SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 19. Petak, 19. travnja 2013.
OPĆINA OMIŠALJ
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

23.

Na temelju članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine» broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 34. Statuta Općine Omišalj («Službene novine Primorsko-goranske županije» broj 30/09 i 14/13), a po suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za prostorno uređenje, KLASA: 350-02/13- 11/24, URBROJ:531-05-1-1-13-03 od 10. travnja 2013.g., Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 10. travnja 2013.godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja općine Omišalj

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije» broj 52/07, 14/10, 37/11-ispr. i 15/12- pročišćeni tekst).

Članak 2.

Ove izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Omišalj (u daljnjem tekstu: Plan) izradio je JURCON PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s Općinom Omišalj kao nositeljem izrade.

Članak 3.

Predmet ovih izmjena i dopuna Plana jesu izmjene i dopune u njegovom tekstualnom i grafičkom dijelu u cilju:

-redefiniranja ugostiteljsko-turističkih zona unutar i izvan naselja,

-provjere, ispitivanja, analize i utvrđivanja opsega ukupne površine građevinskog područja naselja sukladno postojećoj i planiranoj gustoći i zatečenoj izgrađenosti,

-usklađivanja prometnih i infrastrukturnih koridora državne važnosti sa PPUPGŽ,

-redefiniranja područja obuhvata i opsega potrebnih planova užeg područja, te sukladno tome utvrđivanja i ažuriranja pravila i normativa za neposrednu primjenu,

-analiza i provjera proizvodnih i poslovnih zona prema novijim trendovima u gospodarstvu, ali i konkretnijim zahtjevima korisnika spram procesa rada i poslovanja,

-analiza i provjera uvjeta gradnje za područja sportske i rekreacijske namjene izvan naselja,

-utvrđivanja detaljnih uvjeta i smjernica gradnje unutar područja posredne provedbe plana,

-redefiniranja smjernica za legalizaciju dijela građevina na području naselja Njivice.

Članak 4.

U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (u daljnjem tekstu: Odluka), članak 4. mijenja se i glasi:

»U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (c.u.p.o.v.) - tehnološki povezane građevine u kojima se mehaničkim, fizikalno-kemijskim i biološkim postupcima pročišćava otpadna voda prije ispuštanja u recipijent.

Crpna stanica (C.S.) - građevina opremljena elektro- strojarskim postrojenjem za dizanje tekućine s niže na višu kotu.

Fizionomski izgled, karakter i sl. - skup vidljivih osobina izgrađenog prostora prema kojima se može ocijeniti njegova urbana ili ruralna pripadnost.

Gradivi dio građevne čestice - površina unutar građevne čestice na kojoj je dozvoljena gradnja. Površina se određuje odmjeravanjem udaljenosti od rubova čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom. Gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih građevina.

Građevinski pravac - linija na kojoj je moguće planirati najbliže pročelje građevine u odnosu na pristupni put. Iznimno može biti izjednačen s regulacijskim pravcem iako se u pravilu izmiče od njega.

Građevna linija je linija koja određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice.

Gustoća stanovanja - iskaz broja stanovnika područja prostorne cjeline po hektaru površine prostorne cjeline.

Hortikulturno uređenje - uređenje okućnice građevine sadnjom stabala, grmova, travnjaka, cvjetnica i sličnog biljnog materijala, a javnih površina i postavom urbane opreme.

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine građevina i površine građevne čestice.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih djelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kad su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Koridor prometnice - prostor predviđen za projektiranje i izgradnju građevine prometne infrastrukture (ceste). Određena je ukupna širina koridora, a mjeri se polovicom od osi na jednu i drugu stranu. Koridor se određuje i za ostalu infrastrukturu.

Kultivirani krajobraz - krajolik čiji je izvorni izgled promijenjen artificijelnim zahvatima, zahvaljujući kojima je postignuta nova krajobrazna vrijednost istog prostora koja se može očitovati u zadržavanju prirodnog ambijenta, ali i u snažnom prožimanju prirodnog fenomena i graditeljsko-urbanog zahvata.

Kulturno dobro - nekretnina (građevina, površina-trg i sl., skulptura i druga umjetnina koja nije prenosiva) i pokretnina (prenosivi predmeti, ali i nasljeđe nematerijalnog karaktera poput običaja, pisma, glazbe i sl.) koji su radi svoje povijesne, kulturno-umjetničke i druge vrijednosti, stavljeni pod zaštitu i kao takvi, temeljem zakonskih propisa, registrirani u svojstvu kulturnog dobra nacionalnog ili lokalnog značenja.

Lokalni uvjeti - uvjeti koji proizlaze iz osobina susjednih građevina, uličnog poteza, odnosno dijela građevinskog područja, a koji utječu na vanjske oblikovne, regulativne ili normativne specifičnosti građevine. Lokalnim uvjetima smatraju se sljedeće osobitosti koje treba vrednovati pri određivanju lokacijskih uvjeta:

-reljef, zelenilo;

-posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

-karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

-ambijentalne vrijednosti;

-veličina i izgrađenost građevnih čestica;

-način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

-komunalna oprema;

-opremljenost komunalnom infrastrukturom;

Lučki bazen - dio lučkog operativnog akvatorija, omeđen operativnom obalom, molovima i operativnim akvatorijem.

Lučki terminal - prostorna i/ili tehničko-tehnološka cjelina luke ili lučkog sustava koju čini lučka infrastruktura (obale, privezi, instalacije, cesta, željeznica i sl.) te lučka suprastruktura (skladišta, dizalice i dr.), planirana, projektirana, izgrađena i opremljena u cilju prihvata i pretovara određene vrste plovila i tereta ili putnika.

Međunarodni transportni plinovod - plinovod Italija - Hrvatska, s polazištem iz podmorja Istre. Alternativna trasa (mali dio) magistralnog plinovoda (U.N.P.) Plomin- Omišalj-Delnice-Slovenija prolazi područjem naselja Omišalj.

Magistralni plinovod - visokotlačni plinovod koji je dio visokotlačnog transportnog sustava namijenjenog za prijenos plina od ulaza u transportni sustav do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica s ciljem isporuke plina kupcima, isključujući opskrbu plinom, a uključujući prijenos plina od ulaza u transportni sustav do sustava skladišta plina te tranzit plina.

Međunarodni (međudržavni) plinovod - je plinovod koji prelazi ili premošćuje granicu između država isključivo u svrhu povezivanja transportnih sustava tih država (Zakon o tržištu plina). Na području općine Omišalj to je međunarodni plinovod Omišalj - Casal Borsetti.

Mjerno-priključna stanica - građevina u kojoj se mreža miješanog plina u budućnosti priključuje na međunarodni transportni plinovod.

Mješoviti sistem odvodnje - istim glavnim kolektorom odvode se komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.

Mreža kanala (ulična) - gravitacijski ulični kanali s kućnim priključcima vezani na kolektor.

Naselje Omišalj - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Pravilnikom o registru prostornih jedinica i Zakonom o naseljima. Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Naselje Njivice - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Pravilnikom o registru prostornih jedinica i Zakonom o naseljima. Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Općina Omišalj je jedinica lokalne samouprave.

Osnovna građevina - građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog područja (stambena, poslovna, javna i društvena i sl.), koja predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar čije čestice se smještaju svi potrebni prostori u funkciji osnovne namjene.

Plinska opskrbna mreža - plinovod izgrađen u trupu ulice s priključcima pojedinih potrošača.

Plinski čvor - dio transportnog sustava na kojemu je ostvarena međusobna veza dva ili više plinovoda istog ili različitog radnog tlaka.

Primopredajna mjerno-redukcijska stanica - dio transportnog sustava na kojemu operator transportnog sustava predaje plin iz transportnog sustava i na kojemu se obavlja mjerenje količine plina, predgrijavanje plina i snižavanje tlaka plina, a može se obavljati i pročišćavanje plina.

Podmorski ispust - kanal kojim se efluent odvodi u more.

Poluugrađena građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne čestice na način da se gradivi dio građevne čestice jednim svojim bridom dodiruje s gradivim dijelom susjedne građevne čestice. U ovom smislu, pod poluugrađenom građevinom podrazumijeva se dvojna građevina.

Pomoćna građevina - samostojeća ili poluugrađena građevina na građevnoj čestici, namijenjena smještaju samo određenih sadržaja isključivo u funkciji osnovne građevine (smještaj vozila, drvarnica, spremište, kotlovnica i sl.) i funkcionalno odijeljena od nje, a podiže se samo u slučaju kada radi zatečenih prostornih, funkcijskih, tehničko- tehnoloških i/ili uvjeta zaštite nije moguće drugačije riješiti nastale potrebe.

Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj uporabi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.

Površina infrastrukturnog sustava - dio površine grada određen kao građevinsko područje namijenjeno izgradnji cestovne, željezničke, vodoopskrbne, elektroenergetske, lučke i druge infrastrukturne građevine.

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova - podzakonski akt kojim je određen tekstualni i grafički sadržaj prostornih planova, mjerila, plansko znakovlje i simboli kartografskih prikaza, brojčani i grafički pokazatelji te standard elaborata prostornog plana.

Prirodni krajobraz - prirodna krajobrazna vrijednost temeljena na jednom ili više prirodnih fenomena: autohtona šuma, kamenjar, stijena, litica, glavica brdo, klizište, draga, kanjon, vrtača, suhozid, terasasto uređeni i/ili kultivirani tereni, krški fenomeni: škrapa, pećina, spilja i sl. po kojima se takav krajobraz izdvaja iz ukupnog krajolika.

Prostorni plan užeg područja - dokument prostornog uređenja: Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja, odnosno drugi dokument prostornog uređenja u skladu s pozitivnim zakonskim aktom, a čija izrada proizlazi iz odredbi za provođenje ovoga Plana.

Redukcijska stanica (R.S.) - ukopano okno s reducir- ventilima za smanjenje pritiska u opskrbnoj mreži.

Regulacijski pravac - pravac koji, položen u skladu s odredbama dokumenta prostornog uređenja, odjeljuje građevnu česticu namijenjenu gradnji građevine od građevne čestice namijenjene gradnji prometne infrastrukture. Regulacijski pravac može se poklapati sa zatečenom granicom građevne čestice ili utjecati na cijepanje postojeće i formiranje nove građevinske čestice.

Riječki prsten - u kontekstu Prostornog plana Primorsko-goranske županije, predstavlja prostornu cjelinu koja obuhvaća jedinice lokalne samouprave u neposrednom okruženju Grada Rijeke tj. Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Kraljevicu, Matulji, Omišalj i Viškovo.

Samostojeća građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne čestice, čija su sva pročelja odmaknuta od granice građevne čestice.

Smjernice - sustav mjera urbanističkog planiranja i brojčanih prostornih pokazatelja danih na razini preporuka, a koji se odnosi na smještaj, građenje i korištenje građevine i građevne čestice i koji se ovim Planom uspostavlja kao osnova za daljnju normativnu razradu putem prostornog plana užeg područja, primarno urbanističkih i detaljnih planova uređenja (UPU i DPU).

Sportska luka - dio obalnog područja s pripadajućom površinom akvatorija, zaštićenog pomorskom građevinom (najmanje valobranom) namijenjen (cjelogodišnjem) smještaju manjih plovila (4-12 metara). Brodice u sportskoj luci u vlasništvu su članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju na luku.

Središte prostorne cjeline, centralno područje - područje prepoznatljivog sadržaja potrebnog za zadovoljenje (svakodnevnih) potreba građana, a ujedno i područje izraženih ambijentalnih vrijednosti koje potiču dolazak i korištenje centralnih sadržaja, okupljanje i druženje građana te stvaraju prepoznatljivost središta kao takvog u odnosu na druga središta.

Terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) - objekt koji je u vlasništvu i/ili kojim upravlja energetski subjekt za plin i koji se koristi za ukapljivanje plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a, uključujući postrojenja za pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za proces ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav, isključujući dio terminala za UPP koji se koristi za skladištenje UPP-a (Zakon o tržištu plina).

Tipologija (tipološki) - sustav vanjskih oblikovnih karakteristika kojima se normira način gradnje, primjerice: stambena, školska, sportska, vjerska itd. Unutar svake skupine mogu se izdvojiti daljnje tipologije, primjerice: obiteljska, višeobiteljska, višestambena građevina unutar stambene, osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska građevina unutar školskih građevina itd. U tom smislu tipologijski obrazac predstavlja skup prostornih i graditeljskih rješenja i osobina koje karakteriziraju korištenje i pojavnost neke tipologije u prostoru (primjerice sve građevine bitne za stanovanje: stambene građevine + prateći sadržaji + prometnice i sl.)

Transportni cjevovod - glavni cjevovod kojim su povezane vodospreme međusobno ili s izvorom vode.

Transportni plinovod - visokotlačni plinovod od miješališta do mjerno-redukcijske stanice.

Ugrađena građevina, građevina u nizu - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne čestice na način da se gradivi dio s dva (ili više) ruba dodiruje odnosno nastavlja na gradivi dio susjednih građevinskih čestica.

Zaštićeni krajolik - prirodni ili kultivirani predio veće estetske, kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajolik prirodnog izgleda karakterističan za neko područje.

Zona - dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., dio prostora uopće.«

Članak 5.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Odredbama za provođenje Plana određuju se namjene za površine građevinskih područja izdvojene namjene kako slijedi:

-gospodarsku namjenu (proizvodnu pretežito industrijsku I1, i poslovnu, pretežito zanatsku I2),

-poslovnu namjenu-pretežito uslužnu (K1)

-ugostiteljsko-turističku namjenu T (hoteli -T1, turističko naselje - T2, kamp-autokamp -T3)

-sportsko-rekreacijsku namjenu (sport R1, rekreacija R2 i uređene morske plaže R3)

-površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog značenja u Omišlju IS2, odmorište Pušće IS 3)

-groblja G

-odlagalište otpada-reciklažno dvorište (OK)

(2) Građevinska područja određena u stavku 1. ovog članka određena su kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i broj 4.1.-4.8. Građevinska područja.«

Članak 6.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:

1. Proizvodne građevine:

-Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina: Petrokemija na otoku Krku -postojeća građevina u proizvodnoj zoni u Omišlju

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Pomorske građevine:

-luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja u Omišlju:

b) Luka za posebne namjene: prekrcajna luka-terminali za tekuće terete u Omišlju

c) Cestovne građevine:

-Autoceste i brze ceste: čvor Križišće - novi most za otok Krk - Omišalj - Valbiska (u koridoru istraživanja) čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj

d) Građevine zračnog prometa:

-Zračna luka Rijeka u Općini Omišalj za međunarodni i unutarnji promet za prihvat i otpremu zrakoplova (sekundarna 4E kategorija).

-Granični prijelaz međunarodnog značenja: Rijeka II. kategorije

e) Poštanske i telekomunikacijske građevine

-Telekomunikacijske građevine međunarodne razine: međunarodni TK kabeli I. razine

(Rijeka - Krk - Senj /Rab-Novalja),

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

-Naftovodi i produktovodi: magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak (dio) i magistralni naftovod Omišalj - Urinj (dio);

-Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina : Petrokemija na otoku Krku

-Plinovodi (planirani): magistralni plinovod Kamenjak - Kukuljanovo - Urinj - Omišalj , te alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport podmorska dionica Pula - Plomin - Omišalj, i kopnena trasa Omišalj - Zlobin - Republika Slovenija.«

Članak 7.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»(1) Pomorska građevina, odnosno luka posebne namjene, prekrcajna luka - naftni terminal u Omišlju, koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske prenamijenjena u Luku otvorenu za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa, ovim je Planom određena sukladno kartografskom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br. 4.1-4.8. Građevinska područja (mj.1:5000).

U kopnenom je dijelu funkcionalni proces luke otvorene za javni promet od osobitog međunarodnog značaja ujedinjen u cjelinu Terminala Jadranskog naftovoda u Omišlju.

U sustav JANAF-a, na području Općine Omišalj smješteni su:

-naftni terminal u Omišlju

-u koridoru trase Omišalj-Sisak postojećeg međunarodnog magistralnog naftovoda (kao i u koridoru planiranog podmorskog prijelaza Krk-kopno) planiraju se novi cjevovodi Jadranskog naftovoda:

-međunarodni naftovod PEOP (Pan European Oil Pipeline)

-dio planiranog podmorskog prijelaza otok Krk-kopno, kao dijela naftovodne dionice Omišalj- Sisak

-podmorski naftovod Omišalj-Urinj

-višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate

-planirana TS 110/35 kV u sklopu postojećeg rasklopišta Omišalj za potrebe napajanja naftnog terminala Omišalj

(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno opremljenoj građevinskoj čestici koja se ne treba smatrati neuređenim dijelom građevinskog područja izdvojene namjene.«

Članak 8.

U članku 26. stavku 1. iza riječi: »otok Krk« dodaje se oznaka i riječ: » - Omišalj«.

Članak 9.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»(1) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2 statistička naselja: Omišalj i Njivice. Statističko naselje Njivice ima jedno građevinsko područje oznake NA1, dok se statističko naselje Omišalj sastoji od

osnovnog građevinskog područja (NA3) i tri izdvojena područja naselja (Lučica i Stran); riječ je o podjeli proizašloj iz tipoloških (povijesna jezgra) i morfoloških, te topografskih i administrativnih obrazaca kako postojećeg stanja, tako i planiranog razvoja.

(2) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom i površinom, daje se u sljedećoj tablici:


radni naziv planska oznaka površina (ha) Izgrađeni Neizgrađeni
dio(ha) dio(ha)


Njivice-Kijac NA1 88,23 81,20 (91%) 7,03


Omišalj Lučica NA2 11,07 11,07 (100%) -


Omišalj NA3 102,31 87,13 (86%) 15,18


Stran NA4 22,03 15,20 (84%) 6,83


Mulic NA5 1,63 1,63 (100%) -


Ukupna površina građevinskog područja naselja općine Omišalj iznosi oko 225,27 ha ili oko 6,22 % ukupne površine Općine Omišalj, od čega površina izgrađenog dijela iznosi 196,23 ha, a neizgrađenog dijela iznosi 29,04 ha.

Članak 10.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»Unutar građevinskog područja naselja stambene građevine planiraju se kao:

-obiteljske,

-višeobiteljske,

-višestambene građevine.«

Članak 11.

Iza članka 44. dodaju se članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d. koji glase:

»Članak 44.a

»(1) Obiteljska građevina je građevina s najviše 3 stana, građevinske brutto površine do 400 m2 (uključivo površinu pomoćnih građevina), najveće dozvoljene katnosti podrum ili suteren te još dvije nadzemne etaže.

(2) U obiteljskim građevinama može se planirati jedino stambena namjena, a iznimno je unutar iste planovima užeg područja moguće predvidjeti i do 20% od ukupnog GBP-a kao poslovne sadržaje poput onih namijenjenih turizmu i ugostiteljstvu, zatim manje trgovine, videoteke ili radionice tihog obrta. Za poslovne je sadržaje potrebno osigurati utvrđen broj parkirališnih mjesta sukladno članku 51.a Odluke, manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor za skladištenje. Poslovni prostori mogu se planirati jedino neposrednim pristupom pristupnoj prometnici i ne više od etaže prizemlja.

(3) Obiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine, polugrađene i građevine u nizu.

Članak 44.b

(1) Višeobiteljska građevina je građevina sa 4 do najviše 6 stanova čija najveća katnost iznosi podrum ili suteren te još tri nadzemne etaže. Višeobiteljska građevina može se planirati u najvećem opsegu od 600 m2 građevinske brutto površine, uključivo površinu pomoćnih građevina.

(2) Unutar višeobiteljske građevine moguće je planirati do najviše 6 stambenih apartmanskih jedinica za ugostiteljsko-turističku namjenu uz obvezno zadovoljenje potrebnog broja parkirališnih mjesta na parceli prema drugim odredbama ovog Plana. U višeobiteljskim je građevinama kao nadgradnju osnovnoj namjeni stanovanja i turizma moguće planirati poslovne sadržaje, ali ne više od etaže prizemlja (uvjet neposredan pristup s prometnice); poput kafića, restorana, manjih trgovina, videoteka, i sl. Poslovnih sadržaja može biti najviše do 30% od ukupne površine zgrade, a za iste je u okviru građevne čestice potrebno osigurati ne samo potreban broj parkirališnih mjesta već i manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor za skladištenje.

(3) Višeobiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine, polugrađene i građevine u nizu.

Članak 44.c

(1) Planom užeg područja detaljnije se razrađuje primjena navedenih tipologija unutar svakog građevinskog područja, uz uvažavanje svih posebnosti pojedinog područja kao i topografskih karakteristika mikro i makroprostora.

(2) Obiteljske i višeobiteljske građevine ne smatraju se stambeno-poslovnim i poslovnim građevinama bez obzira na broj stambenih jedinica koje stalno ili periodično koriste kao turističke apartmane.

Članak 44.d

(1) Višestambene građevine su građevine sa 7 do 12 stambenih jedinica, a tipologije normirane isključivo putem planova užeg područja. Ovim se Planom samo načelno utvrđuje da je građevinu višestambene tipologije moguće graditi sukladno detaljnim analizama prostora i planovima užeg područja te da se broj parkirališno-garažnih mjesta utvrđuje drugim odredbama ovog Plana.

(2) Najveća dozvoljena katnost višestambene građevine iznosi podrum ili suteren i četiri nadzemene etaže.

(3) Prizemlje višestambene građevine može se urediti kao poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene, prostor javne i društvene namjene, i sl. Uz obvezu osiguranja potrebnog broja parkirališno garažnih mjesta kao i manevarskog prostora za vozila dostave.

(4) Stambeno-poslovnim i poslovnim građevinama ovim se Planom smatraju samo građevine višestambene tipologije u kojima je manje od 50% prostora stambene namjene, dok ostatak otpada na poslovne sadržaje u najširem spektru - urede, trgovine, ordinacije, kulturne sadržaje i druge javne sadržaje i slično. Građevine ovih namjena lociraju se unutar područja mješovite namjene (M1 ili M2) koja se konačno utvrđuju tek planovima užeg područja, iznimno i unutar stambene namjene. Propisuje se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta sukladno ovdje datim normativima, prometni infrastrukturni sustav za stalne i za povremene korisnike, te se osigurava manevarski prostor za vozila dostave te skladišni prostor. Najveći broj katova usuglašava se sa lokalnim uvjetima, ali ne više od 4 nadzemne etaže.«

Članak 12.

Iza članka 44. d., naslov mijenja se i glasi: »2.2.1.1. Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina pri neposrednoj provedbi plana«.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je- sukladno grafičkom prikazu 3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja dijelova primjene planskih mjera zaštite, mjerilo 1:25 000 u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja planirati unutar naselja obiteljske, višeobiteljske i ugostiteljsko-turističke građevine.

(1) Oblik i veličina građevne čestice:

Oblik i veličina građevinske parcele trebaju biti što pravilniji i omogućiti smještaj građevine uz propisane udaljenosti od granica parcele i komunikacija.

Na jednoj građevinskoj parceli može se izgraditi samo jedna građevina, a čija je osnovna namjena stambena sa nadopunom pratećih poslovnih sadržaja, koji ujedno mogu biti u funkciji ugostiteljstva i turizma. U njoj ili uz nju, unutar površine za razvijanje tlocrta građevine, može se izgraditi garažna građevina.

Veličina građevinske parcele definirana je tablicom iz ovog članka.

(2) Namjena građevina:

U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena, pod uvjetom da je kompatibilna sa stanovanjem, tj. da ne narušava uvjete stanovanja na susjednim i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara utvrđenih ovim Planom.

Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine, autoškole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi za njihovo funkcioniranje.

(3) Uređenje građevinske parcele:

Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže, može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta.

Garažna se građevina smije sastojati iz najviše 2 parkirna mjesta.

Na građevinskoj parceli ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina poput drvarnica, spremišta, izdvojenih poslovnih građevina i dr. U sklopu adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, obveza je investitora da takve pomoćne građevine zamijeni prostorima unutar gabarita glavne građevine, a zamijenjene građevine ukloni.

Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.

Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren.

(4) Visina građevine:

Najveća dozvoljena visina građevine data je Tablicom iz ovog članka.

Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m2, a najmanja projektirana katnost barem 1 etažu.

(5) Smještaj na građevnoj čestici:

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m, ako je širina parcele takva da se uz takvu udaljenost može projektirati stambena građevina standardnih osobina. U ovom slučaju, međutim, garažnu građevinu potrebno je projektirati u sklopu stambene građevine.

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m i u slučaju kad nagib terena omogućuje pogled iz etaže prizemlja, preko krova susjedne niže građevine.

Udaljenost građevine do ruba regulacijske linije u pravilu iznosi 6 m, no ova se udaljenost može smanjiti na najviše 4 m u slučajevima specifičnih lokalnih uvjeta, zatim pri rekonstrukciji ili interpolaciji unutar urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo zatečeno, a prometni i drugi zahtjevi ovoga Plana ne priječe realizaciju takve izgradnje.

U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena, pod uvjetom da je kompatibilna sa stanovanjem, tj. da zagađenjem zraka, tla i bukom ne narušava uvjete stanovanja na susjednim i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara utvrđenih ovim Planom.

Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine, auto-škole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi za njihovo funkcioniranje.

(6) Uvjeti priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete koji su navedeni u točki 5.1. Prometni infrastrukturni sustav te uvjete priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu sukladno točki 5.2.

Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete:

a) Do građevinske parcele osigurati neposredan pristup. Neposredan pristup na parcelu moguć je sa svake stambene i sabirne ceste izravno. Ne dozvoljava se izravan pristup na parcelu sa sekundarnih i primarnih cesta, već je iste potrebno ostvariti distribucijom na ceste niže kategorije preko raskrižja u razini. Planovima užeg područja moguće je iznimno i uz očivanje sigurnosnih prometnih standarda omogućiti pristupe građevinskim česticama s primarnih i sekundarnih cesta.

b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod višestambenih građevina površina za organizirano parkiranje može imati više ulaza/izlaza.

c) Kada ne postoji mogućnost uređenja neposrednog pristupa, parceli se može pristupiti kolno-pješačkim pristupom širine barem 3.0 m. Dužina pristupa ne može biti veća od 50 m, odnosno dužine parcele kroz ili uz koju priključak prolazi. Na ovakav priključak može se vezati i više parcela, a maksimalno 3.

d) Najmanja širina kolnika jednosmjerne regulacije iznosi 4.50 m, a dvosmjernog, kada se njime ne služe teretna vozila, 5.5 m.

e) Najmanja širina pješačkog hodnika (pločnika), kada se isti vodi uz kolnik, iznosi 1.20 m, a ako je unutar pločnika drvored, tada je širinu potrebno povećati na 3.00 m.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

(7) Arhitektonsko oblikovanje:

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti usklađeno s morfološkim osobitostima pojedinačnog područja namjene u kojemu se zahvat u prostoru planira, lokacije i lokaliteta te primjereno tipologiji okolne izgradnje i tipologiji same građevine.

Potrebno je izbjegavati nekritičnu i neizbalansiranu primjenu elemenata tzv. »primorske arhitekture«.

Projektiranje s tendencijom korištenja osobitosti i elemenata autohtonog arhitektonskog izraza, usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

Vrsta krova, osim za područja jezgri naselja, nije određena. U slučaju oblikovnog rješenja građevine kosim krovom, isti može biti izveden od kupa kanalica, mediteran crijepa ili sličnog materijala, iznimno i obložen limom.

Na krovnim plohama, osim unutar povijesne jezgre, kao njihovi integralni dijelovi i s nagibom samog krova mogu se postavljati sunčani kolektori.

Na pročeljima višestambenih građevina ne mogu se obavljati pojedinačne intervencije bilo koje vrste i opsega. Također, odlukom o komunalnom redu odredit će se način postavljanja antenskih i drugih prijemnih naprava, te rashladnih uređaja no takve naprave ne mogu se postavljati na pročeljima zgrada.

Ograde, potporne i obložne zidove (podzide), terase i stepeništa izvesti tako da ne naruše izgled parcele, okoliša građevine, odnosno naselja kao cjeline. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen, a za ograde još i zelenilo (živica) i metal.

Visina čvrstog dijela ograde parcela određuje se s najvećom visinom od 1.20 m. Unutar postojećih jezgri može se zadržati i viša zatečena visina ograda, odnosno iste rekonstruirati do najviše zatečene visine, uz poželjnu hortikulturnu obradu penjačicama ili lozom. Ako unutar postojećih jezgri nema čvrstih ograda između parcela, u slučaju neophodne potrebe, ograđivanje izvesti zelenilom i sličnim uklonivim sredstvima ograđivanja.

Na nagnutim terenima, radi očuvanja njihovog izvornog izgleda, ne dozvoljava se izgradnja zidova viših od 1.5 m. Iznimno kod usjeka nastalih kao posljedica izgradnje prometnica, obložni zidovi mogu biti i viši, no ako visina istih prelazi 3 m, potrebno je pristupiti izvedbi terasastih zidova, a prostor između njih ozeleniti.

Prilikom gradnje očuvati raspoloživo, pogotovo visoko, raslinje na parceli, ili u njenom okolišu koji ostaje javnom površinom.

Hortikulturnu obradu parcela individualnog stanovanja, kao i parcela parkovnog zelenila zasnivati na autohtonim vrstama, uz preporuku sadnje crnogorice na lokalitetima gdje je potreban cjelogodišnji zeleni zaštitni ili dekorativni pojas.

Prilikom uređenja okućnica najmanje 30% površine parcele hortikulturno urediti, a posebnu pažnju obratiti hortikulturnoj obradi površine između građevine i javne prometne površine.»

Članak 13.

Članci 46., 47. i 48. brišu se.

Članak 14.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»Rekonstrukcija građevina

(1) Rekonstrukcije građevina čija namjena nije suprotna namjeni prostora pojedinačnih područja namjene, kada se neposredno primjenjuju odrednice ovoga Plana, obavljaju se prema ovdje datim uvjetima.

Pri planiranju rekonstrukcije treba uvažiti sve planski utvrđene normative, a postojeće građevine koje u bilo kojem od navedenih kriterija prekoračuju dopuštenu vrijednost smiju se rekonstruirati jedino unutar postojećih gabarita.

Rekonstruirati se mogu i građevine smještene na manjim građevinskim česticama od ovdje propisanih, kao i građevine koje nisu odmaknute od međe prema ovdje datim normativima ali uz obveznu primjenu svih drugih kriterija- prije svih koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis).

Na pročeljima građevina koje se naslanjaju odnosno koje su udaljene manje od 2 metra od granice građevne čestice susjedne građevine, ne dozvoljava se gradnja otvora ni balkonskih istaka

(2) Normativi gradnje za rekonstrukciju građevina ne odnose se na staru jezgru grada Omišlja te mogu odstupati od ovih vrijednosti do donošenja planova nižeg reda. Uvjeti za rekonstrukciju na području stare jezgre Omišlja utvrđuju se temeljem konzervatorskih uvjeta.«

Članak 15.

Iza članka 51. dodaje se članak 51.a, koji glasi:

»Članak 51.a

»(1)Unutar parcele građevina individualnog stanovanja potrebno je osigurati smještajnu površinu za vozila prema normativima navedenim u stavku 3. ovog članka.

 (2) Ako se unutar građevine nalazi i poslovni, ugostiteljski ili turistički smještajni kapacitet, tada je potrebno i za korisnike i namještenike poslovnog prostora osigurati površinu za smještaj vozila te manevarski prostor. Iznimno, smještaj vozila može se osigurati izvan parcele na drugoj parceli, parceli određenoj kao javna parkirna površina udaljene najviše 200 m od dotične građevine ili unutar javne garaže u radijusu od 300 m od same građevine.

(3) Ovim se Odredbama propisuju normativi za dimenzioniranje parkirnih potreba, a planom užeg područja, ovisno o karakteru izgradnje i sadržaja, moguće je dati i detaljniju procjenu potrebnog broja parkirnih mjesta prema namjeni građevine:


Namjena građevine Broj potrebnih
parkirnih mjesta (PM)


-1 stan do 50 m21 PM

-1 stan preko 50 m22 PM

-1 apartman do 4 ležaja 1 PM

-1 apartman do 6 ležaja 2 PM

- poslovni prostori
(uredi, ordinacije,
agencije, dr.) 1/50 m2 btto površine

- trgovački /uslužni/ 1/50 m2 radne
površine/1/20 m2
ugostiteljski prostori btto/1/5 sjedala,

- društvene, kulturne, 1/10 sjedala /2/1
sakralne /školske/
dječje i sl. učionu /1/ 10 djece

- športske građevine i
površine 1/10 gledatelja

(4) Kod parkirnih površina sa više od 50 vozila, a koje se nalaze izvan zona zaštite izvorišta vode za piće, potrebno je oborinske vode pročistiti na separatoru, a prije upuštanja u recipijent.«

Članak 16.

Članak 53. briše se.

Članak 17.

U članku 54. oznaka: »(1)« briše se, a iza riječi »akata« dodaje se zarez i riječi: »te drugim posebnim propisima i podzakonskim aktima.«

Članak 18.

Članci 55., 55.a, 55.b, 56., 57., 58., 59., 60., 61., 62. i 63. brišu se.

Članak 19.

Članak 65. mijenja se i glasi:

»(1) Prigodom izrade prostornog plana užeg područja potrebno je sljediti daljnje uvjete za pozicioniranje građevina javne i društvene namjene:

-građevine dječjih vrtića i škola planirati i graditi sukladno teritorijalnom principu, tj. u svakom području koje to zahtjeva brojem stanovnika i gravitacijskom zonom (u ovom slučaju su to dva izdvojena naselja); lokacija koja nije vezana uz brze i glavne prometnice, te druge sredine nepovoljnih ekoloških utjecaja i zagađenja bukom; građevinu je dozvoljeno graditi kao samostojeću prizemnu/katnu građevinu namijenjenu isključivo smještaju djece predškolskog odgoja na građevnoj čestici veličine određene prema standardu od 25 do 40 m2 po djetetu, ali na ne manjoj od 2000 m2.

-građevine osnovnih škola treba kvalitetno izolirati od obodnih prometnica i locirati unutar središnjih prostora naselja u širem kontekstu s drugim javnim sadržajima; građevinu je dozvoljeno graditi kao samostojeću prizemnu/ katnu građevinu namijenjenu isključivo smještaju osnovnoškolske građevine; veličina građevne čestice određuje se prema normativu od 10/50 m2 po učeniku, te osim školske građevine mora omogućiti smještanje sljedećeg: školski vrt i dvorište za odmor i rekreaciju, igrališta, pješački pristup i školski trg, gospodarsko dvorište i parkiralište.

-građevine primarne zdravstvene zaštite potrebno je dugoročno dislocirati iz stambenih građevina i smjestiti u odgovarajuće izdvojene jednonamjenske građevine koje će u svim segmentima udovoljiti zahtjevima smještaja djelatnosti za zdravstvo; tlocrtna površina zdravstvene stanice iznosi 0,02-0,05 m2/st. odnosno minimalno 130 m2.

-građevine za kulturu također je potrebno smjestiti unutar morfološkog središta naselja. Obzirom na njihov dugoročni urbanotvorni učinak potrebno je unaprijediti ih odgovarajućim pripadajućim javnim prostorom; na parceli je potrebno odrediti drugim odredbama ovog Plana. predviđen broj parkirnih mjesta, ili izuzetno na javnom parkiralištu ukoliko ono nije udaljeno više od 200 m od građevne čestice

-građenje građevina za sport i rekreaciju može biti usmjereno izgradnjii središnjih sportskih građevina (sportska dvorana, otvorene sportske površine i dr.) kao primarnog sadržaja, s pratećim ugostiteljskim, poslovnim, odnosno trgovačkim sadržajem, prometnim i parkirnim površinama/ građevinama i infrastrukturom. Kao i kod kulturnih programa, i ovdje je osnovni program potrebno unaprijediti sustavom javnog i zelenog prostora.

-vjerske građevine, odnosno prateće sadržaje za oformljivanje pastoralnih centara potrebno je planirati u središnjim zonama naselja uz već postojeće sadržaje; unutar građevne čestice nužno je osigurati javni prostor za okupljanje vjernika u opsegu 50% od izgrađenog sakralnog dijela, dok se ostali dio mora hortikulturno urediti uz osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta određenim drugim odredbama ovog Plana

-socijalne građevine, odnosno dom umirovljenika planira se unutar mirnog dijela naselja te ga je potrebno unaprijediti sustavom zelenog prostora (30% građevne čestice)

-prigodom planiranja svih građevina javne i društvene namjene potrebno je da predviđena lokacija bude smještena neposredno uz koridor postojeće ili planirane javne ceste

-parkirališno-garažne normative, koji su utvrđeni drugim odredbama ovog Plana, potrebno je riješiti na građevinskoj čestici. Iznimno ako to nije moguće parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više od 200 m

-na građevinskoj čestici potrebno je osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

-dječja igrališta rasporedit će se u građevinskim područjima naselja planovima užeg područja, a sukladno sljedećim uvjetima:

-igrališta do 3 godine - 0,15 m2/st, a najmanje 50 m2

-igrališta od 3 do 6 god - 0,45 m2/st, a najmanje 500m2

-igrališta od 7 do 15 god. - 25 m2/korisniku, približno 500 m2

Od ukupne površine novoplaniranog dječjeg igrališta najmanje 30% površine mora biti zasađeno niskim i visokim zelenilom.

-javni parkovi i ostale javne zelene površine pozicionirat će se i razmijestiti sukladno planovima užeg područja u građevinskim područjima naselja te izdvojenim građevinskim područjima naselja; planira se do 70% visokog raslinja, veći broj pješačkih šetnica i biciklističkih staza, prostore za rekreaciju, manje prostore odmorišta te druge nužne prostore komunalnih građevina (sanitarni čvor, fontane, javna rasvjeta i sl.) u funkciji korištenja parka.«

Članak 20.

Članak 66. mijenja se i glasi:

»Pri izradi plana užeg područja, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete za gradnju građevina društvene namjene, a koji se mogu detaljnije razraditi i normativno postaviti planovima užih područja koji su propisani za ova područja:

* minimalni razmak građevine od susjednih građevina iznosi 12 m

(2) Iznimno od zadanih uvjeta gradnje za predškolske ustanove može se odstupiti u pogledu minimalne udaljenosti od ruba građevinske parcele, ali ne na udaljenost manju od 3 m od ruba građevinske parcele, dok se udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca može iznimno smanjiti ukoliko su postojeće susjedne građevine izgrađene na manjoj udaljenosti od prethodne, te se sukladno istom dozvoljava gradnja iza pravca povučenog između jednog ili dvaju građevinskih pravaca susjednih građevina.

Kod školskih i predškolskih građevina minimalne udaljenosti do ruba građevne čestice i udaljenost građevnog od regulacijskog pravca mogu biti i manje od tablicom prikazanih ukoliko pročelje objekata zbog specifičnih uvjeta nije moguće projektirati paralelno sa prometnicom odnosno međom. U tom slučaju minimalna udaljenost građevine do ruba građevne čestice može se smanjiti na 3,0 m, a udaljenost građevnog od regulacijskog pravca na 6 m.«

Članak 21.

Iza članka 68. naslov mijenja se i glasi: »2.2.3. Građevine gospodarske namjene unutar naselja«.

U članku 69. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Za poslovne građevine koje se planiraju unutar naselja u tipologiji središnjih sadržaja moguće je planirati koeficijent izgrađenosti (kig) u rasponu od 0,5 do 1, te koeficijent iskoristivosti (kis) ne veći od 4 , što će se detaljnije utvrditi putem planova užeg područja.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.«

Članak 22.

Iza članka 71. naslov mijenja se i glasi: »2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja«

Članak 23.

Članak 73. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće područje ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja (NA-T):


radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (krevet) (ha) (ha)


Stran-vikendice NA - T1 200 1,95 1,95 -


 (2) Područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, NA-T1 Stran obuhvaća prostor postojećeg hotela Delfin. Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina, manjeg hotela ili pansiona do 30 smještajnih jedinica-soba.

Isključuje se mogućnost izgradnje hotela tipa Apart- hotel ili ugostiteljskih apartmana. Građevine mogu imati najviše 30 smještajnih jedinica - soba, s pratećim ugostiteljskim sadržajima. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg hotela Delfin s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%, uz poštivanje drugih ovdje datih uvjeta.«

Članak 24.

Članak 74. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja Njivice, utvrđena su sljedeća područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja (NA-T):


radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (krevet) (ha) (ha)


Kijac

(unutar NA1) NA-T2-2 60 1,06 1,06 -

Njivice-Centar NA T1-2 120 0,55 - -


(2) područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, Kijac (NA-T22)

Radi se o postojećem izgrađenom području, a namijenjeno je izgradnji ugostiteljskih sadržaja (restauranta, caffe-bara i sl.) u funkciji plaže i obalne šetnice. Unutar područja dozvoljena je i izgradnja smještajnih jedinica što će detaljnije biti utvrđeno po izradi plana užeg područja i sukladno raspoloživim kapacitetima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

(3) Područje ugostiteljsko-turističke namjene Njivice- Centar namjenjuje se izgradnji hotela. Izgradnjom hotela potrebno je akcentirati i urediti javni prostor-priobalnu šetnicu, a u podrumskoj etaži moguće je planirati garažnu građevinu za potrebe hotela i naselja. Dio smještajnih kapaciteta hotela (oko 30%) treba planirati u hotelskim vilama- depandansama koje se oblikovanjem vezuju na osnovnu građevinu.«

Članak 25.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»Uvjeti gradnje građevina

(1) Za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene postupa se sukladno točki 2.2.4. ovih odredbi te sukladno drugim odredbama ovog Plana.

(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja (NA-T1,2) utvrđeni su kako slijedi:

Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina iznosi 1000,0 m2

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,5,

Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,5,

Najveći broj etaža:jedna podzemna i tri nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje mansardnih apartmana s terasama samo u dijelu tlocrtne površine građevine

Građevina mora biti udaljena ne manje od 3,0 m od ruba građevne čestice.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade i slično.

Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

- 1 PM po smještajnoj jedinici

- 1 PM na 4 zaposlena

Kapacitet Hotela na lokaciji NA-T1-2 u Njivicama iznosi 120 ležajeva.

Kapacitet Hotela na lokaciji NA-T1 u Omišlju iznosi 200 ležajeva.

Kapacitet ugostiteljsko-turističke zone NA-T2-2 na Kijcu iznosi 60 ležajeva.

(3) Uz područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja definirana su područja uređenih plaža sukladno člancima 81.-83. ovih Odredbi.

(4) Privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ) definiran je člankom 156. ovih odredbi.

(5) Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati rekonstrukciju postojećih građevina ugostiteljsko- turističke namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg odmarališta Montomontaža (k.č.1255/1 k.o. Omišalj), na području građevinskog područja NA3 u Omišlju, a koje je namijenjeno ugostiteljsko- turističkim te uslužnim sadržajima sukladno uvjetima gradnje definiranim ovim člankom.«

Članak 26.

Iza članka 75. dodaje se članak 75. a koji glasi:

»Članak 75.a

Ugostiteljsko-turističke građevine moguće je rekonstruirati i graditi i unutar građevinskog područja naselja NA-5 Mulic kako slijedi:

Hotel ( k.č.br. 631, 649, k.o. Omišalj-Njivice):

Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina u različitom spektru, uz mogućnost planiranja sadržaja zdravstvenog turizma. Nove građevine kao i proširenje postojeće, prateće rekreativne sadržaje hotela (bazene, sportske terene i sl.) potrebno je planirati vodeći računa o okolnom zelenilu i pristupnim stazama staroj jezgri Omišlja.

Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina iznosi 3000,0 m2.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,1,

Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,3,

Najviša visina građevine definirana je visinom vijenca postojeće građevine,

Najveći broj etaža:jedna podzemna i tri nadzemne etaže,

Najveća GBP ugostiteljsko-turističke građevine iznosi 2500 m2.

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m,.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade i slično.

Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

- 1 PM po smještajnoj jedinici

- 1 PM na 4 zaposlena

Kapacitet rekonstruirane građevine iznosi 44 ležaja.

Hotel (na k.č.br. 643, 644, k.o. Omišalj-Njivice)

Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina iznosi 1000,0 m2.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,

Najveći koeficijent iskorištenosti nadzemnog dijela građevne čestice kis iznosi 0,8,

Najviša visina građevine iznosi 11 m,

Najveći broj etaža: jedna podzemna i tri nadzemne etaže,

Najveća GBP ugostiteljsko-turističke građevine iznosi 2000 m2.

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice. Pri rekonstrukciji postojeće se udaljenosti zadržavaju.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade i slično.

Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

- 1 PM po smještajnoj jedinici

- 1 PM na 4 zaposlena

Kapacitet rekonstruirane građevine iznosi 36 ležajeva.

Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ove Odluke.

Na području poluotoka Mulic (NA-5) nije moguće-izuzev rekonstrukcije hotela, te obalnog područja u funkciji infrastrukture (gat, lukobran, i sl.) planirati nove zahvate gradnje.

Iznimno je moguće na građevnoj čestici br. (k.č.645/2,1, k.o. Omišalj-Njivice) izgraditi manju ugostiteljsko-turističku građevinu paviljonskog tipa:

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,

Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,3,

Najviša visina građevine je 4 m,

Najveći broj etaža:jedna nadzemna,

Najveća GBP ugostiteljsko-turističke građevine iznosi 25 m2

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.«

Članak 27.

Članak 78. mijenja se i glasi:

»Građevine infrastrukturne i komunalne namjene podrazumijevaju prometnice, parkirališta, infrastrukturne uređaje, mreže i vodove te komunalne građevine i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih službi za obavljanje komunalnih djeltanosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

Neposrednom provedbom plana omogućuje se i gradnja sljedećih komunalnih građevina: trafostanica, vodosprema, C.U.P.O.V.-a, redukcijskih stanica, parkirališnih površina i dr., te rekonstrukcija istih građevina unutar površine infrastrukturnog sustava.«

Članak 28.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se montažne građevine, kiosci, te nadstrešnice.

Montažne građevine i kiosci su tipski montažni elementi koji služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge i ostalo.

(2) Montažne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se postavljati na javnim površinama u vlasništvu općine Omišalj.

(3) Posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće odredit će se za kioske i reklamne panoe, minimalno:

-lokaciju za postavu,

-namjenu kioska,

-površinu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje,

-način korištenja pripadajućeg vanjskog prostora,

-uvjete oblikovanja (veličina, tip i vrsta),

-rok za uklanjanje.

Odluka sadrži grafički prikaz svih lokacija, granicu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje kioska i njegovih oblikovnih elemenata.«

Članak 29.

U članku 83. stavku 2. riječi:

»Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima«

brišu se.

Članak 30.

Iza članka 83. dodaje se naslov: »2.2.10. Građevinska područja naselja-smjernice za izradu planova užeg područja« i članci 83.a, 83.b, 83.c i 83.d. koji glase:

»Članak 83a.

(1) Kao smjernice za izradu planova užeg područja, a u svrhu izgradnje stambenih građevina u izgrađenim dijelovima naselja te kod formiranih građevinskih čestica potrebno je primjeniti sljedeće urbanističko-arhitektonske normative:

Smjernice smještaja i gradnje građevina u posrednoj provedbi plana

Iznimno za područje stare jezgre naselja Omišlja i užeg centra naselja Njivice prema lokalnim uvjetima mogu se definirati i drugi uvjeti od uvjeta danih u tablici.

** odnosi se i na atrijske i poluatrijske građevine,

(i) udaljenost površine za izgradnju od lijevog/desnog/ gornjeg ruba/donjeg ruba parcele, tj. do regulacijske linije.

Članak 83 b.

(1) Iznimno od članka 83.a, a slijedom specifičnih lokalnih uvjeta, na području užeg centra naselja Njivice definiraju se sljedeći uvjeti smještaja i gradnje:

-minimalna veličina građevnih čestica iznosi 40 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti kig=1,0,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti kis=3,5,

-maksimalna katnost iznosi P+2+M,a najviša dozvoljena visina 10,50 metara

(2) Gustoća izgrađenosti Gig (odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica) na području obuhvata DPU Placa smije iznositi najviše 0,6.

Ukupan koeficijent iskorištenosti Kis (odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica) na području obuhvata DPU Placa smije iznositi najviše 1,5.

(3) Na pročeljima građevina koje se naslanjaju odnosno koje su udaljene manje od 2 metra od granice građevne čestice susjedne građevine, ne dozvoljava se gradnja otvora ni balkonskih istaka.

Smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice. Iznimno, ako to nije moguće, parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više od 200 m. Građevne čestice stambene namjene mogu se ograđivati ogradom visine do 1,2 m.

Unutar gradivog dijela građevne čestice za ostale građevine dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina, a sukladno namjeni određenoj planom užeg područja.

(4) Prethodno navedene uvjete gradnje moguće je planom užeg područja iznimno primjeniti i na drugim izgrađenim područjima unutar centra naselja Njivice, a što će u konačnici biti definirano tek putem planiranog UPU Njivice.

Članak 83c.

(1) Unutar granica građevinskog područja, iz građenja se izuzimaju prostori:

-zatečenih vrijednih šuma prema Zakonu o šumama kada površina čestice prema katastarskom stanju prelazi 1000 m2,

-voćnjaka, vinograda i ostalih poljoprivrednih površina visokog bonitetnog razreda kada površina čestice prema katastarskom stanju prelazi 1000 m2.

Članak 83d.

Smjernice smještaja i gradnje građevina pri posrednoj provedbi plana:

(1) Oblik i veličina građevne čestice:

Oblik i veličina građevinske parcele trebaju biti što pravilniji i omogućiti smještaj građevine uz propisane udaljenosti od granica parcele i komunikacija.

Na jednoj građevinskoj parceli može se izgraditi samo jedna stambena, odnosno stambeno-poslovna ili poslovna građevina, a čija je osnovna namjena stambena sa nadopunom pratećih poslovnih sadržaja, koji ujedno mogu biti u funkciji ugostiteljstva i turizma. U njoj ili uz nju, unutar površine za razvijanje tlocrta građevine, može se izgraditi garažna građevina. Iznimno, više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja i koji će definirati odnose između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.

(2) Uređenje građevinske parcele:

Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže, može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta (tzv. gradivog dijela građevne čestice), ako se time ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele i ne smanjuju definirane udaljenosti prema granicama parcele. Ako se garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine prizemlja, gradi izvan površine za razvijanje tlocrta na samoj granici parcele, tada se moraju zadovoljiti uvjeti da se ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele te da građevina nema otvora prema susjednoj parceli.

Garažna se građevina smije sastojati iz najviše 2 parkirna mjesta.

Na građevinskoj parceli ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina poput drvarnica, spremišta, izdvojenih poslovnih građevina i sl. U sklopu adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, obveza je investitora da takve pomoćne građevine zamijeni prostorima unutar gabarita glavne građevine, a zamijenjene građevine ukloni.

Iznimno, u dijelu priobalnog područja naselja Njivice (NA-1) moguće je prema odredbama plana užeg područja, planirati pomoćne građevine kao izdvojene poslovne građevine ugostiteljsko-turističke namjene.

Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.

Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren.

(3) Visina građevine:

Najveća dozvoljena visina građevine utvrđena je tablicom iz članka 83.a

Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m2, a najmanja projektirana katnost barem 1 etažu.

(4) Smještaj građevine na građevinskoj čestici:

Udaljenost građevine od ruba parcele propisana je u članku 83.a ovih Odredbi, a iznosi 4 m od ruba parcele, odnosno 6 m od regulacijskog pravca.

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m, ako je širina parcele takva da se uz takvu udaljenost može projektirati stambena građevina standardnih osobina. U ovom slučaju, međutim, garažnu građevinu potrebno je projektirati u sklopu stambene građevine.

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m ako nagib terena omogućuje pogled iz etaže prizemlja, preko krova susjedne niže građevine.

Udaljenost građevine do ruba regulacijske linije u pravilu iznosi 6 m, no ova se udaljenost može smanjiti na najviše 4 m u slučajevima rekonstrukcije ili interpolacije unutar urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo zatečeno, a prometni i drugi zahtjevi ovoga Plana ne priječe realizaciju takve izgradnje.

Iznimno od prethodnog, udaljenost od ruba parcele kod građevina namijenjenih za trafostanice mogu biti i manje od propisanih, ali ne manje od 1 m.

(5) Arhitektonsko oblikovanje:

Kod izrade planova užeg područja, koristit će se uvjeti arhitektonskog oblikovanja građevina navedenih u članku 45. ovih odredbi.

Iznimno od uvjeta oblikovanja definiranih člankom 45. ovih odredbi, kod zatečenih visina ograda, te potpornih i obložnih zidova kod specifičnih situacija i većih visinskih razlika, planom užeg područja može se propisati i veća visina od navedene. Unutar postojećih jezgri može se zadržati i viša zatečena visina ograda, odnosno iste rekonstruirati do najviše zatečene visine, uz poželjnu hortikulturnu obradu penjačicama ili lozom. Ako unutar postojećih jezgri nema čvrstih ograda između parcela, u slučaju neophodne potrebe, ograđivanje izvesti zelenilom i sličnim uklonivim sredstvima ograđivanja.

(6) Namjena građevina:

U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena (ali pod Planom propisanim uvjetima), pod uvjetom da je kompatibilna sa stanovanjem, tj. da zagađenjem zraka, tla i bukom ne narušava uvjete stanovanja na susjednim i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara uvtvrđenih ovim Planom.

Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine, autoškole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi za njihovo funkcioniranje.«

Članak 31.

Članak 84. mijenja se i glasi:

»(1) Izvan građevinskog područja naselja dozvoljava se gradnja građevina i uređenje površina izvan naselja za izdvojene namjene kojima je ovim Planom utvrđeno građevinsko područje:

-proizvodne pretežito industrijske I1, i pretežito zanatske I2,

-poslovne namjene-pretežito uslužne K1,

-ugostiteljsko-turističke namjene T (hoteli T1, turističko naselje - T2, kamp-autokamp T3)

-sportsko-rekreacijske namjene (sport R1, rekreacija R2, uređene plaže R3, centar vodenih sportova R5)

-površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog značenja u Omišlju IS-2 odmorište Pušća IS 3)

-groblja G.

-odlagalište otpada: reciklažno dvorište (OK)

(2) Površine i oznake građevinskih područja iz ovog članka određene su kartografskim prikazom br. 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br. 4. Građevinska područja (mj. 1:5000).«

Članak 32.

Članak 85. mijenja se i glasi:

»Za neizgrađena i neuređena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu donosi se urbanistički plan uređenja ili detaljni plan uređenja.«

Članak 33.

Članak 88. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom utvrđeno je sljedeće građevinsko područje gospodarske - pretežito industrijske namjene (izdvojene namjene):


radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (ha) (ha)


Terminal za prekrcaj ukapljenog
prirodnog plina-Petrokemija
na otoku Krku« I1 161,01 122,21 38,8


Članak 34.

Članak 89. mijenja se i glasi:

»(1) Proizvodno pretežito - industrijsko područje (I1) poklapa se s područjem petrokemijskog kompleksa sa zatečenom raznovrsnom izgradnjom i uređenim površinama u funkciji održavanja i odvijanja proizvodno-tehnoloških procesa. Uz postojeću izgradnju, područje je namijenjeno izgradnji građevina proizvodno-industrijskog karaktera, uređaja za proćišćivanje emisija proizvodno-tehnološkog procesa, skladišnih, servisnih, poslovnih, upravnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina s kojima se ne zagađuje okoliš i ne proizvodi buka. Pored navedenog, u sklopu područja ove namjene moguće je planirati sve programe, sadržaje i građevine koje će omogućiti odvijanje svih radnih, operativnih i manipulativnih procesa u sklopu funkcioniranja i održavanja planiranog Terminala za prekrcaj ukapljenog plina.

(2) Neposrednom provedbom ovoga Plana, a unutar izgrađenog dijela područja pretežito industrijske namjene, dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina (do 10%) i proizvodnih pogona radi unapređenja proizvodnih procesa, prilagođavanja tehnološkim inovacijama

i novim tehnologijama, kao i promjenama proizvodno- industrijskog programa kojima se smanjuje negativni utjecaj na okoliš.

(3) Pripadajući obalni pojas namijenjen je izgradnji luka i građevina lučke infrastrukture i suprastrukture svih planiranih sadržaja Terminala za prekrcaj ukapljenog plina i petrokemije (obale, privezi, pristani, lukobrani i sl. s dozvoljenim širokim opsegom primjene tehničko-tehnoloških rješenja izgradnje i korištenja) s pripadajućim lučkim područjem (funkcionalnim morskim akvatorijem i kopnenim područjem) za izgradnju građevina lučke podgradnje i nadgradnje sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih ili planiranih kapaciteta.

(4) Sukladno zakonskoj regulativi za sve građevine i zahvate u ovom prostoru potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoliš.«

Članak 35.

Članak 90. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje gospodarske - poslovne pretežito zanatske namjene (izdvojene namjene):


radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (ha) (ha)


Servisna zona Omišalj I2 24,78 11,18 (80%) 4,9


(2) Područje poslovne- pretežito zanatske namjene namijenjeno je izgradnji građevina poslovnog, servisno- uslužnog karaktera u funkciji odvijanja tehnoloških procesa kojima se ne zagađuje okoliš i ne proizvodi buka; zatim skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina. Na ovom je području zanatske namjene, servisno-uslužnog karaktera moguća izgradnja obrtničkih, servisnih, skladišnih, prodajnih, poslovnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina, a moguće je planirati i:

-veća postrojenja komunalnog gospodarstva,

-građevinsku operativu i doradu građevinskih materijala,

-terminal za teretna vozila,

-veletrgovinska skladišta (a uz njih i dorada pa i prerada roba),

(3) Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i malo te skladištenje robe.

(4) Unutar svih područja izdvojene namjene za gospodarstvo (namjene I i K) moguće je planirati postavu uređaja i opreme za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.«

Članak 36.

Članak 91a. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom utvrđena su sljedeća područja gospodarske-poslovne-pretežito uslužne namjene (K1) izvan građevinskog područja naselja:


radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (ha) (ha)


Poslovna zona Kijac K1-1 5,1 - 5,1


(2) Područje poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) namijenjeno je izgradnji i uređenju građevina servisno- uslužnog karaktera, odnosno skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, zanatskih, obrtničkih infrastrukturnih i prometnih građevina i površina. Na području servisno-uslužne zone nisu dozvoljeni proizvodno-tehnološki procesi.

(3) Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i malo te skladištenje robe što će u konačnici biti definirano planovima užeg područja, a u skladu s ovim Planom i razvojnim potrebama općine Omišalj.«

Članak 37.

Članak 93. mijenja se i glasi:

»(1) Prostorni razmještaj, planske oznake i veličina pojedinog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene, zajedno s radnim naslovom prikazani su u ovoj točki odredbi Plana, a naznačeni na kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina.

(2) Ugostiteljsko-turističko područje namijenjeno je izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina različite tipologije i morfološkog određenja s proširenjem na tipologiju priveza s odgovarajućim pratećim građevinama, sadržajima i površinama s očekivanim proširenjem na servisne djelatnosti u službi pružanja servisa korisnicima odnosnih sadržaja.

(3) Ugostiteljsko-turistička namjena sastoji se iz:

-hotel T1- podrazumijeva hotel kao osnovni ugostiteljski objekt u kojem se pružaju usluge smještaja i prehrane i slične smještajne građevine iz skupine hoteli

-turističko naselje T2 je jedinstvena funkcionalna cjelina (građevna čestica) koju čine više samostalnih građevina u kojima su recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljsko i drugi sadržaji. Unutar zone mogu se nalaziti građevine vrste Hotel, Aparthotel, Turistički apartmani i/ili kamp

-T3 autokamp i kamp, podrazumijeva ugostiteljski objekt u kojem smještajne jedinice nizu povezane s tlom na čvrsti način

(4) Prigodom planiranja svih sadržaja i programa ugostiteljsko - turističke namjene (T) osobito je važno akceptirati zakonske odredbe o ZOP-u. Unutar prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene može se planirati maksimalan broj vezova u iznosu od 20% ukupnog smještajnog kapaciteta te cjeline, ali ne više od 400 vezova. Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.«

Članak 38.

Članak 94. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko- turističke namjene- T1 (hoteli):


radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (krevet) (ha) (ha)


Hoteli
Omišalj- T1 900 7,95 7,95 0


(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene, hoteli, T1 Hoteli Omišalj - Učka obuhvaća zonu postojećih hotela Omišalj:
I - Hotel Omišalj. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i građevinama za smještaj zaposlenika.
Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz izradu plana uređenja užeg područja.«

Članak 39.

Članak 95. mijenja se i glasi:

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja Njivice, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene - T2 - turističko naselje:


radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (krevet) (ha) (ha)


Njivice T2 i T3 2100 (hoteli) 29,59 26,59 3,00 1500 (kamp)


(2) A. područje ugostiteljsko turističke namjene, turističko naselje - Njivice (T2), i kamp (T3)

Ovo područje obuhvaća nekoliko specifičnih ugostiteljsko-turističkih područja različitih podgrupacija:

Vikend naselje - Bungalovi.

Područje obuhvaća djelomično izgrađenu zonu Bungalova Hotela Njivice. Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih te uslužnih građevina, te manjeg hotela ili pansiona do 30 soba.

Hoteli - tenis.

Područje obuhvaća dio postojećeg kampa Njivice i teniskih igrališta. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima.

Hoteli - Beli Kamik

Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Beli Kamik u Njivicama. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i građevinama za smještaj zaposlenika.

Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz izradu plana uređenja užeg područja.

Hoteli - Jadran

Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Jadran u Njivicama. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina.

Kamp - autokamp, Njivice

Područje obuhvaća površinu postojećeg autokampa Njivice. Unutar ovog područja potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđenim Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje 4 zvjezdice. Unutar područja kampa moguć je smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes) te bungalova. Unutar područja kampa smještajne jedinice ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način.«

Članak 40.

Članak 96. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području poluotoka Voz - Peškera, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2 - turističko naselje:


radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (krevet) (ha) (ha)


Voz-Peškera T2-2 500 45,74 - 45,74


Površina predmetnog područja izračunata je prema kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina na referentnoj podlozi topografske karte u mjerilu 1:25000 dok ista površina na kartografskom prikazu br.4.2. Građevinska područja izrađenoj na katastarskoj podlozi iznosi 46,5 ha.

(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene, T22 Voz - Peškera - obuhvaća prostor uvala Voz i Peškera, a u funkciji je aktiviranja sjeverne obale otoka. Područje je namijenjeno za izgradnju turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina ukupnog kapaciteta do 500 ležajeva, zabavnih i rekreativnih sadržaja, pratećih sadržaja priveza (hangari za smještaj brodova, radionica, restorana, trgovina i sl.), izgradnji sportskih i rekreativnih površina, pratećih građevina u funkciji površine sportova na vodi. Unutar uvale Voz planira se uređenje priveza kapaciteta do 100 vezova. Uvala Peškera namijenjuje se rekreacijskim sadržajima te sportovima na vodi.

Uvala Voz jedina je prirodna uvala na području općine Omišalj koja posjeduje preduvjete za kvalitetni smještaj plovila, s obzirom na ograničenja korištenja omišaljskog zaljeva. Uz sportsku lučicu moguć je smještaj komplementarnih servisnih i proizvodnih djelatnosti (servisi, proizvodnja jedara, djelova za čamce i sl.), no zbog pogodnog položaja u aktviranju sjevernog obalnog područja, imperativna je njegova namjena u rekreacijske svrhe. S obzirom na arheološke lokalitete i potrebe sanacije devastiranog okoliša, kao i potrebe preciznog određenja omjera nautičkih i rekreativnih sadržaja, točna raspodjela između dviju djelatnosti izvršit će se kroz izradu plana užeg područja. Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi na osnovu projekta sanacije i uređenja površine današnjeg devastiranog otvorenog iskopa kamena.

(3) PZ-privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene Voz

Na području ugostiteljsko -turističke namjene - ugostiteljsko-rekreativnog tipa (T2-2) planira se izgradnja i uređenje pomorskih građevina koja uključuju infrastrukturne građevine potrebne za sigurnost plovila (lukobrani, valobrani), sanitarne čvorove te ostalu opremu i uređaje za

održavanje same luke, ali i sigurnosti i zaštite. Prema zakonskim odredbama o ZOP-u kapacitet ove luke iznosi 20 % ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke cjeline, odnosno do maksimalno 100 vezova.«

Članak 41.

Iza članka 99. naslov mijenja se i glasi: »2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena izvan naselja«

Članak 42.

Članci 106., 107., i 108., brišu se.

Članak 43.

Članak 109. mijenja se i glasi:

»Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje infrastrukturnih sustava (izdvojene namjene):


radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (ha) (ha)


Zračna luka Rijeka IS1 281,05 106,89 174,16


Luka otvorena za javni promet
od osobitog međunarodnog
značenja u Omišlju IS2 135,96 135,96 -


Odmorište Pušća IS3 0,2 - 0,2


Članak 44.

U članku 110. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Područje Luke otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja u Omišlju, (IS 2) uključuje cjelinu terminala jadranskog naftovoda namijenjenog odvijanju djelatnosti prekrcaja, skladištenja i transporta nafte i naftnih derivata s pripadajućim građevinama i površinama, osim površine pomorskog dobra. Građevine lučke infrastrukture i suprastrukture koje se nalaze na području pomorskog dobra, ovim Planom preuzimaju se u granicama lučkog područja određenog odnosnom Odlukom, donesenom prema pozitivnim zakonskim propisima.

U sustav JANAF-a, na području Općine Omišalj smješteni su:

-naftni terminal u Omišlju

-dio magistralnog naftovoda dionice Omišalj- Sisak

-dio planiranog podmorskog prijelaza otok Krk-kopno, kao dijela naftovodne dionice Omišalj- Sisak

-podmorski naftovod Omišalj-Urinj

-planirana TS 110/35 kV u sklopu postojećeg rasklopišta Omišalj za potrebe napajanja naftnog terminala Omišalj«

Članak 45.

Članak 111. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom utvrđuje se sljedeće područje za gradnju i uređenje površine za izdvojenu namjenu: groblja, a za koju se propisuje obvezna izrada detaljnog plana uređenja:


radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (ha) (ha)


Groblje G 1,55 0,63 0,92


(2) Površine namjenjene grobljima namjenjuju se ukopu pokojnika te gradnji građevina i uređenju površina osnovne funkcije-mrtvačnica, crkve ili kapelice te prostora službe za održavanje.

Prigodom uređenja prostora za nova grobno-ukopna mjesta potrebno je isti separirati od okolnog prostora zaštitnom zelenom površinom najmanje širine 3 m.

(3) Uređenje groblja zajedno s pratećim sadržajima te oblikovanjem i odabirom odgovarajuće urbane opreme mora biti primjerenog monumentalnog i decentnog karaktera, a potrebno je predvidjeti i odgovarajući broj parkirnih mjesta.«

Članak 46.

Članak 113. mijenja se i glasi:

»Izvan građevinskog područja naselja, a putem neposrednog provođenja, planira se izgradnja:

-poljoprivredno-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti;

-građevina rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa;

-pročišćivača,

-skloništa za životinje,

-reciklažnih dvorišta,

-opreme i uređaja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije,

te su mogući zahvati:vođenja prometne i komunalne infrastrukture.«

Članak 47.

U članku 115. stavku 1. rečenica:

»Takve građevine moguće je planirati kao prizemne građevine s ukupnom građevinskom (bruto) površinom ne većom od 200 m2, a moraju biti udaljene najmanje 100 m od obalne crte.«

briše se.

Članak 48.

Članak 116. mijenja se i glasi:

»(1) Na području ostalih poljoprivrednih tala, šumskih zemljišta i šuma te zaštitnih šuma ne mogu se graditi stambene, poslovne i proizvodne građevine.

(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, a sukladno članku 69. Prostornog plana uređenja Primorsko- goranske županije, na ovim se površinama može urediti prostor u rekreacijske svrhe te se stoga dozvoljava izgradnja građevina vezanih uz područja namijenjena najširem spektru rekreacijskih sadržaja (boćališta, trim staze, konjske staje i dr.), i to u obliku građevina paviljonskog (montažnog) tipa, a koji su vezani uz specifična prirodna područja: konfiguraciju terena, prirodne resurse i ljepotu krajobraza. Na prostoru općine Omišalj takva se specifična prirodna područja nalaze na lokaciji spilje Biserujke te na lokaciji uz Jezero, a koja su naznačena na kartografskom prikazu br.1 Korištenje i namjena površina simbolom Rg - rekreacijska građevina - lokalitet.

(3) Minimalna površina građevne čestice osnovne namjene na kojoj se gradi građevina paviljonskog tipa ne

smije biti manja od 5000 m2. Maksimalna brutto razvijena površina građevine paviljonskog tipa može biti do 200 m2 te visine jedne etaže. Pod građevinom paviljonskog tipa podrazumijeva se gradnja pojedinačnih građevina montažnog tipa u obliku paviljona - štala, sjenika, hranilišta ili pojilišta, nadstrešnica, info-pultova i sl. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

(4) Najmanja površina građevne čestice za sklonište za napuštene životinje iznosi 1000 m2, najveći kig 0,3, kis 0,3 a visina građevine 3,5 m.«

Članak 49.

Iza članka 116. dodaje se članak 116.a koji glasi:

»Članak 116.a

(1) Ovim Planom utvrđuje se sljedeće područje za gradnju i uređenje površine za reciklažno dvorište:


radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

oznaka (ha) (ha)


Reciklažno dvorište OK 3, 24 ha 0 3,24 ha


(2) Površina namijenjena reciklažnom dvorištu namjenjuje se odlagalištu i obradi raznih vrsta otpada, a prvenstveno građevinskog otpada.

(3) Uređenje reciklažnog dvorišta zajedno s pratećim sadržajima te oblikovanjem i odabirom odgovarajuće opreme mora biti funkcionalnog karaktera, a potrebno je predvidjeti i odgovarajući broj parkirnih mjesta.

(4) Dozvoljava se izgradnja građevine GBP do 50 m2, visine jedne nadzemne etaže do 5,0 m. Građevnu česticu moguće je ograditi. Visina čvrstog dijela ograde može biti maksimalno 2,0 m.«

Članak 50.

U članku 139. stavku 1. iza riječi: »lokalnih i« dodaje se riječ: »nerazvrstanih«.

Članak 51.

U članku 141. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Do donošenja detaljnog plana uređenja, drugih dokumenata prostornog uređenja ili lokacijske dozvole za prometnice, unutar ovih koridora ne mogu se izdavati lokacijske dozvole ili dozvoliti izgradnja novih građevina.

Gradnja građevina moguća je i u slučajevima kada prometna površina nema širinu određenu Planom. U tom slučaju omogućit će se gradnja građevine sa priključenjem na postojeću prometnu površinu uz rezervaciju (kasnije i parcelaciju) prostora za proširenje prometne površine.«

Članak 52.

U članku 142. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

-brza državna cesta čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska; u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj

-Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina-V.Lošinj

-Omišalj- zračna luka Rijeka«

Članak 53.

U članku 143. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

-Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina-V.Lošinj-u dijelu postojeće priključne ceste do centra Omišlja

-Omišalj-Zračna luka na otoku Krku-postojeća priključna cesta do kampa

-Omišalj-Vrbnik-Stara Baška (trajekt)- Supetarska Draga-Rab- Mišnjak (trajekt)- Biškupica (planirana)«

Članak 54.

Članak 144. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

-postojeća lokalna cesta u centru naselja Omišalj (od državne ceste čvor Križišće-novi most za otok Krk- Omišalj-Valbiska; u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj na cestu Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina- V.Lošinj)

-postojeća cesta od uvale Voz do državne ceste čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska; u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj

-postojeća cesta od uvale Vodotoč (kampa) do državne ceste čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj- Valbiska; u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj

-planirana cesta do rekreacijskog centra Veli Vrh (R21)

-planirana cesta do rekreacijskog područja Selo (R22)

-planirana cesta iznad naselja Njivice, od kampa do Kijca

(2) Postojeće ceste planiraju se modernizirati i rekonstruirati u svrhu proširenja cestovnih traka, te osiguranja toka za skretanje u križanjima.«

Članak 55.

Članak 145. mijenja se i glasi:

»(1) Širina zaštitnog pojasa postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta, mjereno od vanjskog ruba parcele ceste, unutar kojeg se neposrednom primjenom odrednica ovoga Plana ne može dopustiti izgradnja, ne može biti manja od 6 m, osim unutar područja središta naselja.

(2) Najmanja širina ceste za odvijanje jednosmjernog prometa iznosi 4.5 m, za odvijanje dvosmjernog prometa 5.5 m i uz osiguranje pješačkog hodnika širine barem 1.20 m

(3) Od ovih se uvjeta iznimno može odustati u slučajevima regulacije prometa u središtu naselja i pri rekonstrukciji postojećih prometnica.

(4) Za postojeće ulice unutar naselja koje su izgrađene u punoj širini, trasa ulice svodi se na parcelu ceste, a gdje god je moguće proširenje trase ulice do planirane širine potrebno je izvršiti rekonstrukciju ulice.

(5) Sve ulice koje imaju slijepi završetak treba projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.«

Članak 56.

U članku 147. u stavku 2. dodaje se rečenica:

»Širina biciklističkog koridora iznosi 2 m.«

Članak 57.

Članak 148. mijenja se i glasi:

»(1) Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete:

a) Do građevinske parcele osigurati neposredan pristup. Neposredan pristup na parcelu moguć je sa svake lokalne ceste izravno. Ne dozvoljava se izravan pristup na parcelu sa državnih i županijskih cesta, već je iste potrebno ostvariti distribucijom na ceste niže kategorije preko raskrižja u razini. Planom užeg područja moguće je iznimno u izgrađenom dijelu naselja omogućiti pristup s državnih i županijskih cesta.

b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod višestambenih građevina površina za organizirano parkiranje može imati više ulaza/izlaza, ali mora biti odijeljena otokom od prometnice.

c) Kada ne postoji mogućnost uređenja neposrednog pristupa, parceli se može pristupiti kolno-pješačkim pristupom širine ne manjim od 3.0 m. Dužina pristupa ne može biti veća od 50 m, odnosno dužine parcele kroz ili uz koju priključak prolazi. Na ovakav priključak može se vezati i više parcela, a maksimalno 3.

d) Planom užeg područja može se omogućiti i samo pješački prilaz do građevne čestice minimalne širine 1,5m.«

Članak 58.

Članak 149. mijenja se i glasi:

»(1) Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za koje nije određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:

-najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0,

-garaža može biti višeetažna građevina,

-garaža se može planirati kao jedinstvena funkcionalna i građevinska cjelina za više nadzemnih građevina

-visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,

-garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,

-garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

(2) Garaže se mogu graditi u sklopu stambene i višestambene građevine, te građevine društvene, gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj čestici.

(3) Ako se garaža gradi u podzemnim etažama u građevinama iz stavka 2. ovoga članka najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.«

Članak 59.

Članak 150. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom su određene morske luke različitih kategorija, utvrđene kartografskim prikazom br. 1 Korištenje i namjena površina (mj.1:25000), te br.1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000):

-luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja za RH u Omišlju

-luka otvorena za javni promet županijskog značaja

-luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

-luke posebne namjene za industrijske djelatnosti (LI)

-privezi u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ)

(2) Na obalnom rubu ovih područja, kao i unutar pripadajućeg akvatorija, a poštujući odnosne zakonske propise, moguća je izgradnja i/ili nastavak i dovršenje izgradnje lučke infrastrukture za zaštitu i privez plovila (lukobrani, valobrani, oznake, lučka svjetla i dr., gatovi, molovi i dr. bez obzira na tipologiju), te izgradnja lučke suprastrukture za potrebe opskrbe (hrana, gorivo i dr.), te pružanja i korištenja svih drugih usluga korisnicima odnosne luke.«

Članak 60.

Članak 152 mijenja se i glasi:

»Luka Rijeka s bazenom Omišalj - luka otvorena za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Luka Rijeka jest luka opće namjene koja zajedno sa svojim bazenima ima razvijenu prekrcajnu i skladišnu djelatnost za tekuće terete te raspolaže različitim lučkim servisima.«

Članak 61.

Članak 153. mijenja se i glasi:

»Luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog gospodarskog značaja u Omišlju. Kapaciteti ove luke zadovoljavaju sadašnje potrebe tvrtke JANAF, no zbog povećanja aktivnosti pretovara nafte i naftnih derivata planira se izgradnja trećeg priveza na poluotoku Ert, a time i povećanje skladišnog prostora te dogradnju manipulativnog cjevovoda (polaganje novih cijevi unutar terminala Omišalj). Omogućuje se izgranja trećeg priveza na području između punte Ert i veza br.2.«

Članak 62.

Članak 155. mijenja se i glasi:

»(1) Morska luka otvorena za javni promet - županijskog značaja: Omišalj.

Na području ove luke koje su osposobljene za lokalni promet, planira se gradnja i uređenje pomorskih građevina i ostale infrastrukture u svrhu lučkih djelatnosti.

(2) Morske luke za javni promet - lokalnog značaja: Njivice i Voz.

U morskoj luci za javni promet od lokalnog značaja- Njivice dozvoljava se rekonstrukcija i dogradnja lukobrana, a time ujedno i povećanje broja vezova do maksimalno 200 vezova.

(3) Luka Voz ostaje i nadalje kao alternativna trajektna veza s kopnom, ali se može koristiti za privez manjih brodica i za lokalni putnički promet.«

Članak 63.

Članak 156. mijenja se i glasi:

»PZ - privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene

(1) Na području namjene »priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene« planira se gradnja i uređenje pomorske građevine odnosno potrebne infrastrukture za sigurnost plovila, sanitarne prostorije, prostorije za odlaganje opreme i održavanje luke te opremu i uređaje za održavanje sigurnosti, zaštite od požara, zaštitu okoliša i dr. Prema zakonskim odredbama o ZOP-u kapacitet ove luke iznosi 20% ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke cjeline.

 (2) Gradnji građevina i uređenju površina pristupa se temeljem prostornog plana užeg područja te procjene utjecaja na okoliš.

(3) Područje privezišta izravno se naslanja na turističko građevinsko područje i s njim može biti povezano funkcionalno, sadržajno i komercijalno.»

Članak 64.

Članak 157. mijenja se i glasi:

»(1) Obalno more namijenjeno je rekreativnom i sportskom korištenju obale i mora i uz primjenu sportskih rekvizita čijim se načinom korištenja ne ugrožava sigurnost bilo kojeg korisnika i ne izazivaju posljedice po more i podmorje.

Obalno more u funkciji zaštite terminala Janaf namijenjeno je posebnom režimu korištenja koji isključuje sport i rekreaciju, ali ostaje dostupno građanima za korištenje i funkcije (npr. ribolov) koje neće remetiti osnovnu proizvodnu funkciju Janaf-a na kopnu.«

Članak 65.

U članku 165. u stavku 2. dodaje se rečenica:

»Idejno rješenje projekta žičare potrebno je prilagoditi krajobrazu, vanjskim vizurama i kontekstu naselja.«

Članak 66.

U članku 165.a stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Širenje koridora vodotoka-korita sa zaštitnim pojasima potrebno je planirati sukladno članku 126. Zakona o vodama.«

Članak 67.

U članku 166. u stavku 2. riječ: »Zoretići« zamjenjuje se rječju: »Kukuljani«.

Članak 68.

U članku 169.a, u stavku 3., rečenica:

»Prije gradnje uređaja za pročišćavanje (C.U.P.O.V.-a) na lokacijama definiranim kartografskim prikazom br.2 Infrastrukturni sustavi potrebna je izrada procjene utjecaja na okoliš.«

briše se.

Članak 69.

U članku 175. na početku stavka 1. dodaje se rečenica:

»Odvodnja se rješava sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda Općine Omišalj.«

Članak 70.

Članak 176. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim su Planom određeni koridori naftovoda sukladno kartografskom prikazu br.2 Infrastrukturni sustavi (mj.1:25 000), te njihova predviđena širina iznosi 40 m za postojeće te 100 m za planirane koridore.

Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, iznosi 30m lijevo i desno od osi cjevovoda

(2) Građenje unutar koridora naftovoda može se obavljati isključivo uz suglasnost i posebne tehničke uvjete koje izdaje nadležna ustanova (Jadranski naftovod, Zagreb).«

Članak 71.

Članak 177. mijenja se i glasi:

»(1) Trase magistralnog plinovoda i planirane te alternativne trase magistralnih plinovoda, spojnog plinovoda, međunarodnog plinovoda, plinskog čvora Omišalj kao i lokacije primopredajne mjerno- (PMRS) redukcijske stanice utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu br. 2 - Infrastrukturni sustavi i mreže (mj. 1:25000).

Područje otoka Krka može se opskrbljivati domaćim i uvoznim prirodnim plinom putem plinskog visokotlačnog transportnog sustava Republike Hrvatske ili izravno iz budućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP)

(2) Plinovodi (planirani):

- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Omišalj

-magistralni plinovod Omišalj-Zlobin

-spojni plinovod terminal za UPP-plinski čvor Omišalj

-međunarodni plinovod Omišalj- Casal Borsetti

-međunarodni plinovod terminal za UPP-plinski čvor Omišalj

- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transoport podmorska dionica Pula-plomin-Omišalj, i kopnena trasa Omišalj-Delnice-Slovenija

(3) Plinski čvor Omišalj i PMRS Omišalj (planirani):

- na području zapadno od groblja

(4) Terminal za UPP:

-na području rta Zaglav u Općini Omišalj

(5) Ovim se Planom omogućuje i plinofikacija naselja Njivice i Omišalj. U tijeku je izrada idejnog projekta distributivne plinske mreže za naselja Omišalj i Njivice, koja će se izgraditi u skladu sa istim projektom.

(6) U pojasu širokom 30m lijevo i desno od osi plinovoda, nakon izgradnje istog, zabranjeno je graditi građevine namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti plinovoda i bez obzira na razred pojasa cjevovoda. Iznimno, od ove odredbe građevine za stanovanje i boravak ljudi mogu se graditi u pojasu užem od 30m ako je njihova gradnja bila predviđena prostorno-planskim dokumentom prije projektiranja plinovoda te ako se primijene posebne zaštitne mjere na način da najmanja udaljenost naseljene zgrade od plinovoda bude:

a) za promjer plinovoda 125 mm- 10m

b) za promjer plinovoda 125-300 mm- 15 m

c) za promjer plinovoda 300-500 mm- 20 m

d) za promjer plinovoda veći od 500 mm- 30m.«

Članak 72.

Članak 180.a mijenja se i glasi:

»Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planirati daljnje razvijanje mreža visokog i niskog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

Postojeće trafostanice 20/0.4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Ako se trafostanica gradi kao samostojeća, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštenja udaljenost iste do granica prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2 m. Iznimno su moguće i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjernog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu potrebno je osigurati direktni ili posredni pristup do javne površine.

Trafostanice će se graditi neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.

Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna s podzemnim kabelima ili kao nadzemna samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na drvenim, betonskim ili željeznim stupovima.«

Članak 73.

U članku 181. stavku 4. u rečenici: »Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa treba primijeniti sljedeće mjere:« prva alineja mijenja se i glasi:

»- u blizini naselja pri izradi glavnog i izvedbenog projekta obvezna je izrada krajobraznog elaborata za neposredna područja izvan ograde u svrhu pospješivanja vizualne zaštite,«

Članak 74.

Iza članka 181. dodaje se naslov i članak 181.a koji glase:

»Obnovljivi izvori energije

Članak 181.a

Sukladno strateškim ciljevima razvoja Općine, unutar područja ovog Plana, na krovove zgrada te unutar gospodarskih zona, moguće je planirati postavu energana, elemenata i naprava iskorištavanja energije Sunca.

Solarne kolektore je potrebno orijentirati prema jugu uz odstupanja od i10Ê. Optimalni kut postavljanja solarne ćelije za zimski i ljetni režim je između 30 i 35 stupnjeva.

Na samostojeću montažnu konstrukciju vertikalno se postavljaju do tri vrste solarnih paneli. Za postavljanje konstrukcije nisu potrebni betonski temelji, nego se konstrukcija sama po sebi pričvršćuje u zemlju pomoću posebnih pričvršćivača.

Uvjeti smještaja i gradnje postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije daju se kako slijedi:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m2;

-najveći koeficijent iskoristivosti kig iznosi 0,2;

-najveći koeficijent iskoristivosti kis iznosi 0,2;

-najveća visina građevine iznosi 5 m.«

Članak 75.

Iza članka 198. dodaje se članak 198.a koji glasi:

»Članak 198.a

(1) Arheološko područje Mirine (A1), područje je bogato antičkim, ranokršćanskim i drugim vrijednim zdanjima arheološke baštine. Za ovo su područje nužna daljnja arheološka istraživanja jer Omišalj usprkos svojoj bogatoj arheološkoj kulturnoj baštini nije dovoljno poznat ni znanstvenoj ni široj publici. Na području Mirine dozvoljava se gradnja manjeg istraživačkog centra sa muzejskim prostorom i ugostiteljskom ponudom. Takvi sadržaji smjestili bi se u građevine paviljonskog tipa čiji se detaljniji uvjeti gradnje definiraju stavkom 2. ovog članka te sukladno mišljenju nadležne službe zaštite.

(2) Minimalna površina osnovne namjene na kojoj se gradi građevina paviljonskog tipa ne smije biti manja od 1000 m2. Maksimalna brutto razvijena površina građevine paviljonskog tipa može biti do 200 m2 te visine jedne etaže. Pod građevinom paviljonskog tipa podrazumijeva se gradnja pojedinačnih građevina montažnog tipa u obliku štala, sjenika, hranilišta ili pojilišta, nadstrešnica, info-pultova i sl. Na cijelom području arheološke namjene - A1 dozvoljava se gradnja dvaju takvih objekata i to na sjevernom dijelu obuhvata te uz suglasnost nadležne službe zaštite. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

(3) Unutar arheološkog područja Mirine - A1, a na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, simbolom PP4 definirana je prirodna plaža - Sepen. Na predmetnom području prirodna je plaža nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.«

Članak 76.

Članak 202. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim se Planom štite etnološka baština, odnosno etnološka područja sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te sukladno točki 3.4.3.2. Tekstualnog dijela te ovoj točki Odredbi Plana:

-Zaštita etnoloških cjelina:

a. Voz

Prijedlog kategorije zašite: 2. kategorija

Način /status zaštite: Zaštita kroz Prostorni plan

b. Zaglav

Prijedlog kategorije zašite: 2. kategorija

Način /status zaštite: Zaštita kroz Prostorni plan

c. Kompleks gospodarskih objekata: Štalice sa magarima, jara, mošuna i gubna kod Omišlja. Bitno je i očuvanje tradicionalnog karaktera vrtnih površina ne samo korištenjem ambijentalnog zelenila već i održavanjem suhozida- gromača (treba izbjegavati opločenja većih zelenih površina i zidanje ogradnih zidova rustikom). Dakako najbitnije je takvu izgradnju ipak limitirati na način da se sačuvaju vrijednosti cjeline štala i njihovog okoliša kao jedinstvenog kultiviranog krajolika. Stoga ukoliko postoji interes za adaptaciju treba ga putem detaljnog plana uređenja i adekvatne konzervatorske podloge kanalizirati i precizirati.

Prijedlog kategorije zašite: 2.kategorija

Način /status zaštite: Upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, broj registracije 189, broj rješenja 340/1 od 02. 09. 1968. godine

-Zaštita arheološko-etnoloških lokaliteta:

a. Selo Sveti Martin

Nakon istraživanja predlaže se, u suradnji konzervatora, lokalne samouprave i turističke zajednice, sanacija i eventualna rekonstrukcija pojedinih dijelova naselja te primjerena prezentacija javnosti.

Prijedlog kategorije zaštite: 1. kategorija

Način/status zaštite: Prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.«

Članak 77.

Iza članka 202. dodaju se članci 202.a i 202.b, koji glase:

»Članak 202.a

Etnološko područje Štalice tradicionalnog duha namijenjeno je prvenstveno seoskim gospodarstvima, te stanovanju. Izgradnjom se planira vrlo rahla struktura koja slijedi postojeću matricu organizacije prostora, gdje će prvenstveno dominirati zelene površine i kultivirani krajolik.

Štale s pripadajućim pomoćnim objektima uglavnom tvore zatvorene sklopove pa se ovim Odredbama na načelu poštivanja zatečene matrice određuje njihova zaštita. Van zone najstrože zaštite moguće je planirati i zahvate nove gradnje uz obvezno mišljenje nadležne službe zaštite i na način da se u sklopu okućnice zadrži objekte tradicijskog graditeljstva u pretežito intaktnom, dakako saniranom pa i adaptiranom stanju. Dozvoljava se gradnja zamjenskih građevina u slučaju ruševnih objekat, ali uz maksimalno korištenje i očuvanje materijala izvornog objekta.

Bitno je i očuvanje tradicionalnog karaktera vrtnih površina ne samo korištenjem ambijentalnog zelenila već i održavanjem suhozida-gromača kao sredstva omeđenja i organizacije prostora. Ne dopuštaju se opločenja većih zelenih površina i zidanje ogradnih zidova rustikom.

Dakako najbitnije je takvu izgradnju ipak limitirati na način da se sačuvaju vrijednosti cjeline štala i njihovog okoliša kao jedinstvenog kultiviranog krajolika.

Unutar područja »Štalice« uspostavlja se uža zona zona najstrože zaštite (prikazana na grafičkom prikazu broj 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora), određena najvećom gustoćom i funkcionalnom povezanošću baštinskih objekata; kao i zona normalne zaštite.

1. Zona najstrože zaštite. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni uvjetuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Zabranjuje se izgradnja novih građevina, a obnova starih mora se izvoditi isključivo izvornim tehnikama i materijalima ili prikladnim zamjenama odobrenim od strane konzervatora. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Svaku rekonstrukciju postojećih objekata treba iskoristiti za uklanjanje prijašnjih neprimjerenih intervencija. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Dopuštene namjene objekata i prostora vezane su uz muzejsku prezentaciju baštine, muzej na otvorenom, tradicijsku i ekološku poljoprivredu, proizvodnju tradicijskih proizvoda, agroturizam i kulturno-umjetnička događanja, te stanovanje kojem se mogu namijeniti veći i solidnije zidani postojeći objekti (nekadašnje štale).

Posebna se pažnja ima posvetiti bogatoj etnografskoj baštini sačuvanoj u ovoj zoni evidentiranoj kroz mnogobrojne krajobrazne suhozidne strukture, mošune, jare, guvna, te veće, solidno zidane štale. Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim etnološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.

U cijelosti zone najstrože zaštite vrijede sljedeće smjernice za zahvate:

-zabranjuje se pokrivanje i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva;

-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena;

-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno zaštiti suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (gumna, magare, štaje) od moguće štete;

-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama, materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva;

-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je provesti isključivo ukapanjem, uz obnovu izvornih pokrovnih površina.

-dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina u njihovim izvornim tlocrtnim gabaritima i katnosti, iznimno uz manja širenja u cilju njihove prilagodbe modernim funkcijama

-potrebno je očuvati postojeće proporcije te raspored fasadnih otvora, oblikovanje fasade, erte, nadvoje od drva i kamena;

-dopuštena fasadna obloga većih objekata (štala) je vapnena ili vapneno-zemljana žbuka, pomoćne se građevine treba ostaviti u kamenu

-dozvoljena je isključivo drvena stolarija, tipski slična očuvanim izvornicima;

-dopušteni krovni pokrov većih objekata (štala) je isključivo kupa kanalica;

-suhozidne građevine poželjno je obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili u nedostatku istog, zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel;

-očuvati postojeće nagibe i drvenu konstrukciju krovišta.

Prilikom svih zahvata u zoni najstrože zaštite potrebno je u potpunosti uvažiti i ugraditi gore navedene smjernice u idejno rješenje, te isto, prije daljnje razrade, dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu na uvid, i izdavanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra.

2. Zona normalne zaštite obuhvaća ostatak područja A2 »Štalice«. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni uvjetuje se zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih posebno zaštićenih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Obnova postojećih građevina mora se izvoditi izvornim tehnikama i materijalima ili prikladnim zamjenama odobrenim od strane konzervatora. Prisutne bespravno izgrađene objekte moguće je legalizirati samo uz ispoštovanje posebnih uvjeta zaštite koje propiše nadležni konzervatorski odjel. Dozvoljava se rijetka izgradnja novih građevina i infrastrukture vezane za poljoprivredu, agroturizam i ruralni turizam, rekreativne i sportske sadržaje na otvorenom, kao i stanovanje. Moguća je i izgradnja prometnica.

Posebna se pažnja ima posvetiti bogatoj etnografskoj baštini sačuvanoj u ovoj zoni evidentiranoj kroz mnogobrojne krajobrazne suhozidne strukture, mošune, jare, guvna, te veće, solidno zidane štale. Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim etnološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.

U cijelosti zone normalne zaštite vrijede slijedeće smjernice za zahvate:

-zabranjuje se pokrivanje i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva, osim za nove prometnice definirane u kartografskom prikazu 5.;

-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena;

-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno zaštiti suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (guvna, magare, štaje) od moguće štete;

-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama, materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva;

-dozvoljena je rekonstrukcija postojećih objekata u njihovim izvornim tlocrtnim gabaritima i katnosti, iznimno uz manja širenja radi njihove prilagodbe modernim funkcijama;

-potrebno je očuvati postojeće proporcije te raspored fasadnih otvora, oblikovanje fasade, erte, nadvoje od drva i kamena;

-dopuštena fasadna obloga većih objekata je vapnena, vapneno-zemljana ili fino zaribana cementna žbuka (nikako sep i slični teksturirani premazi), pomoćne objekte mora se ostaviti u kamenu;

-dozvoljena je isključivo drvena stolarija, tipski slična očuvanim izvornicima;

-dopušteni krovni pokrov većih objekata je isključivo kupa kanalica;

-suhozidne građevine može se obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel;

-očuvati postojeće nagibe i drvenu konstrukciju krovišta.

Prilikom svih zahvata u zoni normalne zaštite potrebno je u potpunosti uvažiti i ugraditi gore navedene smjernice u idejno rješenje, te isto, prije daljnje razrade, dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu na uvid, i izdavanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra. Za objekte evidentirane u katalogu koji se nalazi u prilogu ovih konzervatorskih podloga, prioritet preuzimaju tamo navedene smjernice.

Članak 202.b

Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je- sukladno grafičkom prikazu 3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja dijelova primjene planskih mjera zaštite, mjerilo 1:25 000 planirati unutar naselja obiteljske i višeobiteljske građevine.

Uvjeti gradnje na ovom području daju se kako slijedi:


TIPOLOGIJA Površina koeficijent koeficijent Najveći dozvoljeni Najveća Udaljenost

GRAĐEVINE parcele izgrađenosti iskoristivosti broj etaža -E dozvoljena do granica
min/max.m2 i max (kig) (kis) visina V (m) parcele GP/RP(m)


Slobodnostojeće 500/1000 0.2 0.4 2 etaže: 5 4/4/4/6 (i)
1 podzemna
i 1 nadzemna


Članak 78.

U članku 225. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Posebne mjere radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, provode se u skladu sa čl. 126. Zakona o vodama . Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra) širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.«

Članak 79.

U članku 226. stavku 2. podstavku 7. riječi u zagradama: »(hotel Adriatic i buffet Riva u Omišlju)«,

brišu se.

Članak 80.

Članak 229. mijenja se i glasi:

»8.6. Mjere posebne zaštite

Pri definiranju svih Mjera zaštite potrebno je postupiti sukladno Procjeni ugroženosti i Planu zaštite i spašavanja Općine Omišalj.«

Članak 81.

Članci 230. i 231. brišu se.

Članak 82.

Članak 232. mijenja se i glasi:

»(1) Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

(2) Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište smješteno, a utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

(3) Prema Procjeni ugroženosti, na području općine Omišalj sklonište osnovne zaštite postoji u naselju Kijac u Njivicama te u krugu DINA Petrokemije d.d.Omišalj. Upravni odjel Općine Omišalj utvrdit će stanje skloništa, način njihovog upravljanja i korištenja.

Mjere sklanjanja provode se na način da se koriste već izgrađena skloništa (ako ih ima) ili da se ljudi sklanjanju u za to podesnim prostorima. Mjere sklanjanja mogu se provoditi i izradom zaklona rovovskog tipa u trenutku neposredne opasnosti po ljude ili na način da se izmještaju ljudi iz ugroženih područja.

Na području općine Omišalj nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

Sklanjanje ljudi potrebno je osigurati prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih građevina pogodnih za sklanjanje ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Omišalj.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta potrebno je projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako su u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.«

Članak 83.

Iza članka 232. dodaje se članak 232. a koji glasi:

»Članak 232.a

Kapaciteti za evakuaciju i zbrinjavanje unutar područja Općine Omišalj

1. Osnovna škola u Omišlju. Za slučaj potrebe se može zbrinuti do 500 ljudi.

2. Prostor Restorana Kaštel - 50 ljudi

3. Hoteli »Adriatic« - 300 ljudi

4. Zgrada zračne luke - 500 ljudi

5. Hoteli »Beli Kamik« Njivice - 300 ljudi

Nabrojeni objekti posjeduju prostorije koje bi se mogle upotrijebiti i kao zakloni i bili bi dostatni za prvo zbrinjavanje stanovništva za slučaj katastrofe.»

Članak 84.

Članak 235. mijenja se i glasi:

(1) Područje općine Omišalj nije ugroženo klasičnim poplavama, ali su moguća plavljenja bujičnim vodama. Pritom je ugrožen prostor neposredno uz bujične tokove te infrastrukturne građevine koje presijecaju te tokove. Pojedini dijelovi bujičnih tokova su radi zaštite od plavljenja i uređivani-prvenstveno kanalima i propustima. Osim manjih bujičnih tokova, posebno treba izdvojiti sustav Njivice koji se sastoji od bujičnog toka Lug sa sustavom odvodnje polja Mali i Veli Lug, akumulacije Njivice i tunela Njivice. Kako postoje suprotni zahtjevi glede kori

štenja sustava i sliva Njivice: vodoopskrba, navodnjavanje i zaštita prirode, uzvodni dio sustava je zapušten i neodržavan, dok je nizvodni dio sustava u funkciji. Plavljenje prometnice Krk-Rijeka nije zabilježeno.

Plavljenja uslijed neriješene oborinske odvodnje predmet su poglavlja o oborinskoj odvodnji. Zaštita od poplava provodi se sukladno Zakonu o vodama, a operativno prema Državnom planu obrane od poplava i Pravilnicima donešenim temeljem istog. Područje općine Omišalj pripada sektoru E - Sjeverni Jadran, branjeno područje 23- područje malih slivova 'Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci'- mali sliv 'Kvarnersko primorje i otoci'.

(2) Nositelj i organizator provođenja mjera obrane od poplava jesu Hrvatske vode, koje poduzimaju planske i preventivne mjere, održavanje i dogradnju sustava zaštite od poplava, prognoziranje mogućih poplava, te neposredne mjere kod samih poplava.

(3) Karakteristična stanja obrane od poplava za akumulaciju Jezero Njivice i vodotok - hidrotehnički tunel Njivice koji pripadaju vodama 1. reda su:

1. Mjerodavni vodokaz - zapornica na ulazu u odvodni kanal

2. Pripremno stanje - proglašava se na temelju hidrometeorološke prognoze.

3. Redovna obrana od poplava - uspostavlja se kod nivoa od + 2,90 m

4. Izvanredna obrana od poplava - uspostavlja se kod nivoa od + 3,40 m

Članak 85.

»U članku 237. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Zaštita od tehničko-tehnoloških opasnosti

Privredni subjekti DINA- Petrokemija d.d., Janaf d.d. u Općini Omišalj po količinama opasnih tvari u svojim skladištima pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva. Prisutne, i u ovom dokumentu navedene količine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim (worst case) slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša. Shodno zakonskoj regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih obima..

Ostali gospodarski subjekti koji koriste opasne tvari su Benzinska postaja u Omišlju.

Promet opasnim tvarima u i oko Općine Omišalj je u stalnom porastu, a što je uzrokovano pojačanim gospodarskim razvojem u samoj Općini. Postoji vjerojatnost da će nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 10.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 2 godine pod uvjetom od 5.000 godišnjih dostava benzina. Opasne tvari najviše se prevoze prometnicom Državnom cestom D 102.

Uz prometnicu prolazi trasa naftovoda. Od ostalih infrastrukturnih objekata uz prometnicu postoji benzinska postaja. Ona nije na samoj prometnici, već na udaljenosti 50 m, ali se može izvesti zaključak da je i ona u zoni moguće ugroze.«

Članak 86.

Članak 238. mijenja se i glasi:

»(1) Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, a s ciljem zaštite od potresa, treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima, te Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda.

Prema seizmičkoj karti za povratni period od 500 godina Općina Omišalj spada u zonu 8 st. MCS.

Glavne zone pogodne za prikupljanje evakuiranih ljudi te ujedno i sabirna površina za odlaganje materijala od urušavanja je područje sportske zone u Omišlju, te na području Njivica parkiralište i betonsko sportsko igralište na Kijcu.

Općina Omišalj nalazi se u zoni ugroze VIII st MCS od potresa.

Potrese ne možemo sa sigurnošću predvidjeti i oni u principu dolaze bez najave, no na osnovu pokazatelje iz prošlosti te na osnovu raznih istraživanja možemo donijeti procjenu o njihovoj pojavnosti na određenom području. Zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko - građevinskih mjera:

Seizmološka istraživanja: seizmologija nastoji spoznati i definirati što utemeljenije modele generiranja potresa za regionalna i uža lokalna područja.

-Urbanističko planiranje: u dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite od štetnih djelovanja potresa moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjivanju povredljivosti urbanih struktura.

-Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

-rušenje građevine ili njezina dijela,

-deformaciju neopuštenog stupnja,

-oštećenje građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

-nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

-Seizmička mikrozoniranja: važna su zbog toga što se time dobiva skup podataka kojima proučavamo i analiziramo utjecaj lokalnih uvjeta tla na užoj lokaciji kako bi odredili granice pojedinih užih područja s obzirom na očekivane učinke budućih potresa.

-Zemljovidi: u svrhu zaštite od potresa, koristiti šumske geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova

Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Potrebno je da se prilikom izrade novih ili slijedeće revizije definiraju područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone (kartografski) za evakuaciju ljudi (trgovi, slobodne površine, parkovi), a u svrhu olakšavanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije.. Također je potrebno kartografski definirati zone deponiranja materijala koji je nastao kao posljedica rušenja. Kritična infrastruktura ugrožena potresom je kako slijedi:

- TS 400/220/110 kV Melina

-RS 110 kV Omišalj - TS 110/35 kV Krk (Gabonjin)

-TS 35/10(20)kV Omišalj

-TS 35/6 kV Naftovod Omišalj, kapaciteta 3x8 MVA

-vodovod pitke vode Rijeka-otok Krk

-bazna stanica mobilne telefonije

-svjetionici na ulazu u zaljev

-poletno-sletna pista Zračne luke Rijeka

-naftovod -puknuće cijevi

-Krčki most

-Ambulanta Doma zdravlja Krk na lokaciji DINA

-zgrada Općine i stare škole

-poštanski uredi Omišalj i Njivice«

Članak 87.

Članak 243. mijenja se i glasi:

»(1) Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se graditi i rekonstruirati obiteljske i višeobiteljske građevine, te građevine ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja prema uvjetima datim u člancima 45.-52.

(2) Gradnja građevina i uređenje JANAFA- Terminala jadranskog naftovoda u Omišlju Luke otvorene za javni promet od osobitog međunarodnog značaja (IS 2) dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno opremljenoj građevnoj čestici.

(3) Gradnja i uređenje područja Zračne luke Rijeka (IS1) također se provodi neposredno.«

Članak 88.

U članku 246. stavak 2. briše se.

Stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 89.

U članku 251. stavku 1. riječi: »i neizgrađenom«, brišu se.

Članak 90.

U članku 259. podstavci 10. i 11.: »- UPU 10-Štalice, površine infrastrukturnih sustava, - UPU 11- Zračna luka Rijeka«,

brišu se.

Članak 91.

Članak 262. briše se.

Članak 92.

Članak 271. briše se.

Članak 93.

Članak 273. briše se.

Članak 94.

Ove Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

Članak 95.

Izvornici Izmjena i dopuna Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Općine Omišalj, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije- Ispostavi Krk, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Članak 96.

Izmjene i dopune grafičkih dijelova Plana i obvezni prilozi iz članka 3. Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.

Članak 97.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/13-01/3

Ur. broj: 2142-06-13-01-3

Omišalj, 10. travnja 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik
Nikola Dapčić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr