SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 36. Petak, 11. listopada 2013.
GRAD BAKAR
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

40.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) (u daljnjem tekstu: Zakon), članka 58. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/03, 41/06, i 2/12) (u daljnjem tekstu: PPUG Bakra) i članka 30. Statuta Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09, 37/09 i 7/13), Gradsko vijeće Grada Bakra na 4. sjednici održanoj 3. listopada 2013. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju UPU - 26 dijela naselja Plase - NA 9
1

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan UPU 26 za dio građevinskog područja naselja Plase oznake Na 91 (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 06/13, na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:2 000. Za izradu Plana koristila se Posebna geodetska podloga k.o. Ružić Selo, izrađena od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije, Anita Burul, ing.geod. potvrđena od Područnog ureda za katastar Rijeka.

Obuhvat Plana iznosi 3,46 ha te je utvrđen u grafičkom dijelu Plana.

Obuhvat Plana određen je Odlukom o izradi UPU 26 (»Službene novine PGŽ« broj 27/12 od 13. srpnja 2012.).

Obuhvat Plana utvrđen PPUG Bakra u grafičkom dijelu - kartografski prikaz 3. C - Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz 4.4 Građevinska područja u mjerilu 1:5000, s površinom obuhvata Plana koja iznosi cca 2,5 ha.

Sukladno stavku 3. članka 78. Zakona, određuje se širi obuhvat urbanističkog plana od onog određenog PPUG Bakra, odnosno, Urbanističkim planom UPU 26 obuhvatit će se dio građevinskog područja naselja Plase NA 91, pripadajući dio županijske ceste oznake ŽC 5068 te pristupni put oznake U 89.

Grafički prikaz granice obuhvata Plana, sastavni je dio Odluke o izradi UPU - 26 dijela naselja Plase - NA 91.

Urbanističkim planom uređenja potrebno je omogućiti racionalno korištenje prostora, te razvitak temeljen na načelu održivosti. Pri tome treba težiti postizanju optimalnog i uravnoteženog odnosa između postojećeg i planiranog dijela naselja, uz određivanje takvog načina gradnje koji je primjeren području - nešto veće površine čestica, više zelenih površina i sl.

Kroz rješenje područja Urbanističkog plana uređenja potrebno je odrediti osnovne namjene površina:

-Površine namijenjene stambenoj izgradnji. Sukladno smjernicama definiranima PPUG Bakra potrebno je odrediti uvjete gradnje i elemente za uređenje, građenje i korištenje postojećih (rekonstrukcija) i novih površina i građevina;

-Sukladno uvjetima plana više razine utvrditi prostorne minimume i standard uređenja i oblikovanja javnog prostora (zelenilo, igrališta, šetališta, odmorišta, parkirališta, trgovina, usluge i sl.);

-Definirati potrebe, mogućnost i uvjete smještaja javnih i društvenih programa;

-Definirati svu prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu sa zaštitom postojećih i/ili izgradnjom novih pješačkih i kolnih komunikacija;

-Razraditi vrste i tipove parkirališnih prostora, skupnih ili pojedinačnih;

-Zelene površine u pravilu formirati kao grupirane i prateće površine.

Ovisno o posebnostima prostora potrebno je definirati smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora, s time da je u svemu potrebno pridržavati se cjelovitog Tekstualnog dijela PPUG Bakra te Odredbi za provođenje Plana.

Planom je potrebno predvidjeti proširenje građevinskog područja naselja uz potrebnu infrastrukturu.

Najveći dio obuhvata Plana je neizgrađen prostor izuzetne kontekstualne i prostorne kvalitete pa je prije izrade plana potrebno područje obuhvata proanalizirati na razini kvalitetne stručne podloge.

Stručne podloge koje su potrebne za izradu plana su:

- urbanističko-arhitektonska studija-analiza prostornih mogućnosti lokacije s osobitim naglaskom na definiranju tipova i modela stanogradnje.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Bakra, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona, izvješća s prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

3.1.Oblik i veličina građevne čestice

3.2.Smještaj građevine na građevnoj čestici

3.3.Uvjeti oblikovanja građevina

3.4.Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina

3.5.Uvjeti za smještaj vozila

3.6.Uvjeti uređenja građevnih čestica

3.7.Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu

3.8.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1.Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1.Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2.Kulturno-povijesne cjeline

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

11.Završne odredbe

GRAFIČKI DIO

1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2.Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a.Promet Mj. 1:2000

2.b.Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:2000

2.c.Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000

4.Način i uvjeti gradnje

4.a.Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b.Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje), Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Bakra, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1.POLAZIŠTA

1.1.Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja Plase u prostoru Grada Bakra

1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini Grada Bakra

1.1.2.Prostorno razvojne značajke

1.1.3.Infrastrukturna opremljenost

1.1.4.Zaštićene prirode, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5.Obveze iz planova šireg područja

1.1.5.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1.Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1.Demografski razvoj

2.1.2.Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3.Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2.Ciljevi prostornog uređenja Grada

2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2.Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1.Program gradnje i uređenja prostora

3.2.Osnovna namjena prostora

3.2.1. Stambena namjena (S)

3.2.2. Javna i društvena namjena (D)

3.2.3. Javne-zelene površine - javni park (Z1)

3.2.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4.Prometna i ulična mreža

3.5.Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7.Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 2.

Namjena površina utvrđuje se za potrebe stanovanja (dijelom i sa pratećim poslovnim sadržajima), javnih i društvenih djelatnosti, uređenje javnih zelenih površina i ulica, te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.

Članak 3.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

-Stambena namjena (S)

-Javna i društvena namjena (D)

-Javne zelene površine - javni park (Z1)

-Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1- Korištenje i namjena površina.

Članak 4.

Područje stambene namjene (S) namjenjuje se izgradnji stambenih građevina obiteljske tipologije. Područje stanovanja podrazumijeva zonu obiteljskog stanovanja koju je moguće, isključivo u suterenskoj ili prizemnoj etaži, dopuniti komplementarnim poslovnim sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili ureda i to tako da njihova površina ne prelazi 50 % površine građevine (ili površinu jedne etaže).

Unutar ovih površina moguće je iznimno planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji komunalne infrastrukture naselja, kao i dječjih igrališta.

Članak 5.

Područje društvene namjene (D) namjenjuje se izgradnji različitog spektra građevina javne i društvene namjene- socijalnog, zdravstvenog, upravnog ili drugog srodnog sadržaja od javnog interesa. Unutar ovih površina moguće planirati trgovačke i uslužne programe u funkciji naselja.

Unutar površina ovih površina moguće je iznimno planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji komunalne infrastrukture naselja.

Članak 6.

Područja definirana kao javne zelene površine - parkovi (Z1) površine su hortikulturno uređene 'praznine' unutar naselja koje se uređuju kao mjesta za odmor,druženje i opuštanje građana. Treba preferirati zelenilo bez gradnje, izuzev spomen obilježja, urbane plastike ili kapelica u opsegu manjem od 1 % ukupne površine zelenila. Unutar ovih površina moguć postav dječjih igrališta.

Članak 7.

Unutar površina infrastrukturnih sustava (IS) moguće je planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne infrastrukture naselja.

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 8.

Unutar obuhvata ovog Plana nema građevina gospodarskih djelatnosti.

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 9.

Kartografskim prikazima i drugim odredbama ove odluke određeni su detaljni uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene neposrednom provedbom koji, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sadrže sljedeće elemente i ograničenja potrebne za izdavanje lokacijske dozvole, ili rješenja o uvjetima gradnje:

- oblik i veličina građevinske čestice,

- namjena, veličina i GBP građevine

- smještaj građevine na građevnoj čestici,

- uvjete oblikovanja građevine,

-uvjete oblikovanja pomoćnih građevina,

-uvjete za smještaj vozila,

-uvjete uređenja građevnih čestica.

-način i uvjete priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

-mjere zaštite okoliša,

-druge podatke značajne za izgradnju i uređenje građevina.

Članak 10.

3.1.Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja površina građevne čestice za gradnju građevina javne i društvene namjene unutar namjene D iznosi 2500 m2.

3.2. Namjena, veličina i građevna brutto površina građevine

Građevina ove namjene smije biti socijalnog, zdravstvenog, upravnog, kulturnog ili drugog javnog karaktera.

Najveća GBP građevine iznosi 4000 m2.

3.3. Smještaj građevine javne i društvene namjene na građevnoj čestici

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,5,

Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,5,

Najviša visina građevine iznosi 11,0 m,

Najveći broj etaža: tri nadzemne etaže i jedna podzemna (Po+P+2)

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.

Neizgrađeni dio građevne čestice-najmanje 40%, mora biti uređen temeljem hortikulturnog elaborata.

3.4.Uvjeti oblikovanja građevina

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst naselja Plase.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta: izgrađenost i iskoristivost parcela, materijali i teksture, visine, krovišta, fasade i slično.

Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog, salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 25Ê (stupnjeva). Iznimno, prema ahitektonskom rješenju moguće je planirati i ravno krovište.

Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, ili drugi materijal već upotrebljavan u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora u pravilu biti paralalno sa slojnicama naselja.

3.5. Uvjeti uređenja građevnih čestica

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja.

40% građevne čestice potrebno je ozeleniti.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.

Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

- 1 PM/70,0m2 korisne površine (15 PM/1.000m2 korisne površine),

3.6. Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu

Građevine društvene namjene grade se unutar građevnog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice osigurana dostupnost dvosmjernom prometnicom najmanje širine 5,5 m. Građevine društvene namjene unutar obuhvata ovog Plana mogu se priključiti se na postojeću županijsku cestu.

Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim ovjektima i površinama ove Odluke.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 11.

4.1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja površina građevne čestice za gradnju stambenih građevina unutar namjene S iznosi 400,00 m2.

4.2. Namjena, veličina i GBP građevine

Građevine mogu biti homogeno stambenog karaktera, ili mješovitog stambeno-poslovnog s jednom gospodarskom etažom primjerena sadržaja (uredi, ordinacije, manji ugostiteljski i trgovački programi) uklopivog u naselje.

Najveća GBP stambenih građevina iznosi 400,00 m2.

Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ne zauzimaju površinu veću od jedne etaže.

Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

4.3. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,

Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,8,

Najviša visina građevine iznosi 9 m (do vijenca),

Najveći broj etaža: tri nadzemne etaže i jedna podzemna (Po+P+2),

Unutar građevine moguće je planirati najviše tri stambene jedinice ili dvije uz mogućnost planiranja poslovnog prostora.

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m,.

4.4. Uvjeti uređenja građevnih čestica

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Najmanje 30 % građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 1,5 m.

Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:

-najveća dopuštena visina iznosi 6,0 m,

-tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost građevina iz prethodnog stavka ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene najmanje 1,0 m,

-ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Ako pomoćne i manje građevine gospodarske namjene imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

4.4. Uvjeti oblikovanja građevina

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu Primorja.

Krovišta građevina mogu iznimno biti ravna, a sugerira se gradnja kosog krovišta, izvedenog kao dvovodno ili jednovodno, raščlanjenog na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 25Ê (stupnjeva). Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje ili neki drugi materijal već upotrebljavan u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

4.5. Uvjeti za smještaj vozila

Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine - 2 PM,

-poslovni prostori i uredi: 1 PM/70,0m2 korisne površine (15 PM/1.000m2 korisne površine),

-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala.

4.6. Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu

Građevine unutar obuhvata ovog Plana priključuju se na postojeće ili planirane županijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Na razini ovog plana to su Glavna mjesna ulica (GMC), te sabirna (SU) i stambena ulica (STU).

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (iznimno, pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila.

Najmanja širina pristupne prometnice je 5,5 m za dvosmjerni, te 4,5 m za jednosmjerni promet.

Kolno-pješački prilazi se formiraju u neizgrađenom dijelu ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m.

Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ove Odluke.

4.7. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih građevina

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.

Rekonstruirati se mogu u građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Postojeće građevine koje u segmentu ovdje datih normativa (kig i kis) izlaze iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju, ali bez njihova povećavanja.

Prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati zatečenu udaljenost građevine od ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja od udaljenosti propisane ovim Planom, ali se rekonstrukcijom navedena udaljenost ne smije smanjivati.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 12.

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Pretežitim dijelom prometno se rješenje ovog Plana oslanja na postojeću mrežu prometnica, odnosno županijsku cestu ŽC 5068 koja se ovim Planom nominira kao glavna mjesna ulica (GMC). Dostupnost naselja osigurava se lokalnom nerazvrstanom cestom (pristupni put oznake U 89 u planu više razine) koji dobiva karakter sabirne ulice (SU), a za ostale planirane ulice predlaže se kategorija stambenih ulica (STU).

U cilju postizanja funkcionalne hijerarhije prometnica, temeljem zatečene i izgrađene prometne infrastrukture i planirane mreže prometnica provedena je nova planska kategorizacija prometnica na razini ovog prometnog rješenja.

Članak 13.

Kategorizacija prometnica

Na postojeće definirane kategorije javnih cesta ovim planskim rješenjem se nadovezuju ostale postojeće i planirane nerazvrstane ceste za koje se predlažu kategorije glavne mjesne ulice te sabirna ulica i stambene ulice. Sve kategorije su vidljive iz grafičkog priloga, a zahtjevani poprečni profili po kategorijama definiraju se kako slijedi:

- Glavne mjesne ulice (GMC)

Planom je obuhvaćena županijska cesta Hreljin-Zlobin (ŽC 5068), i ona je sad (u kontekstu naselja Plase) nominirana kao glavna mjesna ulica. GMC prolazi zapadnim dijelom obuhvata Plana te se na sjeveru križanjem spaja na sabirnu ulicu (pristupni put oznake U 89). Ona čini okosnicu prometne mreže, te je ujedno i glavna pristupnica stambenom dijelu naselja Plase planske oznake NA 91. Unutar koridora ove prometnice moguće je planirati stajalište javnog prijevoza.

- Sabirna ulica (SU-1)

U kategoriju sabirne ulice ovim je Planom uvršten postojeći pristupni put koji je na na sjeveru raskršćem spojena na cestu Hreljin-Zlobin (ŽC 5068), a južno se dalje nastavlja van obuhvata Plana te se ponovno spaja na cestu Hreljin-Zlobin.

Dio površine je uređen, dok se dio tek mora izgraditi.

- Stambene ulice (STU-1 i 2.)

Stambena ulica 1. i 2. su novoplanirane prometnice koja će aktivirati još neizgrađeni dio naselja NA 91. Nalaze se u centralnom dijelu obuhvata Plana i u svome istočnom dijelu se spajaju na sabirnu ulicu (SU-1). Na završetku imaju formirano okretište.

Širina kolno-pješačkog pristupa može iznimno biti do 4,5 m u najvećoj dužini od 50 m.

Članak 14.

U kartografskom prikazu 2.a. Prometna infrastrukturna mreža utvrđeni su koridori. Do njihove konačne realizacije (tj. izdavanja lokacijske dozvole za idejni projekt) potrebno je očuvanje sljedeće širine koridora:

- za sabirnu prometnicu (SU) 15 m

- za stambene prometnice(STU): 10 m

Prije ishođenja lokacijskih dozvola za navedene kategorije prometnica, nije moguća gradnja unutar njihovih zaštitnih koridora.

Članak 15.

Ako postojeća lokalna cesta nema širinu od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za rekonstrukciju ceste.

Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.

Priključci na prometnu infrastrukturu:

- građevine unutar obuhvata Plana priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane glavne mjesne, sabirne i stambenih ulica,

- pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

- zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

- priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 21. ovih Odredbi.

Članak 16.

Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:

Glavne mjesne, sabirne i stambene ulice:

- najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 2,75 m za SU i STU, a za ulice s javnim prometom ili visokim udjelom prometa teretnih vozila (GMC) iznosi 2,80 m,

- kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5m,

- Glavne mjesne ulice moraju imati jednostran nogostup od 1,5m, od kojeg je građevinski pravac udaljen za 6,0m,

- Sabirne i stambene ulice u pravilu imaju minimalno jednostrani nogostup širine 1,5m.

Kolno-pješački prilazi:

- kolno-pješački prilazi se formiraju unutar obuhvata ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0m,

- kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.

odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za projektiranje:

- površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,

- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

parkirališne površine:

- unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po stambenoj jedinici,

- unutar građevne čestice građevine gospodarske i stambene građevine potrebno je osigurati najmanji broj parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini

- uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

- za jednu stambenu jedinicu - 2 PM,

- uredi i poslovni sadržaji : 1 PM/70,0m2 korisne površine (15 PM/1.000m2 korisne površine).

Članak 17.

Kolno-pješački prilazi se formiraju unutar obuhvata ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m. Najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0 m.

Planom se predviđa akcentiranje i uređenje pješačkih putova. Ovime se omogućuje bolja povezanost unutar naselja. Putove je potrebno očistiti od zelenila koje je radi neodržavanja onemogućilo korištenje dijela pješačkih putova.

Članak 18.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja javnih parkirališta i garaža.

Parkiralište unutar građevine javne i društvene namjene nema javni karakter.

Članak 19.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina. Postojeći putevi unaprijediti će se u sustav poveznica novouređenog naselja, između građevine javne i društvene namjene i javnog parka.

Članak 20.

5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

U narednom razdoblju planirana je izgradnja međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka - Senj, duž planirane trase priobalne dionice autoceste.

Trasom postojećeg optičkog kabela Rijeka - Split - Dubrovnik položene su i rezervne cijevi u koje će se, prema potrebi, montirati novi optički kabeli većeg kapaciteta ili boljih svojstava.

Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je na:

- povećanje kapaciteta postojećih komutacijskih čvorova, te novi čvor Škrljevo, kako bi se povećala mogućnost količine i vrsta usluga koje se danas pružaju u suvremenim telekomunikacijama,

- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odgovarajućih kapaciteta, pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima uvučenim kroz cijevi kabelske kanalizacije, čime će se ostvariti podzemni priključak svih građevina bez obzira na broj stambenih jedinica,

- povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja sigurnosti u njihovom radu,

- pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja Grada Bakra, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.

Sve građevine, vodove i uređaje elektroničkih komunikacija treba planirati i projektirati vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih ovlaštenih operatera, te mogućnosti implementacije novih tehnologija.

Lokacije i uvjeti smještaja građevina i uređaja mreža elektroničke pokretne komunikacije određeni su Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Članak 21.

5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Opskrba pitkom vodom

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od duktilnog lijeva.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 22.

Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Sanitarne i tehnološke otpadne vode se pročišćavaju na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja (moguće i septičke jame - koje su privremenog karaktera, a do izgradnje uređaja za pročišćavanje) s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja adekvatnim uređajem za pročišćavanje.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda, odnosno na područjima na kojima se ne planira izgradnja sustava, otpadne vode se prikupljaju nepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa, odnosno na drugi način sukladno posebnim propisima, uvjetima nadležnih komunalnih službi, te Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu.

Članak 23.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.2.Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2b - elektroinstalacije i telekomunikacije.

Članak 24.

Kroz obuhvat plana jednim dijelom svoje trase, prolazi 35 kV nadzemni vod EVP Meja - EVP Plase. Izgradnja objekata ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (nadležni distributer), a zaštićeni koridor u kojem je zabranjena gradnja mora iznositi najmanje 15 m (7.5 m lijevo i 7.5 m desno od osi voda - stupa).

Unutar Plana nalazi se RS Plase.

Buduća trafostanica 10(20)/0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mirko lokacija trafostanice 10(20)/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina.

Za buduću trafostanicu 10(20)/0,4 kV potrebno je osigurati zasebnu parcelu, na način da trafostanice bude minimalno udaljena 1 m od granica parcele, a 2 m od javne površine.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacije trafostanice.

Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

5.4.Uvjeti gradnje plinske mreže

Članak 25.

Za opskrbu prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica - RS Bakar 1 (planirani kapacitet 1600 m3/h) i RS Bakar 2 (planirani kapacitet 1300 m3/h). Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

Do realizacije koncepta plinofikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Planom.

Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

Članak 26.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Površine namijenjene parkovima (Z1) uređuju se kao dijelovi naselja koje se uređuju kao mjesta za odmor,druženje i opuštanje građana. Ovisno o urbanom kontekstu treba preferirati zelenilo sa urbanom opremom ili manje zelene 'trgove' koje treba rasteretiti pretencioznih detalja i dodatka što znači da ova područja treba promišljati na minimalistički način s naglaskom na prirodno okružje.

-najmanja površina novoplaniranog parka ili odmorišta iznosi 200 m2

-najmanje 80% površine potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti izvornim vrstama,

-unutar parka može se postaviti spomen obilježje

-urbanu opremu unificirati na razini naselja Plase.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 27.

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih cjelina.

Članak 28.

7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE

Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 29.

Na području Grada Bakra Planom više razine određena je proizvodna zona Kukuljanovo (bivša R27) - I1 kao prostor za smještaj građevina za gospodarenje otpadom sukladno posebnim propisima i dokumentima prostornog uređenja šireg područja.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

-primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

-reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

-zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,

-tehnološki otpad zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

-izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

-sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

-iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

-odlaganjem otpada na odlagališta,

-saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 175/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/ 96),

-Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/97, 112/01 i 23/07),

-Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/96),

-Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/98 i 23/07).

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Bakar, odnosno ovlaštena pravna osoba.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 30.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Planom više razine ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onihnavedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN59/2000.) i Prostornim planom županije (SN 14/00).

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/ 1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

Članak 31.

Zaštita tla

Prema fizičko-mehaničkim značajkama utvrđenim Planom više razine, područje obuhvata Plana pripada I. katogoriji geotehničke kategorizacije tla - zona kolog krša.

I. Geotehnička kategorija - zona golog krša:

-karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom,

-teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

-nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima,

-upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala,

-teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

Šumsko tlo

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

-održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

-povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja,

-stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih i seoskih naselja.

Poljoprivredno tlo

Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

-smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

-poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

-prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

Članak 32.

Zaštita zraka

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije.

Zbog blizine Rafinerije nafte i TE Rijeka, za područje Grada Bakra od velikog je značaja stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo intervenirati na vrijeme. Jedna od takvih mjernih postaja na području Grada Bakra postavljena je u Krasici. Također, budući sadržaji u Bakarskom zaljevu vezano uz lučke djelatnosti moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere:

-ograničavati imisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema važećim zakonskim propisima-Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine broj 117/12);

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima);

-zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je važećim zakonskim propisima- Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine broj 117/12);

-stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema važećim zakonskim propisima-Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari iz nepojretnih izvora (Narodne novine broj 117/12).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Članak 33.

Zaštita voda

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite i nema registriranih vodotoka na tom području.

Odvodnju otpadnih voda treba odrediti prema važećoj Odluci o zaštiti izvorišta za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i sliva u Bakarskom zaljevu.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Bakra određene su »Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i u slivu izvora u Bakarskom zaljevu« (SN 25/12).

Zaštita slivnog područja izvora u Bakarskom zaljevu treba se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije duž čitave trase državne ceste koju obuhvaća ovaj Plan, a odvođenje oborinskih voda vrši se u skladu s uvjetima sanitarne zaštite tj. prema novoplaniranoj UPOV Plase.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

-zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Uredbi o standard kakvoće voda (NN 87/10).

Članak 34.

Zaštita od buke

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:

-u naseljima, 55 dBA za dan i 45 dBA za noć

-u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć

Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području Grada Bakra su sljedeći:

-promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz otpada kroz povijesnu jezgru grada Bakra, te po lokalnim i nerazvrstanim cestama unutar naselja

-promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskim i državnim cestama

-djelatnost manjih proizvodnih metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih pogona

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 35.

Grad Bakar po Pravilniku o naseljenim mjestima u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91) ne spada u zonu obvezne izgradnje skloništa osim eventualno u zonama jakih ugroza uz industrijska postrojenja i unutar njih.

Sukladno navedenom, grad Bakar neće graditi javna skloništa za potrebe sklanjanja ljudi, već će se stanovništvo sklanjati u već postojećim skloništima te kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.

Mjere sklanjanja stanovništva moraju biti u skladu sa elaboratom »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Bakra«, odnosno »Planom zaštite i spašavanja Grada Bakra« (SN 34/11).

Članak 36.

Sklanjanje ljudi

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvat

ske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

Članak 37.

Zaštita od rušenja

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Bakra, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od posljedica rušenja.

Članak 38.

Zaštita od potresa

Područje Grada Bakra je s obzirom na zabilježene intenzitete potresa na svom području svrstano u VIIIo (razorni potresi) prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK.

Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres.

U građevinama društvene infrastrukture, športsko- rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 i prenošenje važnih obavjesti ŽC 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Ovim UPU utvrđuje se građevina društvene namjene kao značajni gospodarski objekt, u kojem boravi velik broj ljudi koji bi uslijed potresa mogli biti ugroženi.

Ovim Planom definirana su područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, trgovi, slobodne površine i slično) a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije, također su definirane zone za privremeno deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja. Ista područja potrebno je i kartografski prikazati.

Članak 39.

Zaštita od požara

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj I usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine 08/06)

Vatrogasne pristupe je potrebno planirati u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.

Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 40.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN.PGŽ broj 14/00, 12/ 05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom

zemljištu (II. kategorija po PPUG Bakra): osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

Iznimno,moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 22. ove Odluke.

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N. 47/82).

Članak 41.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Unutar ovog Plana nije predviđena izrada planova užeg područje već se isti provodi neposredno.

Članak 42.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.

11. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Bakra i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.

Izvornici Plana čuvaju se u upravnom odjelu Grada Bakra za komunalni sustav, urbanizam i ekologiju, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 44.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja 26 za dio građevinskog područja Plase, oznake Na91, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 45.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/13-01/07

Ur. broj: 2170-02-07/5-13-12

Bakar, 3. listopada 2013.

Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Bakra

Milan Rončević

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr