SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 18. Srijeda, 17. travnja 2013.
OPĆINA SKRAD
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

2.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 3/06, 16/06, 54/08 i 32/09) Općinsko vijeće Općine Skrad na sjednici održanoj 28. ožujka 2013. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
5 vikend naselja u Hlevcima (VN1)

I.TEKSTUALNI DIO

A.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 5 vikend naselja u Hlevcima (VN1) (u daljnjem tekstu Plan) koji je izradilo poduzeće MRKOVIĆ d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Slavonskog Broda, Prema Odluci o izradi Urbanističkog plana uređenja 5 vikend naselja u Hlevcima (VN1) (Službene novine Primorsko-goranske županije 21/ 12) u skladu sa Prostornim planom Općine Skrad (Službene novine Primorsko-goranske županije 19/07 i 21/12).

Članak 2.

Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Skrad, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 3.

Plan se donosi za vikend naselje utvrđeno Prostornim planom uređenja Općine Skrad koje obuhvaća površinu od 3,97 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

Članak 4.

Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja 5 - vikend naselje 1 u Hlevcima i sastoji se od:

B.TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja i način gradnje građevina unutar vikend naselja

3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

4.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6.Postupanje sa otpadom

7.Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

8.Mjere provedbe plana

II.GRAFIČKI DIO

1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

list 1 Korištenje i namjena površina MJ 1:2000

2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA

list 2.1 Promet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 2.2 Telekomunikacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 2.3 Elektroopskrba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 2.4 Plinoopskrba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 2.5 Vodoopskrba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 2.6 Odvodnja otpadnih voda . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 2.7 Odvodnja oborinskih voda . . . . . . . . . . MJ 1:2000

3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA

list 3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 3.2 Mjere posebne zaštite. . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

4.NAČIN I UVJETI GRADNJE

list 4.1 Oblici korištenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

list 4.2 Način gradnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MJ 1:2000

III. OBAVEZNI DIO

Elaborat Plana iz stavka 1. ovoga članka, ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Skrad i potpisom predsjednika Opčinskog vijeća Općine Skrad, sastavni je dio ove Odluke te je uvid u isti moguće dobiti u prostorijama Općine Skrad.

B.TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju sljedeće značenje:

1.Površine ugostiteljsko-turističke namjene su područja svih vrsta namjena u funkciji turizma, područja pretežito sezonskog stanovanja s pratećim funkcijama (uslužnim, rekreativnim, kulturnim i zabavnim, itd.), te područja smještajnih kapaciteta i tranzitnog turizma.

2.Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja određene djelatnosti.

3.Građevina osnovne namjene - osnovna građevina je svaka građevina koja isključivo služi za obavljanje Planom predviđene namjene.

4.Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine.

5.Vikend građevine grade se kao skupne ili pojedinačne građevine u vikend naselju -izdvojenoj površini turističko- ugostiteljske namjene. Namijenjene su povremenom stanovanju.

6.Gradivi dio građevinske čestice je dio građevinske čestice na kojem je dozvoljena gradnja osnovnih i pomoćnih građevina.

7.Podrum (Po) je ukopani dio građevine sa više od 50% svojeg volumena čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

8.Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

9.Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

10.Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo jednu potkrovnu etažu s galerijom ili bez nje.

11.Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama (vertikalna projekcija svih otvorenih, zatvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona i terase u prizemlju koja nije konstruktivni dio podzemne etaže) i ukupne površine građevinske čestice.

12.Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici i površine građevinske čestice.

13.Građevinska (bruto) površina građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

14.Visina građevine određena je katnošću, tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca ili donjeg ruba podrožnice kosog krova.

15.Regulacijska linija je zajednička linija građevinske čestice javne prometne površine i građevinske čestice osnovne namjene.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Ovim Planom određene su i razgraničene površine sljedećih namjena:

Vikend naseljeVN,

Vodne površine V,

Javne zelene površine Z1,

Površine infrastrukturnih sustava IS

što je vidljivo na kartografskom prikazu: list 1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR VIKEND NASELJA

Članak 7.

Na površinama, na kartografskom prikazu: list 1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000 označenih oznakom VN, dozvoljava se smještaj i gradnja građevina za stalno i povremeno stanovanje, hotela, apart hotela, turističkih apartmana, restorana, sportskih terena, vidikovca te ugostiteljsko - turističkih građevina koje će upotpuniti ponudu pretpostavljene namjene prostora.

Članak 8.

Na jednoj građevinskoj čestici smije se graditi jedna ili više glavnih i pomoćnih građevina uz zadovoljavanje uvjeta max. koeficijenta izgrađenosti (Kig), max. koeficijenta iskoristivost (Kis) građevinske čestice. Pomoćne građevine mogu biti: garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje i sl.

Moguća je i izgradnja vidikovca max. visine 14 m.

2.1 OBLIK I VELIČINA GRAĐEVINSKIH ČESTICA

Članak 9.

Oblik i veličina građevinskih čestica određeni su na kartografskom prikazu: list 4.2 Način gradnje u mjerilu 1:2000.

U svakoj zoni ugostiteljsko turističke namjene može se formirati jedna ili više građevinskih čestica za gradnju vikend građevina, pri čemu je:

-minimalna veličina građevinske čestice je 400 m2 za dvojne građevine i 500 m2 za samostojeće građevine

-najveća dopuštena veličina građevinske čestice nije određena.

Oblik i veličina građevinske čestice moraju omogućiti gradnju jedne ili više građevina osnovne namjene i jedne ili više pomoćnih građevina pri čemu građevinska čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak elektroopskrbe, vodovoda i rješenje odvodnje.

2.2 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 10.

Na građevinskim česticama ove namjene može se graditi jedna ili više građevina osnovne namjene i jedna ili više pomoćnih građevina.

Građevine osnovne namjene su građevine za stalno i povremeno stanovanje, hoteli, apart hoteli, turistički apartmani, restorani, sportskih tereni te ugostiteljsko-turističke građevine.

Uz građevine osnovne namjene na građevinskoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, vidikovci, ljetne kuhinje i sl.

U prizemlju vikend građevine i/ili u pomoćnim građevinama na građevinskoj čestici mogu biti prateći sadržaji osnovne namjene manje trgovine hrane i drugih artikala ili ugostiteljski lokali, i to do najviše 50% od ukupne bruto površine svih građevina na građevinskoj čestici.

2.3 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 11.

Građevine unutar obuhvata Plana mogu se izgraditi prema sljedećim uvjetima:

-dozvoljava se izgradnja samostojećih ili dvojnih građevina

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0

-najveći dopušteni broj etaža glavnih građevina iznoi Po+S+P+1+Pt odnosno 3 nadzemne etaže

-maksimalna visina glavnih građevina može iznositi max. 7,5 m do vijenca ili donjeg ruba podrožne grede

-maksimalna visina pomoćnih građevina može iznositi max. 3,0 m do vijenca ili donjeg ruba podrožne grede

-maksimalna visina vidikovca može iznositi max. 14,0 m do vijenca ili donjeg ruba podrožne grede

-najmanje 30% od ukupne površine građevinske čestice mora biti ozelenjeno

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m

2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVINSKOJ ČESTICI

Članak 12.

Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevinskih čestica i prikazan je na kartografskom prikazu: list 4.2 Način gradnje u mjerilu 1:2000.

Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene i pomoćne građevine.

Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije ulica iznosi 6,0 m.

Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevinskih čestica je 3,0 m.

Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevinske čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine - kolni pristupi i parkirališta sa nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.

2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 13.

Pri projektiranju novih građevina treba težiti postizanju skladne vizualne i funkcionalne cjeline područja Plana, kako samim gabaritima građevina tako i odabirom građevinskih materijala.

Treba težiti upotrebi vanjskih obloga od kamena i drveta. Time će se uz primjenu suvremenih materijala i načina gradnje zadržati tradicionalan izgled lokalne arhitekture.

Građevine mogu imati kosi jednostrešan, kosi dvostrešan, ravni te humusonosni zeleni krov.

Članak 14.

Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni kao krovni prozori, prozori na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori krovnih kućica. Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci ,požarni zidovi i slično.

Članak 15.

Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način moraju se s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Krovišta moraju biti izvedena s nagibom na vlastitu česticu.

2.6 UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE

Članak 16.

Najmanje 30% od ukupne površine građevinske čestice mora biti ozelenjeno očuvanjem postojećih ili sadnjom odgovarajućih autohtonih vrsta zelenila poštujući karakteristike krajobraza. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Ograde se mogu izvoditi prema svim međama susjednih čestica maksimalne visine 2,0 m, a prema čestici prometnice 1,5 m.

Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici, prema minimalnom broju parkirališno-garažnih mjesta propisanom ovim Odredbama prema namjeni građevina, osim u slučaju građevina do kojih je osiguran nužan pješački pristup, a nije moguć pristup vozilima zbog nepovoljne konfiguracije terena.

2.7 PRIKLJUČENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Članak 17.

Priključci građevinskih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu: list 4.2 Način gradnje u mjerilu 1:2000

Građevinska čestica mora imati spoj na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0 m.

Priključenje građevinske čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevinska čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevinskoj čestici mora biti osigurana mogućnost priključka na javni vodovod i javni sustav odvodnje, niskonaponsku elektroenergetsku mrežu i distribucijsku elektroničku komunikacijsku kanalizaciju.

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE SA PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 18.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture sa posebnim prostorima i građevinskim četicama.

Manje infrastrukturne građevine (trafostanice i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

Članak 19.

Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to

za:

-prometni sustav,

-telekomunikacije i pošte,

-energetski sustav,

-vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

Prilikom rekonstrukcije prometnih površina potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svojom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkog nogostupa i drugo.

Priključivanje građevina na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža) omogućeno je unutar dužine regulacijske linije svake čestice i obavlja se na način propisan od nadležne komunalne organizacije.

3.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 20.

Ovim Planom je određen koridor - građevinska čestica za gradnju ulice planskih oznaka IS širine 7,1 m, prikazano na kartografskim prikazima: list 1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000 i list 2.1 Promet u mjerilu 1:2000.

Pošto postojeća prometnica širine kolnika cca 3 m ne osigurava minimalan potrebni koridor zadan nadležnim Prostornim planom, potrebno je pri projektiranju dodirnih građevinskih čestica uzeti kao mjerodavnu predloženu poziciju i prometno tehničko rješenje koridora sa regulacij

skim linijama prometnice (kartografski prikaz: list 2.1 Promet u mjerilu 1:2000).

Na građevinskoj čestici ulice treba izvesti sve prometno- tehničke elemente prometnice, izgraditi kolnik, pješački hodnik, urediti površinsku odvodnju, rasvijetliti, postaviti zaštitne ograde, označiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i sl.

U ulici širina dvosmjernog kolnika iznosi 5,5 m, a jednostrani pješački hodnik je širine 1,6 m.

Maksimalni uzdužni nagib prometnice može biti 12%, osim opravdano na kratkim potezima i više.

Niveleta prometnice treba u što većoj mjeri zadržati visinu postojećeg terena.

Ulica treba imati prometno tehničke elemente za računsku brzinu 40 km/sat te kolničku konstrukciju dimenzioniranu za osovinski pritisak 100 kN. Radijusi u križanjima trebaju biti min. 6,0 m.

Ulice moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.

S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog šljunčanog ili kamenog materijala, mogućeg nosivog stabiliziranog sloja te zastora od završnog nosivog i kabajućeg sloja koji omogućava eksploataciju prometnice pri navedenom opterećenju.

Samostalno vođene pješačke putove, staze, stube, prolaze i sl. treba izvoditi minimalne širine 1,60.

Građevinska čestica mora imati spoj na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0 m.

Predviđena javno prometna površina postavljena je tako da omogućava pristup opskrbnim i servisnim vozilima, osobnim vozilima i pješacima do građevinskih čestica. Interna komunikacija i pristup na samim građevinskim česticama dozvoljen je putevima koji zbog konfiguracije terena omogućuju nužan pješački pristup ili pristup prilagođenim vozilima za te terenske uvjete. Za sve javne površine uvjetuje se izvedba bez urbanističko arhitektonskih barijera. Ulična mreža prikazana je u kartografskom prikazu: list 2.1 Promet u mjerilu 1:2000.

Članak 21.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja nije dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Članak 22.

Sve javne prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim osobama.

3.1.1 JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 23.

Ovim Planom nisu predviđena javna parkirališta ni garaže. Parkirališne i garažne potrebe građevine rješavaju se na građevinskim česticama.

Ako konfiguracija terena na privatnim građevinskim česticama omogućava izvedbu pristupa prometnim površinama prometno tehničkih elemenata maksimalnog uzdužnog nagiba, minimalnog radiusa zaokretanja i minimalne širine kolnika, potrebno je:

*** tablica 1 se nalazi na kraju dokumenta ***

Pri određivanju parkirališnih potreba građevine i grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Na svim parkiralištima koji će se izvoditi za potrebe sadržaja koji su u javnom režimu korištenja (lokali, trgovački sadržaji, i sl.) potrebno je osigurati min 5% sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto za potrebe osoba s invaliditetom na svakom parkiralištu.

Minimalne dimenzije parkirališnih mjesta za parkiranje osobnih vozila su 2,5 m x 5,0 m.

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za parkiranje osobnih vozila invalida je 3,7 m x 5,0 m.

3.2 UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE I POŠTE

Članak 24.

Na kartografskom prikazu: list 2.2 Telekomunikacije u mjerilu 1:2000 prikazan je planirani podzemni TK vod.

Elektroničke komunikacije unutar obuhvata Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica na površinama pješačkog hodnika.

U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom planskih ulica izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju u profilu ulica u pojasu određenom za tu vrstu infrastrukture.

Kod projektiranja i gradnje elektroničke komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem PVC cijevi. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i rezervnu cijev.

Na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Prema propozicijama DIN EN 1998 i hrvatskim smjernicama za izgradnju DEKK tipskim zdencima najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugog ekvivalentnog akta za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Članak 25.

Nova TK mreža infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom antenskih prihvata na izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je to moguće.

Članak 26.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.

3.3 UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 27.

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i poseb

nim uvjetima za ove vrste građevina te će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom razrađivati.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko - pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Članak 28.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina i uređaja sljedećih sustava komunalne infrastrukture :

-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

-energetski sustav (elektroenergetska mreža)

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

3.3.1 VODOOPSKRBA

Članak 29.

Postojeće cijevi vodoopskrbe položene su u tijelu postojeće prometnice i zadovoljavaju potrebe trenutačne potrošnje korisnika.

Zbog potrebe planirane izgradnje vodoopskrbu predmetne zone osigurati će se izradom novog ogranka vodovodnog cjevovoda u duljini od cca 550 m u odnosu na vodovodni cjevovod u izgradnji neselja Hlevci (PVC DN 110 mm).

Planirane cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti osi 0,5 m od rubnjaka, sa dubinom ukopavanja min 1,20 m računajući od tjemena cijevi do gornjeg ruba kolnika odnosno revizijskih okana, najmanja širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine ,odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službene koja upravlja vodovodom.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i Pravilniku o opskrbi i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima.

Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati ih izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 150 m. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil priključka manji od 110 mm.

3.3.2 ODVODNJA OTPADNIH VODA I OBORINSKIH VODA

Članak 30.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda prikazana je u kartografskim prikazima: list 2.6 Odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:2 000 i list 2.7 Odvodnja oborinskih voda u mjerilu 1:2 000.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja, a ujedno i tehnološka cjelina u skladu s postojećim zakonom.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije, putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te crpnih stanica, usmjeravaju se prema pročistaču otpadnih voda i upojnom bunaru.

Fekalna odvodnja za pojedinačne stambene i gospodarske građevine dozvoljava se prihvatom fekalnih otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i organizacijom prijevoza prikupljenih fekalija ili izgradnjom vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici. Za veće građevine neophodna je izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici.

Članak 31.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u upojne bunare poslije tretmana preko separatora masti i ulja.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevinske čestice uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa »čistih« površina upuštaju u teren na samoj građevinskoj čestici putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i građevina. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s većih parkirnih površina (10PM) na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnog kapaciteta.

Članak 32.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda potrebno je vršiti u skladu sa važećim Zakonom o vodama, Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara te Odluke o odvodnji Općine Skrad.

3.3.3 ELEKTROENERGETSKA MREŽA I JAVNA RASVJETA

Članak 33.

Postojeći elektroenergetski vodovi nalaze se u tijelu prometnice i zadovoljavaju potrebe trenutne potrošnje korisnika unutar obuhvata Plana te će se planirana trafostanica 10(20)/0,42kV, 50-250 kVA i vodovi izvoditi prema stvarnim potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na predmetnom području.

Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne rasvjete.

Elektroenergetska opskrba područja obuhvata Plana osigurat će se napajanjem iz planirane nove transformatorske stanice 250 kVA s ciljem zadovoljavanja elektroenergetske potrošnje ukupne i planirane izgradnje.

Ako se rade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice prema susjednim česticama iznosi 1m, a prema kolniku najmanje 2 m.

Predložena lokacija nove trafostanice i trasa 20 kV voda ucrtane su samo načelno te se Trafostanice mogu osim na predviđenoj, postavljati i na drugim lokacijama, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanice se mogu postavljati i u zelenim zonama.

Lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje elektroenergetskih srednjenaponskih kablova i kablova javne rasvjete je 0,60 m.

Planom se određuje izvedba kabelske niskonaponske mreže koristeći vodiče za naponsku razinu od 0,4 kV.

Kabele treba postavljati na dubini od 0,80 m, a na mjestima prijelaza kolnika obvezna je njihova dodatna odgovarajuća fizička (mehanička) zaštita uvođenjem u zaštitne cijevi.

Položaj elektroenergetskih vodova neovisno od naponske razine određen je u izvankolničkim površinama u skladu s rasporedom pojaseva infrastrukturnih vodova u poprečnom presjeku ulica.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom prema preporukama »Javna rasvjeta« što u prvom redu podrazumijeva prometnu funkciju. U tom smislu primjenjivat će se klase javne rasvjete B (C).

Sve stupove javne rasvjete treba postavljati jednoredno u načelu sa standardima rasvijetljenosti za određene kategorije prometnica.

Rasvjeta treba biti ekološka bez nefunkcionalnog rasvjetljavanja.

Uz jugozapadni rub Plana prolazi postojeći 35 kV nadzemni vod TS EVP Skrad - TS 110/20 Kv VRBOVSKO. Os voda ne nalazi se unutar obuhvata Plana, ali jedan dio zaštitnog koridora zahvaća područje Plana.

Unutar koridora od 15 m (7,5 m horizontalne projekcije na teren u jednom i drugom smjeru paralelno od osi voda) nije dozvoljena izgradnja građevina i sadnja visokog zelenila. Točan položaj koridora dan ja kartografskim prikazima: list 1 Korištenje i namjena površina, list 2.3 Elektroopskrba, list 3.2 Mjere posebne zaštite u mjerilma 1:2000.

Članak 34.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.

Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Članak 35.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalom pogonu nisu pod naponom, mora se povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič moraju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete potrebno je osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjena kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do građevine i stupova vanjske rasvjete.

3.3.4 PLINOOPSKRBA

Članak 36.

Plinovodna mreža gradit će se u planiranim ulicama. Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja srednje tlačnih polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bar predtlaka.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8-1,5 m, za nisko tlačne plinovode 0,8- 1,3 m, a za pojedinačne priključke 0,6-1,0 m. Pri tome dubina polaganje ne bi smjela preći dubinu od 2 m.

Članak 37.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijetiti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise ( DVGW regulativu i EU DIN norme).

Članak 38.

Za potrebe grijanja moguće je korištenje:

-ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili nadzemnih spremnika na vlastitoj građevinskoj čestici ili

-lož ulja gradnjom spremnika za lož ulje za grijanje pri čemu treba ishoditi odobrenje za gradnju i posebne uvjete od nadležne službe Hrvatskih voda.

3.3.5 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Članak 39.

Dozvoljava se korištenje obnovljivih izvora energije smještaje kolektora i/ili fononaponskih panela . Kolektori i/ili fotonaponski paneli mogu se postavljati na:

-postojeće ili planirane građevine

-postojeće ili planirane nadstrešnice

-negradive dijelove čestica uz uvjet da tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela bude i dalje ozeljenjeno.

-na zaštitnim zelenim površinama (Z) uz uvjet da tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela bude i dalje ozelenjeno.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

4.1, UVJETI UREĐENJA ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 40.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine (Z).

Na površinama ove namjene mogu se postavljati građevine za zaštitu od požara, komunalni uređaji, kolektori i/ili fotonaponski paneli, pješačke staze, nadstrešnice, paviljoni, vidikovac, urbana oprema, parkirališta sa nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture i sl. pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 20% površine zelenila.

Članak 41.

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša.

Zelene površine uz prometnice uređuju se kao travnjaci s primjenom visoke vegetacije formirajući poteze zelenila u formi drvoreda.

Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju planirati tako da ne ometa vidljivost u prometu,a posebice preglednost na raskrižjima.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJETALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 42.

Prema podacima iz PPUO Skrad na području obuhvata plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih građevina.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove je dužna prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

Članak 43.

Područje obuhvata plana nalazi se unutar područja Nacionalne ekološke mreže : HR 1000019 i HR 5000019 (Gorski kotar, Primorje, i Sjeverna Lika) te HR 2000650 (Vražji prolaz, Zeleni vir i Kupica).

Smjernice za mjere zaštite dane su u sljedećim tablicama:

*** tablica 2 se nalazi na kraju dokumenta ***

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 44.

Na prostoru obuhvata ovog Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Zbrinjavanje komunalnog otpada bit će organiziranim odvozom na predviđeno odlagalište, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu odvozom na deponij.

7. MJERENJE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 45.

Na području obuhvata plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:

Članak 46.

ČUVANJE I POBOLJŠANJE KVALITETE TLA

Zaštita tla od zagađenja otpadom, spriječit će se sistemom izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Izgradnju građevina ,prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.

Zbog zaštite tla od erozije treba predvidjeti i poduzimati zaštitne mjere kojima bi se sve površine koje će se tijekom gradnje ogoliti čim prije saniraju, da se svi usjeci, zasjeci i nasipi odmah ozelene kao i privremeno ili trajno odloženi višak zemljanog materijala.

Članak 47.

ZAŠTITA ZRAKA

Ovim Planom zahtjeva se očuvanje postojeće - 1. kategorije kakvoće zraka.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade i otpade koji imaju svojstva nagrizanja ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Članak 48.

ČUVANJE I POBOLJŠANJE KVALITETE VODA

Područje obuhvata Plana nalazi se u vodozaštitnom području, III. zona zaštite.

III. zona zaštite - zona ograničenja i kontrole obuhvaća preostali dio slivnog područja, tj. područje prihranjivanja izvorišta. U njoj se ograničava izgradnja i postojanje proizvodnih građevina koji koriste i stvaraju opasne tvari u proizvodnim procesima. U ovoj zoni posebnu pažnju treba dati odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda i zbrinjavanju otpadnih tvari kao i mjera zaštite za poljoprivrednu proizvodnju.

Članak 49.

ZAŠTITA OD BUKE

Radi zaštite od buke treba se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti od buke i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštićenog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

-sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina ,koje mogu predstavljati izvor buke na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

-razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.

Članak 50.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Potrebno je pridržavati se sljedećih mjera zaštite od požara:

1.Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

2.Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno - poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3.za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

4.Kod projektiranja novih javnih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a kod pristupa građevina do kojih vode interni putevi na privatnim česticama zbog konfiguracije terena koja onemogućava direktan pristup vatrogasne tehnike treba osigurati primjenu dodatnih mjera zaštite od požara i pribaviti pozitivno mišljenje nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom, a sve u skladu sa važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

5.Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Članak 51.

ZAŠTITA OD POTRESA

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIo seizmičnosti (po MCS).

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

Članak 52.

MJERE ZAŠTITE OD POPLAVA

Unutar obuhvata Plana ne postoje zone plavljenja, pa tako nema potrebe za definiranjem dodatnih urbanističkih mjera zaštite niti infrastrukture koja je ugrožena poplavama.

Članak 53.

MJERE KOJE OMOGUĆAVAJU ZAŠTITU OD EKSTREMNIH VREMENSKIH UVJETA I EROZIJE TLA, KLIZIŠTA

Unutar obuhvata Plana ne postoje klizišta i mjesta velikih erozija tla, pa tako ne postoje niti ugrožene zone za koje je potrebno definirati restriktivne mjere gradnje, obvezu geološkog ispitivanja tla i sl., niti infrastruktura koja bi bila ugrožena djelovanjem istih.

Članak 54.

MJERE KOJE OMOGUĆAVAJU UČINKOVITIJE PROVOĐENJE MJERA CIVILNE ZAŠTITE

Na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite, MJ 1:2000 prikazani su glavni putovi evakuacije u izvanrednim uvjetima, te zone pogodne za prikupljanje evakuiranih ljudi i površina za odlaganje materijala od urušavanja.

Članak 55.

MJERE SKLANJANJA STANOVNIŠTVA

Na području obuhvata Plana ne predviđa se izgradnja skloništa.

Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Skrad.

Unutar obuhvata Plana ne planira se gradnja podzemnih, javnih, komunalnih i sličnih građevina, niti ima građevina od važnosti za RH, a koje bi se mogle brzo prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi.

Članak 56.

MOGUĆI IZVORI TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VEĆIH NESREĆA U GOSPODARSTVU I PROMETU

Unutar obuhvata Plana nema gospodarskih objekata, pa tako nema niti mogućih izvora tehničko-tehnološke nesreće u istima.

Unutar obuhvata Plana ne planira se smještaj opasnih tvari, pa tako nema niti opasnosti od istjecanja istih.

Unutar obuhvata Plana ne postoji prometna infrastruktura kojom je dozvoljen promet opasnim tvarima.

Unutar obuhvata Plana ne postoji krupna infrastruktura ugrožena tehničko-tehnološke nesrećama.

Unutar obuhvata Plana ne postoje ugrožene zone za koje je potrebno definirati urbanističke mjere zaštite.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 57.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanje prostora, te traženja razina zaštite okoliša.

Lokacijska dozvola ili drugi odgovarajući akt za građenje, može se izdavati ukoliko u naravi postoji pristupni put (evidentiran ili u katastru ili na posebnoj geodetskoj podlozi) uz uvjet da se omogući formiranje potrebne čestice za prometnicu.

Članak 58.

Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru, te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.

C.ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/12-01/7

Ur. broj: 2112/04-12-01-32

Skrad, 29. ožujka 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SKRAD

Predsjednik
Ivan Crnković, bacc. ing. sec., v. r.

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Odluka o donošenju Urbanističkog plana u  



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr