35.
Na temelju članka 11. stavka 4. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj
178/04, 116/06, 60/08 i 87/09) i članka 21. Statuta Grada Novog Vinodolskog
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/13) Gradsko vijeće Grada
Novi Vinodolski, na 35. sjednici održanoj dana 15. 4. 2013. godine, donosi
IZVJEŠĆE
o izvršenju plana gospodarenja
otpadom grada Novi Vinodolski
1. UVOD
1.1. PROPISI IZ PODRUČJA GOSPODARENJA
OTPADOM
1.1.1. Pregled propisa koji uređuju gospodarenje
otpadom u RH
.Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05),
.Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.- 2015. godine (NN 85/07,
126/10 i 31/11),
.Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09),
.Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09),
.Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09),
.Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/ 07),
.Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11 i 17/13),
.Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07),
.Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09,
38/10, 10/11, 81/11 i 126/11),
.Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/ 06, 31/09, 156/09 i
111/11),
.Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/ 06, 121/08, 31/09,
156/09, 91/11 i 45/12),
.Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06,
31/09, 156/09 i 45/12),
.Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/ 06, 31/09, 156/09 i
53/12),
.Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i
opremom (NN 74/07, 133/08, 31/ 09, 156/09 i 143/12),
.Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07),
.Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN
42/07),
.Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/ 08),
.Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08),
.Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću
posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i
fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06),
.Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade
vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06),
.Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06),
.Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 70/08),
.Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08),
.Pravilnik o gospodarenju polukloriranim bifenilima i polukloniranim
terfenilima (105/08),
.Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih
sirovina (NN 128/08),
.Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za
provedbu mjera radi unapređenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest
(NN 58/11),
.Pravilnik o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom (NN
129/11 i 137/11), Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi)
koje također reguliraju i utječu na gospodarenje otpadom:
.Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00,
59/01 - pročišćeni tekst 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12),
.Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),
.Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/ 08, 67/09),
.Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03i
144/12) sa pripadajućim mu pravilnicima,
.Pravilnik o registru onečišćenja okoliša (NN 35/08).
Važno je istaknuti da Zakonom o otpadu (dalje: Zakon) uređuje se način
gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti,
nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski
sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način
obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad
gospodarenjem otpadom. Sukladno Zakonu o otpadu županije su odgovorne za
gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termičke obrade
otpada. Odgovornosti u procesu unaprjeđivanja sustava gospodarenja otpadom
opisane su u Strategiji gospodarenja otpadom u RH i Zakonu.
Temeljem Zakona, Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koja između ostalog daje:
.načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom
.mjere gospodarenja opasnim otpadom te
.smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vlada RH 2007. godine usvaja Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje
2007.-2015. godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja
otpadom na državnoj razini. Plan sadrži: 1) vrste, količine i porijeklo otpada
za koje treba osigurati gospodarenje, 2) uvjete gospodarenja posebnim
kategorijama otpada, 3) mrežu lokacija građevina i uređaja za oporabu i
zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, 4) opće tehničke zahtjeve za
građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i 5) procjenu i moguće izvore
sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom. Svrha je
uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu i opasna
svojstva otpada koji proizvodi, te načina održivog gospodarenja otpadom koji je
proizveden.
Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja
glavnih ciljeva Strategije gospodarenja otpadom postavljene u RH za razdoblje
do 2025. godine i to:
a) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
b) sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
c) sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,
d) razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje
otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i
e) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
Prema vremenskom planu uspostave sustava, županije su trebale donijeti
županijske planove gospodarenja otpadom (do 2007. godine). Uspostava centara
predviđena je do kraja 2011. godine, a nadzor i godišnje izvještavanje o
Provedbi državnog plana provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i zaštite okoliša.
Provedbom Plana treba ostvariti:
.uspostavu sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/
županijskom konceptu;
.povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada;
.recikliranje i ponovnu oporabu otpada;
.prethodnu obrada otpada prije konačnog odlaganja;
.smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu;
.izdvajanje goriva iz otpada;
.smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima;
.smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš;
.samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.
Plan je doživio svoje izmjene i dopune 2010. i 2011. godine kojima se
predviđa mogućnost osnivanja županijskih komunalnih društava u javnom
vlasništvu, za upravljanje sustavom gospodarenja otpada na regionalnoj razini
sa ciljem koordinacije gradnje ŽCGO uključujući i pretovarnih stanica i
organizacije prijevoza otpada od pretovarnih stanica do ŽCGO, nadalje, utvrđuje
dinamika organizacije sustava gospodarenja otpadom na način da će se
gospodarenje otpadom na razini županija, odnosno regionalnih centara za
gospodarenje otpada provoditi istovremeno kroz sanaciju i zatvaranja postojećih
odlagališta i izgradnje CGO-a kroz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i
energetske učinkovitosti (u daljem tekst: Fond).
Temeljem Zakona doneseno je 35 podzakonskih propisi kojima se omogućuje
provedba odredbi iz Zakona, te ciljeva i mjera iz Strategije i Plana.
Najvažniji su: Pravilnik o gospodarenju otpadom, Uredba o kategorijama, vrstama
i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o
načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada, Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, te
niz pravilnika o postupanju s posebnim kategorijama otpada.
1.1.2. EU okvir gospodarenja otpadom
Europska politika gospodarenja otpadom sadržana je u rezoluciji Vijeća EU-a
o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja sadrži načela prevencije
nastanka, vrednovanja otpada te poboljšanja konačnog zbrinjavanja otpada i
nadzora.
Najvažnije direktive EU iz područja gospodarenja otpadom su:
.Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)
.Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC)
.Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC, 94/31/EC, 166/2006)
.Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC)
.Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC)
.Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC, 2005/20/EC, 2004/12/EC,
1882/2003)
.Odluka o uspostavi liste otpada (2000/532/EC s dodacima)
.Uredba Komisije EU o statistici otpada (br. 2150/2002 s izmjenama br.
574/2004)
Osim navedenih, određene segmente gospodarenja otpadom u EU detaljnije
obrađuju direktive koje se odnose na gospodarenje posebnim tokovima otpada
(npr. baterije i akumulatori, električni i elektronički otpad, PCB/PCT, otpadna
vozila i drugo). Obveze iz svih navedenih direktiva najvećim su dijelom već
ugrađene u provedbene propise RH u okviru postupka pridruživanja Hrvatske
Europskoj uniji.
1.2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007-2015.
godine (u nastavku: Plan PGŽ) donesen je u travnju 2007. godine za razdoblje od
8 godina, a izmjenama i dopunama iz 2008. godine usklađen je sa naknadno
donesenim državnim Planom gospodarenja otpadom. Plan PGŽ sadrži ocjenu stanja
postupanja s komunalnim, opasnim i neopasnim otpadom, te posebnih kategorija
otpada, ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva, procjenu investicije i
izvore financiranja za provedbu planiranih mjera.
Ciljevi gospodarenja otpada postavljeni su temeljem prioriteta i ciljeva iz
Strategije zaštite okoliša Primorsko- goranske županije i Plana gospodarenja
otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. godine, odnosno:
.uspostava sustava za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu
otpada;
.izgradnja elemenata sustava gospodarenja otpada: središnju zonu (ŽCGO)
Marišćina) s potrebitim građevinama (pretovarne stanice i reciklažna dvorišta);
.sanacija postojećih odlagališta (posebno: Viševac, Duplja, Cetin, i
Peterkov laz, te odlagalište opasnog otpada Sovjak);
.sanacija površina na kojima se odlagao otpad unutar INE Rafinerije na
Urinju i DINA Petrokemija na Omišlju na otoku Krku;
.sanacija neuređenih (divljih) odlagališta;
.kontinuirana edukacija gospodarenjem otpadom.
Radi realizacije navedenih ciljeva osnovano je komunalno trgovačko društvo
Ekoplus d.o.o. za provedbu sustavu, pribavljena potrebita dokumentacija za
gradnju ŽCGO Marišćina i pratećih pretovarnih stanica res, Krk, Rab, Novi
Vinodolski i Delnice.
2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA NOVI VINODOLSKI
Prema Zakonu gradovi i općine su obvezne donijeti svoje planove gospodarenja
otpadom. Svrha planova gospodarenja otpadom je uspostava cjelovitog sustava
gospodarenja komunalnim otpadom, a regulira se zasebno kao cjelina u pojedinim
jedinicama lokalne samouprave ili u više lokalnih jedinica koje mogu imati
zajednički Plan gospodarenja otpadom.
Prema članku 4. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o otpadu (»Narodne
novine« broj 111/06), planovi gospodarenja komunalnim otpadom se rade za razdoblje
od osam godina, a njihovo izvršavanje se provjerava godišnje.
Sukladno navedenim zakonskim odredbama, u studenom 2009. godine završen je
Plan gospodarenja otpadom Grada Novi Vinodolski (u nastavku PGO) za razdoblje
2009. - 2016. godine. PGO je donesen (prihvaćen) na sjednici gradskog vijeća
Grada Novi Vinodolski (u daljem tekstu: Grad), održanoj 30. studenog 2009.
godine, a objavljen je u Službenim novinama Primorsko-goranske županije, 2.
lipnja 2008. godine (»Službene novine PGŽ« broj 49/09).
Mjere gospodarenja otpadom Grada proizašle su iz zakonske regulative koja
sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju sljedeće hijerarhijske
postavke:
a) izbjegavanje nastanka otpada
b) smanjenje količina i vrsta otpada
c) ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu
d) ponovna upotreba bez obrade
e) recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu
f) obrada otpada
g) odlaganje otpada
Navedene postavke čine IVO koncept (Izbjegavanje- Vrednovanje-Odlaganje)
koji je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama
otpada, a određena je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Grad dužan je uskladiti svoje aktivnosti prema donesenom Planu gospodarenja
otpadom PGŽ.
Shodno IVO konceptu, sustav gospodarenja otpadom PGŽ, te time i Grada
obuhvaća:
.izgradnju središnje građevine za skladištenje, obradu i odlaganje
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada (CZGO Marišćina)
.izgradnju pretovarnih stanica
.izgradnju reciklažnih dvorišta i organiziranje eko otoka
.uspostavu sustava za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu
otpada:
.unapređenje postojećeg načina odvojenog skupljanja otpada
.organiziranje prijevoza odvojeno sakupljenog otpada (sustav prijevoza
otpada)
Uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom postojeća odlagališta u PGŽ
moraju se sanirati i zatvoriti.
Obzirom na gore izrečeno, analiziraju se mjere u nadležnosti Grada i njihova
primjena. Potrebne mjere za poduzimanje kao i ocjena uspješnosti njihove primjene
analizirane su u daljnjem tekstu.
2.1. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom
Uspostavom novog sustava postojeća odlagališta u PGŽ se moraju zatvoriti i
sanirati do izgradnje Centralne zone gospodarenja otpadom Marišćina. Za Grad
postojeće odlagalište je odlagalište komunalnog otpada »Duplja« smješteno u
zaleđu Novog Vinodolskog, 7km od Novog Vinodolskog i 700 m od najbližeg naselja
gdje se pored komunalnog otpada iz Grada odlaže i komunalni otpad Grada
Crikvenice i Općine Vinodolske. Paralelno se njenim zatvaranjem, južnije od nje
izgraditi će se pretovarna stanica za potrebe ove tri lokalne jedinice, te
reciklažno dvorište Grada.
2.2. Odlagalište »Duplja«
Odlagalište Duplja je prirodna kraška vrtača dubine oko 20m na jugozapadu do
oko 45m na sjeveroistoku. Do sanacije koja je započela 2004. godine izgradnjom
lagune za procjedne vode, tehnika odlaganja otpada bila je izbacivanje otpada
iz vozila sa najviše kote preko metalne rampe, pri čemu je dolazilo do
samozapaljenja otpada i stalnog sagorijevanja.
Danas je vatra na odlagalištu zagašena i lokacija je sanirana izvedbom
vodonepropusne kape koje ujedno predstavlja dno novog odlagališta.
Prema predviđenoj tehnologiji sanacije izgrađena je privremena kazeta na
koju je tijekom dvije godine trajanja sanacije tijela postojećeg odlagališta
(od svibnja 2005. do lipnja 2007. g.) odloženo 32.787 t otpada. Oda tada se
otpad odlaže novo pripremljenoj kazeti uz sabijanje i prekrivanje pokrovnim
materijalom. Do 2010 godine na novu kazetu odloženo je 35.292 t otpada, a 2010.
godine 12.831,10t, dok je za razdoblje 2011. i 2012. odloženo 23.243,65 t
mješovitog komunalnog otpada.
Osim spomenutih kazeta, u sklopu sanacije uređeni su i pristupni putevi,
napravljena je zaštitna ograda sa protupožarnim pojasom, te ulazni punkt sa
kliznim vratima. Uređeni su prostori za djelatnike sa sanitarnim čvorom,
energetski kontejner s dva dizel agregata s rezervoarom goriva za izvor
električne energije, sanitarne vode, grijanja na odlagalištu. Izgrađena je
septička jama, te laguna za prihvat procjednih voda. Odlagalište je
osvijetljeno i pod stalnim nadzorom (kompjutorsko praćenje, videonadzor).
Nabavljena je i odgovarajuća oprema za dovoz, istovar i suzbijanje otpada.
Provedene su i druge mjere zaštite okoliša, uključujući i analize sagorenog
otpada, vode na izvorištu Žrnovnica, zraka na lokaciji i u najbližem naselju,
te postavljanje meteorološke postaje na lokaciji (2008. godine). U 2009. godini
izrađeni su boksovi za izdvojeno prikupljanje otpada (PET, metali, staklo,
papir, karton) za što je utrošeno cca 254.000,00 kn.
Tijekom 2010. godine proširena je donja ploha odlagališta kako bi se dobio
dodatni prostor od oko 1.400 m2 za odlaganje oko 25.000 t otpada što
je trebalo biti dostatno do otvaranja CZGO Marišćina i istovremene gradnje
pretovarne stanici, prema planiranoj dinamici 2011. godine. Za navedeno
proširenje utrošeno je cca 1.380.000,00 kn.
Kako u skladu sa planiranom dinamikom CZGO nije otvoren, te nisu napravljene
prateće pretovarne stanice, a rok otvaranja pomakao se na 2014. godinu, tijekom
2012. godine pristupilo se postupku povećanju kapaciteta odlagališta podizanjem
nasipa između stare i nove plohe čime će se osigurati dostatnost odlagališnog
prostora do 2014. godine, a sve sukladno elaboratu TEHNOLOGIJA daljnjeg odlaganja
otpada na odlagalištu neopasnog otpada »Duplja« - Novi Vinodolski izrađenog od
strane IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb.
Za tu namjenu iz proračuna 2012. godine izdvojena su sredstva u iznosu od
cca 120.000,00 kn.
Komunalno trgovačko društvo Ekoplus d.o.o. zaduženo za provedbu sustavu
gospodarenja otpadom PGŽ pristupio je 2011. godine izradi projektne
dokumentacije za gradnju pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta za Grad Novi
Vinodolski. Nažalost lokacijsku dozvolu nisu mogli ishoditi, a iz razloga što u
I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski
(»Službene novine Primorsko-goranske« broj 23/10) uočeni nedostaci u njegovoj
provedbu koji se odnose na kartografske prikaza za novu površinu sanacije
postojećeg odlagališta »Duplja«, odnosno izgradnje pretovarne stanice, stoga se
u studenom prošle godine pristupilo ciljanim Izmjenama i dopunama Prostornog
plana uređenja Grada.
Paralelno se pristupilo reviziji, odnosno izradi nove projektne
dokumentacije za sanaciju postojećeg odlagališta »Duplja«, te gradnju
pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta, kako bi se što prije ishodila
lokacijska dozvola, odnosno realizirala planirana gradnja do konca 2014.
godine. Za sanaciju odlagališta »Duplja« potrebita je novelacija cjelokupne dokumentacije,
jer ona bitno odstupa od stvarnog stanja. Uvjeti za gradnju trebali bi biti
dobivena u tijeku 2013. godine.
Prema dobivenim informacijama PGŽ u 2013. godini potpisati će se Ugovor sa
Fondom o financiranju, odnosno sufinanciranju predmetne projektne dokumentacije
na razini glavnog projekta te gradnje pretovarne stanice.
2.3. Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada
Na području Grada provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i
zbrinjavanja komunalnog otpada. Komunalni otpad se zbrinjava odlaganjem na
službeno
odlagalište Duplja. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada
provodi komunalno društvo Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski (u daljem tekstu: Ivanj)
koje upravlja i odlagalištem Duplja.
Na odlagalište Duplja se odlaže komunalni otpad iz kućanstava, komunalni i
otpad sličan komunalnom iz gospodarskih i komercijalnih subjekata i uslužne
djelatnosti (trgovine, gospodarske tvrtke i zanatske radionice, škole,
zdravstvene ustanove, uredi, turistički i ugostiteljski objekti i dr.), otpad s
javnih površina (ulice, parkovi, šetališta) i sl.
U Gradu provodi se izdvojeno sakupljanje korisnog otpada i to: PET, staklo,
karton, papir, aluminijske doze, metalni otpad, te posebnih kategorija otpada i
to: gume, otpadno jestivo ulje, akumulatori i baterije.
2.3.1. Prikupljanje otpada
Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Zakona, odnosno sa 01. 1. 2010. godine
prelazi se sa postojećeg načina obračuna komunalnog otpada po m2
stambenog, odnosno poslovnog prostora na obračun po volumenu komunalnog otpada
što dovodi do promjena u načinu prikupljanja otpada, na način da se krajnjim
korisnicima ove usluge (fizičkim i pravnim osobama) dodjeljuju se posude raznih
volumena (60, 80, 120, 240, 500 i 1100 litara) ili posebno označene vreće od 30
i 60 litara. Sve navedene posude označene su bar kod naljepnicama koje se
očitavaju prilikom pražnjenja, te se na kraju radnog dana očitanja putem
terminala prebacuju u komunalni informacijski sustav putem kojeg se prati evidencija
pražnjenja posuda svih korisnika i vrši naplata po volumenu sukladno zakonskim
odredbama.
Samim time nestala je potreba za približno 120 posuda za otpad - kontejnera
volumena 900 ili 1100 litara u kojima se ranije skupno odlagao komunalni otpad.
Trenutni ukupan broj posuda dodijeljenih korisnika, prema podacima Ivanj-a,
tabelarno je prikazan u nastavku:
Tablica 1. Posude dodijeljene korisnicima
2.3.2. Odvoz otpada
Prikupljanje i odvoz otpada u Gradu provodi Ivanj koje raspolaže s vlastitim
voznim parkom. Vozni park Ivanj-a sastoji se od:
.autosmećar Steyr sa potisnom pločom volumena
12 m3 (2 komada),
.kamion Steyr sa podizačem za prijevoz baja volumena
5-7 m3,
.autosmećar MAN s potisnom pločom volumena
10 m3,
.autosmećar MAN s potisnom pločom volumena
14 m3,
.kiper vozilo MAN s Palfinger dizalicom 4 m3,
.autosmećar Nissan sa kiper-bajom volumena 6 m3,
.motorna čistilica RAVO 0,5 m3.
Sakupljanje i odvoz otpada u Gradu se obavlja po točno određenom rasporedu,
koji se razlikuje za zimski i ljetni period. U zimskom periodu (studeni -
veljača) kada je u Gradu prisutno isključivo domicilno stanovništvo,
sakupljanje i odvoz iz pojedinog naselja se provodi dva puta tjedno, u
proljetnom (ožujak-svibanj) i jesenskom razdoblju (listopad) tri puta tjedno. U
ljetnom periodu (lipanj-rujan) otpad se odvozi svakodnevno s glavnih prometnica
u svim naseljima, te iz hotela i autokampova.
2.3.3. Zbrinjavanje otpada
Komunalni otpad s područja Grada Novi Vinodolski, Grada Crikvenice i Općine
Vinodol odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada Duplja, koje je od Novog
Vinodolskog udaljeno 12,5 km.
Odlagalište se prostire na površini od oko 34.000 m2, ograđeno je
i nadzire se u 3 smjene u ljetnom periodu, a u 2 smjene u ostalom dijelu
godine, ima protupožarni pojas i ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje
odlagališnog plina. Sustav odlagališnog plina redovno se, 4 puta godišnje,
ispituje od strane ovlaštene osobe.
Odlagalište raspolaže s protupožarnom opremom (spremnik za vodu). S
odlagalištem upravlja Ivanj koji ima izrađen Poslovnik o radu na odlagalištu.
Redovito se vodi dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama
otpada. Vozila koja dopremaju otpad na odlagalište se registriraju, a količine
se procjenjuju na principu zapremine vozila budući da odlagalište ne raspolaže
vagom.
Otpad se istresa na odlagalište, strojno zbija i prekriva inertnim
materijalom. Na odlagalištu se redovito provode mjere dezinfekcije i
deratizacije.
Odlagalište je opremljeno kompaktorom marke Bomag (28,6 tona),
bagerom-gusjeničarom za planiranje i tlačenje otpada (16,5 t), te traktorom sa
grabilicom i 8-tonskom prikolicom za razvoženje separiranog otpada.
Na deponiji se nalazi rezervoar zapremine 1,5 m3 tehnološke vode
i rezervoar zapremine 9 m3 protupožarne vode, te vatrogasni aparati
(ukupno 15 kom), a sva vozila koja imaju pristup odlagalištu opremljena su
MGP-6 vatrogasnim aparatima i iskalovcima.
Odlagalište je pod stalnim inspekcijskim nadzorom i provedbi mjera zaštite
od požara koju čine inspektori Ministarstva zaštite okoliša i prirode,
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva
unutarnjih poslova PU Primorsko-goranske županije. U suradnji sa DVD-om iz
Novog Vinodolskog provode se vježbe gašenja kojem prisustvuju svi zaposlenici
koji rade na odlagalištu.
Na odlagalištu se redovito provode mjere obaveze dezinsekcije, deratizacije
i dezinfekcije sukladno pozitivnim zakonskim propisima.
Procjedne vode redovito se tretiraju eMBa otopinom, te redovno od strane
ovlaštenog laboratorija vrši ispitivanje procjednih voda odlagališta.
Svake godine reprezentativni uzorak komunalnog otpada sa svake od JLS koje
odlažu otpad na odlagalištu šalje se na analizu u ovlašteni laboratorij sa
ciljem izrade analitičkog izvještaja o otpadu kako bi se utvrdilo zadovoljava
li otpad kriterije za odlagalište neopasnog otpada i
izradila osnovna kategorizacija otpada, a sve sukladno
Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
za odlaganje (NN 117/07).
Putem automatizirane stanice za praćenje meteoroloških parametara smještene
unutar odlagališta, vrši se dnevna mjerenja količine oborina, temperature
zraka, brzine vjetra, vlage zraka i isparavanja.
Na odlagalištu otpada Duplja vodi se očevidnik i dnevnik odlagališta, a pri
ulazu na odlagališta vodi se vizualna kontrola vrste i količine zaprimljenog
otpada.
2. 4. Količine proizvedenog komunalnog otpada
Na odlagalištu Duplja se zbrinjava komunalni otpad iz kućanstava i
gospodarskih subjekata te otpad od održavanja javnih površina.
Otpad koji se odlaže na odlagalištu se ne važe, već se evidencija količina
provodi na temelju postojećih podataka o voznom parku, načinu sakupljanja
otpada (rasporedu odvoza) i posudama za prikupljanje otpada. O količini odnosno
volumenu odloženog otpada vodi se dnevna, mjesečna i godišnja evidencija.
Evidencija količina otpada provodi se za komunalni (kućni) otpad, miješani
otpad (industrijski i kućni otpad), otpad s javnih površina i glomazni otpad.
U tablici 1. je prikazana je evidentira količina otpada odloženih na
odlagalište Duplja počevši od početka sanacije do 31.12.2012. godine, a sve
prema podacima tvrtke Ivanj.
Tablica 2. Evidencija godišnjih
količina otpada, odloženih na odlagalištu Duplja u periodu od 2005. do 2012.
godine.
Iz tabele je razvidno da je u periodu od 2010. do konca 2012. godine
odloženo 36.084,32 t otpada, kao i ukupno godišnje smanjenje odloženog
komunalnog otpada, što je rezultat primarne reciklaže koja se na provodi većeg
ili manjeg intenziteta na području triju lokalnih jedinica, odnosno Grada
Crikvenice, Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolske koje svoj otpad odlažu na
odlagalištu »Duplja«.
Količine proizvedenog otpada variraju tijekom godina i tijekom godine,
poglavito u ljetnom periodu (svibanj - rujan) kada se količina višestruko
povećava kao odraz turističke djelatnosti.
U nastavku tabelarno je prikazana količina odloženog otpada za period
2010-2012 godine razrađeno prema jedinicama lokalne samouprave.
Tablicaa 3. Količina komunalnog
otpada u tonama za period 2010-2012. godine po JLS prema podacima
KTD »Ivanj« d.o.o.
2.5. Postojeće stanje primarne reciklaže
Na području Grada komunalno trgovačko društvo »Ivanj« d.o.o. obavlja poslove
primarne reciklaže s izdvajanjem recikliranih iskoristivih komponenti iz
komunalnog otpada osim biorazgradivog otpada, odnosno odvojenog prikupljanja
korisnih vrsta komunalnog otpada (papira, kartona, stakla, PET, ALU doze,
metalnog otpada i PVC folija).
Primarna reciklaža, odnosno odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari
uobičajeno se provodi putem mreže označenih besplatnih vreća za odvajanje
ambalažnog otpada, eko otoka i dodatnim selektiranjem otpada u boksevima za
odvojeno skupljanje i odvajanje otpada na samom odlagalištu.
U Gradu postavljeni su eko otoci i sabirna mjesta za odvojeno sakupljanje
korisnih komponenti iz komunalnog otpada iz kućanstava.
Ivanj d.o.o. uz dozvolu za sakupljanje, prijevoz i odlaganje miješanog
komunalnog otpada posjeduje i dozvolu za sakupljanje i privremeno skladištenje
neopasnog i inetrtnog otpada do ukupne količine od 50 t na godinu i to:
ambalaža od plastike, ambalaža od metala, ambalaža od papira i kartona,
staklena ambalaža, glomazni otpad.
Do konca 2010. godine selektivni otpad prikupljao se kroz 45 ekoloških otoka
za prikupljanje reciklabilnih korisnih dijelova otpada i to za papir, PET,
staklo, ALU doze postavljeni po naseljima Grada.
Koncem 2010. godine uvode se posebne, besplatne narančaste vreće za
građanstvo kojim se prikuplja koristan komunalni otpad. Vreće se podižu na
blagajni Ivanj-a, a u uz vreće korisnicima se dodjeljuju i pripadajuće bar kod
naljepnice koje se lijepe na vreće prije iznošenja, a sve sa ciljem buđenja
ekološke svijesti građana i smanjenja količine otpada na samom odlagalištu.
Navedeni korisni otpad se sortira u za to namijenjenoj sortirnici na
odlagališta, te ga preuzima tvrtka »Metis« d.d. iz Rijeka ovlašteni koncesionar
za ovo područje.
Odvoz ovako prikupljenog selektivnog otpada vrši se jednom tjedno, a po
potrebi i više puta.
Eko otoci i sabirna mjesta u Gradu se ljeti prazne jednom tjedno, a po
potrebi i više.
U tablici 4. je prikaz količina selektivno sakupljenog otpada u Gradu Novi
Vinodolski od 2009. do 2012. g., prema podacima Ivanj-a
Tablica 4. Količine selektivno
sakupljenog otpada za period od 2009.-2012. g. (u tonama)
Pored navedenih količina selektivnog otpada u 2010 godini prikupljeno je
20,77 t metalnog glomaznog otpada.
Glomazni otpad na području Grada do konca 2010. godine prikupljao se
organizirano putem Ivanj-a dva puta godišnje, a od 2011. godine nadalje isti se
prikuplja besplatno, tokom cijele godine, individualno po zahtjevu korisnika
koji početkom svake tekuće godine uz račun dobiva dva kupona za prijavu odvoza
glomaznog otpada. Metalni dio tako sakupljenog otpada preuzima i preša Metis
d.d. Rijeka.
Od 2012. godine uvode se i sabirna mjesta za odlaganje odjeće i obuće
(tekstil, vuna, koža, umjetna koža).
2. 6. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada:
Posebne kategorije otpada su:
.ambalaža i ambalažni otpad,
.građevinski otpad
.otpad koji sadrži azbest,
.otpadne gume,
.otpadana vozila,
.otpadne baterije i akumulatori
.otpadna ulja,
.otpadni električni i elektronički uređaji i oprema (EE otpad)
.medicinski otpad,
.poluklorirani bifelini (PCB) i polukolorirani terfenili (PCT),
.otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,
.otpad iz industrije titanovog dioksida.
Ambalažni otpad pored našeg komunalnog društva prikupljaju i ovlaštene
tvrtke koje posjeduju dozvolu i koncesiju za gospodarenje s ambalažnim otpadom
za PGŽ, te su za taj posao sklopile Ugovor sa Fondom a to su: Unijapapir d.d.
Zagreb, Metis d.d. Rijeka, Jadran Metal d.d. Pula, Sirovina Odlagalište d.o.o.
Zadar, Eko-Fior Plus d.o.o., Jastrebarsko (sve vrste ambalaže), te PAN Papirna
industrija d.o.o. Zagreb (samo papirna i kartonska ambalaža).
Građevinski otpad (beton, cigla pločice, materijali na bazi gipsa, drvo,
staklo i plastika, mješavina bitumena, ugljeni, katran i proizvodi koji sadrže
katran, metali uključujući i njihove legure, zemlja, uključujući iskopanu
zemlju sa onečišćenih lokacija, kamenje i iskop od rada bagera, građevinski
materijal na bazi gipsa i dr) je otpad nastao prilikom gradnje, rekonstrukcije,
uklanjanja i održavanja građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala,
koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevina zbog čijeg
građenja je nastao.
Način gospodarenja otpadom i građevinskim otpadom koji sadrži azbest
propisan je Pravilnikom o gospodarenju građevinskim otpadom (NN 38/08) i
Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN
42/07).
Zakonom o otpadu obaveza je Grada da odredi lokaciju za gradnju reciklažnog
dvorišta, a samim time osigura preuzimanje građevinskog otpada sa svojeg
područja. U tom pravcu u 2012. godini pristupilo se ciljanim izmjenama
Prostornog plana uređenja Grada kojim se predvidjela gradnja reciklažnog
dvorišta građevinskog otpada unutar poslovne zone Kargač.
Kao lokalitet na kojem će se graditi odlagalište azbestnog otpada za PGŽ
predviđa se lokalitet »Delnice«.
Prema podacima Fonda na području PGŽ registrirano je pet tvrtki koje imaju
dozvolu za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest, a to su: Dezinsekcija
d.o.o. Rijeka, Ecooperativa d.o.o. Matulji, Ind-eko d.o.o. Rijeka, Metis d.o.o.
Rijeka, Rijekatank d.o.o. Rijeka.
Otpadnim gumama i vozilima gospodari se sukladno Pravilnikom o gospodarenju
otpadnim gumama (NN 40/ 06, 31/09 i 156/09) kojim je predviđena materijalna i
energetska oporaba istrošenih guma, s time da se materijalnom reciklažom
(oporabom) mora obuhvatiti najmanje 70% količine otpadnih guma, a otpadnim
vozilima sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/ 06,
31/09 i 156/09).
Prema podacima Fonda na području našeg Grada, odnosno PGŽ ovlašteni
koncesionar za zbrinjavanje otpadnih guma i vozila su Jadran Metal d.d. Pula,
Metis d.d.
Rijeka, Rijekatank d.o.o. Rijeka, Ind-eko d.o.o. Rijeka,
Vireo d.o.o. Zagreb i dr.
Odvoz vozila vrši se po pozivu i za svako odvezeno vozilo dobiva se naknada
sukladno Pravilniku.
Otpadnim baterijama i akumulatorima, uključivo podjelu i označavanje
baterija, koncesije i financiranje gospodari se sukladno Pravilniku o
gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 113/06, 31/09, 156/09), a
ovlašteni koncesionari za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima za
područje našeg Grada, odnosno PGŽ su Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Ecooperativa
d.o.o. Jurdani, Ind-eko Rijeka, Metis d.o.o. Škrljevo i Rijekatanka d.o.o.
Rijeka.
Otpadnim uljima gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim
uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 i 45/12). Otpadna ulja se
dijele na otpadna maziva i otpadna jestiva ulja. Ovlašteni koncesionari za
gospodarenje otpadnim uljima imaju za područje našeg Grada, odnosno PGŽ imaju
Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Metis d.o.o. Škrljevo, Ind-Eko d.o.o. Rijeka,
Ekooperativa d.o.o. Matulji, Rijekatank d.o.o. Rijeka, INA d.d. Rafinerija
nafte Rijeka.
Otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (veliki kućanski
uređaji, mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike, oprema široke
potrošnje, rasvjetna oprema, električni i elektronički aparati osim velikih
nepokretnih industrijskih aparata, igračke, oprema za razonodu i športska
oprema, medicinski uređaji, instrumenti za nadzor i upravljanje, samoposlužni
aparati) gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim električnim i
elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09), gospodari
se sukladno Pravilniku o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i
opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09), a ovlašteni koncesionari za područje
našeg Grada, odnosno PGŽ su Ind-eko d.o.o. Rijeka, Metis d.d. Rijeka,
Eccooperativa d.o.o. Jurdani Rijekatank d.o.o. Rijeka za opasni EE otpad, a
Flora VTC Virovitica, Metis d.d. Rijeka, CE- ZA-R, Spektra Media Zagreb za
sakupljanje elektroničkog otpada.
Odvoz EE otpada vrši se pozivom ovlaštenog koncesionara.
Medicinskim otpadom gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju
medicinskim otpadom (NN 72/07), a ovlašteni koncesionari za zbrinjavanje istog
su Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Ekooperativa d.o.o. Jurdani, Eko-kem d.o.o.
Rijeka, INA d.d. Rijeka, Ind-eko d.o.o. Metis d.d., Rijekatank d.o.o.
Nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi postupa se
sukladno Pravilniku o nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za
prehranu ljudi (NN 87/09) donesen temeljem Zakona o veterinarstvu (NN 41/07,
155/08, 55/11) i Zakona o hrani (NN 46/07, 155/08, 55/11). Na području PGŽ
ovlašteni skupljači za otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, vodenih kultura,
šumarstva, lova i ribolova, te otpad od pripremanje riba i mesa i drugih
namirnica životinjskog porijekla su Ekooperativa d.o.o. Jurdani, Rijekatank
d.o.o. Rijeka, Ind-eko d.o.o. Rijeka, KD Čistoća i Metis d.d., Podružnica
Kukuljanovo, ali dozvole ne uključuju otpadno životinjsko tkivo, a koncesionari
za nusproizvode životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi je
Agroproteinka Zagreb, temeljem Odluke Vlade RH o dodjeli koncesije za
obavljanje poslova sakupljanja i toplinske prerade nusproizvoda životinjskog
porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 127/07).
2.7. Divlja odlagališta
Usprkos činjenici da je organiziran odvoz komunalnog otpada na području
Grada, te odvojeno prikupljanje vrijednih sastojaka otpada putem eko otoka,
narančastih vreća, još uvijek postoje na nekim lokacijama, sporadično,
evidentan niz »točkastih« onečišćenja koje se redovito (godišnje) ili
periodično čiste. Veliki problem je ponavljano odlaganje otpada na nekim
lokacijama koje su već više puta sanirane.
Uz ranije navedena »točkasta« onečišćenja, prema dostupnim informacijama do
završetka ovog elaborata, ne postoje područja na kojima je zabilježeno novo
ilegalno odlaganje većih količina otpada. Komunalno redarstvo nije prijavilo
neka druga, eventualno problematična područja.
2.8. Edukacija stanovništva
Neke od metoda edukacije stanovništva Grada koje se primjenjuju su:
radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče,
lokalni mediji, priredbe sa edukacijskim sadržajem i to na nivou Grada, osnovne
škole, vrtića, te Ivanj-a koje je za komunikaciju s građanima je uspostavljena
linija unutar radnog vremena za prijavu potrebe odvoza glomaznog otpada bez
dodatne naplate, Također se dva puta godišnje korisnicima komunalnih usluga
šalju edukacijski i promidžbeni materijali s naputcima za izbjegavanje i
smanjenje komunalnog otpada i poticanje korištenja, narančastih vrećica, eko
otoka i reciklažnog dvorišta.
3. ZAKLJUČAK
Grad kao sastavni dio PGŽ sudjeluje na uspostavi centa za gospodarenje
otpadom kroz projekt izgradnje transfer stanice, te reciklažnog dvorišta.
Paralelno, intenzivno se radi na proširenju kapaciteta postojećeg saniranog
odlagališta komunalnog otpada »Duplja« koji bi zadovoljili potrebe odlaganja
komunalnog otpada do otvaranja centralnog odlagališta Marišćina.
Također, intenzivno se radi na unapređenju sustava odvojenog prikupljanja
otpada sa ciljem smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagalištu, te
zaštiti okoliša.
Klasa: 351-01/13-01/2
Ur. broj: 2107/02-01-13-3
Novi Vinodolski, 15. travnja 2013.
GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik
Neven Pavelić, v. r.
