56.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13),
članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
27/09, 13/13 i 31/13 - pročišćeni tekst), mišljenja JU Zavod za prostorno
uređenje PGŽ (KLASA: 350-02/ 13-05/16, UR.BROJ: 69-03/4-13-6 od 30. listopada
2013. godine) i suglasnosti Župana Primorsko-goranske županije (KLASA:
350-03/13-01/24, URBROJ: 2170/1-03-01/1-13-2 od 7. studenog 2013. godine),
Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 20. studenoga 2013. godine,
donijelo je
ODLUKU O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA 14 - PALIT
(NA 41 NA 42 NA 43)
I.TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 14 - Palit (NA 41 NA 42 NA 43) za
područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba («Službene novine
Primorsko-goranske županije« br. 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11).
Članak 2.
Elaborat Urbanistički plan uređenja 14 - Palit (NA 41 NA 42
NA 43) izradio je stručni izrađivač - tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba u
koordinaciji s nositeljem izrade Jedinstvenim upravnim odjelom Grada Raba, a
sastoji se od dvije knjige:
Knjiga I. - OSNOVNI DIO PLANA
I.1. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Pojmovnik
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10.Mjere provedbe plana
I. 2. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi u mjerilu 1:5000
1.Korištenje i namjena površina
2.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2A. Promet
2B. Elektroničke komunikacije
2C. Elektroopskrba
2D. Vodnogospodarski sustav
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4.Način i uvjeti gradnje
Knjiga II. - OBVEZNI PRILOZI PLANA
II.1. Obrazloženje plana
II.2. Izvod iz prostornog plana uređenja Grada Raba
II.3. Popis sektorskih dokumenata i propisa
II.4. Zahtjevi i mišljenja
II.5. Izvješća o prethodnoj i javnim raspravama
II.6. Evidencija postupka izrade i donošenja plana
II.7. Sažetak za javnost
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Pojmovnik
Članak 3.
Kod korištenja pojmova koji su definirani zakonskim aktima korištene su
definicije navedene u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je važio u
trenutku izrade i donošenja plana.
U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju
sljedeće značenje:
Građevina i njeni dijelovi:
1.Nadstrešnica je građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne
strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među
susjedne građevne čestice);
2.Slobodnostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni
prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti
prislonjena pomoćna građevina;
3.Dvojna - poluugrađene građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi
na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu
građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena
pomoćna građevina;
4.Građevina u nizu - građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene
građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija
koje uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline;
5.Osnovna građevina je građevina na građevnoj čestici namjene koja je i
predviđena ovim UPU-om;
6.Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne građevine na čijoj
se građevnoj čestici nalazi (kao npr. garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice,
plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji, bazeni i druge
pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine);
7.Manje građevine gospodarske namjene su građevine poslovne djelatnosti koje
se grade na građevnoj čestici osnovne građevine ili kao dio građevine druge
namjene, a koje svojom djelatnošću ne narušavaju prirodne i stvorene
vrijednosti okoliša i uvjete života i rada stanovništva. Predviđene su za
obavljanje svih vrsta uslužnih i zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje
intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko opskrbnih
djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljsko-turističkih usluga (smještaja,
caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl), te za obavljanje svih vrsta
proizvodno poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju
opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.
8.Balkoni, lođe, istaci su dijelovi građevine u višim etažama, konzolno
izbačeni izvan gabarita nižih etaža, s time da:
.balkoni predstavljaju otvorene dijelove građevine,
.lođe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelove građevine, a
.istaci predstavljaju zatvorene dijelove građevine.
Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici
1.Širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice
okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje,
odnosno okomitih na regulacijski pravac. Širina se u izgrađenim dijelovima
građevinskih područja mjeri na građevinskom pravcu, a u neizgrađenim dijelovima
građevinskih područja mjeri se na regulacijskom pravcu.
2.Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih
građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne
ulaze: septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u
teren, konzolni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena ili
do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske
komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). Iskazuje se u postocima ili
koeficijentom izgrađenosti- kig;
3.Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene
površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice, s time
da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija
svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim
balkona, na građevnu česticu, uključivši terase, odnosno dijelove terasa u
prizemlju građevine kada su iste, odnosno isti konstruktivni dio podruma ili
kada kota gornjeg ruba njihove konstrukcije iznosi 0,6 m i više od kote
uređenog terena.;
4.koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne
građevinske bruto površine (GBP) i površine građevne čestice;
5.Građevinski pravac određuje položaj građevina u odnosu na regulacijski
pravac i predstavlja zamišljenu crtu na kojoj se obvezatno smješta najmanje 60%
širine pročelja osnovne građevine;
6.Regulacijski pravac je crta koja određuje granicu građevne čestice prema
javnoj prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje
površinu postojećeg prometnog koridora u dovršenim i pretežito dovršenim
dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora u
nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica unutar ostalih
namjena;
7.Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: reljef, more, zelenilo,
posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine,
karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta, ambijentalne vrijednosti,
veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje, te visina i površina
izgrađenih građevina, komunalna oprema, druge vrijednosti i posebnosti.
8.Otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom, maksimalne
površine 2.5 m2 i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
Prometna, javna i komunalna infrastruktura
9.Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu
vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti
prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica;
10.Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno
svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, igrališta,
parkirališta, parkovne i zelene površine u naselju i sl.);
11.Zaštitni koridor javnog, komunalnog ili drugog infrastrukturnog sustava
je pojas određen posebnim propisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati u
prostoru bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba određenih
posebnim propisima;
Ostalo
12.Plan, (ovaj) prostorni plan ili UPU je Urbanistički plan uređenja 14 -
Palit
13.Prostorni plan uređenja grada ili PPUG je Prostorni plan uređenja Grada
Raba i njegove izmjene i dopune.
14.Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se
regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi.
15.Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave
i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na
temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u
postupcima građenja.
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) Namjena površina utvrđuje se za potrebe izgradnje i smještaja
javnih-društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja, uređenje javnih površina i
ulica, trgova i obalnog područja, zasnivanje i uređenje zelenih površina te
izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija,
poslovnih, uredskih i gospodarskih programa turističkih sadržaja te stanovanja.
(2) Ovim Planom određene su slijedeće osnovne namjene površina:
Površine javne namjene
-Površine javne i društvene namjene (D)
upravna (D1)
zdravstvena (D2)
predškolska (D3)
školska (D4)
vjerska (D5)
javna i društvena djelatnost (D)
-Površine sportsko-rekreacijske namjene
sportska dvorana (R1)
sportski sadržaji (R2)
-Površine prometnica (GMU, SU, OU, KPP)
-Javno parkirališta (P1, P2)
-Morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (L8)
-Javne zelene površine (Z1)
-Zaštitne zelene površine (Z)
-Vodotok (otvoreni i zatvoreni dio bujičnog toka sa zaštitnim koridorom)
Površine drugih namjena
-Zone mješovite namjene
pretežito stambena (M1)
pretežito poslovna (M2)
-Zone gospodarske namjene
gospodarska namjena - poslovna (K)
-pretežito uslužna (K1)
-pretežito trgovačka (K2)
-komunalno servisna (K3)
gospodarska namjena - ugostiteljsko
turistička (T)
-hotel - pansion (T1)
-zona turističko namjene (T4)
(3) Razmještaj i veličina te razgraničenje površina određenih namjena
prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u
mj. 1:5000.
Članak 5.
(1) Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu
(kiosci, autobusne čekaonice, tende i druge slične građevine) mogu se
postavljati na temelju posebne odluke Grada.
(2) Za građevine koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se
građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(3) U slučaju da se kiosk, autobusna čekaonica i sl. postavlja u dijelu
javne prometnice potrebno je ostaviti slobodan prostor nogostupa za normalno
odvijanje pješačkog prometa u širini od najmanje 1,6 m.
1.1. Površine javne namjena
1.1.1. Površine društvenih djelatnosti
Članak 6.
(1) Planom su određene površine javne i društvene namjene (D), a
razgraničene su na:
D1 - uprava - postojeća i planirana
D2 - zdravstvena - postojeći Dom zdravlja,
D3 - predškolska - postojeći dječji vrtić »Pahuljica«,
D4 - školska - planirana površina za izgradnju osnovne ili srednje škole,
D5 - vjerska - postojeća,
D - javna i društvena djelatnost - planirane površine za izgradnju bilo koje
građevine namijenjene odvijanju određene društvene djelatnosti za koju se
iskaže potreba.
(2) Površine javne i društvene namjene namijenjene su izgradnji građevina
javne i društvene namjene i druge (neproizvodne) djelatnosti koje nadopunjavaju
osnovnu funkciju (trgovina, usluge, ugostiteljstvo) te parkova i dječjih
igrališta.
(3) Osim na površinama javne i društvene namjene (D), smještaj sadržaja
javne i društvene namjene moguća je i u zonama mješovite namjene (M1 i M2),
unutar zone ugostiteljsko turističke namjene (T) i to kao izgradnja građevina
na izdvojenim česticama ili u pratećim prostorima građevina osnovne namjene.
(4) Sadržajima javnih i društvenih djelatnosti podrazumijevaju se:
-odgojno-obrazovne djelatnosti (dječji vrtić, dječje jaslice, osnovna
škola);
-upravne djelatnosti (mjesni odbor, vijeće mjesnog odbora, mjesni zbor
građana, udruga vatrogasaca);
-udruge građana, političke stranke i druge javne organizacije (udruženje
obrtnika, političke stranke, ispostave raznih udruga, klubovi, sekcije i druga
udruženja građana, auto-škole, škole stranih jezika i dr.);
-socijalne djelatnosti (socijalne udruge i organizacije, domovi socijalne
skrbi i sl.);
-zdravstvene djelatnosti (zdravstvena stanica, ambulanta, patronažna služba,
stomatološke službe, privatne liječničke ordinacije, ljekarna, veterinarska
ambulanta,);
-kulturne djelatnosti (dom kulture, čitaonica, kulturno- umjetnička društva,
udruge tehničke kulture, razne amaterske udruge u kulturi);
-vjerske djelatnosti.
(5) Površine koje su UPU-om određeno za javnu i društvenu namjenu, mogu se
do privođenja konačnoj namjeni koristiti na dosadašnji način ili urediti za
namjene koje ne zahtijevaju izgradnju i nemaju štetan utjecaj na okoliš (dječja
igrališta, površine za rekreaciju, zelene površine, parkirališta).
1.1.2. Površine sportsko rekreacijske namjene
Članak 7.
(1) Sportsko-rekreacijska namjena razgraničena je Planom na površine za:
R1 - izgrađena sportska dvorana,
R2 - sportski sadržaji za potrebe veslačkog kluba, jedriličarskog kluba i
ostalih klubova koji djelatnost obavljaju na moru (klupske prostorije,
spremište plovila i opreme i sl.)
(2) Površine sportsko-rekreacijske namjene namijenjene su izgradnji i
uređenju površina za sport, uređenju rekreacijskih površina i izgradnji
pratećih građevina u funkciji sportsko-rekreacijske namjene (sanitarije,
svlačionice i ugostiteljski sadržaji, trgovački i slični sadržaji).
(3) Osim na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguć je smještaj
manjih sportsko-rekreacijskih sadržaja u zonama javne i društvene (D) te
ugostiteljsko-turističke namjene (T).
1.1.3. Površine prometnica i javnih parkirališta
Članak 8.
(1) Površine prometnica (ulica) su površine na kojima se grade i
rekonstruiraju prometnice koje predstavljaju uličnu mrežu tog dijela naselja i
kategorizirane su kao glavne mjesne (GMU), sabirne (SU), ostale (OU), kolno-
pješačke (KP);
(2) Površine javnih parkirališta utvrđene ovim planom su
-P1 površina postojećeg parkirališta kapaciteta 20 PM,
-P2 površina postojećeg parkirališta kapaciteta 70 PM namijenjena za
rekonstrukciju.
1.1.4. Morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja
Članak 9.
(1) Planom je određena zona morske luke otvorene za javni promet lokalnog
značaja (L8) u uvali Škver koja obuhvaća kopneni i morski dio.
(2) Unutar luke otvorene za javni promet odvijaju se slijedeće djelatnosti:
privez i odvez brodova, ribarskih, sportskih i drugih brodica.
(3) U grafičkom dijelu UPU-a dan je načelan raspored funkcionalnih cjelina
unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (L8):
-(SM) dio luke namijenjen sportovima na moru,
-(KV) komunalni vez, dio luke namijenjen vezivanju brodica domicilnog
stanovništva, sukladno posebnom propisu,
-(NV) nautički vez - dio luke namijenjen vezivanju nautičkih plovila i
plovila u tranzitu,
-suhi vez (SV) - prostor za cjelogodišnji smještaj plovila,
-(ZD) zajednički dio luke namijenjen smještaju pratećih sadržaja i
zajedničkom korištenju.
(4) Idejnim rješenjem luke (L8) planirani su sljedeći okvirni kapaciteti
priveza:
morski vez: 120 komunalnih vezova i 20 vezova
sportskih klubova
199 javnih, tranzitnih, komercijalnih vezova
suhi vez: 60 komunalnih vezova i vezova sportskih
klubova
30 tranzitnih, javnih, komercijalnih vezova
1.1.5. Javne zelene površine
Članak 10.
(1) Javne zelene površine (Z1) su javni neizgrađeni prostori oblikovani
planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja,
namijenjen šetnji i odmoru građana. Gradnja građevina, sadržaja i opreme
uvjetovana je realizacijom planirane javne zelene površine u cjelini, a
određena je odredbama za provođenje ovog Plana. Površina popločanog dijela
javne zelene površine može biti do najviše 25%, uključivo i staze i odmorišta.
(2) Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati
kao javne zelene i zaštitne zelene površine.
1.1.6. Površine zaštitnog zelenila
Članak 11.
Zaštitno zelenilo (Z) je površina koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju.
1.1.7. Vodotok
Članak 12.
Vodotoci (otvoreni i zatvoreni dio bujičnih tokova sa zaštitnim koridorom)
površine slivova bujičnih tokova Vir, Palit, Palit 1, Palit 2 koje obuhvaćaju
kraće pretežito donje dijelove istoimenih tokova, namijenjene zaštiti od
štetnog djelovanja voda.
1.2. Zone i površine drugih namjena
1.2.1. Mješovita namjena (M)
Članak 13.
Površine mješovite namjene (M) prema pretežitosti udjela pojedinih namjena
određene su kao zone :
-mješovite namjene - pretežito stambena (M1),
-mješovite namjene - pretežito poslovna (M2).
Članak 14.
(1) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) grade se i
uređuju:
-stambene građevine,
-stambeno-poslovne građevine,
-građevine javne i društvene namjene,
-manje građevine gospodarske namjene,
-druge namjene koje nadopunjuju stanovanje ali ga ne ometaju.
(2) Prateći sadržaji su u pravilu u ili uz stambenu građevinu i mogu
zauzimati najviše 49% građevinske bruto površine (GBP).
(3) Na zasebnim građevnim česticama veličine 600 m2 do 2000 m2
mogu se graditi građevine javne i društvene namjene.
Članak 15.
(1) Na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) grade se i
uređuju:
-stambeno -poslovne građevine,
-poslovne građevine,
-građevine za malo poduzetništvo,
-obrtnički i zanatski pogoni koji ne onečišćuje okoliš,
-ugostiteljsko-turističke građevine,
-građevine javne i društvene namjene.
(2) Na zasebnim građevnim česticama veličine 600 m2 do 2000 m2
mogu se graditi građevine gospodarskih djelatnosti prikladnih namjena i
tehnologija koje svojim radom mogu osigurati provedbu mjera zaštite okoliša,
građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti te građevine javne i društvene
namjene.
1.2.2. Gospodarska - poslovna namjena (K)
Članak 16.
(1) Površine gospodarske namjene - poslovne (K) namijenjene su izgradnji
poslovnih građevina, ali ne i stambenih građevina kao zasebnih građevina u
isključivoj namjeni.
(2) Na površinama poslovne - pretežito uslužne namjene (K1) grade se i
uređuju:
-poslovne građevine,
-građevine za malo poduzetništvo,
-obrtnički i zanatski pogoni koji ne onečišćuje okoliš,
-prostori koji služe za prodaju i/ili promidžbu vlastitih i drugih
proizvoda.
(3) Na površinama poslovne - pretežito trgovačka namjene (K2) grade se i
uređuju:
-trgovine na malo i veliko (prodavaonice, trgovački centri, prodajni i
izložbeni saloni tj. prostori koji služe za prodaju i/ili promidžbu vlastitih i
drugih proizvoda),
-opskrbni centri s otvorenim parkiralištima.
(4) Na površinama poslovne - pretežito komunalno-servisna namjene (K3) grade
se i uređuju:
-građevine i prostori za servise, komunalne i slične usluge (vatrogasci,
održavanje cesta, komunalno poduzeće, i sl. djelatnosti),
-suhe marine,
-manji proizvodni kompleksi (obrtništvo).
(5) U sklopu zona poslovne namjene mogu se uz osnovnu namjenu graditi i
uredski prostori, istraživački centri i škole vezane za gospodarske
djelatnosti, poduzetničko-poslovni centri, specijalizirane prodavaonice,
izložbeno prodajni saloni, komunalne građevine i uređaji te prometne građevine
i javne garaže, parkovne površine, ulice trgovi, ostali prateći sadržaji.
1.2.3. Gospodarska - ugostiteljsko-turistička namjena (T)
Članak 17.
(1) Zone gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T) su površine
unutar kojih se može graditi nova, rekonstruirati odnosno zamijeniti postojeća
i održavati pojedinačna ili više ugostiteljsko turističkih građevina sa
smještajnim kapacitetima.
(2) Planom su zone gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T)
razgraničene na:
-ugostiteljsko-turistička namjena (T1) - postojeća zona ugostiteljsko turističke
namjene sa smještajnim kapacitetima,
-ugostiteljsko-turistička namjena (T4) - zdravstveni turizam - osim
smještajnih kapaciteta obavezan sadržaj zone su sadržaji za pružanje
zdravstvenih usluga (poliklinike, ambulante i sl.) i kompleks odmarališta koje
je moguće obnoviti ili izgraditi novi kompleks - minimalne kategorije 3*.
(3) Unutar površina ugostiteljsko - turističke namjene mogu se uz osnovnu namjene
smjestiti i druge prateće djelatnosti i sadržaji: javne i društvene namjene,
poslovne namjene (trgovine, uredi), površine za sport i rekreaciju, parkovne i
druge uređene zelene površine, prometne i infrastrukturne površine, građevine i
uređaji i ostali sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 18.
(1) U obuhvatu Plana mogu se smjestiti građevine i prostori gospodarske
djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne smetaju naselju. Što znači da
bukom, prašinom, mirisom, neprimjerenim radnim vremenom, intenzitetom prometa
roba i vozila ne ometaju stanovanje i ostale funkcije naselja, te ne ugrožavaju
okoliš.
(2) Zone i površine u koje se smještaju građevine gospodarskih djelatnosti
razgraničene su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora u
mj. 1:5000.
(3) Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:
-poslovne građevine,
-ugostiteljsko-turističke građevine.
2.1. Uvjeti smještaja poslovnih građevina
Članak 19.
Poslovne građevine moguće je smjestiti na površinama:
-poslovne - pretežito uslužne (K1),
-poslovne - pretežito trgovačke (K2),
-poslovne - pretežito komunalno servisne namjene (K3),
-mješovite namjene pretežito poslovne (M2).
Članak 20.
(1) K1-1 - površina poslovne namjene - pretežito uslužne namijenjena gradnji
poslovne građevine u kojoj je moguć smještaj uslužnih, poslovnih, trgovačkih i
sličnih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Uvjeti smještaja i načina
gradnje su:
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 500 m2 ;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 10,0 m od regulacijskog pravca. U
slučaju rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća
udaljenost od regulacijskog pravca;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 6,0 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice;
-ograda može biti najveće visine 2,0 m, osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi.
Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno u građevini i/ili na površini
građevne čestice. Dio parkirališno/garažnih mjesta moguće je urediti kao javna.
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
(2) K1-2 i K1-3 - postojeće građevine poslovne pretežito uslužne namjene.
Uvjeti smještaja i načina gradnje su:
-moguća je rekonstrukciji postojeće građevine ili izgradnja nove, a dopušten
je i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu -
ugostiteljsko- turističke, trgovačke i sl. namjene.
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 500 m2 ;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 10,0 m od regulacijskog pravca. U
slučaju rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća
udaljenost od regulacijskog pravca;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice;
-građevna čestica se prema javnim prometnim površini uređuje sadnjom drveća
i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa sigurno odvijanje prometa i ulaz u
građevinu. Prema zonama pretežito stambene namjene ogradu građevne čestice
treba oblikovati kao živicu od zimzelenih biljnih vrsta najmanje visine 1.5 m
(kao zaštitni zeleni tampon prema susjednim parcelama) ;
-ograda može biti najveće visine 2,0 m, osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
-zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša;
-uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevine su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvijte sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
Članak 21.
(1) K2-1 i K2-3 - postojeće građevine trgovačke namjene. Uvjeti smještaja i
načina gradnje su:
-moguća je rekonstrukciji postojeće građevine trgovačke namjene ili
izgradnja nove, a dopušten je i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju
osnovnu namjenu - ugostiteljsko-turističke, uslužne i sl. namjene.
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 500 m2 ;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 10,0 m od regulacijskog pravca. U
slučaju rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća
udaljenost od regulacijskog pravca;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-građevna čestica se prema javnim prometnim površini uređuje sadnjom drveća
i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa sigurno odvijanje prometa i ulaz u
građevinu. Prema zonama pretežito stambene namjene ogradu građevne čestice
treba oblikovati kao živicu od zimzelenih biljnih vrsta najmanje visine 1.5 m
(kao zaštitni zeleni tampon prema susjednim parcelama);
-ograda može biti najveće visine 2,0 m osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
-zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša;
-uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevine su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvijte sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
(2) K2-2 - površina poslovne namjene - pretežito trgovačke namijenjene
gradnji poslovne građevine u kojoj je moguć smještaj trgovačkih, uslužnih,
komunalno servisnih i sličnih sadržaja. Uvjeti smještaja i načina gradnje su:
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 1000 m2;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati dvije podrumske i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova. Smjer dominantnog sljemena krova definira se
usporedno u odnosu sa slojnicama terena.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 5,0 m od regulacijskog pravca.
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 6,0 m.
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 20% građevne čestice;
-ogradu građevne čestice prema zonama pretežito stambene namjene treba
oblikovati kao živicu od zimzelenih biljnih vrsta najmanje visine 1.5 m (kao zaštitni
zeleni tampon prema susjednim parcelama);
-ograda može biti najveće visine 2,0 m osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi.
Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno u građevini i/ili na površini
građevne čestice.
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
(3) K2-4 - površina poslovne namjene - pretežito trgovačke namijenjena
gradnji poslovne građevine u kojoj je moguć smještaj trgovačkih, uslužnih,
komunalno servisnih i sličnih sadržaja. Uvjeti smještaja i načina gradnje su:
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 500 m2 ;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 5,0 m od regulacijskog pravca,
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 25% građevne čestice;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi.
Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno u građevini i/ili na površini
građevne čestice;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
(4) K2-5 - postojeće građevine trgovačke namjene. Uvjeti smještaja i načina
gradnje su:
-moguća je rekonstrukciji postojećih građevine trgovačke namjene ili
izgradnja nove, a dopušten je i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju
osnovnu namjenu - ugostiteljsko-turističke, uslužne i sl. namjene.
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 500 m2 ;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 10,0 m od regulacijskog pravca. U
slučaju rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća
udaljenost od regulacijskog pravca;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice;
-građevna čestica se prema javnim prometnim površini uređuje sadnjom drveća
i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa sigurno odvijanje prometa i ulaz u
građevinu. Prema zonama pretežito stambene i javne namjene ogradu građevne
čestice treba oblikovati kao živicu od zimzelenih biljnih vrsta najmanje visine
1.5 m (kao zaštitni zeleni tampon prema susjednim parcelama);
-ograda može biti najveće visine 2,0 m osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi.
Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno u građevini i/ili na površini
građevne čestice.
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
-zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša;
-Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevine su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvijte sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
(5) K2-6 - površina poslovne namjene - pretežito trgovačke namijenjene
gradnji poslovne građevine u kojoj je moguć smještaj trgovačkih, uslužnih,
komunalno servisnih i sličnih sadržaja. Uvjeti smještaja i načina gradnje su:
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 1000 m2;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova. Smjer dominantnog sljemena krova definira se
usporedno u odnosu sa slojnicama terena.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 10,0 m od regulacijskog pravca.
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 6,0 m. Pristup na građevnu česticu moguće je ostvariti i s
javne cestu uz suglasnost nadležne uprave za ceste;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice;
-građevna čestica se prema javnim prometnim površinama uređuje sadnjom drveća
i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa sigurno odvijanje prometa i ulaz u
građevinu. Širina zelenog pojasa iznosi najmanje 10 metara od ruba glavne
mjesne ulice.
-Prema zonama pretežito stambene namjene ogradu građevne čestice treba
oblikovati kao živicu od zimzelenih biljnih vrsta najmanje visine 1.5 m (kao
zaštitni zeleni tampon prema susjednim parcelama);
-ograda može biti najveće visine 2,0 m osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi.
Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno u građevini i/ili na površini
građevne čestice.
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komu
nalne mreže s pripadajućim objektima i površinama i
prikazani na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.),
te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne
mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na
susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
Članak 22.
Uvjeti za izgradnju na površinama poslovne pretežito komunalno servisne
namjene (K3-1 i K3-2) su:
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-građevine se grade na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim
građevnim česticama;
-minimalna veličina građevne čestice je 500 m2 ;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći kis nadzemno je 2,0;
-građevina može imati jednu podrumsku i dvije nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 11,00 metara, visina građevine mora
biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Izbjegavati svijetle i
reflektirajuće boje pokrova.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 10,0 m od regulacijskog pravca. U
slučaju rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati postojeća
udaljenost od regulacijskog pravca;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice;
-građevna čestica se prema javnim prometnim površini uređuje sadnjom drveća
i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa sigurno odvijanje prometa i ulaz u
građevinu. Prema zonama pretežito stambene namjene ogradu građevne čestice
treba oblikovati kao živicu od zimzelenih biljnih vrsta najmanje visine 1.5 m
(kao zaštitni zeleni tampon prema susjednim parcelama);
-ograda može biti najveće visine 2,0 m ,osim iznimno, kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebnu za redovitu
upotrebu građevine što uključuje i potrebne parkirališno garažne površine
korisnika građevine prema normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4. Način
i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
-zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša;
-Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevine su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvijte sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
Članak 23.
Uvjeti za izgradnja, odnosno rekonstrukcija građevina poslovne namjene na
zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne
(M2-1) su:
-na građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja jedne samostojeće građevina
osnovne namjene;
-minimalna veličina građevne čestice je 600 m2, a najveća
dopuštena površina građevinske čestice iznosi 2.000 m2;
-na parceli može biti više građevina, ovisno o tehnološkom procesu;
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najviše 200 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do
0,3;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) iznosi do 1,2;
-građevina može imati jednu podrumsku i 3 nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 9,0 m, a najveća ukupna visina je
13,0 m;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu ukupne visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara. Kod rekonstrukcije i
dogradnje može se zadržati postojeća udaljenost i ako je manja od navedene;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca prometnice mora biti najmanje
10 metara, odnosno mora pratiti liniju uličnog poteza kada je ta udaljenost
manja od 10 m;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-građevna čestica se prema prometnoj i javnoj površini uređuje sadnjom
drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice, a prema
susjednim česticama druge namjene
mora biti izveden zaštitni zeleni pojas zasađen visokim zelenilom;
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina iznosi 1,5 m,
pri čemu se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, beton, opeka), do visine od
0,5 m, a preostali dio kao transparentna ograda metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili se ograda izvodi kao zeleni nasad (živica i sl.);
-ograda na međi prema susjednim građevnim česticama izvodi se od kamena,
zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala do visine 1,8 m.
-radi visinskih razlika terena prilikom uređenja građevne čestice mogu se
izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće
od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od
najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada
se ozelenjavaju;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebno za redovitu
upotrebu građevine što uključuje utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila,
potrebne parkirališno garažne površine korisnika građevine prema normativu
utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje;
-arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevine moraju biti primjereni
lokalnim uvjetima, osobito na potezu glavne prometnice;
-prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i
sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš
ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada
na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih
utjecaja;
-zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša;
-kod rekonstrukcije građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i
visina veći od propisanog mogu se zadržati ali bez povećavanja;
Članak 24.
Uvjeti za izgradnju, odnosno rekonstrukciju pomoćnih i manjih građevina
gospodarske namjene na građevnim česticama druge namjene (javne i
društvene, ugostiteljsko-turističke i stambene namjene) su:
-izgradnja pomoćne i manje građevine gospodarske namjene izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
-pomoćne i poslovne građevine mogu se graditi prislonjene uz osnovnu
građevinu, kao samostojeće građevine i na međi, kao dvojne građevine;
-najveća dozvoljena etažna visina pomoćne građevine je nadzemna etaža i
podrum (Po+Pr);
-najveća dozvoljena visina iznosi 4 m,
-tlocrtna površina ne može biti veća od 50% tlocrtne površine osnovne
građevine;
-oblikovanje građevine i upotreba materijala mora biti u skladu s građevinom
osnovne namjene;
-namjene udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6 m;
-najmanja udaljenost od granice susjednih građevnih čestica mora biti:
.ako se gradi kao slobodnostojeća, od granice građevinske čestice mora biti
udaljene najmanje 3 m,
.ako se gradi kao poluugrađena, mora od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora
riješiti unutar pripadajuće građevinske čestice,
-krovišta pomoćnih građevina kao ravna i kosa (jednostrešna ili dvostrešna)
sa nagibom i pokrovom koji je u skladu sa pokrovom osnovne građevine.
-najmanje udaljenosti od granica građevinske čestice primjenjuju se i na
sabirne jame;
-postojeće gospodarske poslovne građevine u izgrađenim dijelovima mješovite
namjene - (M) koje su veće od prethodno utvrđenog mogu se zadržati te je
dozvoljena rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita;
-površina građevinske čestice obuhvaća površinu potrebno za redovitu
upotrebu građevine što uključuje utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila,
potrebne parkirališno garažne površine korisnika građevine prema normativu
utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi.
2.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene
Članak 25.
Ugostiteljsko turističke građevine moguće je smjestiti unutar:
-zone ugostiteljsko - turističke namjene (T)
-zone mješovite-pretežito poslovne namjene (M2)
Članak 26.
(1) T1 - odnosu se na postojeću zgradu hotela - pansiona. Uvjeti smještaja i
načina gradnje su:
-namjena građevine je ugostiteljsko - turistička, odnosno moguća je rekonstrukcija
postojećeg pansiona ili izgradnja novog hotela - minimalne kategorije 3*;
-na građevnoj čestici moguća je izgradnja građevina namijenjenih smještaju i
pružanju usluga pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (sportsko-
rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih
djelatnosti, i sl.);
-najveći dopušteni kapacitet hotela je 80 ležajeva,
-najmanja veličina građevne čestice za izgradnju građevine
ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 700 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je postojeći
koeficijent izgrađenosti;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) je postojeći
koeficijent ; iskoristivosti;
-građevina može imati najviše 3 nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine (h) je 13,00 metara;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine;
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica je udaljenost postojeće
građevine od granica susjednih građevnih čestica;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 5 metara;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala. Visina ograde prema javnim površinama može iznositi najviše 150 cm,
a između ostalih susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm;
-parkiranje vozila mora biti na građevnoj čestici ili u slučaju postojeće
izgradnje parkiranje vozila može biti i na susjednoj građevnoj čestici prema
normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj;
(2) T4-1 - odnosu se na postojeći kompleks Talasoterapije. Uvjeti smještaja
i načina gradnje su:
-kompleks je namijenjen djelatnosti zdravstvene zaštite uz pružanje
hotelskog i sličnog smještaja - zdravstvenog turizma;
-moguća je izgradnja građevina namijenjenih smještaju i pružanju
zdravstvenih usluga (poliklinike, ambulante, rehabilitacija i sl.) te usluga
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (sportsko-rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti, i sl.), a
koje čine jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-najveći dopušteni kapacitet smještajnog dijela je 80 ležajeva,
-najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 7500 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do
0,4;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) iznosi do 1,5;
-građevina može imati najviše 3 nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine (h) je 13,00 metara;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine;
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu ukupne visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara. Kod rekonstrukcije i
dogradnje može se zadržati postojeća udaljenost i ako je manja od navedene;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 6 metara;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 40% građevne čestice;
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala. Visina ograde prema javnim površinama može iznositi najviše 150 cm,
a između ostalih susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm;
-parkiranje vozila mora biti na građevnoj čestici prema normativu utvrđenom
člankom 47. ovih Odredbi . Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj;
(3) T4-2 - odnosu se na nekadašnje odmaralište za djecu. Uvjeti smještaja i
načina gradnje su:
-namjena građevine je ugostiteljsko - turistička, odnosno moguća je
rekonstrukcija postojećeg odmarališta ili izgradnja novog kompleksa - minimalne
kategorije 3*;
-na građevnoj čestici moguća je izgradnja građevina namijenjenih smještaju i
pružanju usluga pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (sportsko-
rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih
djelatnosti, i sl.);
-najveći dopušteni kapacitet je 80 ležajeva,
-najmanja veličina građevne čestice za izgradnju građevine
ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 1000 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je postojeći
koeficijent izgrađenosti;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) je postojeći
koeficijent ; iskoristivosti;
-građevina može imati najviše 3 nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine (h) je 13,00 metara;
-građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6
m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granica susjednih
građevnih čestica.;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 6 metara;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice
-krovišta građevina mogu biti ravna i kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao
kosa, nagib je između 18o i 22o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep
mediteranskog tipa.
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala. Visina ograde prema javnim površinama može iznositi najviše 150 cm,
a između ostalih susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm;
-parkiranje vozila mora biti na građevnoj čestici ili u slučaju postojeće
izgradnje parkiranje vozila može biti i na susjednoj građevnoj čestici prema
normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propi
sima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj;
Članak 27.
Uvjeti za izgradnju odnosno rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih
građevina na zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2-1) su:
-moguća je izgradnja građevina namijenjenih smještaju vrste hotel, pansion,
prenoćište i druge vrste ugostiteljskih objekata (hostel, sobe za
iznajmljivanje, apartmani) sa pratećim sadržajima sukladno posebnom propisu;
-na građevnoj čestice može se smjestiti više građevina koje čine
funkcionalnu i uporabnu cjelinu;
-najveći dopušteni kapacitet je 20 ležaja odnosno 10 smještajnih jedinica;
-minimalna veličina građevne čestice je 600 m2, a najveća
dopuštena površina građevinske čestice iznosi 2.000 m2;
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najviše 200 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do
0,3;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) iznosi do 1,2;
-građevina može imati najviše 3 nadzemne etaže pri čemu se i suterenska
etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
-najveća dozvoljena visina građevine je 9,0 m, a najveća ukupna visina je
13,0 m;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine;
-građevina je od granice građevne čestice udaljena najmanje pola ukupne
visine (h/2), ali ne manje od 5,0 m;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 6 metara,
odnosno mora pratiti liniju uličnog poteza kada je ta udaljenost manja od 6 m;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 40% građevne čestice;
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina iznosi 1,5 m,
pri čemu se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, beton, opeka), do visine od
0,5 m, a preostali dio kao transparentna ograda metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili se ograda izvodi kao zeleni nasad (živica i sl.);
-ograda na međi prema susjednim građevnim česticama izvodi se od kamena,
zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala do visine 1,8 m.
-radi visinskih razlika terena prilikom uređenja građevne čestice mogu se
izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće
od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od
najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada
se ozelenjavaju;
-parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice prema normativu
utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi. Parkiranje je moguće riješiti podzemno i
nadzemno;
-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj;
-kod rekonstrukcije građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i
visina veći od propisanog mogu se zadržati ali bez povećavanja.
Članak 28.
Ugostiteljsko - turistički sadržaji i djelatnosti mogu biti smješteni unutar
stambeno-poslovne građevine u zonama mješovite namjene (M1-1, M1-2 i M2-1) i
poslovne građevine u zonama poslovne namjene (K1-1, K1-3, K2-2, K2-3, K2-4,
K2-5) i to na način da u pogledu uvjeta uređenja budu primijenjeni uvjeti smještaja
i načina gradnje koji su propisani za građevine osnovne namjene.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.1. Javne i društvene djelatnosti
Članak 29.
Planom se omogućuje smještaj javnih i društvenih djelatnosti na površinama:
-javne i društvene namjene (D),
-mješovite namjene - pretežito stambene (M1-1, M1-2, M2-1)
-mješovite namjene - pretežito poslovne (M2-1).
Članak 30.
(1) D1 - upravna namjena - odnosu se na postojeću zgradu Policijske postaje
Rab. Uvjeti korištenja prostora su:
-dozvoljene su upravne djelatnosti, prostori za udruge građana, političke
stranke i druge javne organizacije, socijalne udruge i organizacije te kulturne
djelatnosti;
-u sklopu osnovnih građevina moguća je i izgradnja manjih trgovina vezanih
za osnovnu namjenu te manjih ugostiteljskih sadržaja. Ovi prateći sadržaji mogu
zauzimati najviše 25% GBP;
-moguća je promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija,
obnova) ili nova gradnja;
-u slučaju promjene stanja ili nove gradnje moraju se zadržati prostorni
uvjeti i gabariti postojeće zgrade.
(2) D2 - zdravstvena namjena odnosi se na postojeću zgradu Doma zdravlja
Primorsko goranske županije, ispostava Rab. Uvjeti korištenja prostora su:
-dozvoljena namjena je zdravstvena (zdravstvena stanica, ambulanta,
patronažna služba, stomatološke službe, privatne liječničke ordinacije,
specijalističke ambulante i poliklinike, lječilište, ljekarna);
-moguća je promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija,
obnova) ili nova gradnja;
-u slučaju promjene stanja ili nove gradnje moraju se zadržati prostorni
uvjeti i gabariti postojeće zgrade.
(3) D3 - predškolska namjena odnosi se na izgrađeni prostor - Dječji vrtić
»Pahuljica«. Uvjeti korištenja prostora su:
-moguća je promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija,
obnova) ili nova gradnja;
-dozvoljena namjena je predškolska (dječji vrtić, dječje jaslice);
-nisu dozvoljeni prateći sadržaji;
-najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m2;
-najveća dozvoljena etažna visina građevine iznosi dvije nadzemne etaže
(Po+Pr+Pk ili Po+Pr+1kat);
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili
jednaka visini građevine ali ne manje od 6m;
-kig iznosi najviše 0,3 a najveći dopušteni kis je 0,8;
-najmanje 30% ukupne površine građevinske čestice mora biti uređeno kao
parkovno zelenilo;
-parkirališne potrebe potrebno je riješiti na građevnoj čestici prema
normativima člankom 49. ovih Odredbi;
-oblikovanje građevine mora biti suvremeno, a programiranje i projektiranje
unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno posebnim propisima i pravilima struke.
(4) D4 - površina planirana za izgradnju osnovne ili srednje škole prema
slijedećim uvjetima:
-dozvoljena namjena je osnovna ili srednja školska sa otvorenim sportskim
igralištima;
-kig iznosi najviše 0,4 a najveći dopušteni kis je 1,5;
-najveća dozvoljena etažna visina građevine iznosi tri nadzemne etaže s
mogućnošću izgradnje podruma;
-najveća dozvoljena ukupna visina je 14,5 m;
-najmanja udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica mora iznositi
6 m;
-najmanje 25% ukupne površine građevinske čestice mora biti uređeno kao
parkovno zelenilo;
-pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet
da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 m od granice
čestice ne dozvoljava izgradnja otvora;
-uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi lokalnim
uvjetima, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala;
-krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena
tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno
osvjetljenje;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-parkirališne potrebe potrebno je riješiti na građevnoj čestici prema
normativima člankom 49. ovih Odredbi;
-preporučuje se otvoreni koncept škole sa ogradama gdje su one funkcionalno
nužne (primjerice oko sportskih igrališta) i sa mogućnošću višenamjenskog
korištenja i posebnih ulaza / pristupa do sadržaja dvorane, školske knjižnice i
sl..
(5) D5 - vjerska namjena odnosi se na postojeću crkvu sv. Ilije. Promjena
stanja crkve (obnova, dogradnja) moguća je u skladu sa konzervatorskim
uvjetima.
(6) D - površine javne i društvene namjene unutar kojih je moguće na jednoj
građevnoj čestici zajedno s pomoćnim i pratećim građevinama smjestiti građevinu
namijenjenu odvijanju određene društvene djelatnosti za koju se iskaže potreba.
Uvjeti smještaja i načina gradnje su:
-dozvoljena namjena je društvene djelatnosti za koju se iskaže potreba;
-minimalna veličina građevne čestice je 1000 m2;
-najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do 0,5;
-najveći dopušteni kis je 2,0;
-najveća dozvoljena etažna visina građevine iznosi dvije nadzemne etaže s
mogućnošću izgradnje podruma;
-najveća dozvoljena ukupna visina je 11 m;
-najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje
polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5,0 metara;
-građevinski pravac nalazi se na min. 5,0 m od regulacijskog pravca
-najmanje 25% ukupne površine građevinske čestice mora biti uređeno kao
parkovno zelenilo;
-uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi lokalnim
uvjetima, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala;
-krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena
tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno
osvjetljenje;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-parkirališne potrebe potrebno je riješiti na građevnoj čestici prema
normativima člankom 49. ovih Odredbi;
-površina namjene D zapadno od planirane škole (oznaka D4) može se koristiti
za izgradnju obrazovne ustanove. U tom slučaju primjenjuju se uvjeti utvrđeni
za izgradnju u zoni namjene D4, a parcelaciju je moguće riješiti integralno i
na dijelu planiranog kolno-pješačkog puta.
Članak 31.
Uvjeti za izgradnja građevina javne i društven djelatnosti unutar površina
druge namjene (mješovite namjene: M1-1, M1-2, M2-1) na zasebnim građevnim
česticama su:
-minimalna veličina građevne čestice je 600 m2, a najveća
dopuštena površina građevinske čestice iznosi 2.000 m2;
-građevina može biti izgrađene na samostojeći način u odnosu na građevine na
susjednim građevnim česticama;
-tlocrtna površina građevine iznosi najviše 200 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do
0,3;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) iznosi do 1,2;
-građevina može imati najviše 3 nadzemne etaže i jednu podrumsku, pri čemu
se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
-najveća dozvoljena visina građevine je 9,0 m, a najveća ukupna visina je
13,0 m;
-krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba kojeg predviđa usvojena
tehnologija građenja pojedine građevine;
-građevina je od granice građevne čestice udaljena najmanje pola ukupne
visine (h/2), ali ne manje od 5,0 m;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca prometnice mora biti najmanje
6 metara;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 40% građevne čestice;
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina iznosi 1,5 m,
pri čemu se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, beton, opeka), do visine od
0,5 m, a preostali dio kao transparentna ograda metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili se ograda izvodi kao zeleni nasad (živica i sl.);
-ograda na međi prema susjednim građevnim česticama izvodi se od kamena,
zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala do visine 1,8 m.
-radi visinskih razlika terena prilikom uređenja građevne čestice mogu se
izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće
od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od
najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada
se ozelenjavaju;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice prema
normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
-da se izvede u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske
barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 32.
Unutar površina mješovite (M), poslovne (K) i ugostiteljsko turističke
namjene (T) mogu se koristiti dijelovi građevine osnovne namjene za javnu i
društvenu namjenu i to na način:
-u pogledu uvjeta uređenja budu primijenjeni uvjeti smještaja i načina
gradnje koji su propisani za osnovne građevine unutar površine pretežite
namjene (M, K, T), odnosno prema programu i normativima osnovne namjene;
-prostori javnih i društvenih sadržaja smještavaju se u načelu u prizemnoj
etaži i ne mogu biti veći od 50% BRP, odnosno kao posebno određeno za stambene
građevine;
-za predškolske ustanove potrebno je ostvariti površinu od najmanje 3m2/djetetu,
a za građevine socijalne skrbi najmanje 15 m2/korisniku;
-da se na građevinskoj čestici osiguraju potrebne parkirališne površine
sukladno normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-da se izvede u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske
barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
3.2. Sportsko - rekreacijska namjena
Članak 33.
Planom se omogućuje smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja na površinama:
-sportsko-rekreacijske namjene (R1 i R2).
-javne i društvene namjene (D),
-ugostiteljsko-turističke namjene (T).
Članak 34.
(1) R1 - sportska dvorana odnosi se na izgrađenu sportsku dvoranu. Planom je
predviđeno zadržavanje građevine u postojećem gabaritima i namjeni.
(2) R2 - prostor planiran za izgradnju građevine i uređenje prostora
sportskih sadržaja jedriličarskog i kajak kluba prema slijedećim uvjetima:
-minimalna veličina građevne čestice je 400 m2;
-tlocrtna površina građevine iznosi najviše 200 m2;
-najveći ukupni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi do
0,4;
-najveći koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) iznosi do 1,5;
-građevina može imati najviše 3 nadzemne etaže;
-najveća dozvoljena visina građevine je 9,0 m, a najveća ukupna visina je
13,0 m;
-krovišta građevina mogu biti ravna i kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao
kosa, nagib je između 180 i 220, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep
mediteranskog tipa;
-građevina je od granice građevne čestice udaljena najmanje pola ukupne
visine (h/2), ali ne manje od 5,0 m;
-udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 6 metara;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m;
-najmanji prirodni ozelenjeni teren je 30% građevne čestice;
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina iznosi 1,5 m,
pri čemu se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, beton, opeka), do visine od
0,5 m, a preostali dio kao transparentna ograda metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili se ograda izvodi kao zeleni nasad (živica i sl.);
-ograda na međi prema susjednim građevnim česticama izvodi se od kamena,
zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala do visine 1,8 m.
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice prema
normativu utvrđenom člankom 49. ovih Odredbi;
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj;
-da se izvede u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske
barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva;
-kod rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine postojeća izgrađenost
građevne čestice, kis i visina
veći od propisanog mogu se zadržati ali bez povećavanja.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 35.
Stambene građevine mogu se graditi kao:
-individualne stambene građevine,
-stambeno - poslovne građevine,
-višestambene građevine.
Članak 36.
Građevine namijenjene stanovanju mogu se graditi u zonama prikazanim na
kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
-individualne stambene građevine (samostojeće, dvojne, u nizu) u zonama M1-1
i M1-2
-stambeno-poslovne građevine (samostojeće, dvojne) u zonama M1-1, M1-2 i
M2-1
-višestambene građevine (samostojeće) u zonama M1-2 i M1-3
4.1. Individualne stambene građevine
Članak 37.
(1) Građevinama individualne stambene izgradnje smatraju se:
-slobodnostojeće građevine koje sadrže najviše 3 stambene jedinice;
-poluugrađene (dvojne) građevine - koja sadrže 2 stambene jedinice ili su
rubne građevine niza, a svaka stambena jedinica može imati najviše 2 stana
izuzev rubnih jedinica niza;
-kuće u nizu koje sadrže najviše 4 stambene jedinice, a svaka stambena
jedinica može imati najviše 1 stan uključujući i rubne jedinice niza.
(2) Unutar individualnih stambenih građevina ili na građevnoj čestici
stambene namjene mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje koji dopunjuju
stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju:
-poslovne - uslužne,
-gospodarske - tihi obrt i zanati kod kojih se ne javljaju: buka, zagađenje
zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš,
-trgovačke - prodavaonice robe dnevne potrošnje max. bruto površine 100 m2;
-ugostiteljsko-turističke - smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje
s najviše 8 ležajeva, odnosno najviše 1 uporabna cjelina (apartman);
-javne i društvene djelatnost (udruge građana, sadržaji kulture, ustanove
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, i sl.).
(3) Prateći sadržaji su dimenzijom i režimom podređeni osnovnoj namjeni i
mogu zauzimati najviše 49% građevinske bruto površine (GBP) na građevnoj
čestici individualne stambene građevine.
Članak 38.
(1) Uvjeti za Izgradnju individualne stambene građevine unutar površina
mješovite pretežito stambene namjene (M1-1 i M1-2) su:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna individualna stambena građevina
te pomoćne i manje građevine gospodarske namjene u okvirima ograničenja
maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih
za sve građevine na građevnoj čestici;
-građevina može biti izgrađene na samostojeći, poluugrađeni i ugrađeni (niz)
način u odnosu na građevine na susjednim građevnim česticama;
-najveća dopuštena građevinska bruto površina (GBP) je 400 m2;
-najmanja površina građevne čestice iznosi:
o 500 m2 za samostojeću građevinu,
o 400 m2 za poluugrađenu građevinu,
o 200 m2 za niz;
-minimalna širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca
građevine iznosi:
o 16 m za samostojeću građevinu,
o 14 m za poluugrađenu građevinu,
o 12 m za niz;
-najmanja tlocrtna projekcija individualne stambene građevine iznosi 64 m2;
-najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi:
o 200 m2 za samostojeću građevinu,
o 120 m2 za poluugrađenu građevinu,
o 100 m2 za niz;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
o 0,3 za samostojeću građevinu,
o 0,4 za poluugrađenu građevinu,
o 0,45 za niz,
o iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom
pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) za sve tipove
izgradnje može biti i 0,5;
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:
o 1,2 + neaktivno potkrovlje za samostojeću
građevinu,
o 1,6 + neaktivno potkrovlje za poluugrađenu
građevinu,
o 1,35 + neaktivno potkrovlje za niz;
-najveći broj etaža građevine je
o 3 nadzemne etaže i podrum za samostojeću
građevinu,
o 3 nadzemne etaže i podrum za poluugrađenu
građevinu,
o 2 nadzemne etaže i podrum za niz;
-najveća dopuštena visina građevine (h), iznosi
o 9,0 m za samostojeću građevinu,
o 9,0 m za poluugrađenu građevinu,
o 6,0 m za niz;
-najveća dopuštena ukupna visina iznosi:
o 13,0 m za samostojeću građevinu,
o 13,0 m za poluugrađenu građevinu,
o 10,0 m za niz;
-najmanja dozvoljena etažna visina je Pr (prizemlje);
-udaljenost građevine od regulacijskog pravca je najmanje 5,0 m, uz glavne
mjesne ulice 6 m, a iznimno manje kod interpolacija u skladu s postojećim
uličnim nizom (kontinuiranim građevinskim pravcem susjednih građevina);
-građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6
m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granica susjednih
građevnih čestica. Iznimno, manja udaljenost od granice susjednih čestica i
susjednog objekta dozvoljava se u izgrađenim dijelovima naselja uz uvjet da se
na toj strani ne mogu projektirati niti izvoditi otvori.
-terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice;
-krovišta građevina mogu biti ravna i kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao
kosa, nagib je između 18o i 22o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep
mediteranskog tipa. Zabranjuje se izgradnja jednostrešnih krovova za izgradnju
stambenih građevina osnovne namjene;
-prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, kao krovni prozori u
ravnini krovne kosine ili u krovnoj kućici, te na zabatnom zidu ovisno o
lokalnim uvjetima;
-najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom;
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina iznosi 1,5 m,
pri čemu se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, beton, opeka), do visine od
0,5 m, a preostali dio kao transparentna ograda metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili se ograda izvodi kao zeleni nasad (živica i sl.);
-ograda na međi prema susjednim građevnim česticama izvodi se od kamena,
zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala do visine 1,8 m.
-radi visinskih razlika terena prilikom uređenja građevne čestice mogu se
izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće
od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od
najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada
se ozelenjavaju;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m , iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, pristup
građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće
dužine 50 m;
-potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) osigurava se na građevnoj
čestici prema normativu min. 1 mjesto + 1PGM / 1 stan;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4. Način i
uvjeti gradnje;
(2) Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvjete sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
4.2. Stambeno - poslovne građevine
Članak 39.
(1) Stambeno-poslovne građevine su građevine koje uz stambene jedinice imaju
i poslovni sadržaj. Stambeno- poslovne građevine mogu imati najviše četiri
uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora.
(2) Poslovni sadržaji stambeno-poslovne građevina su djelatnosti koje
dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju:
-poslovne - uslužne,
-servisne,
-gospodarske - tihi obrt i zanati kod kojih se ne javljaju: buka, zagađenje
zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš,
-trgovačke - prodavaonice robe dnevne potrošnje max. bruto površine 100 m2;
-ugostiteljsko-turističke - smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje
sa najviše 15 ležajeva, odnosno najviše 3 uporabne cjeline (apartmana) i
ugostiteljske djelatnosti, ali samo one koje su vezane za goste pojedinog
(smještajnog) objekta;
-javne i društvene djelatnost (udruge građana, sadržaji kulture, ustanove
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, i sl.).
Članak 40.
(1) Uvjeti za Izgradnju stambeno-poslovne građevine unutar površina
mješovite pretežito stambene namjene (M1-1 i M1-2) i pretežito poslovne namjene
(M2-1) su:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna stambeno- poslovna građevina te
pomoćne i manje građevine gospodarske namjene; u okvirima ograničenja
maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih
za sve građevine na građevnoj čestici;
-građevina može biti izgrađene na samostojeći i poluugrađeni način u odnosu
na građevine na susjednim građevnim česticama;
-najmanja površina građevne čestice iznosi:
o 600 m2 za samostojeću građevinu,
o 400 m2 za poluugrađenu građevinu;
-minimalna širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine
iznosi:
o 20 m za samostojeću građevinu,
o 16 m za poluugrađenu građevinu;
-najmanja tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 64 m2;
-najveća dopuštena tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
o 0,3 za samostojeću građevinu,
o 0,4 za poluugrađenu građevinu,
o iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom
pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) za sve tipove
izgradnje može biti i 0,5;
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:
o 1,2 + neaktivno potkrovlje za samostojeću
građevinu,
o 1,6 + neaktivno potkrovlje za poluugrađenu
građevinu,
-najveći broj etaža je 3 nadzemne etaže i podrum;
-najveća dopuštena visina građevine (h), iznosi 9,0 m, a najveća dopuštena
ukupna visina je 13,0 m;
-najmanja dozvoljena etažna visina je Pr (prizemlje);
-udaljenost građevine od regulacijskog pravca je najmanje 5,0 m, uz glavne
mjesne ulice 6 m, a iznimno manje kod interpolacija u skladu s postojećim
uličnim nizom (kontinuiranim građevinskim pravcem susjednih građevina);
-građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6
m od susjedne građevine
osnovne namjene i ne manje od 3 m od granica susjednih
građevnih čestica. Iznimno, manja udaljenost od granice susjednih čestica i
susjednog objekta dozvoljava se u izgrađenim dijelovima naselja uz uvjet da se
na toj strani ne mogu projektirati niti izvoditi otvori.
-terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice;
-krovišta građevina mogu biti ravna i kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao
kosa, nagib je između 18o i 22o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep
mediteranskog tipa. Zabranjuje se izgradnja jednostrešnih krovova za izgradnju
stambenih građevina osnovne namjene;
-prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, kao krovni prozori u
ravnini krovne kosine ili u krovnoj kućici, te na zabatnom zidu ovisno o
lokalnim uvjetima;
-najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom;
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu
površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina iznosi 1,5 m,
pri čemu se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, beton, opeka), do visine od
0,5 m, a preostali dio kao transparentna ograda metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili se ograda izvodi kao zeleni nasad (živica i sl.);
-ograda na međi prema susjednim građevnim česticama izvodi se od kamena,
zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala do visine 1,8 m.
-radi visinskih razlika terena prilikom uređenja građevne čestice mogu se
izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće
od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od
najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada
se ozelenjavaju;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m , iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, pristup
građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće
dužine 50 m;
-potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) osigurava se na građevnoj
čestici prema normativu min. 1 mjesto + 1PGM / 1 stan;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
(2) Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvjete sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
4.3. Višestambene građevine
Članak 41.
(1) Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od četiri
odvojene stambene jedinice.
(2) U višestambenim građevina mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje
koji dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju:
-poslovne - uslužne,
-gospodarske - tihi obrt i zanati kod kojih se ne javljaju: buka, zagađenje
zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš,
-trgovačke - prodavaonice robe dnevne potrošnje max. bruto površine 100 m2;
-javne i društvene djelatnost (udruge građana, sadržaji kulture, ustanove
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, i sl.).
(3) Prateći sadržaji mogu se planirati u nižim etažama uz uvjet da ukupna
površina poslovnog prostora može biti najviše 40% građevinske bruto površine
(GBP) višestambene građevine.
Članak 42.
(1) Uvjeti za izgradnja višestambenih građevina unutar površina mješovite
pretežito stambene namjene (M1-2 i M1-3) su:
-građevine budu izgrađene na samostojeći način u odnosu na građevine na
susjednim građevnim česticama;
-površina građevne čestice za samostojeće način gradnje iznosi minimalno
1200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2;
-najveći broj etaža građevine je 3 nadzemne etaže i podrum;
-visina građevine (h), iznosi 12,0 m;
-udaljenost građevine od regulacijskog pravca je najmanje 5,0 m, uz glavne
mjesne ulice 6 m, a iznimno manje kod interpolacija u skladu s postojećim
uličnim nizom (kontinuiranom građevinskim pravcem susjednih građevina);
-građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6
m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granica susjednih
građevnih čestica. Iznimno, manja udaljenost od granice susjednih čestica i
susjednog objektima dozvoljava se u izgrađenim dijelovima naselja uz uvrijet da
se na toj strani ne mogu projektirati niti izvoditi otvori.
-terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice;
-krovišta građevina mogu biti ravna i kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao
kosa, nagib je između 18o i 22o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep
mediteranskog tipa. Zabranjuje se izgradnja jednostrešnih krovova za izgradnju
stambenih građevina osnovne namjene;
-prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, kao krovni prozori u
ravnini krovne kosine ili u krovnoj kućici, te na zabatnom zidu ovisno o
lokalnim uvjetima;
-najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom;
-radi visinskih razlika terena prilikom uređenja građevne čestice mogu se
izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom
zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti,
a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta,
može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi
kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade
do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju;
-građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje
širine kolnika od 5,5 m , iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, pristup
građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće
dužine 50 m;
-komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni
od prostora za pristup prostorima dodatnih sadržaja. Iznimno, sadržaji koji se
prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati
pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima;
-potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) osigurava se na građevnoj
čestici prema normativu min. 1 mjesto + 1PGM / 1 stan;
-garaže za smještaj vozila korisnika višestambenih građevina grade se unutar
gabarita višestambene građevine ili kao slobodnostojeće građevine za zasebnoj
građevinskoj čestici udaljenoj najmanje 3 m od granice građevinske čestice;
-garaže izgrađene za potrebe višestambene građevine ne mogu se prenamijeniti
u sadržaje druge namjene;
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
(2) Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina su:
-dozvoljena je rekonstrukcija građevina čija je građevna čestica manja od
Planom utvrđene za novu gradnju;
-postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina veći od propisanog
mogu se zadržati ali bez povećavanja,
-udaljenosti od regulacijskog pravca i susjednih građevnih čestica koje su
manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne
smanjuju te da zadovoljavaju uvjete sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.
5.UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 43.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao
linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
-sustav prometa: kopneni (kolni, pješački) i pomorski (luka otvorena za
javni promet lokalnog značaja),
-sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,
-javnu komunalnu i drugu infrastrukturu:
ovodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih
voda),
orazvoj infrastrukturnog sustava uređenja vodotoka
oenergetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata
(elektroopskrba, javna rasvjeta).
(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka
grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima
nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite
okoliša.
Članak 44.
(1) U grafičkom dijelu UPU-a prikazan je smještaj trasa, građevina i uređaja
infrastrukturnih sustava. U postupku izrade projektne dokumentacije dozvoljene
su prostorne prilagodbe sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima, te
potrebama potrošača, koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.
(2) Trase infrastrukturnih sustava treba planirati tako da se prvenstveno
koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova te da ne
razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina.
(3) Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora
određenih za druge pretežite namjene utvrđene Planom, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se
za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
(4) Na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje, grafički su
određeni uvjeti priključenja zona na infrastrukturnu mrežu.
Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na
javnim površinama. Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno zona
ako je istovjetna građevnoj čestici, mogu se priključiti na infrastrukturnu
mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 45.
(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i
rekonstrukciju ulične mreže naselja Palit, određen je sustav i hijerarhija te
su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica, odnosno
javnih ulica.
(2) Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plane čine:
-glavne mjesne ulice (GMU),
-sabirne ulice (SU),
-ostale ulice (OU),
-kolno-pješačke površine (KP).
(3) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i
građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem
projektne dokumentacije.
Članak 46.
(1) Prometnice osnovne ulične mreže prikazane su na kartografskom prikazu
2.A. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet i definirane
su osim, planiranim poprečnim profilima te planskim koridorima prometnice.
(2) Planski koridor određen je za važnije planirane i postojeće prometnice
za koje se zbog njihovog ranga, topografskih karakteristika terena ili potrebne
rekonstrukcije rezervira širi planski koridor od onoga koji je označen kao
površina prometnice. Navedeni koridor ucrtan je na kartografskom prikazu 3.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
(3) Dijelovi prometnice kao što su potporni zidovi, usjeci i nasipi mogu se
graditi i izvan prostora označenog kao površina prometnice, a unutar koridora
prometnice tj. u područjima druge namjene ukoliko se glavnim projektom
prometnice pokaže da njihova izgradnja nije moguća unutar planiranog prostora
za izgradnju prometnice.
(4) Od planom utvrđenih trasa prometnica može se odstupiti po horizontalnoj
i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba
prilagođavanja trase tehničkim uvjetima. Osnovna funkcionalna struktura
prometnica unutar obuhvata Plana ne smije se mijenjati.
(5) Osnovni minimalni prometni uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju ulične
mreže su:
-nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada, koji bi
sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi
zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet;
-najmanja širina kolnika sabirne ulice iznosi 6 m, a ostalih ulica 5,5 m.
Gdje širina postojećih koridora glavnih mjesnih ulica dozvoljava, treba izvesti
kolnik širine 7 m;
-Iznimno, ukoliko lokalne prilike (postojeća izgrađenost) to ne omogućuju,
kolnici prometnica koje su prikazane u kategoriji »ostalih ulica naselja« mogu
biti i uži, ali ne uži od 5,5 m za dvije prometne trake, odnosno 3,5 m za jednu
prometnu traku;
-samo jedna prometna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu
kolnika do najviše 300 m, pod uvjetom da se na svakih 150 m uredi ugibalište;
-sva križanja planirana su kao klasična križanja u nivou i moraju biti
izvedena sa radijusima koji omogućavaju nesmetan promet svih kategorija vozila;
-u zonama križanja svih ulica zabranjena je sadnja živica, podizanje
neprovidnih ograda i postava kontejnera za sakupljanje otpada kako bi se
osigurala punu preglednost križanja;
-minimalna širina prometnog traka za pješake glavne gradske ulice iznosi 160
cm, sabirne ulice izvode se sa minimalno jednostranim nogostupom širine 160 cm,
a ostale ulice izvode se sa ili bez nogostupa (ovisno o lokalnim uvjetima);
-uz glavne mjesne prometnice radi postizanja bolje slike ulice u planiranom
zelenom pojasu treba zasaditi drvorede;
-uz sabirne prometnice, tamo gdje to predviđena širina zelenog pojasa
dopušta, moguća je izgradnja parkirališta u koridoru prometnice. Parkiralište
treba kombinirati s drvoredom u omjeru 1 mjesto za stablo na najviše tri
parkirališna mjesta;
-sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati,
graditi i uređivati na način da se omogući vođenje mreže elektroničkih
komunikacija te javne, komunalne i druge infrastrukture;
-prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se
ne ugrožava promet;
-intervencijska vozila moraju imati pristup svim građevinama na način da
zadovoljavaju osnovne uvjete iz posebnih propisa;
-sve prometne površine moraju biti izvedene tako da na njima nema zapreka za
kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Površine za kretanje pješaka
Članak 47.
(1) Uređenje pločnika za kretanje pješaka - nogostupa - predviđa se uz
kolnike u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika i prostornim
mogućnostima uvjetovane postojećom izgradnjom. Širine planiranih nogostupa
prikazane su i utvrđene poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2A.
Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet.
(2) Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati i kao pješačke
staze (prečaci, pješački putevi, staze, šetnice) i između usporednih ulica.
Najmanja širina pješačke staze iznosi 1,6 m.
(3) Pješačke staze moraju se izvesti kao ravne ili sa blagim rampama koje
omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima. Na
raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika moraju
se ugraditi spušteni rubnjaci.
Javni prijevoz putnika
Članak 48.
(1) Predviđa se korištenje glavnih mjesnih ulica za javni autobusni
prijevoz. Autobusna stajališta moguće je smještavati unutar koridora ulica u
skladu s posebnim propisom.
(2) Na stajalištima javnog prijevoza obavezna je postava nadstrešnica za
zaklon putnika.
(3) Stajališta javnog prijevoza moraju biti izvedena bez arhitektonskih
barijera kako bi se omogućilo korištenje osobama sa teškoćama u kretanju.
Visinu ulaznih perona treba prilagoditi vozilima kako bi se ulaz sa perona u
vozilo ostvario bez većih visinskih razlika.
5.1.1. Promet u mirovanju - parkirališta i garaže
Članak 49.
(1) Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata određena je namjenom
i veličinom građevina.
(2) Smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je
predvidjeti na građevnoj čestici građevine. Iznimno, parkirališta i garaže mogu
se uređivati i graditi i na zasebnoj građevnoj čestici kao skupni javni ili
privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu.
(3) Rješavanje parkiranja za potrebe javnih i društvenih sadržaja osim na
njihovoj čestici moguće je i na zasebnoj parceli ili u uličnom koridoru,
ukoliko to omogućuje njegova širina te kada takvo rješenje ne ometa pristup
interventnim vozilima.
(4) Ovisno o vrsti i namjeni građevina i djelatnosti koje se obavljaju u
njima, potrebno je osigurati najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta za
osobna vozila prema slijedećim normativima:
Namjena građevine broj parkirališnih / garažnih mjesta jedinica
stanovanje 1 mjesto + 1 stan
trgovine do 200 m21 mjesto 10 m2 površine
trgovine preko 200 m21 mjesto 20-35 m2, ali ne manje
od 40PM
drugi poslovni sadržaji 1 mjesto 15 m2 površine
restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedeća mjesta
gospodarska namjena 1mjesto + 1 4 zaposlenika
hoteli, pansioni, moteli 1mjesto + 5 2 ležaja
privatno iznajmljivanje 1mjesto + 1 apartman
1 mjesto 3 ležaja
sportska dvorana s igralištem 1 mjesto 20 sjedećih mjesta
Škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika
(5) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se
zaokruživanjem na slijedeći veći broj, ukoliko se radi o decimalnom broju.
(6) U bruto izgrađenu površinu za izračun parkirališno- garažnih potreba ne
računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.
(7) Nova parkirališta, naročito većih kapaciteta (više od 50 parkirališnih
mjesta) potrebno je projektirati i graditi sa obaveznim sađenjem stabala u
rasteru parkirališnih mjesta. Ukoliko se na građevnoj čestici gradi
parkiralište za više od 25 parkirališnih mjesta tada uz rub površine za
parkiranje (prema ulici) treba zasaditi živicu visine 1,20 m.
(8) Ukoliko se parkiralište izvodi u koridoru ulice, preporučljivo je plohu
parkirališta izvesti u drukčijem materijalu od plohe kolnika (granitne kocke,
betonski prefabrikati i sl.).
(9) Na javnim parkiralištima i parkiralištima javnih i društvenih te
trgovačkih namjena najmanje 5% od ukupnog broja parkirališta mora biti uređeno
za parkiranje vozila invalidnih osoba, a na parkiralištima s manje od 20 PM
najmanje 1 PM mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.
(10) Pored svih građevina javne i društvene namjene potrebno je predvidjeti
i parkirališta za bicikle. Sve trgovine korisne površine veće od 100 m2
moraju ispred trgovina imati stalak za bicikle.
Članak 50.
(1) Javna parkirališta oznake P predstavljaju izdvojene javne parkirališne
ili garažne površine, kao i javne parkirališne površine u sklopu uličnih
koridora sabirnih ulica (označeno u poprečnom presjeku ulice na kartografskom
prikazu 2.A Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet kao
uzdužno ili okomito smještena parkirališna mjesta (PM) u odnosu na kolnik. Pri
rekonstrukciji prometnih površina potrebno je zadržati postojeći broj
parkirališnih mjesta, te po mogućnosti interpolirati nova PM.
(2) Javno parkiralište P1 je postojeće parkiralište koje je moguće
rekonstruirati uz zadržavanje postojećeg broja parkirališnih mjesta, te po
mogućnosti interpolirati nova PM.
(3) Javno parkiralište P2 je postojeće parkiralište hotela za koje se
planira rekonstrukcija. Obzirom na konfiguraciju terena moguće je planirati
parkiralište u nivoima ili garažu sa mogućnošću izvedbe više podrumskih etaža,
kapaciteta najmanje 100 PM. Dio parkirališnih/garažnih mjesta mora biti javan,
a broj javnih parkirališnih/garažnih mjesta odredit će se projektnom dokumentacijom
temeljem sporazuma između vlasnika i Grada.
(4) Javne garažno - parkirne građevine moguće je graditi na površinama
mješovite pretežito poslovne namjene (M2- 1) i poslovne namjene (K1).
(5) Izgradnja garažno-parkirne građevine moguća je prema sljedećim uvjetima:
-namjena građevine je javna garaža. Unutar građevine može se smještati
poslovni prostor.
-pristup u garaže sa javne prometne površine treba izvesti na način da on
nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
-minimalna širina pristupa na prometnu površinu je 6 m, nagiba najviše
12,5%,
-kapacitet garaže je najmanje 50 parkirnih mjesta,
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 1,0. u podzemnom dijelu
i 0,80 u nadzemnom dijelu,
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je 5,0,
-visina građevine iznosi do 9 m.
-građevina može imati podzemne i najviše 3 nadzemne etaže.
-podzemni dio građevine javne garaže može se izvesti i ispod prometnih i
zelenih površina uz uvjet da se nakon izgradnje garaže predmetne površine
ponovno stave u raniju funkciju,
-oblikovanje građevine provodi se prema načelima suvremenog građenja u
skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama,
-uvjeti i kriteriji priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.
Način i uvjeti gradnje;
-mjere zaštite okoliša: zaštita prirode, sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
5.1.2. Pomorski promet
Članak 51.
(1) Planom je određena morska luka za javni promet lokalnog značaja (L8)
čije su granice prikazane na kartografskim prikazima: 1. Korištenje i namjena
površina i 2.A Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet.
Raspored funkcionalnih cjelina unutar luke prikazan je na kartografskom prikazu
4. Način i uvjeti gradnje.
(2) Zonu luke čini lučko područje (L8) koje obuhvaća površine kopna i mora
namijenjene djelatnostima priveza i odveza brodova, ribarskih, sportskih i
drugih brodica.
(3) U akvatoriju luke rekonstruiraju se, grade i uređuju lukobrani, gatovi,
zaštitna obala i obala za privez.
(4) Na kopnenom dijelu luke rekonstruiraju se i uređuju građevine i uređaji
u funkciji luke i ostali prateći sadržaji, te oprema za sportove na vodi.
(5) Kopneni dio luke, potrebno je urediti na način da se postigne osovinski
pritisak od 100 kN, u minimalnoj širini od 3 m, kako bi se osigurala
interventna komunikacija do sadržaja uz obalu.
(6) Ostali prateći sadržaji luke su: privezna oprema, dizalica nosivosti do
5,0 t, protupožarna oprema te poslovni sadržaji (ugostiteljstvo, usluge).
(7) Prateći sadržaji mogu se planirati uz uvjet da ne remete odvijanje
osnovnih lučkih djelatnosti (privez i odvez).
Članak 52.
(1) Za lučko područje određene su funkcionalne cjeline:
-sport na moru (SM) - dio luke namijenjen za vezove i potrebe sportskih
klubova (jedriličarski i kajakaški klub),
-komunalni vez (KV) - dio luke namijenjen vezivanju brodica domicilnog
stanovništva, sukladno posebnom propisu,
-nautički vez (NV) - dio luke namijenjen vezivanju nautičkih plovila i
plovila u tranzitu,
-suhi vez (SV) - prostor za cjelogodišnji smještaj plovila,
-zajednički dio luke (ZD) - dio luke namijenjen smještaju pratećih sadržaja
i zajedničkom korištenju.
(2) Raspored i veličina funkcionalnih cjelina načelan je. Konačni raspored i
veličina funkcionalnih cjelina utvrdit će se projektnom dokumentacijom.
(3) Okvirni kapaciteti priveza unutar funkcionalnih cjelina, utvrđeni
temeljem idejnog rješenja izrađenog u postupku izrade Plana su:
morski vez:120 komunalnih vezova i 20 vezova sportskih klubova
199 tranzitnih, javnih, komercijalnih vezova
suhi vez: 60 komunalnih vezova i vezova sportskih
klubova
30 tranzitnih, javnih, komercijalnih vezova.
Članak 53.
(1) Prateći sadržaji luke su: privezna oprema, dizalica nosivosti do 5,0 t,
protupožarna oprema te poslovni sadržaji (ugostiteljstvo, usluge).
(2) Prateći sadržaji luke smještaju se unutar zajedničkog dijela luke (ZD).
Za potrebe njihova smještanja mogu se koristiti postojeći objekti ili se mogu
postaviti jednostavne građevine, kao što su kiosci i druge građevine gotove
konstrukcije.
(3) Jednostavne građevine postavljaju se uz sljedeće uvjete:
-izvode se kao tipske građevine urbane opreme određene za čitavo područje
Grada, tlocrtne površine do 25 m2 i visine najviše 3,0 m,
-moraju imati priključke na komunalnu infrastrukturu ovisno o namjeni,
-njihov smještaj i postava u prostoru luke ne smije ometati i predstavljati
opasnost za kretanje pješaka i interventnih vozila ili ometati odvijanje
osnovne djelatnosti.
-Izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja pojedine
građevine na području Grada Raba utvrđuje se odlukom nadležnog izvršnog ili
predstavničkog tijela.
(4) Kopneni dio luke koji je određen Prostornim planom uređenja Grada Raba
čini i kolno - pješačka površina koja mora biti u javnom korištenju i uređena
na način da je oblikovno i funkcionalno usklađena s pješačkim površinama koje
graniče sa kopnenim dijelom luke.
(5) Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama i prikazani na kartografskom prikazu 4.
Način i uvjeti gradnje.
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge
povezne opreme
Članak 54.
(1) Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničkih komunikacija
prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. Prometna, ulična, komunalna i
infrastrukturna mreža - Elektroničke komunikacije.
(2) Način gradnje elektroničke komunikacijske mreže prikazan je idejnim
rješenjem mreže elektroničkih komunikacija. Pri izradi projekata za pojedine
segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći
do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, proizišle
iz predloženog projektnog rješenja. Na promijenjena rješenja potrebno je
prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.
Uvjeti za gradnju mreže elektroničkih komunikacija po javnim površinama
(glavne trase)
Članak 55.
(1) Sve zračne vodove elektroničkih komunikacija treba zamijeniti podzemnim
kabelima, a postojeće kabele dopuniti na kompletnu podzemnu EK mrežu.
(2) Razvoj mreže elektroničkih komunikacija potrebno je planirati u skladu
sa suvremenim tehnološkim rješenjima. Vodove treba izvoditi na za to propisima
određenim dubinama.
Uvjeti za priključke građevina na javnu mrežu elektroničkih komunikacija
Članak 56.
(1) U postupku izdavanja akata kojima se odobrava gradnja, potrebno je
uvjetovati izgradnju priključne distributivne kanalizacije elektroničkih
komunikacija (EK) od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se
građevina gradi prema uvjetima regulatora i posebnih propisa.
(2) U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne
smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti
ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili
podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti
suglasnost vlasnika komunikacijskog voda, opreme i spojnog puta radi
poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.
(3) Za svaku građevinu na vlastitoj građevnoj čestici potrebno je izgraditi
distributivnu kabelsku kanalizaciju elektroničkih komunikacija (EK) za priključenje
građevine na mrežu elektroničkih komunikacija.
Uvjeti za smještaj elemenata mreže elektroničkih komunikacija i povezne
opreme na javnim površinama
Članak 57.
Za pojedine elemente mreže elektroničkih komunikacija potrebno je osigurati
odgovarajući prostor:
-javna telefonska govornica 1 m2
-ormar (kabinet) za smještaj UPS-a 10-20 m2
-kabinet za smještaj UPS-a do 20 m2
-kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor
za smještaj)
-montažni kabelski zdenci - prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi
rova - gabariti zdenaca su tipizirani).
Pokretne komunikacije
Članak 58.
(1) Izgradnja baznih stanica pojedinih koncesionara vršiti će se u skladu sa
važećim zakonima i podzakonskim aktima.
(2) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EIK) i povezna oprema prema
načinu postavljanja, dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i
poveznu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat), i elektroničku
komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu na samostojećim antenskim
stupovima.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno u zoni obuhvata
ovog plana. Sustav pokretnih komunikacija razvija se postavljanjem antenskih
prihvata
(4) Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme na građevinama mora biti u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba
određenih posebnim propisima.
Najveća visina krovnih prihvata je 5 m iznad sljemena krova (ili plohe
ravnog krova). Nije dozvoljeno postavljanje krovnih prihvata na zgradama
dječjih ustanova (škole i vrtići). Za postavljanje antenskih uređaja u zonama
zaštite kulturnog naslijeđa potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog
Konzervatorskog odjela.
5.3. Uvjeti gradnje javne komunalne i druge infrastrukturne mreže
5.3.1. Uvjeti gradnje energetskih sustava
Elektroopskrba
Članak 59.
(1) Opskrba električnom energijom osigurati će se odgovarajućim korištenjem
prostora i određivanjem prostora, objekata za prijenos energije, trasa i
koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog
sustava te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih
razina.
(2) Postojeće i planirane građevine i mreže sustava elektroopskrbe prikazane
su na kartografskom prikazu 2C. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna
mreža - Elektroopskrba.
Članak 60.
(1) Planom su definirane građevine u funkciji energetike - transformacija i
prijenos energenata:
-trafostanice 20/0,4 kV Idila1, Markovine, Barišići, Monte Stipe, Kokošica,
Konfekcija Nova, Palit, Dudići Sv.Ilija, Vidi;
-trafostanica 110/35 kV Rab (naposredno uz granicu obuhvata Plana)
-planirane trafostanice 20/0,4 kV
-dalekovodi 110 kV Dunat - Rab i Rab - Novalja
-postojeći i planirani dalekovidi i kabeli 20 kV
(2) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja
treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od
ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika
infrastrukturnih koridora.
Članak 61.
(1) Postojeći dalekovodi zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.
Dozvoljena je zamjena dalekovoda podzemnim kabliranjem u sklopu postojećih i
planiranih prometnih površina.
(2) Zaštitni koridor 110 kV dalekovoda iznosi ukupno 19 m, a 20 kV
dalekovoda iznosi ukupno 15 m. Unutar koridora ograničena je gradnja i
korištenje, sukladno posebnim propisima.
(3) Na području obuhvata UPU-a planirano je ukidanje odnosno kabliranje
zračne srednjenaponske mreže.
(4) Trase priključnih kabela 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom.
Gdje god je to moguće, priključni kabeli 20 kV vode se po javnim površinama.
(5) Podzemne kabelske vodove moguće je polagati u zajednički kanal u zelenom
pojasu ulica.
Članak 62.
(1) Postojeće trafostanice TS 20/0,4 kV mogu se po potrebi rekonstruirati
ili zamijeniti na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj lokaciji novom
trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Postojeće 20 kV podzemne
vodove moguće je također zamijeniti novim vodom po istoj ili drugoj trasi.
(2) Planirane trafostanice graditi će se u skladu s aktom uređenja prostora
i posebnim uvjetima drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na način koji će
zahtijevati dinamika izvođenja planirane nove elektroopskrbne mreže te
rekonstrukcija postojeće.
(3) Lokacije za nove trafostanice 20/0,4 kV određene su UPU-om kao okvirne
lokacije potrebne za elektroopskrbu pojedinih mikrozona. Točna lokacija utvrdit
će se projektnom dokumentacijom trafostanice u fazi ishođenja akata za gradnju.
(4) Ako se trafostanice rade kao samostojeće građevine u vlasništvu lokalne
distribucije potrebno je za nju osigurati zasebnu parcelu na način da građevina
bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i najmanje 2 m od kolnika.
Iznimno su moguće i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima oblikovanja
primjerenog lokacijskim uvjetima, a uz suglasnost Grada Raba. Ako se
trafostanica gradi kao samostojeći uređaj sa posluživanjem izvana ili kao
stupna trafostanica, za istu treba osigurati parcelu u njezinoj veličini.
(5) Pored načina gradnje iz prethodnog članka, nove TS za potrebe
snabdijevanja sadržaja primarno gospodarske namjene ali i drugih namjena (javne
i društvene, ugostiteljsko-turističke i dr.) mogu biti građene i u sklopu
zgrada osnovne ili pomoćnih namjena sukladno uvjetima nadležnog HEP ODS-a.
(6) Pristupni put trafostanicama treba ispravno predvidjeti kako bi u svako
doba dana bio omogućen prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremu
energetskog transformatora i pripadajuće opreme. Trafostanice trebaju imati
direktan pristup do javne površine. Ako nije moguće osigurati direktan pristup,
trafostanica može imati i neposredan pristup do javne površine.
(7) Ukoliko se u budućnosti pojavi novi potrošač s potrebom za velikom
vršnom snagom, lokacija potrebne nove transformatorske stanice osiguravat će se
u njegovoj zoni zahvata.
(8) U slučaju potrebe izgradnje novih 20/0,4 kV transformatorskih stanica
treba predvidjeti koridore za priključak istih na srednjenaponsku mrežu,
koridore za nove niskonaponske vodove i koridore za javnu rasvjetu.
Članak 63.
(1) Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s
idejnim rješenjima ulica i posebnim idejnim rješenjima u sklopu nadzemne
niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete potrebno je prikazati u izvedbenim
projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir
stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i
traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
Članak 64.
(1) Radi zaštite postojećih koridora i održavanja tehničke ispravnosti
građevina, vodova i mreža potrebno je poštivati zaštitne koridore
elektroenergetskih građevina.
(2) Zaštitni koridor za srednjenaponske 20 kV i niskonaponske 0,4 kV iznosi
1 m.
(3) Ispod postojeće nadzemne niskonaponske mreže nije dozvoljena gradnja u
pojasu od 3 m za nepristupačne dijelove građevine (krov, dimnjak i dr.) i 4 m
za pristupačne dijelove građevine (terase, skele i dr.) od vodiča niskonaponske
nadzemne mreže, dok kod kabelskih instalacija udaljenost temelja od kabelske
instalacije mora biti najmanje 1 m.
(4) Zaštitni koridor TS iznosi 3 m od temelja zbog uzemljenja istih.
(5) Građenje u zaštitnom koridoru elektroenergetskih vodova moguće je uz
posebne uvjete i tehničko rješenje izrađeno od strane nadležnog distributera
električne energije u skladu s posebnim propisima.
Obnovljivi izvori energije
Članak 65.
(1) Solarni kolektori, vjetroagregati i dizalice topline koji služe za
energetske potrebe postojećih i planiranih građevina, mogu se postavljati na
građevine i graditi na građevnoj čestici građevine u zonama svih namjena uz
uvjet da se ne narušavaju postojeći lokalni uvjeti te da ne ometaju funkcije
osnovne namjene.
(2) U zonama javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih površina unutar
građevinskog područja nije dozvoljena postava građevina za dobivanje energije
iz obnovljivih izvora osim za potrebe komunalne i urbane opreme (javna
rasvjeta, oglasni panoi, znakovi upozorenja i sl. oprema sa vlastitim izvorom
napajanja).
(3) Gradnja sustava i postavljanje uređaja za dobivanje energije iz
obnovljivih izvora ne smije narušiti izgled naselja, karakteristične vizure,
vrijedne ambijentalne cjeline ili pojedinačne građevine koje imaju status
kulturnog dobra.«
Plinoopskrba
Članak 66.
(1) Za područje obuhvaćeno ovim UPU-om dopušta se korištenje ukapljenog
naftnog plina (UNP).
(2) UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao
umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača. Prilikom skladištenja i
korištenja treba poštivati zakonom propisane mjere sigurnosti.
(3) Distribucija UNP-a se odvija autocisternama.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 67.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav
korištenja voda) i sustava odvodnje otpadnih voda, uređenje voda, izgradnju
građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava
i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju zgrada i inženjerskih
građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je
dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno zakonskoj regulativi. Uz zahtjev za
izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene zakonskom
regulativom.
Vodoopskrba
Članak 68.
Podmirenje potreba za vodom područja UPU-a osigurava se eksploatacijom
bušotina Gavčići1, Gavčići2, Perići, Podmravići, Idila i izvor Mlinica iz kojih
se osigurava oko 30% potreba za pitkom vodom, a ostatak potreba podmiruje se
dopremanjem podmorskim cjevovodom sa kopna.
Članak 69.
(1) Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena. Lokacije
vodoopskrbnih građevina, uređaja i trase postojećih i planiranih magistralnih i
lokalnih cjevovoda ucrtane su na kartografskom prilogu 2.D. Prometna, ulična,
komunalna i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, mreža mora
osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku
nadzemnu hidrantsku mrežu.
(2) UPU-om se planira proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i
kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja.
(3) Građevine u funkciji vodoopskrbe su VS »ILIJA« i KP »ILIJA«. Postojeća
VS »STARA« nije više u funkciji pa se ukida.
Članak 70.
(1) Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih
vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne
mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana
i propisane protupožarne zaštite.
(2) Nove građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu
mrežu.
(3) Javna vodovodna mreža, ugrađuje se u pravilu na javnoj površini i to u
zeleni pojas, nogostup ili trup ceste. Dubina kanala mora osigurati pokriće
tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vodeći računa o konačnoj visini terena.
(4) Razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija
(električnog kabela, TK kabela, plinovoda i kanalizacijskih cijevi) u uzdužnom
pravcu (vodoravnom), mora iznositi najmanje 50 cm.
(5) Kod poprečnog križanja, razmak između vodovodne mreže i ostalih
podzemnih instalacija po visini, mora iznositi najmanje 30 cm, kod čega kabeli
moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni trakom.
(6) Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacijskih cijevi,
niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacijskih cijevi se ne
postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.
(7) Nova lokalna vodovodna mreža zbog zahtjeva protupožarne zaštite mora
imati minimalni profil od ? 100 mm. Ako se predviđa gradnja vodovodne
instalacije s obje strane ulice sekundarni cjevovod može biti i manjih
dimenzija od ? 100 mm.
(8) Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih
površina na udaljenostima određenima posebnim propisima.
(9) Vodoopskrbna i hidrantska mreža oko pojedinih građevina razraditi će se
u tehničkoj dokumentaciji, i to u
skladu sa internim tehničkim pravilima na predmetnom
distribucijskom području.
(10) Način i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomjernog
okna, vrstu materijala za priključak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera i
ventila, određuje Komunalno društvo, vodeći računa o interesima potrošača i
tehničkim mogućnostima.
(11) Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška
vode ugradnjom vodomjera posebno za stambeni a posebno za svaki poslovni
prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni
priključak sa vodomjerom. Položaj vodomjernog okna određuje distributer vode
prema svojim uzancama.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 71.
(1) Dugoročno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda sa zone obuhvata
mora biti u skladu sa dugoročnim rješenjem kanalizacijskog sustava Grada Raba.
Ovim Planom određene su trase i koridori za gradnju građevina i uređaja za
odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda.
(2) Kanalizacijski sustav predviđen je kao razdjelni sustav.
(3) Izgradnja kolektora odvodnje utvrđena ovim Planom izvodit će se u skladu
s posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju.
(4) Trase postojećih i planiranih odvodnih kolektora ucrtane su na
kartografskom prilogu 2D. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža -
Vodnogospodarski sustav..
(5) Pri projektiraju i izvođenju javne kanalizacije obvezatno je pridržavati
se važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih
infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika
infrastrukturnih koridora.
Članak 72.
(1) Sanitarno - fekalne otpadne vode moraju se izravno, bez prethodnog
pročišćavanja, upuštati sustavom interne odvodnje otpadnih voda u sustav javne
odvodnje otpadnih voda s konačnim pročišćavanjem na središnjem komunalnom
uređaju (koji se nalazi van obuhvata ovoga Plana).
(2) Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Na kanalima
treba predvidjeti revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje
je to potrebno. Sve kanalizacijske vodove treba izvesti od vodonepropusnih
cijevi.
(3) U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati otpadne tvari kojima se
narušava projektirani hidraulički režim toka vode u cjevovodima, stabilnost
objekata, rad strojeva na kanalizacijskim crpkama, tehnički nadzor i održavanje
ili povećanju troškova u pogonu.
(4) Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpadne vode koje se
ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitetu vode utvrđenih prema važećim
propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalnog poduzeća, to jest do
određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan
rad-tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.
Članak 73.
(1) Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama
Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda,
Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu i Smjernicama za izvedbu
interne kanalizacije.
(2) Do izgradnje kanalizacijskog sustava na području obuhvata UPU-a
dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene
kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
(3) Septičke taložnice moraju biti vodonepropusne, s preljevom pročišćene
vode u upojnu građevinu. Septičku taložnicu treba proračunati i izvesti prema
pravilima struke. Obavezno moraju imati barem dvije komore, odzračivanje i
kontrolno okno na izlazu prije upoja. Pražnjenje i čišćenje septika može
izvoditi samo ovlaštena pravna osoba.
(4) Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i
građevinske parcele moraju se priključiti na mrežu u roku od 6 mjeseci.
Odvodnja oborinskih voda
Članak 74.
(1) Podsustav odvodnje oborinske vode predviđen je za prihvaćanje oborinskih
(površinskih) voda sa svih prometnih površina, njihov odgovarajući tretman u
separatorima ulja i lakih tekućina odnosno masti te upuštanje u recipijente -
bujične vodotoke i more.
(2) Mreža odvodnje oborinskih voda odrediti će se projektnom dokumentacijom,
a sve temeljem posebnih uvjeta Hrvatskih voda.
(3) Podsustav oborinske odvodnje potrebno je formirati kao gravitacijski i
iz više manjih cjelovitih mreža u skladu s konfiguracijom. Sve planske
cjevovode u funkciji javne odvodnje oborinskih voda predviđeno je polagati u
koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Na svim mjestima
promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima
potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od
40 m. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca
nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.
(4) Prije ispusta internog sustava oborinske odvodnje u lokalne recipijente
mora biti izgrađeno kontrolno-mjerno okno u kojem će biti omogućeno trenutačno
uzimanje uzoraka istih voda i mjerenje protoka istih.
(5) Projektnom dokumentacijom sustava odvodnje treba predvidjeti način
provjere sustava interne odvodnje s pratećim građevinama odvodnje i obrade
otpadnih voda na vodonepropusnost. Projektnom dokumentacijom treba predvidjeti
mjere zaštite građevina od onečišćenja te uporabu materijala koji ne utječu na
kakvoću podzemnih voda.
(6) Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i
upuštaju u javni sustav odvodnje, a do izgradnje javnog sustava raspršuje se na
okolni teren građevne čestice.
(7) Oborinske otpadne vode s cesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih
površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon
pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do 10 parking
mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren
raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od 10 parkirnih mjesta, do
izgradnje javnog sustava, upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon
odgovarajućeg pročišćavanja.
Uređenje vodotoka i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 75.
(1) Otvorena korita i zatvoreni kanali vodotoka sa zaštitnim koridorima
unutar obuhvata Plana označeni su na kartografskom prikazu br. 2.D. Prometna,
ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - - Vodnogospodarski sustav u mjerilu
1:5000.
(2) Do utvrđivanja inundacijskog pojasa potrebno je poštivati zaštitne
koridore vodotoka - bujica koje uključuju:
-prirodno korito s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba
korita,
-regulirano korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg
vanjskog ruba uređajne građevine (građevine uređenja toka),
(3) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja osim
gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.
(4) Planom nije dozvoljeno uvođenje uređaja linijske infrastrukture
(odvodnja, vodoopskrba, elektroenergetski i/ili elektronički komunikacijski
kabeli) uzdužno unutar korita vodotoka.
(5) Unutar prometnih površina prilikom paralelnog polaganja uređaja s
reguliranim koritom vodotoka, obvezno je osigurati statičku i hidrauličku
stabilnost reguliranog korita te nesmetani pristup radi održavanja.
(6) Radi preciznije utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje
sustava zaštite od poplava, planira se utvrđivanje inundacijskog pojasa,
odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.
(7) U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima
se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način
umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti
od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjiti do
3,0 m širine, ali to treba utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki
objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene
uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano
izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije
izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu
umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme
izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u
korito vodotoka.
(8) U inundacijskom pojasu, može biti predviđena prometnica sa koje će se
moći obavljati radovi gospodarskog uređenja vodotoka.
(9) Za četiri evidentirana vodotoka (Vir, Palit 2, Palit 1 i Palit) potrebno
je izraditi projektnu dokumentaciju cjelovitog uređenja toka i sliva s
utvrđivanjem mjerodavnih protoka i karakteristika odvodnih kanala s promjenama
nastalim prenamjenom velikog dijela prostora sliva.
(10) Zaštita od poplava je prijeko potrebna djelatnost koja bitno utječe na
proizvodnju dobara i životni standard. Ta djelatnost, počevši od izbora
rješenja zaštite, izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na
ekonomskoj racionalnosti. Kriteriji zaštite od poplava usvajaju se zavisno od
namjene i načina korištenja područja:
-naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od 50. ili 100.
godišnjih velikih voda
-poljoprivredne površine štite se od 25. ili 50. godišnjih velikih voda
-šumske površine brane se od velikih voda koje se pojavljuju jednom u 25.
godina.
(11) Zaštita od poplava provodi se
-planiranjem inundacijskih pojasa vodotoka,
-sustavnim uređenjem bujica i radovima u slivu u cilju smanjenja erozijske
sposobnosti povremenih vodotoka,
-na svim natkritim potezima bujičnih tokova obvezno je provoditi
kontinuirana praćenja protočnosti korita kako bi se zapriječila mogućnost
uspora i razlijevanja vode na otvorenim dijelovima tokova,
-radovima na zaštiti od erozije i uređenju bujica koja obuhvaća biološke
održavanje vegetacijskog pokrivača u bujičnom slivu, održavanje zelenila u
slivnom području, krčenje raslinja, izgradnju terasa) i hidrotehničke radove
(čišćenje korita bujica),
-planiranjem i izvedbom adekvatnog sustava odvodnje oborinskih voda, odnosno
Izgradnjom sustava oborinske odvodnje postojeći bujični kanali postati će
glavni odvodni kolektori oborinskih voda grada te površinskih voda s ostalih
dijelova slivnog područja.
-Zaštitu od štetnog djelovanja bujičnih voda treba provoditi u skladu sa
Zakonom o vodama te planovima obrane od poplava,
6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak 76.
(1) Planom je utvrđeno uređenje i održavanje zelenih površina u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina i to:
-u zonama Z1 javne zelene površine,
-u zonama Z zaštitne zelene površine.
(2) Osim u zonama iz prethodnog stavka ovog članka javne zelene površine
(javni park ili igralište) moguće je smjestiti u zonama planiranim za drugu
namjenu (M1, M2, D).
6.1. Javne zelene površine
Članak 77.
(1) Sustav javnih zelenih površina naselja sastoji se od hortikulturno
uređenih parkovnih površina (javnih parkova i igrališta) i elemenata
hortikulturnog oblikovanja ulica naselja.
(2) Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom
vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i
odmoru građana. Parkovne površine treba oblikovati na način da se uklope u
sustav otvorenih prostora naselja te osmisliti sadržaje koji će doprinijeti
kvaliteti boravka u tom prostoru.
(3) Rješenjem treba osmisliti prostorne i funkcionalne sklopove prilagođene
predviđenom profilu korisnika, omogućiti polifunkcionalnost te osigurati
jednostavnost i ekonomičnost održavanja.
Članak 78.
(1) U parkovima naselja dozvoljena je izgradnja staza, izvedba raznih vrsta
popločenja, uređenje dječjih igrališta i igrališta za različite sportove,
uređenje fontana i drugih vodenih elemenata te postava elemenata urbane opreme
(klupe, rasvjeta, ograde i sl.).
(2) Dozvoljena je izvedba otvorenih paviljona, nadstrešnica i pergola.
Najveća dopuštena tlocrtna površina ovih građevina može biti 30m2.
(3) Maksimalna tlocrtna izgrađenost površine parka (u što se ubrajaju staze,
popločenja i parkovne građevine) može biti 25%.
(4) Prilikom izvedbe javnih zelenih površina treba se pridržavati važećih
propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima
za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju
i projektiranju.
Uvjeti uređenja manjih parkova u stambenim susjedstvima
Članak 79.
(1) Manji parkovi u stambenim susjedstvima imaju važnu ulogu socijalizacije
i boravka na otvorenom, osobito za najmlađe skupine kao i za skupine treće
životne dobi. U ovim parkovima treba urediti prostore sa grupama za sjedenje,
dječjim igralištima i polifunkcionalne prostore za boravak na otvorenome.
(2) Preporučuje se sadnja udomaćene vegetacije.
Uvjeti krajobraznog uređenja ulica s drvoredima
Članak 80.
(1) U ulicama u kojima je u poprečnim profilima predviđen zeleni pojas, za
sadnju drvoreda obvezna je sadnja drvoreda.
(2) Važno je da odabir stabala (udomaćene vrste) bude prilagođen stambenoj
namjeni ulice, da stabla oplemene prostor, osiguraju ugodnu sjenu u ljetnim
danima, a zbog prozračne krošnje ne stvaraju dojam »zida«.
(3) Drvorede u pojedinim ulicama treba u pravilu formirati od iste vrste
stabala kako bi se stvorila prepoznatljivost ulice. Kako bi se postigla
raznolikost biljnih vrsta te oblikovna raznolikost nije preporučljivo
korištenje iste biljne vrste za sve drvorede unutar obuhvata UPU-a.
6.2. Zaštitne zelene površine
Članak 81.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) su negradive površine izvornog prirodnog
ili kultiviranog uređenog krajobraza koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju,
a unutar kojih je moguće uređivati i graditi staza, šetnica i odmorišta te
linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine.
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije
te uz sadnju udomaćene vegetacije.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 82.
(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti kao područja posebnih ograničenja u
korištenju te kulturno-povijesnih cjelina određene su ovim Planom te posebnim
zakonima i propisima.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu 3: Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina.
(3) Opća načela zaštite su:
-Očuvanje i obnova svih povijesnih građevina i graditeljskih sklopova
spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;
-Očuvanje vrijedne povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja,
naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);
-Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih putova, pješačkih staza i
poljskih putova te šumskih prosjeka);
-Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima;
-Zaštita područja prirodnih biotopa;
-Osiguranje ravnoteže i sklada između urbaniziranog izgrađenog i prirodnog
neizgrađenog prostora;
-Očuvanje i zaštita prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne
vrijednosti prostora;
-Stvaranje pejsažno-krajobraznog sustava u obliku mreže parkova, perivoja,
drvoreda i tratina koji prožima grad te se povezuje sa prirodnim područjem
izvan grada;
-Zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj mogućoj mjeri te korištenje
udomaćenih biljnih vrsta za sadnju;
-Očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na način da se u najvećoj mogućoj
mjeri očuva prirodni pejzaž;
-Čuvanje prirodne vegetacije te njeno uključivanje u krajobrazno uređenje;
-Poticanje i unaprjeđivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta
zadržavajući tradicijski i prirodni ustroj.
7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti
Članak 83.
Prema podatcima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode na području
obuhvata UPU-a ne postoje lokaliteti zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti
prirode (NN 75/05, 139/08), već malim dijelom graniči s park Šumom »Komrčar«
koja je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Obilaskom terena nisu
pronađene vrste ni staništa koja bi se trebala predložiti za zaštitu.
7.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti
Članak 84.
(1) Na području obuhvata Plana, nema pojedinačnih građevina upisanih u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(2) Prostornim planom uređenja Grada Raba u kategoriji Povijesni sklop i
građevina - sakralne građevine evidentirana je crkva sv. Ilije kao spomenik
graditeljske baštine:
(3) Navedeni spomenik štiti se mjerama prostornoga plana uređenja Grada
Raba.
Članak 85.
Ako se pri izvođenju građevinskih, ili bilo kojih drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez
odgađanja obavijestiti nadležno tijelo. Ovisno o vrijednosti nalaza može se
ukazati i potreba za izmjenom projekta izgradnje.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 86.
(1) Na području obuhvata ovog Plana s otpadom se postupa u skladu sa
cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Raba.
(2) Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak komunalnog,
ambalažnog, građevnog, električnog i elektroničkog otpada koji treba uključiti
u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.
(3) Na području UPU-a potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim
otpadom te riješiti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti
komunalnog otpada.
Članak 87.
(1) Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili
veće metalne kontejnere s poklopcem.
(2) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere
(stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.).
(3) Posude/kontejnere za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje
korisnog otpada treba smjestiti na parcelu građevine za svaku građevinu
pojedinačno ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog
poduzeća.
(4) Posude/spremnike na javnim površinama postavlja se tako da je do njih
omogućen pristup komunalnom vozilu, te da ne ometaju normalno prometovanje na
javnim prometnim površinama (preglednost raskrižja, nesmetani prolaz
biciklista, pješaka i osoba s invaliditetom).
Članak 88.
(1) Postupanje s opasnim tehnološkim otpadom, do uspostave cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom, odvija se u skladu s važećim propisima.
(2) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se
pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se
svode na:
-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja
-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom
-odlaganje otpada na postojeće odlagalište
-saniranje otpadom onečišćenih površina.
(3) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno
skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja
atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(4) Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno skladištenje tehnološkog
otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o
vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 89.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Unutar područja obuhvata UPU-a može se uređivati i koristiti zemljište
ili graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u
naselju.
(3) Ovim UPU-om utvrđene su mjere koje se na području obuhvata trebaju
ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:
-provedba mjera zaštite tla,
-provedba mjera zaštite zraka,
-provedba mjera zaštite voda,
-provedba mjera zaštite od buke,
-provedba mjera zaštite od požara i eksplozije.
9.1. Zaštita tla
Članak 90.
(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih
geotehničkih karakteristika.
(2) Uređenjem prostora obuhvata, izvođenjem građevinskih i drugih zahvata ne
smije se povećati vodna erozija, niti se smiju stvarati uvjeti dodatne
nekontrolirane koncentracije površinskih voda.
(3) Sve zahvate u prostoru treba provoditi na način da uključuju i
antierozijsku zaštitu kako tijekom trajanja zahvata, tako i po njegovom
okončanju.
(4) Posredno, zaštitu tla treba provoditi ozelenjavanjem javnih i zelenih površina,
te ograničenjem sječe kako površina ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji.
(5) U cilju zaštite postojeće vegetacije na izgrađenim i neizgrađenim
česticama potrebno je za svaku sječu stabala na građevnoj čestici ishoditi
suglasnost Grada Raba.
9.2. Zaštita zraka
Članak 91.
(1) Osnovni izvori onečišćenja zraka na području naselja su cestovne
prometnice i ložišta stacionarnih objekata. Sa svrhom očuvanja prve kategorije
kakvoće zraka na području naselja i njegovog unapređenja potrebno je poduzimati
sljedeće mjere:
-održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina unutar
naselja;
-održavanje šumskih područja u obuhvatu Plana;
-smanjivanje emisija iz stacionarnih izvora (korištenjem plina,
kontroliranim vođenjem izgaranja goriva, praćenjem emisija i dostavom podataka
za katastar emisija itd.).
(2) Namjena i način korištenja u Planu određeni su na način da se očuva I
kategorija kakvoće zraka na području obuhvata.
(3) U cilju očuvanja stanja i zaštite zraka propisuju se sljedeće mjere:
-ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu sa
stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora,
-visinu dimnjaka zahvata za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš,
do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TALUFT
standardima),
-povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska
kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,
-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak
tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN
178/2004.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora,
(4) Vlasnici odnosno korisnici stacionarnih izvora dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave;
-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša;
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje i
obnavljanje zraka.
9.3. Zaštita voda
Članak 92.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta
pitke vode.
(2) Sprječavanje i smanjivanje onečišćenja voda provodi se u prvom redu
izgradnjom sustava za odvodnju i provođenjem slijedećih mjere za sprečavanje i
smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda:
-zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanja vode
onečišćene deterdžentima te odlaganja tehnološkog i drugog otpada na zelenim
površinama i uz vodotok,
-briga o zaštiti i održavanju kanalizacijske, vodovodne i hidrantske mreže
te drugih vodovodnih uređaja,
-opasne i druge tvari u vodama koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili
u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava
javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima
graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o
graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama
(NN 40/1999.).
(3) Zaštita voda provodi se sukladno posebnim propisima.
9.4. Zaštita mora
Članak 93.
(1) Mjere za zaštitu mora su slijedeće:
-cijela obala Grada Raba određena je kao osobito vrijedno područje pod
zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i
valoriziranja morske obale,
-u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba
osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po
prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu
većeg interesa (luke i lučke zgrade i sl.) mogu se smještavati na obali mora.
-izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti
izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,
-kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i
izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske
dispozicije,
-izrada katastra zagađivača mora,
-unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
-nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i
eventualne zaštite.
(2) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim
djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
-u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
-odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
9.5. Zaštita od buke
Članak 94.
(1) Utjecaj buke na kvalitetu uvjeta života veoma je velik te se zbog toga
intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na životnu okolinu. Uz
buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitetu
građevnog fonda.
(2) Do sada na području UPU-a nije bilo sustavne kontrole i praćenja razine
buke.
(3) Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se:
-lociranjem objekata koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajuću
udaljenost od stambenih i javnih građevina,
-ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke
ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad,
-regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili
isključenjem iz prometa određenih vrsta vozila.
9.6. Mjere posebne zaštite
Članak 95.
(1) Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih
dobara za područje Grada Raba i obuhvata UPU 14 - Palit, a sukladno članku 4.
Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova
zaštite i spašavanja (NN br. 38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite
primjenjive u neposrednoj provedbi Plana.
(2) Na području Plana nisu registrirani imaoci opasnih tvari.
(3) Na području obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije
odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne definiraju niti mjere
zaštite od epidemije i epizootije.
(4) Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće; podzemni i nadzemni spremnici
energenata (nafte i ukapljenog plina) za individualne stambene objekte i manje
poslovne sadržaje (luka, radionice ugostiteljski sadržaji i sl.) koji postoje
ili se mogu izgraditi, lokalna cesta kroz naselje kojom je dozvoljen promet
teretnih vozila što može uključiti i cisternu za prijevoz energenata (naftu i
ukapljeni plin) za individualnu potrošnju i za poslovne sadržaje u turističkim
objektima (restoranske kuhinje i sl.).
(5) U zonama ugroza uz takve objekte potrebnu pažnju treba obratiti
osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone treba
izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.
(6) Lokacije mogućih izvora tehničko-tehnološke katastrofe izazvane
nesrećama u prometu unutar obuhvata Plana su:
-vezano uz promet na kopnu - Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i
ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (Narodne novine br. 15/
10), određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području grada Raba nije
dozvoljen, osim opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i
stanovništva, obzirom da se ovdje radi o snabdijevanju ukapljenim naftnim
plinom čiji se rezervoari pune povremeno opasnost od tehničko-tehnološke
katastrofe izazvane nesrećama u prometu na kopnu su vrlo male,
-vezano uz morski promet - potonuće broda ili izlijevanje opasnih tvari u
more u morskoj luci za javni promet(L8) .
(7) Nužnu opskrbu energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća je
moguće osigurati agregatima.
(8) Opskrbu vodom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća je moguće
osigurati iz postojećih spremnika ili dopremiti kamionom-cisternom ili
vodonoscem.
(9) Unutar obuhvata Plana od prirodnih i drugih nesreća najviše je ugrožena
sljedeća krupna infrastruktura:
-prometnice,
-trafostanice,
-vodoopskrbni objekti,
-zgrade javne i društvene namjene ( ambulanta, dječji vrtić,...).
Članak 96.
(1) Ovim Planom utvrđuje se:
-načelne lokacije sirena za sustav javnog uzbunjivanja ljudi; za sva mjesta
okupljanja većeg broja ljudi (škole, sportske dvorane, trgovačke centre,
turističke objekte) obvezna je realizacija sustava uzbunjivanja sukladno
Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (Narodne novine br. 47/06,
110/11),
-glavni prometni pravci (kopneni i morski) evakuacije stanovništava u
izvanrednim uvjetima,
-glavni logistički centar u slučaju nesreće planiran je na javnom
parkiralištu u blizini sportske dvorane gdje treba biti osigurana pitka voda,
medicinska pomoć, kritična infrastruktura,
-mjesto okupljanja za evakuaciju stanovnika naselja se planira na zelenim
površinama, javnim parkiralištima i na obali u luci,
-međusobni razmak građevina, za nove građevine određuje prema točkama 3. i
4. mjera zaštite od požara,
-područja za privremeno odlaganje materijala od urušavanja,
a sve prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina.
(2) Na prostoru mjesnog groblja (izvan obuhvata Plana) je potrebno
rezervirati lokaciju za masovni pokop poginulih i umrlih stanovnika,
(3) Lokacija za ukop uginulih životinja se planira izvan građevinskog
područja (izvan obuhvata Plana).
Zaštita od štetnog djelovanja ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla
Članak 97.
(1) Pri planiranju infrastrukturnih objekata treba voditi računa o
ekstremnim klimatskim karakteristikama područja. Mjere zaštite od ekstremnih
vremenskih uvjeta uključuju:
-mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra,
-mjere zaštite od snježnih oborina, poledice i ostalih nepovoljnih
meteoroloških pojava.
(2) Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra
podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema Hrvatskoj
normi ENV 1991- 2-4 i prema zemljovidu, osnovna poredbena brzina vjetra za ovo
područje je ref.10min=30,0 m/s.
(3) Mjere zaštite od snježnih oborina, poledice podrazumijevaju adekvatno
dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema nacionalnom dokumentu za primjenu
norme HRN ENV 1991-2-3 područje Grada Raba spada u ZONU III opterećenja
snijegom. Za tu zonu ,se vrijednosti opterećenja snijegom, ovisno o nadmorskoj
visini (100-1800 m) kreću od 0,45-13,20 KN/m2.
(4) Mjere zaštite od suše pored planirane zaštite od požara uključuje
sljedeće:
-zaštitu sustava za opskrbu vodom,
-osiguranje alternativnih izvora snabdijevanja vodom.
(5) Mjere zaštite od erozije tla se odnose na sprječavanje nastanka
klizišta, odrona i sl. pojava kojima se graditeljskim i drugim aktivnostima
umanjuje stabilnost terena. Kako klizišta ne bi ugrozila ljude i građevine i
kako za njihovu sanaciju ne bi trebala velika materijalna sredstva primjenjuju
se sljedeće mjere:
-na područjima koja su ugrožena klizištima se ne planira novo građenje,
-prilikom gradnje na lokacijama potencijalno opasnim za pojavu klizišta
naročito, ako je riječ o građevinama koje će predstavljati važnu infrastrukturu
ili će ih koristiti veći broj ljudi, provesti temeljita geološka ispitivanja
tla, te na osnovu rezultata provedenog geološkog ispitivanja utvrdi dali je ta
lokacija pogodna za planiranu gradnju i koje je u tom slučaju tehničke mjere
sigurnosti potrebno primijeniti.
Zaštita od poplava
Članak 98.
(1) Unutar obuhvata Plana registrirani su bujični tokovi: Vir, Palit 2,
Palit 1 i Palit, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina.
(2) Zaštita od poplava je prijeko potrebna djelatnost koja bitno utječe na
proizvodnju dobara i životni standard. Ta djelatnost, počevši od izbora
rješenja zaštite, izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na
ekonomskoj racionalnosti. Kriteriji zaštite od poplava usvajaju se zavisno od
namjene i načina korištenja područja:
-naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od 50. ili 100.
godišnjih velikih voda
-poljoprivredne površine štite se od 25. ili 50. godišnjih velikih voda
-šumske površine brane se od velikih voda koje se pojavljuju jednom u 25.
godina.
(3) Ovim Planom se određuje obvezno provođenje mjera zaštite od poplava na
svim vodotocima odnosno bujičnim tokovima unutar obuhvata, a .provodi se:
-planiranjem inundacijskih pojasa vodotoka,
-sustavnim uređenjem bujica i radovima u slivu u cilju smanjenja erozijske
sposobnosti povremenih vodotoka,
-na svim natkritim potezima bujičnih tokova obvezno je provoditi
kontinuirana praćenja protočnosti korita kako bi se zapriječila mogućnost
uspora i razlijevanja vode na otvorenim dijelovima tokova,
-radovima na zaštiti od erozije i uređenju bujica koja obuhvaća biološke
održavanje vegetacijskog pokrivača u bujičnom slivu, održavanje zelenila u
slivnom području, krčenje raslinja, izgradnju terasa) i hidrotehničke radove
(čišćenje korita bujica),
-planiranjem i izvedbom adekvatnog sustava odvodnje oborinskih voda, odnosno
Izgradnjom sustava oborinske odvodnje postojeći bujični kanali postati će
glavni odvodni kolektori oborinskih voda grada te površinskih voda s ostalih
dijelova slivnog područja.
-Zaštitu od štetnog djelovanja bujičnih voda treba provoditi u skladu sa
Zakonom o vodama te planovima obrane od poplava,
Sklanjanje ljudi
Članak 99.
(1) Temeljem pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih
mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne
novine br. 2/ 91), na području Grada Raba (a time i obuhvata UPU 14 - Palit)
nije obavezna gradnja skloništa osnovne zaštite.
(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema Planu zaštite i spašavanja
za Grad Rab, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju
u slučaju neposredne ratne opasnosti.
(3) Građevine od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde
posebni uvjeti, grade se kao dvonamjenske građevine sa skloništem osnovne
zaštite otpornosti 100 kPa i 50 kPa za dopunsku zaštitu.
(4) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta bilo bi poželjno treba projektirati kao dvonamjenski prostor za
potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje
ljudi nije osigurano na drugi način.
Zaštita od potresa
Članak 100.
(1) U ovom Planu su primijenjeni propisi zakonske regulative o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na način da se građevine
moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do
susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se
prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija ljudi te pristup
interventnih vozila.
(2) Intenzitet mogućih najjačih zemljotresa na području Grada Raba
procijenjen je na VII stupnju MCS skale.
(3) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i
građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina. Objekti visokogradnje
projektiraju se i grade tako da je s određenom statističkom pouzdanošću
ispunjeno sljedeće:
-uvjet da se spriječi rušenje konstrukcije,
-uvjet ograničenja stupnja oštećenja,
-važni objekti javne namjene ostaju uporabljivi.
(4) Planiraju se urbanističke mjere koje omogućavaju lokalizaciju i
ograničavanje dometa posljedica potresa su:
-pri planiranju lokalne prometnice najmanja udaljenosti između građevnog i
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,
-postavljena je jasna kategorizaciju prometnica i drugih komunikacijskih
pravaca, te povezivanje tako planirane mreže na prometni sustav grada,
-na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
su definirana područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju
ljudi (zelenilo, parkirališta, slobodne površine i slično), a u svrhu olakšanja
pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije,
-kartografski je definirana zona za deponiranje materijala koji je nastao
kao posljedica rušenja prilikom incidentne situacije,
-obveza geoloških ispitivanja tla,
-obveza izrade statičkih proračuna, temeljem gore navedenog, u odnosu na
intenzitet seizmičnosti,
-više zelenih površina,
-obzirom na nisku otpornost građevina, koje nisu projektirane u skladu s
protupotresnim mjerama, prilikom njihove rekonstrukcije potrebno je provoditi
cjelovito ojačavanje konstruktivnih elemenata takvih građevina,
-infrastrukturne građevine osobito energetske građevine, cestovne građevine
potrebno je projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže i najveći
stupanj potresa, a infrastrukturne sustave potrebno je planirati tako da je u
razdoblju trajanja incidentne situacije moguće koristiti alternativne izvore i
rješenja pružanja komunalnih usluga.
Zaštita od požara
Članak 101.
(1) Kod projektiranja građevina na prostoru obuhvata Plana, radi veće
jednoobraznosti u odabiru mjera zaštite od požara, u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati
numeričku metodu TVRB za stambene građevine, a numeričke metode TVRB, Gretener
ili Euroalarm za pretežno poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine
u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
(2) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja
rekonstrukcija građevina rađenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok,
potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim
sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom
opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekta,
vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i sl. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 m. Također,
ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost građevina određena
ovim Planom potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane, mjere zaštite od požara.
(4) Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od
visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekta od ruba javne
prometne površine mota biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara
(5) Prilikom projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94,
55/94, 142/03).
(6) Prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih vodoopskrbnih
sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).
(7) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.
(8) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Raba, te mjera zaštite od požara predviđenih
u provedbenim odredbama prostornog Plana Grada Raba.
(9) Temeljem čl. 15. a. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93, 33/05,
107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
Članak 102.
(1) Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu
s odredbama posebnih propisa.
(2) Za gašenje požara treba koristiti planirane nadzemne hidrante s
cjevovodima koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe.
Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.
10.MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 103.
(1) Provedba Plana primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama
za provođenje i kartografskim prikazima Plana.
(2) Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i
grafički dijelovi Plana, Odredbe Prostornog plana uređenja Grada Raba, Odredbe
Zakona o prostornom uređenju i gradnji te drugi zakonski propisi.
10.1. Program opremanja komunalnom infrastrukturom
Članak 104.
(1) Program opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom u granicama
obuhvata UPU-a mora utvrditi mrežu infrastrukturnih koridora, prethodne uvjete
za izradu idejnih rješenja, faze izgradnje te rokove realizacije, a treba se
utvrditi po nadležnom tijelu Grada Raba.
(2) Smjernice za izradu Programa određene su Odredbama za provođenje ovog
UPU-a i njegovim odnosnim tekstualnim i grafičkim dijelovima.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 105.
(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom
predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni,
rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.
(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na
kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina moguće je samo prema
uvjetima za predmetnu namjenu.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 106.
(1) Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba te ovjerenih pečatom
tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisanih od osobe odgovorne
za provođenje javne rasprave.
(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba,
pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Grada Raba, Upravnom odjelu za
prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj
županiji, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom zavodu
za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.
Članak 107
Grafički dio Plana iz točaka I.2. te Obvezni prilozi iz knjige II. stavka 1.
članka 2., koji su sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.
Članak 108.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije.«
Klasa: 023-06/13-01/8
Ur. broj: 2169-01-02-01/3-13-3
Rab, 20. studenoga 2013.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr., v.r.
