeg Zakona o otpadu.

Kako bi se osigurala uspješna provedba propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program edukacije o otpadu.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 35.

Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Uredbom o procjeni zahvata na okoliš (NN br. 64/08), Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni zahvata na okoliš (NN br. 67/09) i Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN 14/00, 12/05, 50/06, 08/09, 03/11 i 32/13).

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

Ukoliko nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš tada se ovim Urbanističkim planom utvrđuju mjere zaštite okoliša koje nositelj zahvata treba ispuniti kod postavljanja postrojenja pilane.

9.1. Mjere zaštite zraka

Članak 36.

Prema stupnju onečišćenosti zraka, područje Županije dijeli se u dvije kategorije - dva stupnja kvalitete zraka.

Područje Općine Klana spada u prvu kategoriju u kojoj nisu prekoračene granične vrijednosti kvalitete zraka. Treba nastojati da se zadrži i očuva postignuti prvi stupanj kvalitete, odnosno težiti očuvanju takvih razina kvalitete zraka koje trajno zaštićuju i najosjetljivije ekosustave. Kategorizacija kvalitete zraka postavljena je s gledišta zaštite zdravlja ljudi. Za zaštitu vegetacije, šuma i usjeva vrijede drugi kriteriji, općenito stroži od onih za zaštitu zdravlja ljudi.

9.2. Mjere za zaštitu tla

Članak 37.

Obuhvaća i odnosi se na šumsko tlo, poljoprivredno tlo i tlo za planiranje izgradnje. Šumsko i kvalitetno poljoprivredno tlo potrebno je zaštititi i koristiti za primarnu namjenu - šumsko gospodarstvo i poljoprivrednu proizvodnju.

Ciljevi zaštite tla, poljoprivrednog i šumskog zemljišta su sljedeći:

- zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište koje se nalazi uz naselja Klana (na lokalitetima Polje, Brizovo, u dolini Ričine), Studena, Lisac i Škalnica, od prenamjene i koristiti ga za poljoprivrednu proizvodnju,

- sačuvati livade i pašnjake sprječavanjem pošumljavanja, a osobito vrijedne livade koje se nalaze na području Ganjga, Ravnog, Ovčije, Mlake i Gumanca,

- sačuvati prirodne osobine tla na području Trstenika,

- zaštititi poljoprivredno i šumsko zemljište od erozije,

- obnoviti poljoprivrednu proizvodnju uključujući i stočarstvo,

- osigurati ekološki prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju,

- poboljšati kvalitetu i proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta Klane primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera.

Zaštita tla za planiranje izgradnje temelji se na razgraničenju površina prema geotehničkim značajkama i njihovoj kategorizaciji u odnosu na geotehnički rizik. Razgraničenje se provodi određivanjem granica uzimajući u obzir značajke reljefa (nagib i raščlanjenost), štetno djelovanje površinskih i podzemnih voda, mogućnost pojave erozije i nestabilnosti na padinama, deformabilnost - nosivost tla i stupanj seizmičkog rizika, a u svrhu određivanja tla pogodnog za planiranje izgradnje.

Prostor obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zone riječno-potočnih naplavina - IVb geotehnička kategorija.

Za vrijeme rada pilane zaštititi tlo i podzemlje od izlijevanja opasnih tvari kao što su: goriva, motorna ulja, antifriz, otapala, boje, razrjeđivači i slično. Zaposlenike na radilištu posebno educirati i upozoriti na opasnost onečišćenja tla i podzemlja navedenim tvarima i upoznati ih sa postupcima u takovim slučajevima.

Izraditi plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja tla (slučaj pucanja cijevi, cijevnih spojeva).

Sav kruti i tekući otpad na lokaciji pilane sakupljati i razvrstati na inertni i opasni otpad. Inertni korisni otpad (drvo, metal, staklo, karton, papir, plastika) odlagati odvojeno i predati ga ovlaštenom sakupljaču, a opasni otpad (motorna ulja, antifriz, otapala, boje, razrjeđivač, akumulatori, baterije, elektrode, ljepila) odlagati u označene kontejnere i uz prateći list predati ovlaštenom sakupljaču. Postupanje sa inertnim i opasnim otpadom treba biti u skladu sa Zakonom o otpadu (NN br. 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09), Pravilnikom o vrstama otpada.(NN br. 27/96), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/07, 111/07) i ostalim propisima koji uređuju postupanje sa otpadom.

Na prostoru pilane poduzeti sve mjere za sprečavanje pojave požara koji se može proširiti i na okolni teren.

9.3. Mjere za zaštitu voda

Članak 38.

Za pročišćavanje sanitarnih voda zaposlenih radnika postaviti tipski uređaj za biološko pročišćavanje sa trećim stupnjem obrade, a pročišćenu vodu ispustiti u upojni bunar. Nakon izgradnje javne kanalizacijske mreže za općinu Klana interni kanalizacijski sustav sanitarnih voda priključiti na javnu mrežu.

Oborinske zaprašene i zauljene vode prije ispuštanja u teren odvesti na odvajač mulja i ulja.

Nakon puštanja pilane u rad zatražiti vodopravnu dozvolu u skladu sa Zakonom o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13) i Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN br. 78/10).

Izraditi plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda u skladu sa Zakonom o vodama.

Osigurati redovno čišćenje i kvalitetno održavanje svih uređaja i opreme za zaštitu voda.

Organizacija prostora i površina za daljnji razvoj naselja, gospodarskih i sportsko- rekreacijskih djelatnosti te vodnogospodarskog sustava u Općini Klana planirana je Planom više razine tako da se namjenom i korištenjem tih površina i sustava ne naruši ravnoteža vodnih resursa. Znatan dio prostora Općine pripada utjecajnom području izvorišta vode za piće za koje se prema stupnju utjecaja na podzemne vode utvrđuje i provodi poseban režim korištenja i zaštite prostora.

Predmetno područje nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode riječkog područja-zoni ograničenja i nadzora.

Mjere zaštite voda na prostoru obuhvata Plana obuhvaćene su Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN PGŽ 35/12, 31/13).

Članak 39.

III. zona sanitarne zaštite izvorišta obuhvaća dijelove slivova od vanjskih granica II. zone do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko- hidrogeološki sliv).

III. zona prostire se na području gradova Bakar i Rijeka, te općina Čavle, Jelenje i Klana.

Članak 40.

Mjere zaštite i ograničenja na području III. I IV. zone sanitarne zaštite propisane su člankom 8., 9., 10., 11. i 12. Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN 35/ 12, 31/13). Svi zahvati u prostoru mogu se izvoditi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama citirane Odluke.

Sukladno mišljenju nadležne službe, potrebno je na području obuhvata primjeniti mjere zaštite koje se odnose na III. (unutar koje je lociran ovaj Plan), ali i na IV. zonu sanitarne zaštite.

Članak 41.

U sklopu mjera potrebnih za zaštitu voda potrebno je primjenjivati:

- Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11 i 56/13), Odluku o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN.PGŽ. 35/12, 31/13), Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Klana (SN PGŽ br. 13/99), Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 80/13).

9.4. Mjere za zaštitu od povećanja razine buke

Članak 42.

Mjere zaštite od buke za građevinska područja naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i za pojedinačne građevine (naročito građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije) provoditi u skladu s važećim zakonskim aktom, Zakonom o zaštiti od buke (NN RH br. 30/09, 55/ 13) i podzakonskim propisom donesenim na temelju tog akta, Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN RH br. 145/04).

U zonama gospodarske - poslovne i proizvodne namjene (proizvodnja, skladišta, servisi), na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije biti viša od 80 dB(A). Na gra

nici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

Zatražiti od isporučitelja opreme podatke o razini buke postrojenja koje će se instalirati i upoznati ga sa domaćim propisima u vezi dopuštene razine buke. Pilana tijekom punog pogona smije emitirati razinu buke u skladu sa Pravilnikom o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04, 75/09).

Organizirati promet teških motornih vozila na lokaciji zahvata na način da se smanji razina ukupne buke (gašenje motora za vrijeme čekanja, male brzine vožnje, uređene interne prometnice).

Potrebno je inicirati praćenje pojava buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode. Jedinica lokalne samouprave - Općina Klana dužna je, na osnovi rezultata snimanja i mjerenja buke a shodno odredbi Zakona o zaštiti od buke, izraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu od buke.

9.5. Mjere za zaštitu od mogućeg međuutjecaja s postojećim i planiranim zahvatima

Članak 43.

Tijekom rada pilane organizirati interni promet na način da se ne dogode neželjeni slučajevi od kojih su mogući sudari teretnih vozila sa ostalim vozilima na javnoj cesti prilikom izlaska sa lokacije pilane.

9.6. Mjere za zaštitu krajobraza

Članak 44.

Održavati lokaciju pilane urednom i čistom, bez nakupljanja otpada bilo koje vrste.

Lokaciju pilane ogaditi žičanom ogradom, a uz ogradu posaditi autohtono visoko raslinje.

9.7. Mjere za zaštitu okoliša u slučaju akcidenta

Članak 45.

Nositelj zahvata je dužan izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša u skladu sa državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) i osigurati sredstva za njegovo izvršenje

9.8. Mjere posebne zaštite

Članak 46.

Ovim Planom su definirani putevi i smjerovi evakuacije korisnika područja obuhvata Plana, privremeno odlagalište i lokacija sirene sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje. Navedene mjere zaštite i spašavanja prikazane su u grafičkom prikazu 3A - UVJETI ZAŠTITE, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

9.8.1. Sklanjanje ljudi

Članak 47.

Zbog promjena zakonske regulative ne postoji više obaveza izgradnje skloništa na području RH. Mjera sklanjanja provoditi na način da se koristi već izgrađena skloništa (ako ih ima) ili da se ljudi sklanjaju u za to podesnim prostorima.

Sklanjanje ljudi osigurati izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Klana, odnosno posebnim planovima sklanjanja ljudi i izgradnje zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora, koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prethodno prostorno i urbanističko planiranje uređenja.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu i kapacitetom sklanjanja prema tehničkim normativima za takva skloništa.

Na području obuhvata Plana ne nalaze se mjesta okupljanja većeg broja ljudi, te se zato ne definira obaveza sustava za uzbunjivanje, sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06 i 110/11).

9.8.2. Zaštita od rušenja

Članak 48.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način, da udaljenost građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu u svrhu nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema seizmičkoj mikrorajonizaciji Primorsko-goranske županije.

9.8.3. Zaštita od potresa

Članak 49.

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje provoditi sukladno važećem Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Općina Klana se nalazi u seizmičkom području max. 8o MCS (razorni potresi) po karti Seizmološkog zavoda RH za povratni period od 500 godina.

Područje obuhvata Plana se nalazi na području najvećeg intenziteta potresa (VII. i viši stupanj MCS), te je planovima višega reda prepoznato kao područje podložno djelovanju erozije (tlo IV. grupe).

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećom seizmičkim mikrorajonizacijom, te postojećim zakonima i propisima.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

U sustavu komunalnih službi neophodno je za stare jezgre naselja izraditi katastar građevina i komunalne infrastrukture izgrađene prije primjene parametara iz seizmič

kih rajonizacija i propisa iz protivpotresnog inženjerstva, uz informatičku obradu stanja te softverske aplikacije i simulacije mogućih posljedica potresa po danas postojećim seizmičkim mikrorajonizacijama na GIS osnovi.

Posebnim operativnim planovima zaštite i spašavanja regulirani su asanacija ruševina (kao i humana i animalna asanacija) i mjesta odlaganja odnosno ukopa, koji su izrađeni za postojeće stanje uređenosti prostora, pa stoga nemaju utjecaj na urbanističko planiranje uređenja.

Mjere zaštite od potresa podrazumijevaju i primjenu posebnih mjera zaštite od rušenja.

Mjere posebne zaštite od potresa u ovom Planu primjenjuju se zbirno i istovremeno.

9.8.4. Zaštita od požara

Članak 50.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama za cijelo područje Općine Klana.

Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugraženosti.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Kod projektiranja planiranih građevina na području obuhvata ovog Plana, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- GRETENER - za visoke građevine i ostale stambene građevine,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN i HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U koritu vodotoka Ričina Klanska, sjeverno do pilane, nalazi se vodozahvat Dlitvo koji se koristi za potrebe pilane kao tehnološka i protupožarna voda. Vodozahvat se sastoji od betonske pregrade dužine 8 m, visine 1,2 m te zahvatne građevine s filterom uz lijevi bok korita.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže, obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).

Sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 835/94, 55/94 i 142/03).

U sustavu komunalnih službi i društava neophodno je izraditi katastar zona, proizvodnih, skladišnih i poslovnih prostora u kojima se proizvode, skladište, koriste i prodaju zapaljive tekućine i druge opasne i otrovne tvari, kao i prikaz pravaca i prometnica kojima je dozvoljena njihova distribucija i provoz, uz softverske aplikacije i simulacije mogućih akcidenata i ugrožavanja okoliša na GIS osnovi.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

Mjere posebne zaštite od požara u ovom Planu, primjenjuju se zbirno i istovremeno.

9.8.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 51.

Područje obuhvata Plana smješteno je u slivu ponornice Ričine Klanske, te obuhvaća dijelove toka Ričine Klanske i njenih lijevoobalnih pritoka A i B.

Provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda nužno je u vrijeme velikih kiša ili otapanja snijega, te pojave visokih podzemnih i bujičnih voda na područjima pojave klanjskih bujica.

Sa svrhom sprječavanja plavljenja potrebno je kontinuirano voditi brigu o održavanju vodotoka Ričine Klanske i njenih lijevoobalnih pritoka A i B, te regulacijskih i zaštitnih građevina. Planom više razine je predložena regulacija bujičnih tokova te kanaliziranje voda prema klanjskom, studenjskom i lisaškom polju gdje bi se koristile u hidromelioracijske svrhe.

Na cijelom području Općine Klana, tako i ovoga Plana, treba vršiti daljnju regulaciju vodotoka i bujica.

Zaštita od bujica i erozija provodi se u okviru uređenja vodotoka gradnjama koje smanjuju ili eliminiraju eroziju korita. Mjere zaštite od erozije provode se i u sklopu redovnog gospodarenja šumama.

Područje obuhvata Plana se prema Procjena ugroženosti nalazi na području koje je ugroženo poplavama.

Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba cjelovito sagledati u svrhu određivanja zaštitnih mjera za spriječavanje pojave klizišta, odrona i pojačane erozije zemljišta (naročito na većim nagibima terena i u zonama eksploatacije šuma).

Građenje i rekonstrukcije u ugroženim područjima vršiti prema odredbama ovog Plana uz vodopravne mjere i suglasnost Hrvatskih voda.

Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planovima obrane od poplava.

Članak 52.

Do utvrđivanja inundancijskog područja (javnog vodovodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13).

Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima prvenstveno su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje korita bujica.

Operativna obrana od poplava za vodotok Ričinu Klanjsku provodi se temeljem Državnog plana obrane od poplava i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava

- sektor E - branjeno područje 23 - područje malih slivova »Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci« - mali sliv »Kvarnersko primorje i otoci«.

Sve građevinske i druge zahvate u prostoru treba izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu.

Članak 53.

Zabrane i ograničenja u cilju održavanja vodnog režima propisani su sukladno članku 126. Zakona o vodama.

Sprječavanje i smanjivanje nepovoljnih utjecaja na vode postiže se pridržavanjem režima zaštite u vodozaštitnim zonama, prvenstveno zabranom i ograničavanjem izgradnje određenih objekata, zatim izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda prema usvojenim rješenjima i utvrđenim prioritetima na području Općine, te pravilnim sakupljanjem, transportom i zbrinjavanjem svih vrsta otpada.

Izgradnjom kanalizacije, osim postizanja sanitarno higijenskog standarda, sprječavaju se lokalna onečišćenja voda. Dovođenjem otpadnih voda na lokaciju zajedničkog uređaja postiže se kontrolirano ispuštanje i mogućnost praćenja kakvoće pročišćenih voda. Da bi se to ostvarilo kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna. Pri planiranju odvodnih sustava prednost u ovom području treba dati razdjelnoj kanalizaciji. Javne sustave treba izvoditi fazno pod čime se podrazumijeva da određeni stupanj izgrađenosti kanalizacije prati odgovarajući kapacitet uređaja s biološkim (drugim) stupnjem pročišćavanja.

Na izvedene sustave javne kanalizacije treba izvršiti priključivanje svih objekata na gravitirajućem području.

Prioritet je izgradnja kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na planiranoj lokaciji naselja Klana zbog neodrživosti sadašnjeg ispuštanja otpadnih voda u ponor Gotovž.

Izgradnja kanalizacije naselja Studena s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda važna je i zbog osiguravanja higijenskih uvjeta u naselju.

Zbrinjavanje mulja iz septičkih jama treba sustavno provoditi na razini općine jer je jedino organiziranim pristupom moguće izbjeći incidentna onečišćenja i narušavanje kakvoće voda izvora važnih za opskrbu.

Provoditi i razne druge mjere zaštite kao što je uređenje devastiranih gospodarskih i drugih površina, uređenje erozijskih područja, pošumljavanje, čišćenje i uređenje ponora i njihovih poplavnih zona i slično.

9.8.6. Prolomi hidroakumulacijskih brana

Članak 54.

Na području obuhvata Plana ne postoje postrojenja s hidroakumulacijskim branama.

9.8.7. Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 55.

Eventualnom nesrećom u cestovnom prometu bio bi ugrožen i vodoopskrbni sustav. Može doći do zagađenja tla te do zagađenja vodotoka (Ričine Klanske) pri čemu bi bio ugrožen vodoopskrbni sustav šireg područja Grada Rijeke.

Posebnu opasnost predstavlja i istjecanje opasnih tvari u okoliš, jer se cijelo područje nalazi na vodozaštitnom području, te bi u slučaju zagađenja voda na predmetnom području bio ugrožen vodoopskrbni sustav šireg područja Grada Rijeke.

Na području obuhvata nalazi se gospodarski objekti koji su Procjenom ugroženosti prepoznati kao kritična infrastruktura u slučaju tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe, te bi prouzročile materijalnu štetu, zagađenje okoliša, vodotoka, nedostatak pitke vode i ljudske žrtve.

Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu, je provođenje preventivnih mjera za sprečavanje nesreće.

Na prodručju obuhvata Plana nema željezničke infrastrukture.

Na području obuhvata Plana nema zračne luke i letilišta.

9.8.8. Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Članak 56.

Područjem obuhvata prolazi lokalna prometnica koja je prema Procjeni ugroženosti prepoznata kao kritična infrastruktura koja bi u slučaju potresa, te njenim oštećivanjem, mogla prouzročiti prekid prometnih veza pilane sa okolicom.

Na području obuhvata Plana nalaze se gospodarski objekti koji su Procjenom ugroženosti prepoznati kao kritična infrastruktura u slučaju tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe, te bi prouzročile materijalnu štetu, zagađenje okoliša, vodotoka, nedostatak pitke vode i ljudske žrtve.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 57.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda te priključak na električnu struju.

Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje, moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 27. ove Odluke, odnosno zbrinjavanje sanitarno- potrošnih voda privremeno riješiti unutar obuhvata Plana.

Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito sa slijedećima:

- HP i HT

- HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka

- JP »Vodovod i kanalizacija« Rijeka

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za spriječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 47/82).

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 58.

Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izrada planova užeg područja.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 59.

Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Elaborat Plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika Plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Klana.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Klana, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 61.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja UPU 6: K5 - Poslovne zone - Klana »Pilana«, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 62.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/13-01/54

Ur. broj: 2170-06-13-01-01

Klana, 12. studenoga 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA

Predsjednik

Općinskog vijeća

Slavko Gauš, v. r.