2.

Na temelju članka 100., 101 i 102. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/ 11, 50/12 i 55/12) članka 38. Statuta Grada Delnica (»Službene novine PGŽ« broj 28/09 i 41/09) uz suglasnost Župana Primorsko-goranske županije Klasa: 350-02/13-03/ 6, a po prethodno pribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za prostorno uređenje Klasa: 350-02/12-05/27; Urbroj: 69/03/1-13-7, od dana 26. veljače 2013, Gradsko vijeće Grada Delnica na sjednici održanoj dana 14. ožujka 2013. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Grada Delnica

Članak 1.

/1/ Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Delnica - Izmjene i dopune, s Odredbama za provođenje .I. izmjene i dopune PPU-a Grada Delnica izradio je »Urban design« d.o.o. Zagreb, Kneza Mislava 12.

/2/ Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Prostorni plan uređenja Grada Delnica - Izmjene i dopune.

Članak 2.

Odredbe za provođenje mjenju se i glase kako slijedi:

Članak 3.

1. Plan iz članka 1 ove odluke sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Grada Delnice« koji sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO

I. ODREDBEZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA
POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA DELNICE

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA

I KORIŠTENJE POVRŠINA

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

1.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

1.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene

namjene

1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.0. OPĆI UVJETI GRADNJE

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

I ŽUPANIJU

2.1.1. Popis građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku

2.1.2. Popis građevina od važnosti za Primorsko-goransku

županiju

2.1.3. Popis građevina od važnosti za Grad Delnice

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Neposredna provedba

2.2.2. Posredna provedba

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

2.3.1. Neposredna provedba

2.3.2. Posredna provedba

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH

DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI

TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. SUSTAV PROMETA I VEZA

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Željeznički promet

5.1.3. Žičara

5.1.4. Telekomunikacije

5.2. SUSTAV ENERGETIKE

5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I

PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-

POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH

VRIJEDNOSTI

6.1.1. Zaštićene i ugrožene vrste i staništa na području

Grada Delnica

6.1.2. Zaštićena i evidentirana područja

6.1.3. Područja ekološke mreže RH

6.2. ZAŠTITA KULTURNO POVIJESNIH CJELINA

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. ZAŠTITA ZRAKA OD ZAGAĐENJA

8.2. ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐENJA

8.3. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

- OBRANA OD POPLAVA I BUJIČNIH VODA

8.3.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda - mjere zaštite od

erozije, obrada erodiranih područja

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

8.5. ZAŠTITA TLA OD ZAGAĐENJA

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Zaštita od poplave

8.6.2. Zaštita od požara

8.6.3. Zaštita od potresa

8.6.4. Zaštita od rušenja

8.6.5. Zaštita od opasnosti prirodnih uzroka

8.6.6. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velikih

nesreća izazvane nesrećom u gospodarstvenim

objektima i prometu

8.6.7. Sklanjanje ljudi

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH

MJERA

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE

NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

B. GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI

Korištenje i namjena površina

1a Površine za razvoj i uređenje 1:25 000

1b Promet, pošta i telekomunikacije 1:25 000

Infrastrukturni sustavi i mreže

2 Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25 000

Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1:25 000

3b Vodozaštitna područja i vodotoci 1:25 000

3c Područja i dijelovi primjene planskih

mjera zaštite 1:25 000

Građevinska područja

4.1. Građevinsko područje naselja Bela Vodica 1:5 000

4.2. Građevinsko područje naselja Belo 1:5 000

4.3. Građevinsko područje naselja

Brod na Kupi i Krivac 1:5 000

4.4. Građevinsko područje naselja Crni Lug,

G-4 1:5 000

4.5. Građevinsko područje naselja Čedanj

i Kupa 1:5 000

4.6. Građevinsko područje naselja Dedin

Građevinsko područje proizvodne namjene

I2-6 1:5 000

4.7. Građevinsko područje naselja Delnice

Građevinsko područje G-7, K1-1, K2-2,

I2-7, D, T1-4, R3-1 1:5 000

4.7.A Građevinsko područje naselja Delnice i Lučice

Građevinsko područje K2-2, I2-7, D, T1-4,

I1-3, I1-4, I1-8, N-3 1:5 000

4.7.B Građevinsko područje naselja Delnice, G-7

Građevinsko područje K1-1, G-7, R3-1, N-4 1:5 000

4.8. Građevinsko područje naselja Donje Tihovo,

Gornje Tihovo i Donji Turni 1:5 000

4.9. Građevinsko područje naselja Donji Ložac 1:5 000

4.10. Građevinsko područje naselja Gašparci 1:5 000

4.11. Građevinsko područje naselja Golik 1:5 000

4.12. Građevinsko područje naselja Gornji Ložac 1:5 000

4.13. Građevinsko područje naselja Gornji Turni,

Marija Trošt i Raskrižje Tihovo, G-3 1:5 000

4.14. Građevinsko područje naselja Ševalj,

Grbajel i Guče Selo 1:5 000

4.15. Građevinsko područje naselja Gusti Laz

i Zapolje Brodsko 1:5 000

4.16. Građevinsko područje naselja Hrvatsko, G-1 1:5 000

4.17. Građevinsko područje naselja Iševnica 1:5000

4.18. Građevinsko područje naselja Kalić i Požar 1:5 000

4.19. Građevinsko područje naselja Kočičin

i Suhor 1:5 000

4.20. Građevinsko područje naselja Kuželj, G-2 1:5 000

4.21. Građevinsko područje naselja Lučice

Građevinsko područje proizvodne namjene

I1-3, I1-4, I1-8 1:5 000

4.22. Građevinsko područje naselja Velika

Lešnica i Mala Lešnica 1:5 000

4.23. Građevinsko područje naselja Malo Selo

Građevinsko područje proizvodne

namjene I2-5 1:5 000

4.24. Građevinsko područje naselja Podgora

Turkovska i Zakrajc Turkovski 1:5 000

4.25. Građevinsko područje naselja Radočaj

Brodski 1:5 000

4.26. Građevinsko područje naselja Sedalce 1:5 000

4.27. Građevinsko područje naselja Turke, G-6 1:5 000

4.28. Građevinsko područje naselja Zagolik 1:5 000

4.29. Građevinsko područje naselja Zalesina 1:5 000

4.30. Građevinsko područje naselja Zamost

Brodski, G-5 1:5 000

4.31. Građevinsko područje naselja Zelin

Crnoluški 1:5 000

4.32. Građevinsko područje naselja Vela Voda 1:5 000

4.33. Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke

i sportsko-rekreacijske namjene T3-1, R1-2

- Vela Voda 1:5 000

4.34. Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke

namjene T2-2, T2-3 - Velike i Male Polane 1:5 000

II. OBRAZLOŽENJE PLANA

(2) Za tumačenje pojedinih odredbi Prostornog plana koristi se cjelokupno tekstualno obrazloženje i svi grafički prilozi.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA DELNICE

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 4.

Ovim Planom je cjelokupno područje Grada Delnice, obzirom na namjenu, podijeljeno na:

- površine naselja

- površine izvan naselja za izdvojene namjene

- poljoprivredne površine

- šumske površine

- vodne površine

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

- Građevinska područja naselja

- Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

- gospodarska namjena - proizvodna namjena

- gospodarska namjena - poslovna namjena

- gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena

- sportsko rekreacijska namjena

- posebna namjena - obrana

- površine groblja

- Površine i građevine izvan građevinskog područja:

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- površine uzgajališta (akvakulture)

- sportsko-rekreacijsko-zdravstvene površine

- stambene i gospodarske građevine

- infrastruktura

Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1a.

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 5.

1. Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja (selo, gradić, grad i sl.) u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom obujmu.

2. Građevinska područja naselja su područja postojećih izgrađenih struktura s planiranim površinama za gradnju.

3. U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, uprava, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi manje poslovno-proizvodne zone, infrastruktura i sl .)

4. Građevinska područja naselja određena su u kartografskim prikazima 4-1 do 4-34.

Članak 6.

Sustav naselja Grada Delnice čine:

- naselje sa centralnim i pratećim funkcijama, manje regionalno središte: naselje Delnice

- manja lokalna središta, koja potiču razvoj gravitacijskih područja: naselja Brod na Kupi i Crni Lug

- ostala naselja

Članak 7.

1. Manje regionalno središte je naselje koje osim stambenih sadržaja ima centralne i prateće funkcije sukladne rangu ili značenju naselja: prosvjeta, zdravstvo, kultura, sport, uprava, manje poslovne zone uz uvjet da ne zagađuju okoliš, trgovine, servisi i dr.

2. Manja lokalna središta imaju, ili se u njima planiraju, osim stambenih i pratećih funkcija i neke javne funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.)

3. U ostalim naseljima postoje ili se planiraju stambene i prateće funkcije, ali se mogu graditi i neke javne funkcije.

1.3. IZGRADENE STRUKTURE VAN NASELJA

1.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 8.

Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su područja specifičnih funkcija koje se veličinom

i strukturom razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena:

1. Gospodarska namjena

Površine za gospodarske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju proizvodne, poslovne (male proizvodne) djelatnosti i ugostiteljsko-turističke djelatnosti.

Razgraničuju se tri kategorije:

- Površine za proizvodnu namjenu

- Površine za poslovnu namjenu

- Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu

2. Sportsko-rekreacijska namjena.

Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za odvijanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti

3. Površine posebne namjene.

U površine posebne namjene određuju se površine u svrhu obrane R. Hrvatske

4. Površine za infrastrukturu. Površine za infrastrukturu razgraničuju se na:

- Površine predviđene za infrastrukturne koridore su uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima (obostrano od osi trase)

- Površine predviđene za infrastrukturne građevine, su za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava

5. Površine groblja.

Površine groblja su površine određene Planom za rekonstrukciju prema potrebama i programu uređenja groblja. Izvan građevinskih područja naselja nalaze se groblja u Hrvatskom, Kuželju, Mariji Trošt, Crnom Lugu, Zamostu Brodskom, Turkima i Delnicama. Ne planira se njihovo proširenje, osim za groblje u Delnicama.

1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 9.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene su:

- Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina. Planom je određena površina za iskorištavanje mineralnih sirovina: kamenolom kraj naselja Delnice.

- Površine uzgajališta (akvakulture). Planom je određena površina uzgajališta kraj naselja Mala Lešnica na Kupici.

- Površine rekreacijske i zdravstvene namjene su veća područja za odvijanje rekreacijskih i zdravstvenih aktivnosti. Njihove lokacije su uvjetovane konfiguracijom terena, ljepotom krajobraza, blizinom i kategorijom rijeka, blizinom i postojanjem infrastrukture, kakvoćom zraka, razinom buke i dr.

- Izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

- Infrastruktura. Područja i građevine za infrastrukturu razgraničavaju se na površine predviđene za infrastrukturne koridore uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa (određuju se širinom koridora u metrima) i površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su za smještaj uređaja, građevina, instalacija, a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.0. OPĆI UVJETI GRADNJE

Članak 10.

Prostor građevina od važnosti za Državu, Primorsko- goransku županiju i Grad Delnice te način njihova korištenja, određuju se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana. Površine građevina od interesa za Državu, Županiju i Grad određuju se građevinskim područjem, trasom ili lokacijom, a prema kriterijima iz Plana.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

2.1.1. Popis građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 11.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su:

- Prometne građevine

- Željezničke građevine

magistralna pruga Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb (I. reda)

- Cestovne građevine

autocesta Goričan-Zagreb-Rijeka

- Poštanske i telekomunikacijske građevine

međunarodni TK kabel I. razine Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb

- Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

regionalni vodoopskrbni sustav - podsustav »Lokve«

- Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređejima i instalacijama

- Elektroenergetske građevine

EVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice

- Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina

Magistralni naftovod Omišalj-Sisak (JANAF)

Magistralni plinovod Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice- Vrbovsko-Karlovac

Magistralni plinovod-alternativna trasa Omišalj-Delnice- R. Slovenija

Magistralni plinovod Pula-Karlovac

Planirani magistralni plinovod Zlobin-Bosiljevo

- Građevine i kompleksi za potrebe obrane

- vojno skladište V-3

- vojarna »Drgomalj« (V-4)

- strelište »Stari Drgomalj« (V-4)

2.1.2. Popis građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju

Članak 12.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju su:

- Građevine društvenih djelatnosti

- Srednje škole

Delnice

- Osnovne škole

Delnice

Brod na Kupi

- Građevine sekundarne zdravstvene zaštite

Delnice

- Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - važnost za državu! provijer u žup. planu

- Ostale državne ceste

- Rijeka-Zagreb »Lujziana« (Orehovica - Gornje Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko -Karlovac)

- Granica R. Slovenije-Brod na Kupi-Delnice-čvor Lučice-Mrkopalj-Begovo Razdolje

- Granica R.Slovenije - Prezid -Delnice - čvor Lučice

- Osnovne županijske ceste

- (državna cesta) -Čabar-Brod na Kupi-Brod Moravice

- Čvor Oštrovica-Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug

- Granični cestovni prijelaz II. kategorije

Brod na Kupi-Petrina

- Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Telekomunikacijske građevine

- magistralni TK kabeli II. razine Rijeka-Delnice-Ogulin te prsten Delnice-Čabar-Lokve-Delnice

- mjesna pristupna centrala Delnice

- Poštanske građevine

poštanski ured u Delnicama koji pripada Središtu pošta Rijeka

- Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava

podsustav »Lokve« - regionalni vodovod Gorski kotar

- Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Transformacijske stanice

Delnice 110/35 kV

- Distribucijski dalekovod 110 kV

- HE Vinodol-Delnice

- Delnice - EVP Moravice

- Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Glavna mjerno redukcijska stanica Delnice

- Županijska plinska mreža

- Građevina za postupanje s otpadom

Reciklažno dvorište s transfer stanicom Sović Laz

2.1.3. Popis građevina od važnosti za Grad Delnice

Članak 13.

Građevine od važnosti za Grad Delnice su:

- Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređejima i instalacijama

- Elektroenergetske građevine

- 20 kV veze Podstene-Golik (planirani)

- 20 kV i 35 kV veze od Hrvatskog prema Zamostu (planirani)

- 20 kV veza Gašparci-Hrvatsko (planirano prelaganje)

- Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- cesta - Poslovna zona K1-1 Delnice - Kovačeva voda s izlazom na državnu cestu Prezid -Delnice

- Granični cestovni prijelazi za pogranični promet:

- Hrvatsko - Osilnica

- Gašparci - R Slovenija

- Građevine za obradu i odvodnju otpadnih voda

- Uređaj Delnice

- Uređaj Crni Lug

- Uređaj Brod na Kupi

- Hrvatsko

- Lučice

- Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Redukcijska stanica Crni Lug

Članak 14.

Za planiranu i izvedenu infrastrukturu državnog, županijskog i gradskog interesa iz poglavlja 2.1.1., 2.1.2. i 2.1.3. koja prolazi kroz građevinska područja, osigurani su planirani i zaštitni koridori, što je prikazano u kartografskim prikazima 4.1.- 4.34.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 15.

1. Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji naselja. U tom prostoru ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno koje bi svojom upotrebom ugrožavale vrijednosti čovjekove okoline.

2. U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

Članak 16.

1. Razvoj i uređenje naselja u Gradu Delnice dozvoljen je unutar građevinskih područja naselja utvrđenih ovim Planom (kartografski prikazi 4.1. do 4.34.).

2. Granice građevinskih područja utvrđene su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5000, u pravilu granicama katastarskih čestica.

3. Ovim Planom utvrđena su građevinska područja za naselja; Bela Vodica, Brod na Kupi, Crni Lug, Čedanj, Dedin, Delnice, Donje Tihovo, Donji Ložac, Donji Turni, Gašparci, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Gornji Turni, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Hrvatsko, Iševnica, Kalić, Kočičin, Krivac, Kuželj, Lučice, Mala Lešnica, Malo Selo, Marija Trošt, Podgora Turkovska, Požar, Radočaj Brodski, Raskrižje Tihovo, Sedalce, Suhor, Ševalj, Turke, Vela Voda, Velika Lešnica, Zagolik, Zakrajc Turkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko i Zelin Crnoluški.

4. Biljevina je bivše naselje za koje nije formirano građevinsko područje.

5. Za naselja koja se nalaze u području obuhvata Prostornog plana nacionalnog parka Risnjak (Donja Krašićevica, Donji Okrug, Gornja Krašićevica, Gornji Okrug, Leska, Plajzi, Razloge, Razloški Okrug i Srednja Krašićevica) mjere provedbe definirane su spomenutim Prostornim planom. Za naselje Razloge istim Planom definirano je građevinsko područje naselja.

6. Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za park prirode Kupa, za građevinska područja naselja ovog Plana, a koja su u sastavu predloženog zaštićenog područja (dio tog područja) vrijede mjere provedbe ovog Plana.

7. Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - konzervatorski odjel u Rijeci regulirano člancima poglavlja 6.2. ovih Odredbi.

Članak 17.

1. Unutar granica građevinskih područja naselja izuzimaju se iz građenja, do utvrđivanja građevnih čestica infrastrukture, infrastrukturni koridori (koridori prometnica, telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje i energetike).

2. Površine koridora planiranih infrastrukturnih građevina označene su u kartografskim prikazima građevinskih područja naselja 4.1. do 4.34.

Članak 18.

Veličina i oblik građevne čestice moraju biti takvi da omogućuju njeno korištenje i izgradnju u skladu s provedbenim odredbama ovog Plana.

Članak 19.

1. Za određivanje građevne čestice koja služi za upotrebu postojećih građevina primjenjuju se isti uvjeti kao i za gradnju građevina određene tipologije.

2. Kada oblik i veličinu izgrađene građevne čestice nije moguće definirati prema stavci (1) tada se to može učiniti prema posebnim zakonima i propisima, odnosno vodeći računa o zatečenom stanju, pravilima struke i o minimalnom zahtijevu opremanja zemljišta. Obavezno osigurati pristup na javno- prometnu površinu.

Članak 20.

1. Gradnja unutar građevinskog područja razvija se uz postojeće ceste ili planirane javne i nerazvrstane ceste.

2. Širina zaštitnog pojasa cesta određena je Zakonom o javnim cestama.

3. Širina zaštitnog pojasa uz postojeće nerazvrstane ceste je najmanje 6 m od ruba građevne čestice ceste.

4. Iznimno se u formiranim jezgrama naselja dozvoljava gradnja građevina na građevinskoj liniji postojećih susjednih građevina.

5. Ako je širina nerazvrstane ceste manja od 5,5 m za jednosmjerni, odnosno 6,5 m za dvosmjerni promet, udaljnost građevina od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane jednosmjerne ceste na 5,5 m ili dvosmjerne ceste na 6,5 m, povećane za udaljenosti iz stavka (3).

Članak 22.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina:

- stambene i stambeno-poslovne građevine

- poslovne građevine

- ugostiteljsko-turističke građevine

- građevine društvene namjene

- pomoćne građevine

- garaže i parkirališta

- poljoprivredne građevine

- infrastrukturne građevine

- ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i dr.)

2.2.1. Neposredna provedba

2.2.1.1. Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene

Članak 23.

1. Građevine stambene namjene su građevine namjenjene isključivo stanovanju.

2. Građevine stambeno-poslovne namjene su građevine koje osim stambenih prostora sadrže poslovne (zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i slične) djelatnosti koje bukom, vibracijama i ostalim vidovima zagađenja ne djeluju štetno na okolinu. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora.

3. Uz građevinu osnovne namjene na građevinskoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina.

4. Pod pomoćnim građevinama podrazumijevaju se garaže, drvarnice i manja spremišta.

Članak 24.

Prema broju stambenih jedinica, građevine stambene i stambeno-poslovne namjene podjeljene su na:

. obiteljska kuća - građevina koja sadrži najviše dvije (2) stambene jedinice na zasebnoj građevinskoj čestici,

. višestambena građevina - građevina s više od dvije (2) stambene jedinice na zasebnoj građevinskoj čestici.

Članak 25.

Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene mogu se graditi kao:

. slobodnostojeće građevine

. dvojne građevine

. građevine u nizu.

2.2.1.1.1. Obiteljske kuće

Članak 26.

1. Uvjeti izgradnje za slobodnostojeće obiteljske kuće:

. za prizemne građevine:

- minimalna površina građevne čestice - 280 m² uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevinske linije građevine ne može biti manja od 14 m, odnosno minimalna širina građevine ne može biti manja od 8 m (2 x 3 m + 8 m)

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice - minimalno 3 m

- kig max. = 0,30

. za katne građevine:

- minimalna površina građevne čestice - 320 m² uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevinske linije građevine ne može biti manja od 16 m, odnosno minimalna širina građevine ne može biti manja od 8 m (2 x 4 m + 8 m)

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice - minimalno 4 m

- kig max. = 0,30

2. Minimalna dubina građevne čestice - 20 m izuzevši čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina poljoprivrednog proizvođača uz koje se grade poljoprivredni objekti za potrebe poljoprivredne proizvodnje koja je minimalne dubine 35 m

3. Iznimno u gusto izgrađenom urbanom središtu grada Delnica kod interpolacija gradskih nizova dozvoljava se postojeći kig i kis susjednih građevina odn. max kis i max kig određene zone, a što će se odrediti UPU-om.

4. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 27.

1. Uvjeti izgradnje za dvojne obiteljske kuće (dvojna ili završna kuća u nizu):

. za prizemne građevine:

- minimalna površina građevne čestice - 200 m² uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevinske linije građevine ne može biti manja od 10 m (3 m + 7 m)

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice - minimalno 3 m

- kig max. = 0,40

. za katne građevine:

- minimalna površina građevne čestice - 220 m² uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevinske linije građevine ne može biti manja od 11 m (4 m + 7 m)

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice - minimalno 4 m

- kig max. = 0,40

2. Minimalna dubina građevne čestice - 20 m izuzevši čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina poljoprivrednog proizvođača uz koje se grade poljoprivredni objekti za potrebe poljoprivredne proizvodnje koja je minimalne dubine 35 m

3. Iznimno u gusto izgrađenom urbanom središtu grada Delnica kod interpolacija gradskih nizova dozvoljava se postojeći kig i kis susjednih građevina odn. max kis i max kig određene zone, a što će se odrediti UPU-om.

4. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 28.

1. Uvjeti izgradnje za obiteljske kuće u nizu:

. za prizemne građevine:

- minimalna površina građevne čestice - 150 m² uz uvjet da je širina građevne čestice (jednaka širini objekta) na crti građevinske linije minimalno 5 m

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice - minimalno 3 m

- kig max. = 0,50

. za katne građevine:

- minimalna površina građevne čestice - 150 m² uz uvjet da je širina građevne čestice (jednaka širini objekta) na crti građevinske linije minimalno 5 m

- kig max. = 0,50

2.Minimalna dubina građevne čestice - 20 m izuzevši čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina poljoprivrednog proizvođača uz koje se grade poljoprivredni objekti za potrebe poljoprivredne proizvodnje koja je minimalne dubine 35 m

3. Iznimno u gusto izgrađenom urbanom središtu grada Delnica kod interpolacija gradskih nizova dozvoljava se postojeći kig i kis susjednih građevina odn. max kis i max kig određene zone, a što će se odrediti UPU-om.

4. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

2.2.1.1.1.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 29.

1. Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna građevina, poljoprivredna (bez izvora zagađenja) ili manja poslovna građevina.

2. Kod kompleksne izgradnje prateće turističke, društvene i gospodarske namjene osnovnoj stambenoj namjeni, dozvoljena je gradnja jedne ili više građevina osnovne namjene te građevina pomoćne i servisne namjene u funkciji osnovne namjene.

3. Sve građevine iz stavke (1) moraju biti funkcionalno i oblikovno povezane.

4. Dvojne građevine ili završne jedinice niza moraju se jednom stranom prislanjati na granice građevnih čestica, a građevine u nizu objema.

5. Pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, moraju biti udaljene minimalno 3 m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

6. Iznimno, pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, mogu biti udaljene i manje, odnosno udaljene 1 m od ruba građevne čestice ili izvedene na poluugrađeni način. U tom slučaju, na njima se ne smiju izvoditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

7. Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (5), primjenjuju se i na septičke taložnice.

8. Obiteljska kuća u nizu može imati pomoćnu građevinu spremišne namjene u dvorišnom dijelu građevne čestice, maksimalne veličine 6 m² koja je oslonjena na rub građevne čestice. U tom slučaju na pomoćnoj građevini se ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

9. Ako djelatnost stambeno-poslovne građevine zahtjeva izgradnju pomoćnog objekta-garaže na istoj građevnoj čestici, visina garaže zadovoljava potrebnu visinu za smještaj vozila korisnika.

Članak 30.

1. Udaljenost građevina od ruba kolnika postojeće državne, županijske ceste utvrdit će se sukladno Zakonu o javnim cestama i propisima o zaštiti okoliša.

2. Građevinski pravac, za građevine uz nerazvrstane ceste, minimalno je udaljen 6m od ruba građevne čestice ceste.

3. Kod interpolacija građevina, unutar već izgrađenih dijelova naselja koja imaju formirane ulice, građevinski pravac se utvrđuje prema postojećim građevinama.

4. Uz pristupne puteve građevinski pravac je određen minimalnom udaljenošću 6m od regulacijske linije.

5. Iznimno se dozvoljava i manja udaljenost građevinske linije od regulacijskog pravca za interpolacije u gradskom tkivu naselja ili za gradnju na izrazito strmim terenima, gdje je u ekstremnim slučajevima nagiba terena ›25% građevinski pravac i regulacijska linija mogu se poklapati.

2.2.1.1.1.2. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 31.

1. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao cjelini i karakteristikama krajolika.

2. Sve pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, moraju biti u sklopu građevine osnovne namjene ili činiti s njom jedinstveno arhitektonsko oblikovanje.

3. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom.

4. Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Obavezna je ugradnja snjegobrana ukoliko je nagib krova paralelan s javnom površinom.

5. Podzidi okućnice su dozvoljene maksimalne visine 1,50 m.

6. Prilazne stepenice i terase u nivou terena (do maksimalno 60 cm iznad nivoa terena), podzidi i slično, mogu se graditi i izvan površina za razvoj tlocrta građevine.

Članak 32.

1. Krovišta mogu biti ravna, kosa, bačvasta ili kombinirana te rasčlanjena i jedinstvena, na jednu, dvije ili više voda. Nagib krova mora biti min. 30Ê. Mogu biti izvedena od crijepa, lima ili drugih materijala podobnih karakteristika lokalnim klimatskim uvjetima.

2. Izvedena ravna krovišta, koja zbog loše izvedbe ne zadovoljavaju svrsi, mogu se u skladu s odredbama preurediti u kosa s tim da se dobiveni tavanski prostori mogu koristiti kao stambeni ili poslovno-stambeni.

2.2.1.1.1.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 33.

1. Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji, uz posebne uvjete iz nadležnosti Grada Delnica.

2. Podnožje ulične ograde, do max. visine 0,8 m, može biti kameno ili betonsko. Taj puni dio ograde mjeri se od zaravnatog terena građevne čestice s tim da ukupna visina ograde može biti najviše 2,0 m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa ograda, od drva, žice ili drugog materijala karakterističnog za ovo podneblje.

3. Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogaćava izlaz stoke i peradi.

4. Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te međe zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

5. Ukoliko se ograda postavlja na raskrižjima i drugim lokacijama gdje je promet nepregledan - vrstu, visinu i

udaljenost ograde potrebno je prilagoditi uvjetima preglednosti prometa.

Članak 34.

1. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25%.

2. Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

3. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode s parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

4. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.

5. Površine za parkiranje je potrebno osigurati na parceli ili na javnoj površini u neposrednoj blizini građevinske čestice. Potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto po stambenoj jedinici.

2.2.1.1.1.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 35.

1. Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini.

2. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj parceli građevine obiteljske kuće može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m.

2.2.1.1.1.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 36.

1. Priključak na postojeće građevine infrastrukture: elektriku, TK-mrežu, vodu i kanalizaciju, utvrđuje se temeljem posebnih uvjeta i ovih odredbi za provođenje.

2. Na područjima gdje nema javnog vodovoda niti odvodnje otpadnih voda uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih septičkih taložnica.

3. Kruti otpad može se odlagati samo na za to određenim mjestima, prema Gradskoj odluci.

2.2.1.1.1.6. Mjere zaštite okoliša

Članak 37.

Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

2.2.1.1.1.7. Rekonstrukcije

Članak 38.

1. Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture.

2. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Članak 39.

1. Sve rekonstrukcije unutar građevinskih područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih građevina

2. Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.

4. Postojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okviru postojećih gabarita. U iznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranje osnovnih standarda stanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća je dogradnja, ali ne više od 20 m².

5. Iznimno kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta u skladu sa Odredbama ovog Plana.

2.2.1.1.1.8. Interpolacije

Članak 40.

1. Interpolacija je građenje na »praznim« parcelama odnosno izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju, u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.

2. Interpolacija unutar građevinskih područja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina ako u Odredbama nije drugačije definirano.

3. Interpolacije u gusto izgrađenim zonama (naročito unuta naselja Grada Delnica) podrazumjevaju max. kig i kis, visinske gabarite, broj etaža i oblikovanje sukladno objektima u neposrednom i posrednom kontaktu kako bi se ostvarila oblikovna cjelina pojedinih zona.

Članak 41.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje:

. Građevina se mora, kako u volumenu, tako i u tlocrtnom gabaritu prilagoditi i podrediti cjelini

. Oblikovanjem i materijalima mora zadržati ritam koji je ostvarila postojeća arhitektura

. Dozvoljava se i suvremen arhitektonski »izražaj«

. Zadržati cjelovitost ambijenta

. Ako se radi o zaštićenom području, treba zatražiti i konzervatorske uvjete

2.2.1.1.2. Višestambene građevine

Članak 42.

Uvjeti izgradnje za višestambene građevine:

. minimalna površina građevne čestice - 800 m²

. iznimno, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko se građevina interpolira, ali ne manja od 600 m²

. maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,50

. maksimalni broj etaža - Po + P + 2 + Pk

. maksimalni broj etaža u naselju Delnice su Po + P + 3 + Pk

. maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

. kod interpolacija, višestambene građevine mogu imati visinu prilagođenu okolnim građevinama.

2.2.1.1.2.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 43.

1. Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna građevina, poljopri

vredna (bez izvora zagađenja) ili manja poslovna građevina.

2. Kod kompleksne izgradnje turističke, društvene i gospodarske izgradnje dozvoljena je gradnja jedne ili više građevina osnovne namjene te građevina pomoćne i servisne namjene u funkciji osnovne namjene.

3. Sve građevine iz stavke (1) moraju biti funkcionalno i oblikovno povezane.

4. Pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, moraju biti udaljene minimalno 3 m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

5. Iznimno, pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, mogu biti udaljene i manje, odnosno udaljene 1 m od ruba građevne čestice ili izvedene na poluugrađeni način.. U tom slučaju, na njima se ne smiju izvoditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

6. Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (4), primjenjuju se i na septičke taložnice.

7. Ako djelatnost stambeno-poslovne građevine zahtjeva izgradnju pomoćnog objekta-garaže na istoj građevnoj čestici, visina garaže zadovoljava potrebnu visinu za smještaj vozila korisnika.

Članak 44.

1. Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi minimalno 4 m, mjereno od najistaknutijih dijelova.

2. Ako je visina građevine, mjerena od okolnog terena do vijenca, veća od 8m, višestambena građevina mora biti udaljena od ruba građevne čestice pola visine građevine.

3. Uz pristupne puteve građevinski pravac je određen minimalnom udaljenošću 6m od regulacijske linije.

4. Udaljenost građevina od ruba kolnika postojeće državne, županijske ceste utvrdit će se sukladno Zakonu o javnim cestama i propisima o zaštiti okoliša.

5. Kod interpolacija građevina, unutar već izgrađenih dijelova naselja koja imaju formirane ulice, građevinski pravac se utvrđuje prema postojećim građevinama.

6. Uz pristupne puteve građevinski pravac je određen minimalnom udaljenošću 6m od regulacijske linije.

7. Iznimno se dozvoljava i manja udaljenost građevinske linije od regulacijskog pravca za interpolacije u gradskom tkivu naselja ili za gradnju na izrazito strmim terenima, gdje je u ekstremnim slučajevima nagiba terena ›25% građevinski pravac i regulacijska linija mogu se poklapati.

2.2.1.1.2.2. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 45.

1. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao cjelini i karakteristikama krajolika.

2. Svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju ili biti u sklopu osnovne višestambene građevine ili činiti jednu arhitektonsko oblikovnu cjelinu.

3. Arhitektonsko oblikovna cjelina: više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, kao i po visini koji su međusobno povezani arhitektonskim elementima (krov, greda ili sl.), materijalima i načinom obrade.

Članak 46.

1. Krovišta mogu biti ravna, kosa, bačvasta ili kombinirana te rasčlanjena i jedinstvena, na jednu, dvije ili više voda. Nagib krova mora biti min. 30^o. Mogu biti izvedena od crijepa, lima ili drugih materijala podobnih karakteristika lokalnim klimatskim uvjetima.

2. Izvedena ravna krovišta, koja zbog loše izvedbe ne zadovoljavaju svrsi, mogu se u skladu s odredbama preurediti u kosa s tim da se dobiveni tavanski prostori mogu koristiti kao stambeni ili poslovno-stambeni.

2.2.1.1.2.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 47.

1. Slobodni dio građevne čestice mora se urediti kao okoliš građevine s prilazima (kolni i pješački), parkiralištima i ostalim površinama (dječje igralište i sl.).

2. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 20%.

3. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.

4. Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

5. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode s parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

6. Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te međe zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

Članak 48.

Svaka stambena jedinica mora imati osigurano 1,0 parkirno mjesto po stanu u sklopu građevne čestice, osim u izgrađenim dijelovima naselja gdje se dozvoljava osiguranje parkirališnih mjesta na javnoj površini u neposrednoj blizini višestambene građevine.

2.2.1.1.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 49.

1. Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini.

2. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj parceli višestambene građevine može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m.

2.2.1.1.2.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 50.

1. Priključak na postojeće građevine infrastrukture: elektriku, TK-mrežu, vodu i kanalizaciju, utvrđuje se temeljem posebnih uvjeta i ovih odredbi za provođenje.

2. Na područjima gdje nema javnog vodovoda niti odvodnje otpadnih voda uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih septičkih taložnica.

3. Kruti otpad može se odlagati samo na za to određenim mjestima, prema Gradskoj odluci.

2.2.1.1.2.6. Mjere zaštite okoliša

Članak 51.

Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

2.2.1.1.2.7. Rekonstrukcije

Članak 52.

1. Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave

primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture.

2. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Članak 53.

1. Sve rekonstrukcije unutar građevinskih područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih građevina

2. Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.

4. Postojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okviru postojećih gabarita. U iznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranje osnovnih standarda stanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća je dogradnja, ali ne više od 20 m².

5. Iznimno kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta u skladu sa Odredbama ovog Plana.

2.2.1.1.2.8. Interpolacije

Članak 54.

1. Interpolacija je građenje na »praznim« parcelama odnosno izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju, u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.

2. Interpolacija unutar građevinskih područja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina ako u Odredbama nije drugačije definirano.

3. Interpolacije u gusto izgrađenim zonama (naročito unuta naselja Grada Delnica) podrazumjevaju max. kig i kis, visinske gabarite, broj etaža i oblikovanje sukladno objektima u neposrednom i posrednom kontaktu kako bi se ostvarila oblikovna cjelina pojedinih zona.

Članak 55.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje:

. Građevina se mora, kako u volumenu, tako i u tlocrtnom gabaritu prilagoditi i podrediti cjelini

. Oblikovanjem i materijalima mora zadržati ritam koji je ostvarila postojeća arhitektura

. Dozvoljava se i suvremen arhitektonski »izražaj«

. Zadržati cjelovitost ambijenta

. Ako se radi o zaštićenom području, treba zatražiti i konzervatorske uvjete

2.2.1.2. Građevine poslovne namjene

Članak 56.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namjenjene poslovnoj djelatnosti, za zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i sl. djelatnosti, kojima se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja unutar građevinskog područja.

Članak 57.

Uvjeti izgradnje za poslovne građevine:

. minimalna površina građevne čestice - 400 m²

. iznimno, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko se građevina interpolira, ali ne manja od 200 m²

. maksimalna izgrađenost - za građevine trgovačke, uredske i sl. djelatnosti - kig max. = 0,40

. maksimalna izgrađenost - za građevine proizvodne, uslužne, skladišne i sl. djelatnosti - kig max. = 0,30

. iznimno, maksimalna izgrađenost za građevine proizvodne, uslužne, skladišne i sl. djelatnosti u naseljima Delnice, Brod na Kupi, Lučice i Crni Lug- kig max. = 0,50.

. maksimalni broj etaža - Po + P + 2 + Pk

. maksimalni broj etaža u naselju Delnice su Po + P + 3 + Pk

. maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

. maksimalni broj etaža proizvodno-skladišnih građevina je P

. maksimalna visina proizvodno-skladišnih građevina određena je tehnološkim procesom i ne može iznositi više od 6m, mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine

. prateći sadržaji proizvodno-skladišnih građevina (garderobe,sanitarije,uredi i sl) mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine (6 m), te formirati dvije etaže.

2.2.1.2.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 58.

1. Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna ili više građevina vezanih uz tehnološki proces.

2. Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi minimalno 5 m

3. Minimalna udaljenost od građevne čestice prometnice je 6 m ili više, ukoliko to zahtijeva kategorija ceste prema Zakonu o javnim cestama.

2.2.1.2.2. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 59.

1. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao cjelini i karakteristikama krajolika.

2. Svi pomoćni sadržaji uz građevinu osnovne namjene moraju ili biti u sklopu osnovne građevine ili činiti jednu arhitektonsko oblikovnu cjelinu.

3. Arhitektonsko oblikovna cjelina: više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, kao i po visini koji su međusobno povezani arhitektonskim elementima (krov, greda ili sl.), materijalima i načinom obrade.

4. Arhitektonsko oblikovanje za proizvodno - skladišne građevina mora biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom.

5. Krovišta kod proizvodno-skladišnih građevina odabiru se prema tipologiji gradnje.

2.2.1.2.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 60.

1. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 20 %.

2. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.

3. Građevinska čestica građevine poslovne namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

4. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode s parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

5. Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te međe zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

Članak 61.

1. Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice ili iznimno na javnoj prometoj površini u neposrednoj blizini građevinske čestice.

2. Parkirališne površine je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta).

3. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice.

2.2.1.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 62.

1. Građevinska čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu, kolnim pristupom maksimalne dužine 50 m.

2. Građevinska čestica mora biti izravno priključena na javnu prometnu površinu ili zasebnim kolnim pristupom min. širine 3,5 m i maksimalne dužine 50 m.

2.2.1.2.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 63.

Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju se posebnim uvjetima.

2.2.1.2.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 64.

Mjere zaštite okoliša, ovisno o vrsti tehnološkog procesa, sadrže mjere zaštite zraka, vode i tla, zaštitu od prekomjerne buke i odstranjivanje krutog i tekućeg otpada prema posebnim zakonima.

2.2.1.2.1. Rekonstrukcije

Članak 65.

1. Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture.

2. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Članak 66.

1. Sve rekonstrukcije unutar građevinskih područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih građevina

2. Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.

4. Postojeće građevine poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okviru postojećih gabarita. U iznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranje osnovnih standarda stanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća je dogradnja, ali ne više od 20 m².

5. Iznimno kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta u skladu sa Odredbama ovog Plana.

2.2.1.3. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 67.

1. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namjenjene ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti:

. turistička naselja,

. smještajni kapaciteti - pojedinačne građevine (hoteli, izletišta,domovi i sl.)

. kampovi.

2. Ugostiteljsko-turističke građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama ili su sastavni dio stambeno- poslovnih ili poslovnih građevina.

2.2.1.3.1. Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 68.

1. Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna ili više građevina koje moraju biti funkcionalno povezane.

2. Udaljenost glavne građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m, a pomoćnih građevina 4m, osim u slučaju prenamjene postojećih objekata u ugostiteljsko turističku namjenu kada je potrebno osigurati uvjete zaštite od zagađenja i buke prema okolnim objektima.

3. Građevinski pravac za građevine koje se grade uz javne ceste minimalno je određen širinom zaštitnog pojasa prema Zakonu o cestama.

4. Građevinski pravac za građevine koje se grade uz nerazvrstane ceste udaljen je najmanje 6m od granice građevne čestice.

2.2.1.3.2. Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 69.

1. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao cjelini i karakteristikama krajolika.

2. Arhitektonsko oblikovna cjelina: više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, kao i po visini koji su međusobno povezani arhitektonskim elementima (krov, greda ili sl.), materijalima i načinom obrade.

2.2.1.3.3. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 70.

1. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni koji od najniže kote terena nije dignut više od 1,0 m, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

3. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.

4. Građevinska čestica građevine poslovne namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

5. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode s parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

6. Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te međe zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

Članak 71.

1. Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice ili iznimno na javnoj površini u neposrednoj blizini građevinske čestice.

2. Za smještajne kapacitete potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto po smještanoj jedinici, a za uslužne kategorije 1 parkirališno mjesto na dva sjedeća mjesta.

3. Parkirališne površine je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta).

4. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice.

2.2.1.3.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Članak 72.

1. Građevinska čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu, kolnim pristupom maksimalne dužine 50 m.

2. Građevinska čestica mora biti izravno priključena na javnu prometnu površinu ili zasebnim kolnim pristupom min. širine 3,5 m i maksimalne dužine 50 m.

2.2.1.3.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak 73.

Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju se posebnim uvjetima.

2.2.1.3.5. Mjere zaštite okoliša

Članak 74.

Mjere zaštite okoliša, ovisno o vrsti tehnološkog procesa, sadrže mjere zaštite zraka, vode i tla, zaštitu od prekomjerne buke i odstranjivanje krutog i tekućeg otpada prema posebnim zakonima.

2.2.1.3.6. Rekonstrukcije

Članak 75.

1. Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture.

2. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Članak 76.

1. Sve rekonstrukcije unutar građevinskih područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih građevina

2. Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

3. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su prema odrednicama Plana.

4. Postojeće građevine poslovne namjene koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u okviru postojećih gabarita. U iznimnim slučajevima gdje je neophodno povećanje gabarita za osiguranje osnovnih standarda stanovanja ili obavljanje osnovne namjene odnosno djelatnosti moguća je dogradnja, ali ne više od 20 m².

5. Iznimno kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta u skladu sa Odredbama ovog Plana.

2.2.1.3.7. Pojedinačne građevine smještajnih kapaciteta

Članak 77.

Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene - pojedinačne građevine smještajnih kapaciteta:

. minimalna površina građevne čestice - 400 m²

. iznimno, površina građevne čestice može biti do minimalno 200 m² ukoliko se građevina interpolira kao građevina u nizu

. maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,4

. maksimalni broj etaža - Po + P + 2 + Pk,

. maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m

. minimalno 30 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

2.2.1.3.8. Turistička naselja

Članak 78.

1. Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja - slobodnostojeće građevine do 2 stambene jedinice:

. za prizemne građevine:

- minimalna površina parcele - P min. = 280 m²

- minimalna širina parcele - 14 m

- maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,30

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 3 m

- ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

. za katne građevine:

- minimalna površina parcele - P min. = 320 m²

- minimalna širina parcele - 14 m

- maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,30

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 4 m

- ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

2. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 79.

1. Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja - dvojne građevine do 2 stambene jedinice:

Uvjeti izgradnje za dvojne obiteljske kuće (dvojna ili završna kuća u nizu):

. za prizemne građevine:

- minimalna površina parcele - P min. = 200 m²

- minimalna širina parcele - 10 m

- maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,40

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 3 m

- ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

. za katne građevine:

- minimalna površina parcele - P min. = 220 m²

- minimalna širina parcele - 10 m

- maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,40

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 4 m

- ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25%

2. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 80.

Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja - građevine u nizu do 2 stambene jedinice:

. minimalna površina parcele - P min. = 150 m²

. minimalna širina parcele - 5 m

. maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,50

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - prizemna građevina - 3 m

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - katna građevina - 4 m

. ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

2. Maksimalna visina građevine - 7,5 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Članak 81.

Uvjeti izgradnje za građevina ugostiteljsko-turističke namjene - turističkih naselja - građevine s više od 2 stambene jedinice:

- minimalna površina parcele - P min. = 400 m²

- iznimno površina čestice može biti manja, ukoliko se građevina interpolira, no ne manja od 200 m²

- maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,50

- broj etaža - Po + P + 2 + Pk

- maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 4 m

2.2.1.3.9. Kampovi

Članak 82.

Uvjeti za izgradnju građevina kampova:

. područja smještajnih kapaciteti tipa kamp koji se mogu graditi unutar građevinskih područja naselja moraju biti odjeljeni zaštitnim zelenilom min. širine 20 m od područja stambene, poslovne, društvene, ili mješovite namjene

. unutar područja kampa moraju se osigurati ugostiteljski, turistički i servisni (upravni i sanitarni prostori) sadržaji čvrste gradnje, čija maksimalna izgrađenost ni iskoristivost iznose:

- kig max. = 0,10,

- kis max. = 0,15,

. maksimalna površina pojedine građevine - 500 m²,

. maksimalan broj etaža - P + Pk,

. maksimalna visina do vijenca - Vmax. = 4,5 m

. minimalno 50 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

2.2.1.4. Građevine društvene namjene

Članak 83.

1. Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i rekreacije, kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti i ostalih djelatnosti. (kartografski prikaz 1a)

2. Ovim Planom određuju se površine i zone za smještaj građevina i sadržaja društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja, kao što su starački dom, vrtići, jaslice, škole, igraonice, knjižnice, višenamjenske dvorane, muzeji, galerije, društveni dom, zdravstvene stanice, ambulante, višenamjenske dvorane, policijske i vatrogasne stanice, uredi upravnih i javnih službi jedinica lokalne samouprave i uprave, udruga građana, igraonice i dr.

3. Na području obuhvata Plana definirane su postojeće društvene djelatnosti u zonama isključive društvene namjene D.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti odnose se na postojeće ili planirane (moguće) građevine:

. vjerski sadržaji - crkva

. ambulanta

. obrazovne ustanove

. škole

. dječji vrtić

. starački dom

. zavičajna kuća

. muzeji, galerije, višenamjenske dvorane

. čitaonica

. kulturno-umjetničko društvo

. udruge građana

. vatrogasni dom

. klupski prostori i sl.

5. Ovim Planom određeni su broj, struktura i veličina društvenih djelatnosti, kao minimalne vrijednosti za područje Grada Delnice koje se mogu nadopunjavati.

6. Izgradnju i rekonstrukciju (dogradnja i nadogradnja) građevina društvenih djelatnosti odredit će se prostornim planovima užeg područja za naselje Delnice, a za ostala građevinska područja u skladu s prethodnim odredbama ovog Plana.

7. Rekonstrukcija građevina društvenih djelatnosti dozvoljava se neposredno kada se odnosi na zahvate unutar postojećeg gabarita građevine.

8. U svim građevinama društvene namjene mora biti osigurana pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno odredbama važećih Zakona i Pravilnika.

9. Moguća je fazna izgradnja pojedinih cjelina za građevine društvene namjene.

2.2.1.4.1. Građevine edukativnih djelatnosti

Članak 84.

1. Planom se određuju osnovne škole u Brodu na Kupi i u Delnicama sa područnom školom u Crnom Lugu.

2. Škole svojim kapacitetom, a vezano uz demografsku projekciju do 2015. godine, zadovoljavaju.

3. Uvjeti smještaja novih potrebnih kapaciteta definirat će se planovima užeg područja.

4. Uvjeti za izgradnju građevina i sadržaja edukativnih djelatnosti:

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m²

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda ne prelazi 0,6 m od visine najviše kote zaravnatog terena

. Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m

. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

. Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje s minimalnim izvorima zagađenja iznosi 15,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

. Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako zapaljive i eksplozivne tvari

. U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

. Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je moguća izveda ravnog krova.

Članak 85.

1. Planom su određene dvije škole srednjeg obrazovanja smještene u naselju Delnice.

2. Srednje škole svojim kapacitetom, a vezano uz demografsku projekciju do 2015. godine, zadovoljavaju.

2.2.1.4.2. Građevine zdravstvene djelatnosti

Članak 86.

1. U sklopu ustanove opće medicine u naselju Delnice planira se organizirati sekundarna zdravstvena zaštita, što će detaljno obraditi urbanistički plan uređenja naselja Delnice.

2. Uvjeti za izgradnju građevina zdravstvene djelatnosti:

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m²

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max. 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka isl.

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda ne prelazi 0,60 m od visine najviše kote zaravnatog terena

. Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m

. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

. Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje s minimalnim izvorima zagađenja iznosi 15,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

. Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako zapaljive i eksplozivne tvari

. U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

. Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je moguća izvedba ravnog krova.

2.2.1.4.3. Građevine kulturnih, socijalnih i upravnih djelatnosti

Članak 87.

Uvjeti za izgradnju građevina kulturnih, socijalnih i upravnih djelatnosti:

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m²

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka isl.

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 +P k, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda ne prelazi 0,60 m od visine najviše kote zaravnatog terena

. Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m

. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

. Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje s minimalnim izvorima zagađenja iznosi 15,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

. Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako zapaljive i eksplozivne tvari

. U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

. Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je moguća izvedba ravnog krova.

2.2.1.4.4. Građevine vjerskih sadržaja

Članak 88.

Uvjeti za smještaj vjerskih građevina i sadržaja:

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m²

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti za građevine pratećih sadržaja vjerskih građevina iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka isl.

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk za građevine pratećih sadržaja vjerskih građevina, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure s tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda ne prelazi 0,6 m od visine najviše kote zaravnatog terena

. Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m

. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

. Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje s minimalnim izvorima zagađenja iznosi 15,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

. Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako zapaljive i eksplozivne tvari

. U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

. Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je moguća izvedba ravnog krova.

. Isključivo crkve se mogu graditi prema uvjetima definiranim funkcionalnim zahtjevima i specifičnom arhitektonskom i tehničkom rješenju.

2.2.1.4.5. Građevine sportskih i rekreativnih sadržaja

Članak 89.

1. Unutar granica građevinskih područja postoje otvoreni i zatvoreni sportski sadržaji.

2. Posebnim planovima će se na pojedinim područjima definirati specifične mogućnosti.

3. Uvjeti za smještaj građevina sportsko-rekreacijskih sadržaja:

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 1000 m², iznimno 800 m² na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama, pri interpolaciji građevina

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 +P k, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka i sl.

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda ne prelazi 0,60 m od visine najviše kote zaravnatog terena

. Visina građevine može biti i viša, ovisno o funkcionalnim zahtjevima i arhitektonskom rješenju

. Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m.

. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

. Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje s minimalnim izvorima zagađenja iznosi 15,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

. Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako zapaljive i eksplozivne tvari

. U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

. Pokrov krova građevine mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je moguća izvedba ravnog krova.

. Iznimno građevine stadiona i sportskih dvorana se mogu graditi prema uvjetima definiranim funkcionalnim zahtjevima i specifičnom arhitektonskom i tehničkom rješenju.

2.2.1.5. Poljoprivredne građevine

Članak 90.

1. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti.

2. Poljoprivredne građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama ili su sastavni dio stambenih građevina.

3. Izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja ne dozvoljava se unutar građevinskog područja naselja Delnice (prva zona određena UPU-om naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2) i unutar područja posebnog režima zaštite voda.

Članak 91.

1. Poljoprivredne građevine su:

. bez izvora zagađenja: šupe, spremišta ljetine, građevina za spremanje alata, sjenici i ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i sl.

. s izvorima zagađenja: obori, staje, svinjci, kunićnjaci, peradarnici, uzgoj krznaša, pčelinjaci, male klaonice, gnojišta i sl.

2. Dopušteni broj stoke i peradi definiran je uvjetnim grlom. Uvjetnim grlom smatra se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Slijedno vrsta stoke i peradi svodi se na uvjetna grla prema tabeli:

VRSTA STOKE	KOEFICIJENT	BROJ GRLA
Krava, steona junica	1,00	10
Bik	1,50	7
Vol	1,20	8
Junad 1 - 2 godine	0,70	14
Junad 6 - 12 mjeseci	0,50	20
Telad	0,25	40
Krmača + prasad	0,055	182
Tovne svinje do 6 mjeseci	0,25	40
Mlade svinje 2 - 6 mjeseci	0,13	77
Teški konji	1,20	8
Srednje teški konji	1,00	10
Laki konji	0,80	13
Ždrebad	0,75	13
0vce, ovnovi, koze, jarci	0,10	100
Janjad i jarad	0,05	200
Tovna perad	0,00055	18 000
Konzumne nesilice	0,002	5 000
Rasplodne nesilice	0,0033	3 000

3. Za druge životinjske vrste (krznaši, kunići isl.) minimalni broj životinjskih vrsta utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima, a sukladno osnovnoj definiciji uvjetnog grla prema težini.

4. Poljoprivredne građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi, pod uvjetom da se planira uzgoj maksimalno:

. tovnih teladi i junadi - 1 uvjetno grlo

. ostalih goveda - 1 uvjetno grlo

. konja - 1 uvjetno grlo

. svinja - 1 uvjetno grlo

. peradi - 20 uvjetnih grla

. sitnih glodavaca - do 75 jedinki

5. Poljoprivredne građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje i higijenske uvjete stanovanja u susjednim građevinama.

Članak 92.

1. Gnojišta se izvode na udaljenosti 15 m od stambenih građevina, 15 m od ulične ograde i 15 m od cisterne pitke vode.

2. Dno i stijenke gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za odcjedku i ne smije se razljevati po okolnom terenu. Jame i silosi za odcjedku moraju imati siguran i nepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i ventilaciju. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina vrijede isti zahtijevi kao i za gnojišta.

3. Otpadne vode obavezno odvozi nadležno komunalno poduzeće na prihvatno mjesto uz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 93.

1. Najmanja i najveća dopuštena veličina građevne čestice se ne propisuju.

2. Maksimalna izgrađenost građevne čestice je:

- kig max. = 0,6 za staklenike, plastenike i sl.

- kig max. = 0,4 za farme

3. Maksimalni broj etaža građevine je jedna [1] etaža sa potkrovljem.

4. Maksimalna visina poljoprivredne građevine je 5 m mjereno od kote zaravnatog dijela terena do vijenca građevine.

Članak 94.

1. Poljoprivredne građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje:

- kunićnjaci, preradarnici i sl. 12 m

- gnojnice 15 m

2. Minimalna udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi za:

- staklenike, plastenike i sl. 3 m

- farme 6 m

Članak 95.

1. Parcela se priključuje izravno na javnu prometnu površinu ili kolnim pristupom do javne površine minimalne širine 3,0 m, a maksimalne dužine 50 m.

2. Priključci na infrastrukturu određuju se posebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne i nepropusne septičke taložnice.

2.2.1.6. Ostale građevine (kiosci, reklamni panoi i nadstrešnice)

Članak 96.

1. Kiosci su tipski elementi, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, kao i za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge.

2. Grad može odlukom odrediti tip kioska radi jednoobraznog rješenja. Grad može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa.

3. Kiosci do 12 m² (bruto) površine se postavljaju temeljem idejnog projekta okoliša, Odluke iz stavke (2) ovog članka i suglasnosti stručne službe Grada Delnice.

4. Kiosci se postavljaju na uređeno građevinsko zemljište.

Članak 97.

1. Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, potporne i obložne zidove ili slično.

2. Oblik i veličina panoa utvrđuju se grafičkim prikazom i oznakom na katastarskoj podlozi.

3. Lokacijska dozvola za reklamni pano se utvrđuje slijedećim odrednicama:

- udaljenost panoa od ruba građevne čestice, ako se postavlja na zelenu površinu, je minimalno 3 m.

- kod postave panoa na pročelja, potporne i obložne zidove oblikovanje je određeno osobinama krajolika

- zelena površina na koju se polaže pano mora biti hortikulturno uređena i održavana

- ukoliko je pano priključen na struju, način priključenja odredit će se posebnim uvjetima.

4. Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

5. Za nadstrešnice do 15 m² predviđena je direktna provedba u skladu s odredbama ovog Plana koje se odnose na pomoćne građevine.

Za nadstrešnice preko 15 m² potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu (nadstrešnice velikih površina gospodarske i poslovne osnovne namjene za trgovačko-ugostiteljsku namjenu, parkiralište i sl.), a sve u skladu s odredbama ovog Plana ili Plana niže razine.

2.2.2. Posredna provedba

2.2.2.1. UPU naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2

Članak 98.

1. Uvjeti uređenja za građevinsko područje naselja Delnice definirane su Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 (Službene novine PGŽ 7/05).

2. Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPU naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

2.2.2.2. UPU građevinskog područja naselja Krivac i UPU neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Brod na Kupi

Članak 99.

1. Unutar navedenih Planova moguće je graditi osnovne vrste građevina:

. stambene i stambeno-poslone građevine

. poslovne građevine

. građevine ugostiteljsko-turističke namjene

. građevine društvene namjene

. pomoćne građevine

. garaže i parkirališta

. infrastrukturne građevine

. ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i sl.)

2. Uvjeti izgradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine - građevine do 2 stambene jedinice:

. slobodnostojeće građevine

- minimalna površina parcele - za prizemnu građevinu - P min. = 280 m²

- minimalna površina parcele - za katnu građevinu - P min. = 320 m²

- minimalna širina parcele - 14 m

- maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,30

. dvojne građevine

- minimalna površina parcele - za prizemnu građevinu - P min. = 200 m²

- minimalna površina parcele - za katnu građevinu - P min. = 220 m²

- minimalna širina parcele - 10 m

- maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,40

. građevine u nizu

- minimalna površina parcele - P min. = 150 m²

- minimalna širina parcele - 5 m

- maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,50

- maksimalni broj etaža - Po + P + 1

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - prizemna građevina - 3m

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice -građevina P+1 - 4m

. ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

3. Uvjeti izgradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine - višestambene građevine - građevine s više od 3 stambene jedinice:

. minimalna površina parcele - P min. = 800 m²

. iznimno površina čestice može biti manja, ukoliko se građevina interpolira, no ne manja od 600 m²

. maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,50

. broj etaža - Po + P + 2 + Pk

. maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 4 m

4. Uvjeti izgradnje za poslovne građevine - zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske djelatnosti:

. minimalna površina parcele - P min. = 400 m²

. iznimno površina čestice može biti manja, ukoliko se građevina interpolira, no ne manja od 200 m²

. maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,50

. broj etaža - Po + P + 2 + Pk

. maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereći od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 5 m

5. Uvjeti izgradnje za pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli, izletišta, domovi i sl.:

. minimalna površina parcele - P min. = 400 m²

. iznimno površina čestice može biti manja, ukoliko se građevina interpolira, no ne manja od 200 m²

. maksimalna izgrađenost - kig. max. = 0,50

. broj etaža - Po + P + 2 + Pk

. maksimalna visina građevine mjereći od najniže točke konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m - V max. = 12 m

. minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice - 5 m

6. Uvjeti za smještaj građevina društvenih djelatnosti:

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m²

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca, osim za vjerske građevine

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

7. Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25 %

8. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice - neposredan pristup na javnu prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda i odvodnje oborinskih i fekalnih voda, koje se vežu na postojeći sustav naselja Krivac odnosno Brod na Kupi.

9. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana.

10. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao cjelini i karakteristikama krajolika.

2.2.2.3. DPU Velika Lešnica

Članak 100.

1. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije i Zakonskim odredbama propisana je izrada detaljnog plana uređenja za naselje Velika Lešnica, etnološke zone proglašena kao zaštićeno ruralno područje.

2. Rekonstrukcije postojećih građevina mogu se vršiti unutar postojećih gabarita i namjene neposrednom provedbom, uz posebne uvjete Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Dogradnja i izgradnja novih građevina može se vršiti tek nakon donošenja DPU-a, prema uvjetima Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

2.2.2.4. DPU dijela centra Delnica

Članak 101.

Uvjeti uređenja za područje mješovite namjene dijela centra Delnica, definirani su Detaljnim planom uređenja dijela centra Delnica (Službene novine PGŽ 12/03).

2.2.2.5. DPU klizalište u Delnicama

Članak 102.

Uvjeti uređenja za područje sportsko-rekreacijske namjene klizališta, definirani su Detaljnim planom uređenja klizališta u Delnicama (Službene novine PGŽ 30/04).

2.2.2.6. DPU »Centar II. Delnice« u Delnicama

Članak 103.

Uvjeti uređenja za područje mješovite pretežito poslovne (M2) i poslovne namjene (K1) »Centar II. Delnice«, definirani su Detaljnim planom uređenja »Centar II. Delnice« u Delnicama (Službene novine PGŽ 36/07).

2.2.2.7. Prostorni planovi propisani Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice i područja poslovne namjene K-1 i K-2

Članak 104.

1. Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice i područja poslovne namjene K-1 i K-2 propisani su sljedeći Detaljni planovi uređenja:

1. Detaljni plan uređenja »Rusovi dolci«

2. Detaljni plan uređenja ugostiteljsko - turističke zone »Jagorovi dolci«

3. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene »Jagorovi dolci I«

4. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene »Jagorovi dolci II«

5. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene uz ul. Bana J.Jelačića

6. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene »Osredak«

7. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito stambene namjene »Srednji Štuk«.

Članak 105.

1. U građevnim zonama mješovite, pretežito stambene namjene, utvrđene su sljedeće smjernice:

. pretežito gradnja građevina stambene namjene,

. gradnja poslovnih, ugostiteljsko - turističkih i građevina javne i društvene namjene te pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje na građevnim česticama stambenih i stambeno - poslovnih građevina,

. gradnja i uređenje sadržaja namjena kojih ne mijenja pretežiti karakter zone (šport i rekreacija; dječja igrališta; javne zelene površine i parkovi; prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji) na zasebnim građevnim česticama,

2. Uvjeti izgradnje za građevine u zonama mješovite, pretežito stambene namjene:

. maksimalni koeficijent izgrađenosti za građevine do 2 stambene jedinice:

- za samostojeće građevine - kig max. = 0.3,

- za dvojne građevine - kig max. = 0.4,

- za građevine u nizu - kig max. = 0.5,

. maksimalni koeficijent izgrađenosti za višestambene građevine (više od 3 stambene jedinice) - kig max. = 0,5

. ukoliko je visina ili broj etaža građevina stambeno- poslovne -pretežito stambene namjene drugačija od one propisane Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice i područja poslovne namjene K-1 i K-2, maksimalni koeficijent iskoristivosti iznosi:

- za samostojeće građevine do 2 stambene jedinice - kis max. = 0,6,

- za dvojne građevine do 2 stambene jedinice - kis max. = 0,8,

- za građevine u nizu do 2 stambene jedinice - kis max. = 1,0,

- za višestambene građevine (više od 3 stambene jedinice) - kis max. = 1,5

Članak 106.

1. U građevnim zonama mješovite, pretežito poslovne namjene, utvrđene su sljedeće smjernice:

. gradnja građevina poslovne i stambene namjene s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovina, usluge, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne ometaju stanovanje) te pomoćnih građevina,

. gradnja i uređenje građevina javne i društvene namjene, sadržaja športsko - rekreacijske namjene, dječjih igrališta, javnih zelenih površina te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja na građevnim česticama stambene, stambeno - poslovne ili poslovne građevine, odnosno na zasebnim građevnim česticama.

2. Uvjeti izgradnje za građevine u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene:

. maksimalni koeficijent izgrađenosti za građevine do 2 stambene jedinice:

- za samostojeće građevine - kig max. = 0.3,

- za dvojne građevine - kig max. = 0.4,

- za građevine u nizu - kig max. = 0.5,

. maksimalni koeficijent izgrađenosti za višestambene građevine (više od 3 stambene jedinice) - kig max. = 0,5

. maksimalna visina građevine mjereći od najniže točke konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine do vijenca - V max. = 12 m

. ukoliko je visina ili broj etaža građevina stambeno- poslovne - pretežito poslovne namjene drugačija od one propisane Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice i područja poslovne namjene K-1 i K-2, maksimalni koeficijent iskoristivosti iznosi:

- za samostojeće građevine do 2 stambene jedinice - kis max. = 0,6,

- za dvojne građevine do 2 stambene jedinice - kis max. = 0,8,

- za građevine u nizu do 2 stambene jedinice - kis max. = 1,0,

- za višestambene građevine (više od 3 stambene jedinice) - kis max. = 1,5

Članak 107.

1. U građevnim zonama javne i društvene namjene, utvrđene su sljedeće smjernice:

. gradnja građevina za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje i prostore koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama,

. gradnja i uređenje sadržaja športsko - rekreacijske namjene, dječjih igrališta, javnih zelenih površina i parkova te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja.

2. Uvjeti izgradnje za građevine u zonama javne i društvene namjene:

. u zonama javne i društvene namjene nije moguće planirati gradnju stambenih građevina

. maksimalna visina građevine mjereći od najniže točke konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine do vijenca - V max. = 12 m

Članak 108.

1. U građevnim zonama sportsko-rekreacijske namjene, utvrđene su sljedeće smjernice:

. gradnja novih i obnova i uređenje postojećih otvorenih, natkrivenih i zatvorenih športsko rekreacijskih igrališta, površina i građevina što uključuje gradnju gledališta, natkrivanje balonom,

. gradnja pratećih sadržaja i građevina koji služe i upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično),

. gradnja i uređenje dječjih igrališta, javnih zelenih površina i parkova te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja.

2. Uvjeti izgradnje za građevine u zonama sportsko - rekreacijske namjene:

. u zonama sportsko-rekreacijske namjene nije moguće planirati gradnju stambenih i poslovnih građevina

Članak 109.

1. U građevnim zonama sportsko-rekreacijske namjene, utvrđene su sljedeće smjernice:

. gradnja građevina ugostiteljsko turističke namjene,

. gradnja i uređenje pratećih sadržaja koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (sadržaji športsko - rekreacijske namjene; dječja igrališta; javne zelene površine i parkovi; prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji).

2. Uvjeti izgradnje za građevine u zonama gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene:

. u zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće planirati gradnju stambenih građevina

. maksimalna visina građevine mjereći od najniže točke konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine do vijenca - V max. = 12 m

. ukoliko je visina ili broj etaža građevina gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene drugačija od one propisane Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice i područja poslovne namjene K-1 i K-2, maksimalni koeficijent iskoristivosti iznosi - kis max. = 1,2

Članak 110.

1. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice - neposredan pristup na javnu prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda i odvodnje oborinskih i fekalnih voda, koje se vežu na postojeći sustav naselja Delnice.

2. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana.

3. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, naselju kao cjelini, karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima za pojedinu namjenu građevine.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

2.3.1. Neposredna provedba

2.3.1.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja

2.3.1.1.1. Groblja

Članak 111.

1. Ovim planom određuju se zone groblja:

. Groblje Hrvatsko - G-1

. Groblje Kuželj - G-2

. Groblje Marija Trošt - G-3

. Groblje Crni Lug - G-4

. Groblje Zamost Brodski - G-5

. Groblje Turke - G-6

. Groblje Delnice - G-7

2. Navedeni lokaliteti mogu se neposrednom provedbom rekonstruirati i sanirati unutar postojeće površine. Omogućava se izgradnja kapela i pomoćnih objekata i sadržaja potrebnih za kvalitetno funkcioniranje zone. Oblikovanje uskladiti s već postojećom izgradnjom.

3. Površine groblja prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

2.3.1.1.2. Građevine posebne namjene - obrana

Članak 112.

1. Površine posebne namjene su prikazane (označene slovom N) u kartografskom prikazu 1a.

2. Građevine posebne namjene nalaze se unutar:

. građevno područje posebne namjene N-3 »Vojno skladište«, Delnice

. građevno područje posebne namjene N-4 »vojarna Drgomalj i strelište Stari Drgomalj«, Delnice

3. Površina posebne namjene N-1 se prenamjenjuje u površinu izdvojene društvene i ugostiteljsko-turističke namjene D i T1-4.

4. Površina posebne namjene N-2 prenamjenjuje se u proizvodnu namjenu - zonu I2-7.

Članak 113.

1. Za vojno skladište, područje posebne namjene N-3, utvrđene su zaštitne i sigurnosne zone sukladne Zakonu o obrani (NN 33/02, 58/02) i odredbama tablice 4.2. Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/03):

. Zona posebne namjene - Zona zabranjene gradnje

Definicija zaštitne zone:

- Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim objekata za potrebe obrane.

. Zona ograničene gradnje - I

Definicija zaštitne zone:

- Zabrana izgradnje vojarni, industrijskih objekata, stambenih zgrada, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objektat (s većim skupovima ljudi), magistralnih prometnica i dalekovoda.

- Dozvoljena je izgradnja ostalih prometnica i dalekovoda te skladišta (ovisno o vrsti objekata i MS).

. Zona ograničene gradnje - II

Definicija zaštitne zone:

- Zagbrana izgradnje novih urbaniziranih naselja, bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i drugih javnih objekata (s većim skupovima ljudi).

- Dozvoljena je izgradnja magistralnih prometnica i dalekovoda. Postojeća naselja mogu se proširivati u suprotnom smjeru od skladišnog kompleksa, tako da se takva naselja ne približavaju skladišnom kompleksu.

2. Za vojarnu Drgomalj definirana je zona ograničene gradnje sukladno tablici 2.1. Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata, a za postojeće objekte potrebno je primijeniti članak 9. stavak 2. Pravilnika.

3. Za strelište Stari Drgomalj je utvrđena zona zabranjene gradnje prema kriterijima za izračun zaštitnih i sigurnosnih zona sukladno odredbama tablece 5.2. Pravilnika.

4. U slučaju napuštanja objekata, moguće je prenamjeniti zonu posebne namjene u drugu namjenu, uz suglasnost MORH-a.

2.3.1.1.3. Građevine poslovne - komunalno servisne namjene - deponij Sović Laz

Članak 114.

1. Površina poslovne - komunalno servisne namjene označena je na kartografskom prikazu 1a.

2. Uvjeti za igradnju građevina poslovne - komunalno servisne namjene - deponij Sović Laz, definirani su u poglavlju 7.

2.3.1.2. Građenje i korištenje prostora izvan građevinskog područja

Članak 115.

1. Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, lociraju se, projektiraju, izvode i koriste ovisno o kategoriji zaštite prostora (osjetljivosti prostora), na način da ne uništavaju vrijedno tlo i šume, da ne ometaju korištenje drugih objekata izvan građevinskog područja i da ne ugrožavaju vrijednost čovjekove okoline, naročito krajolika.

2. Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

3. Izvan građevinskog područja grade se i uređuju pojedinačne građevine i zahvati. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevnom česticom.

4. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevina i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, lovačka, vodna, šumarska, odmorišta, vidikovci i dr.)

- građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva

- građevina mora biti samostalna u prostoru

- građevina se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i dr.)

- zahvat u prostoru ima isti tretman kao i građenje

5. Izvan građevinskih područja može se graditi, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i zahtjevima Plana, slijedeće:

- Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Planom je određeno područje: E3 - kamenolom kraj naselja Delnice

- Građevine uzgajališta-akvakulture

Planom je određeno područje: H - uzgajalište u naselju Mala Lešnica na Kupici

- Zdravstvene i rekreacijske građevine

- Stambene i gospodarske građevine

- Građevine infrastrukture

Članak 116.

Za građevine koje su izgrađene na parcelama izvan građevinskog područja prije 15.02.1968. može se odobriti rekonstrukcija prema uvjetima za rekonstrukciju definiranima odredbama ovog Plana, za pojedinu tipologiju građevine.

2.3.1.2.1. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 117.

1. Planom je određena lokacija područja za gradnju građevina za iskorištavanje mineralnih sirovina: E3 - kamenolom kraj naselja Delnice.

2. Sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju.

3. Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja (min. 1000 m) i infrastrukturnih koridora (min. 500 m), a u skladu s pozitivnim propisima i stručnim elaboratom na razini Grada.

2.3.1.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 118.

1. Zdravstvene i rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti. Rekreacijska i zdravstvena područja su veće prostorne i pejzažne cjeline, ili niz takvih cjelina, koje su namjenjene u prvom redu za aktivnu i pasivnu rekreaciju građana, za izletnički i zdravstveni turizam. U tim područjima se nastoji zadržati prirodni izgled prostora, postojeći šumski pokrov te omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta. Na tim prostorima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane na prirodne specifičnosti područja: na konfiguraciju terena, prirodne resurse, ljepotu i vizuru krajobraza i dr.

2.3.1.2.3. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma

Članak 119.

1. Izvan građevinskog područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Stambenu i gospodarsku građevinu za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma gradi poljoprivrednik, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 2000 m² u skladu s Odredbama za obiteljsku kuću, definiranim u poglavlju 2.2.1.1.1.

2. Građevina se gradi kao slobodnostojeća.

3. Visina građevine je maksimalno (P+1) odnosno 6,0m do donje kote podrožnjače.

4. Maksimalna izgrađenost građevne parcele iznosi kig max. = 0,10.

5. Uz stambenu i gospodarsku građevinu može se, ukoliko se gazdinstvo bavi dopunskom djelatnošću-turizmom ,graditi pomoćna građevina za smještaj turista u tlocrtnoj površini od 70m², maksimalne visine P+1. Građevina sa stambenom građevinom čini arhitektonsku cjelinu.

6. Ukupna maksimalna brutto tlocrtna površina svih građevina iznosi 220m².

7. Pristup do građevine mora biti neposredno na javnu površinu ili se može formirati zasebni pristupni put koji se veže na mrežu javnih prometnica - minimalna širina puta je 3 m.

8. Ukoliko zatečeni uvjeti za pojedinu građevinu nisu u skladu odredbama ovog članka, rekonstrukcija građevina se može vršiti u postojećim gabaritima.

9. Odredbe iz ovog članka ne odnose se na područja definirana u poglavlju 9.1. za koje je potrebna izrada planova nižeg reda.

Članak 120.

Na poljoprivrednim i šumskim površinama izvan građevinskog područja naselja mogu se neposredno graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima te male farme za uzgoj krupne i sitne stoke; krznaša, kunića, peradi, pernate divljači, krupne i sitne divljači i dr.

Članak 121.

1. Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2000m², a pod uvjetom da zauzeta površina spremišta nije veća od 30m² (P) odnosno 60m² (Po+P) ukoliko spremište ima podrum.

2. Razvijena površina iz stavke (1) ovog članka može se povećati po 20m² za svakih daljnjih 2000m² zemljišta.

Članak 122.

1. Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevnoj čestici neograničene veličine do njene maksimalne izgrađenosti kig max. =0,8

2. Minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3m.

3. Ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne.

4. Ukoliko se koristi tlo ispod staklenika u poljoprivredne svrhe potrebna je vodopravna suglasnost.

5. Prilaz na javni put je cestom minimalne širine 3m.

Članak 123.

Spremišta za drva mogu se podizati u šumama na zemljištu minimalne površine 2000m² u vidu nadstrešnica, a pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30m². Ova se razvijena površina može povećavati za 20m² za svakih daljnjih 2000m² zemljišta.

Članak 124.

Stočarska skloništa na ostalom poljoprivrednom tlu mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 10.000m² (1ha), a pod uvjetom da tlocrtna površina skloništa nije veća od 30m².

Članak 125.

Spremišta voća može se graditi samo u već podignutim voćnjacima ili zemljištu koje je pripremljeno za uzgoj voća. Uvjeti za gradnju definirani su člankom 121.

Članak 126.

1. Zemljište koje je služilo kao osnova za dozvolu za gradnju građevina iz članaka 121., 123., 124. i 125. ne može se parcelirati na manje djelove.

2. Zemljište na kojem postoji gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva, da to zemljište u smislu odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih građevina ne može se parcelirati u manje djelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Članak 127.

Građevine definirane člancima 121 - 125. mogu se graditi neposrednom provedbom:

1. Na svakoj poljoprivrednoj ili šumskoj površini koja zadovoljava uvjete smještaja gospodarskih građevina moguća je izgradnja samo jedne građevine određene namjene.

2. Kota prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu

3. Svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6m.

4. Krov mora biti dvostrešan

5. Ukoliko se iznad prizemlja izvodi stropna konstrukcija krovište se mora postavljati direktno na nju bez nadozida.

6. Oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijom gradnje.

7. Gospodarske građevine moraju se locirati na način da svojom visinom ne prelaze vrh brežuljka na kojem se grade.

8. Na terenima s nagibom, građevine moraju biti dužom stranom paralelne sa slojnicama.

Članak 128.

1. Farme za uzgoj stoke, peradi i slično moraju biti udaljene od koridora državnih prometnica minimalno 50 m.

2. Udaljenost od prometnica nižeg ranga određuje se ovisno o kategoriji prometnice na koju se priključuje građevina, a minimalna udaljenost je 10m.

3. Uvjet za gradnju takve građevine je vodopravna suglasnost i zemljište neopterećeno zaštitnim infrastrukturnim koridorima.

4. Untar lokacijske dozvole potrebno je utvrditi način zaštite okoliša, način pročišćavanja i eliminiranja otpadnih voda, način eliminiranja krutog i tekućeg tehnološkog otpada, definiran prostor za boravak ljudi i način sadnje zaštitnog zelenila.

2.3.1.2.3.1. Šumske, lugarske, lovačke kuće i planinarski domovi

Članak 129.

1. Šumske površine zaštićuju se od svake stambene i gospodarske izgradnje osim izgradnje najnužnijih građevina koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase; šumske, lovačke, lugarske i slične građevine.

2. Građevina se gradi minimalne tlocrtne površine od 70 m², a maksimalne do 300 m², maksimalne visine P+1

3. Obavezan je pristupni put, minimalno pješački.

4. Oblikovanje građevine u skladu s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta.

5. Za izgradnju nužnih građevina potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih ustanova (vodopravni uvjeti, sanitarni uvjeti, elektroenergetska suglasnost, protupožarna suglasnost).

6. Sukladno članku 37 Zakona o šumama u šumi ili na šumskom zemljištu može se planirati izgradnja građevina za potrebe poduzetničke zone, infrastrukture, sporta,

rekreacije lova i obrane RH, vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi povijesnih događaja i osoba, ali samo ako to zbog tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.

7. Za lovačku kuću uz naselje Turke propisani su posebni uvjeti:

. Građevina se gradi kao samostojeća te obuhvaća građevne čestice kč. br. 962/1, 963/1, 963/2, 965, 966, 967, 968 k.o. Turke

. Namjena građevine mora biti u svrhu lova, lovnog i planinarskog turizma.

. Maksimalna visina - Po + P + Pk

. Maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice - kig max. = 0,30

. Maksimalna tlocrtna površinagrađevine - 100 m²

. Građevina ima neposredan pristup na javnu prometnu površinu ili se može formirati pristupni put preko drugog zemljišta koji mora biti min. širine 5,0 m. Pristupni put mora se vezati na mrežu javnih cesta i puteva.

. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine prilagođava se postojećem ambijentu, karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima namjene

. Potrebno je koristiti materijale koji su karakteristični za podneblje - drvo, kamen, cigla i sl.

. Krovište i krovna konstrukcija mora biti dvostrešno ili četverostrešno s nagibom krova minimalno 30Ê.

2.3.1.2.5. Građevine infrastrukture

Članak 130.

1. Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao i sustava energetike, a smješteni su u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što su odlagališta otpada i groblja..

2. Trase infrastruktura nalaze se u kartografkim prikazima 1b i 2.

3. Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se u točki 5. Odredbi za provođenje ovog Plana.

2.3.1.2.6. Građevine uzgajališta - akvakulture

Članak 131.

1. Površina akvakulture - uzgajališta prikazana je na kartografskom prikazu 1a.

2. Postojeće uzgajalište se nalazi uz naselje Mala Lešnica, na k.č.br. 1588/1 i 1587, k.o. Brod na Kupi.

3. Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta rada, uz ishođenje vodopravnih uvjeta kojima se određuju mjere uređenja navedenog prostora, od strane mjerodavnih tijela.

4. Izgradnja novih i širenje postojećih površina ribogojilišta do 50 % postojećih kapaciteta, dozvoljeno je uz ishođenje vodopravnih uvjeta kojima se određuju mjere uređenja navedenog prostora, od strane mjerodavnih tijela.

5. Za pomoćne građevine u funkciji uzgajališta, primjenjuju se uvjeti iz poglavlja 2.3.1.2.3. za stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma.

2.3.2. Posredna provedba

2.3.2.1. Građevinska područja gospodarske namjene

Članak 132.

1. Planom su izdvojene površine izvan građevinskih područja naselja kao građevinska područja za gospodarsku namjenu (kartografski prikazi 4.6., 4.21., 4.23., 4.33., 4.34. i kartografski prikaz 1a.).

2. Površine iz stavke (1) čine površine proizvodne namjene.

2.3.2.1.1. Građevinska područja gospodarske - proizvodne namjene

Članak 133.

1. Površine proizvodne namjene (industrijske i zanatske) su:

- I1-3 - rubno smještena uz građevinsko područje naselja Lučice (Lučice)

- I1-4 - površina u naselju Lučice (Javornik)

- I2-5 - površina uz naselje Malo Selo (Pilana)

- I2-6 - površina uz naselje Dedin (Dedin)

- I2-7 - površina uz građevinsko područje naselja Delnice (Javornik)

- I1-8 - površina uz naselje Lučice (Kendar)

2. Građenje, odnosno rekonstrukcija građevina gospodarske - industrijske namjene provodi se putem urbanističkog plana uređenja kojim se definira organizacija prostora, unutarnja prometna i infrastrukturna mreža s priključcima na vanjske prometnice i komunalnu infrastrukturu, uvjeti, način korištenja i uređenja prostora s mjerama zaštite.

Članak 134.

1. Uvjeti izgradnje u građevinskom području proizvodne namjene I1-4 Javornik:

. oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

. oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)

. građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom minimalne širine 5,5 m

. građevinska linija se određuje u ovisnosti o kategoriji prometnice na koju se parcela priključuje, a minimalna udaljenost građevinske linije od građevne čestice prometnice iznosi 6 m

. smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obveza i smjernica ovog plana

. ukupna izgrađenost građevne čestice je kig max. = 0,60

. visina građevina određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena, za radne i proizvodne građevine iznosi jednu etažu, za prateće i ostale građevine do tri etaže

. udaljenost od susjedne građevine iznosi min. H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje su H1 i H2 visine građevina

. arhitektonsko oblikovanje građevina, obrada pročelja i krovnih ploha moraju odražavati namjenu objekta, te korespondirati s tipologijom krajolika i arhitektonskim izrazom obližnjih naselja

. unutar građevne čestice predvidjeti interne prometnice i organizirano parkiralište za zaposleno osoblje, posjetioce i vozila uključena u tehnološki proces. Parkiralište je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta)

. neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je oplemeniti sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, a parcela se može ograditi ogradom primjerenom za radne i proizvodne pogone

. zaštitu okoliša provesti prema propisima i odrednicama Plana

2. Uvjeti uređenja za područje proizvodne namjene I1-3 Lučice definirani su Urbanističkim planom uređenja područja poslovne zone K-3 (Službene novine PGŽ 23/07).

Obzirom da je ovim Planom promjenjena namjen i proširen obuhvat UPU područja poslovne zone K-3, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

3. Uvjeti izgradnje u građevinskim područjima proizvodne namjene I2-5 Pilana, I2-6 Dedin, I2-7 Javornik i I1-8 Kendar:

. oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

. oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)

. građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom minimalne širine 5,5 m

. građevinska linija se određuje u ovisnosti o kategoriji prometnice na koju se parcela priključuje, a minimalna udaljenost građevinske linije od građevne čestice prometnice iznosi 6 m

. smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obveza i smjernica ovog plana

. ukupna izgrađenost građevne čestice je kig max. = 0,60

. visina građevina određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena, za radne i proizvodne građevine iznosi jednu etažu, za prateće i ostale građevine do tri etaže

. udaljenost od susjedne građevine iznosi min. H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje su H1 i H2 visine građevina

. arhitektonsko oblikovanje građevina, obrada pročelja i krovnih ploha moraju odražavati namjenu objekta, te korespondirati s tipologijom krajolika i arhitektonskim izrazom obližnjih naselja

. unutar građevne čestice predvidjeti interne prometnice i organizirano parkiralište za zaposleno osoblje, posjetioce i vozila uključena u tehnološki proces. Parkiralište je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (min 1 stablo na 4 parkirna mjesta)

. neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je oplemeniti sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, a parcela se može ograditi ogradom primjerenom za radne i proizvodne pogone

. zaštitu okoliša provesti prema propisima i odrednicama Plana

4. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice - neposredan pristup na javnu prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda i odvodnje oborinskih i fekalnih voda, koje se vežu na postojeći infrastrukturni sustav.

5. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

6. Urbanističkim planovima uređenja za područja gospodarske - proizvodne namjene odrediti će se detaljni uvjeti gradnje.

2.3.2.1.2. Građevinska područja gospodarske - poslovne namjene

Članak 135.

1. Planom su izdvojene površine izvan građevinskih područja naselja kao građevinska područja za gospodarsku namjenu (kartografski prikazi 4.7. i 1a.).

2. Površine iz stavke (1) čine površine poslovne namjene.

Članak 136.

1. Površine poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i sl. djelatnosti) su:

- K1-1 - rubno smještena uz građevinsko područje naselja Delnice (Pod Rebar)

- K2-2 - rubno smještena uz građevinsko područje naselja Delnice (Kolodvor)

2. Građenje, odnosno rekonstrukcija građevina gospodarsko-poslovne namjene provodi se putem urbanističkog plana uređenja kojim se definira organizacija prostora, unutarnja prometna i infrastrukturna mreža s priključcima na vanjske prometnice i komunalnu infrastrukturu, uvjeti, način korištenja i uređenja prostora s mjerama zaštite.

3. Površine poslovne namjene K1-1 i K2-2 obrađuju se u UPU-u naselja Delnice.

4. Površine gospodarske - poslovne namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

5. Uvjeti uređenja za područja poslovne namjene K1-1 Pod Rebar i K2-2 Kolodvor definirane su Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 (Službene novine PGŽ 7/05).

6. Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPU naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

2.3.2.1.3. Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 137.

1. Površine ugostiteljsko turističke - namjene (hotelske građevine, turističko-ugostiteljske građevine, trgovačko- uslužne, kulturno-zabavne, sportsko-rekreacijske, vikend naselja kao i sve građevine pratećih sadržaja) su:

- T3-1 - površina uz naselje Vela Voda (Vela Voda)

- T2-2 - površina na lokaciji Petehovca (Velike Polane)

- T2-3 - površina na lokaciji Petehovca (Male Polane)

- T1-4 - površina uz naselje Delnice (Ploškovo)

2. Građenje građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz stavke (1) provodi se putem urbanističkog plana uređenja.

3. Površine društvene namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

4. Uvjeti u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T3-1 Vela Voda:

. najveći dopušteni kapacitet kampa: 300 posjetitelja,

. unutar područja kampa moraju se osigurati ugostiteljski, turistički i servisni (upravni i sanitarni prostori) sadržaji čvrste gradnje, čija maksimalna izgrađenost iznosi - kig max. = 0,10,

. maksimalna površina pojedine građevine - 500 m²,

. maksimalan broj etaža - P + Pk,

. maksimalna visina do vijenca - Vmax = 4,5 m,

. minimalna udaljenost građevina od ruba građevne čestice je 6 m,

. minimalno 70 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

5. Uvjeti uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene T2-2 Velike Polane definirano je Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-2 Velike Polane (Službene novine PGŽ 33/08). Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat UPU građevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-2 Velike Polane, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

6. Uvjeti uređenja za područje ugostiteljsko-turističke namjene T2-3 Male Polane definirano je Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-3 Male Polane (Službene novine PGŽ 33/08). Obzirom da je ovim Planom proširen obuhvat

UPU građevinskog područja turističko-ugostiteljske namjene T-3 Male Polane, potrebno je napraviti Izmjene i dopune navedenog UPU-a.

7. Programski zahtjevi za Izmjene i dopune UPU građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T-2 Velike Polane i T-3 Male Polane:

- sačuvati »rahlu« izgradnju, odnosno mali kig i kis i velike građevinske parcele

- površina građevne čestice je min. 1500 m²

- koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti - kig max. = 0,1, kis max. = 0,3

- maksimalni broj etaža je podrum (suteren), prizemlje i potkrovlje

- minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 6m

- minimalna udaljenost građevinske linije od regulacione linije je 10m

8. Uvjeti izgradnje u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T1-4 Ploškovo:

. oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

. smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje se uvjetima plana nižeg reda, koji će se izrađivati temeljem obveza i smjernica ovog Plana

. najveći dopušteni kapacitet hotela: 250 posjetitelja

. maksimalna izgrađenost -kig max. = 0,40

. u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni koji od najniše kote terena nisu izdignuti za više od 1,0 m i sl., čija površina ne ulazi u izgrađenost građevne čestice

. minimalno 40 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

9. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice - neposredan pristup na javnu prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda.

10. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

11. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima za pojedinu namjenu građevine.

12. Urbanističkim planovima uređenja za područja ugostiteljsko-turističke namjene odrediti će se detaljni uvjeti gradnje.

2.3.2.2. Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

Članak 138.

1. Površine sportsko-rekreacijske namjene obuhvaća građevinska područja:

- građevinsko područje R3-1 (kupališna zona uz Delnički potok)

- građevinsko područje R3-2 (zona uz ugostiteljsko-turističko područje Vela Voda - T3-1)

- građevinsko područje R3-3 (Petehovac)

- građevinsko područje R3-4 (Drgomalj)

2. Građenje građevina sportsko-rekreacijske namjene iz stavke (1) provodi se putem urbanističkog plana uređenja.

3. Površine sportsko-rekreacijske namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

4. Uvjeti izgradnje u građevinskom području sportsko- rekreacijske namjene R3-1 kupališna zona uz Delnički potok:

. planira se izgradnja kupališnog kompleksa zatvorenih i otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina i površina namjenjenih različitim vidovima rekreacije uz i na vodi s pratećim ugostiteljskim, uslužnim i ostalim sadržajima (prometne i parkirališne površine i sl.)

. maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,20

. minimalno 60 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

5. Uvjeti izgradnje u građevinskom području sportsko- rekreacijske namjene R3-2 Vela Voda:

. u građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene R3-2 uz ugostiteljsko-turističko područje »Vela Voda«, odnosno u prostoru koji je namjenjen dodatnim sportsko rekreacijskim sadržajima NP »Risnjak«, mogu se graditi sve zatvorene i otvorene sportsko rekreacijske građevine te površine namjenjene različitim vidovima rekreacije

. prostor se namjenjuje izgradnji svih pratećih zdravstvenih, ugostiteljskih, trgovačko-uslužnih i ostalih sadržaja te prometnih i parkirališnih površina

. maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,10

. minimalno 60 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

6. Uvjeti izgradnje u građevinskim područjima sportsko- rekreacijske namjene R3-3 Petehovac i R3-4 Drgomalj:

. planira se izgradnja skijališta, šetnica, sportskih terena, s pratećim ugostiteljskim, uslužnim i ostalim sadržajima (prometne i parkirališne površine i sl.) te građevine turističko-ugostiteljske namjene

. maksimalna sveukupna površina za građevine turističko-ugostiteljske namjene i pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene - max. 5000 m²

. prateći sadržaji (ugostiteljski i uslužni sadržaji, smještajni kapaciteti) mogu se graditi tek nakon izgradnje osnovne namjene sporta i rekreacije (šetnice, skijališta, sportski tereni i dr.)

. minimalno 60 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

7. Minimalna infrastrukturna opremljenost građevinske čestice - neposredan pristup na javnu prometnu površinu, priključak na javne instalacije električne energije, vodovoda.

8. Mjere zaštite okoliša i posebni uvjeti provode se u skladu s Provedbenim odredbama Plana

9. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu, karakteristikama krajolika i specifičnim uvjetima za pojedinu namjenu građevine.

10. Odlukom Grada može se odrediti manja cjelina izrade UPU-a (etapne izgradnje UPU-a) od granica obuhvata koje su određene ovim Planom.

11. Urbanističkim planovima uređenja za područja sportsko-rekreacijske namjene odrediti će se detaljni uvjeti gradnje.

2.3.2.3. Građevinska područja društvene namjene

Članak 139.

1. Površina društvene namjene obuhvaća građevinsko područje D (Ploškovo).

2. Građenje građevina društvene namjene iz stavke (1) provodi se putem urbanističkog plana uređenja.

3. Površine društvene namjene prikazane su u kartografskom prikazu 1a.

4. Uvjeti izgradnje u građevinskom području D Ploškovo:

. Predviđa se smještaj sljedećih građevina društvenih djelatnosti:

- starački dom

- zavičajna kuća

- višenamjenska dvorana

- prostori udruga građana

- sportski i rekreacijski sadržaji

. Minimalna veličina građevinske čestice iznosi 800 m²

. Maksimalna izgrađenost - kig max. = 0,25

. Maksimalno iskorištenost - kis max. = 0,80

. Maksimalni visinski gabariti iznose P + 1 + Pk, odn. max 9,5 m od najniže kote izravnatog terena do vijenca, pri čemu se izuzimaju vidikovci, objekti dimnjaka i sl.

. Iznimno, moguća je etažna visina P + 2 + Pk, ukoliko su dvije etaže u korpusu krova ili je objekt ukopan u odnosu na vizure sa tri strane objekta. Maksimalna visina do sljemena krova iznosi 12,0 m

. Građevina može imati podrumsku etažu čija visina stropne konstrukcije gotovog poda ne prelazi 0,60 m od visine najviše kote zaravnatog terena

. Građevinska parcela mora biti locirana uz izvedenu javnu prometnu površinu širine kolnika min. 4,5 m sa nogostupom od 1,5 m

. U sklopu parcele ili na javnoj prometnoj površini mora se osigurati površina za promet u mirovanju u skladu sa propisanim standardom broja parkirališnih mjesta

. Minimalna udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od granice parcele iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 6,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje bez izvora zagađenja iznosi 10,0 m

. Minimalna udaljenost od parcela građevina mješovite gradnje sa minimalnim izvorima zagađenja iznosi 15,0 m

. Minimalno 50% površine parcele potrebno je hortikulturno obraditi koristeći isključivo autohtoni biljni fond

. Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se nesmiju odlagati lako zapaljive i eksplozivne tvari

. U sklopu građevina društvenih sadržaja moraju biti osigurana skloništa u skladu sa člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

. Sljeme krova treba biti paralelno sa slojnicama, pokrov mora biti lim, crijep ili drugi autohtoni materijal. Iznimno je moguća izvedba ravnog krova.

6. Detaljni uvjeti gradnje odredit će se Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja ugostiteljsko-turističke i društvene namjene T1-4 i D Ploškovo.

7. Urbanističkim planom uređenja za područja društvene namjene odrediti će se detaljni uvjeti gradnje.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 140.

Vrste gospodarskih djelatnosti koje se nalaze unutar područja Grada Delnice:

. poljoprivreda i šumarstvo

. ugostiteljstvo i turizam

. ostale gospodarske djelatnosti:

- proizvodne

- poslovne

Članak 141.

1. Gospodarske djelatnosti smještaju se u građevinskim područjima naselja, u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene i izvan građevinskih područja.

2. Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja naselja definirani su u poglavljima 2.2.1.2. i 2.2.1.3.

3. Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene, definirani su u poglavlju 2.3.2.1.

4. Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade izvan građevinskog područja definirani su u poglavlju 2.3.1.2.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 142.

1. Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i rekreacije, kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti i ostalih djelatnosti. (kartografski prikaz 1a)

2. Građevine društvene djelatnosti prema značaju:

. građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju

- Osnovne škole

- Srednje škole

- Građevine sekundarne zdravstvene zaštite

. ostale građevine društvene djelatnosti

3. Smještaj građevina društvene djelatnosti:

. predškolske ustanove

- Delnice

. osnovne škole

- Delnice

- Brod na Kupi

- Crni Lug

. srednje škole

- Delnice

. zdravstvene ustanove

- Delnice

- Brod na Kupi

- Crni Lug

. socijalne ustanove

- Delnice

- Radočaj Brodski

. kulturne ustanove

- Delnice

- Brod na Kupi

- vjerske građevine

4. Društvene djelatnosti smještaju se u građevna područja naselja i izdvojeno u građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene.

5. Uvjeti za izgradnju građevina društvenih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja naselja definirani su u poglavljima 2.2.1.4.

6. Uvjeti za izgradnju građevina društvenih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene, definirani su u poglavlju 2.3.2.3.

Članak 143.

1. Planom se predviđa prenamjena na području nekadašnje zone posebne namjene N-1u područje društvene i ugostiteljsko-turističke namjene (D, T).

2. Izgradnju građevina odredit će plan užeg područja.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 144.

1. Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.

2. Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javnih i individualnih građevina potrebno je voditi posebnu pažnju o čuvanju prometnih i infrastrukturnih koridora. Do izgradnje infrastrukture ne može se u tim koridorima vršiti građenje.

5.1. SUSTAV PROMETA I VEZA

Članak 145.

1. Planom su utvrđene trase za cestovni, željeznički promet, poštu i telekomunikacije (na kartografskom prikazu 1b i 2).

2. Trase infrastrukturnih koridora prolaze kroz građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene (kartografski prikazi 4), te kroz ostala područja šumskih i poljoprivrednih površina (kartografski prikaz 1b i 2).

3. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

5.1.1. Cestovni promet

Članak 146.

1. Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti za Županiju i Grad Delnice.

2. Državna cesta (autocesta)

. Sa svake strane autoceste potrebno je osigurati zaštitni pojas minimalno 40 m mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa, a prema odredbama članka 55. Zakona o cestama (NN 84/11), unutar kojeg nije dozvoljeno planiranje poslovnih, stambenih i drugih građevina visokogradnje.

. Za potrebe ostalih zahvata u prostoru unutar zaštitnog pojasa autoceste, sukladno odredbama važećih Zakona, potrebno je Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja. Unutar zaštitnog pojasa mogu se planirati zaštitne zelene površine, locirati

(u metrima)

i izgraditi objekti niskogradnje (rometnice, pješačke i biciklističke staze, prilazi i parkirališta) te komunalna infrastrukturna mreža (telekomunikacije, elektroenergetskamreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje- infrastrukture.

. Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fizičkih osoba, a koji su planirani unutar zaštitnog pojasa autoceste ili na cestovnom zemljištu (polaganje TK kabela, priključak na TS, plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infrastrukturni priključci) potrebno je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) odnosno Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10) podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na daljnje rješavanje tvrtkama Autocesta Rijeka- Zagreb d.d. i Hrvatske autoceste d.o.o., Sektoru za održavanje, Sesvete

. Sukladno članku 59. Zakona o cestama (NN 84/11) zabranjeno je planiranje objekata i vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklame, panoi, reklame na objektima visokogradnje i sl.) unutar zaštitnog pojasa autoceste te ugrožavati sigurnost prometa na autocesti (zasljepljivanje vozača na autocesti sa drugih prometnica, javna rasvjeta itd.). Objekti niskogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar zaštitnog pojasa moraju se projektirati na način da ne odvraćaju pažnju vozača i ne ugrožavaju sigurnost prometa na autocesti.

. Granice gospodarskih zona moraju se definirati na način da ne obuhvaćaju zemljište koje je u naravi javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH, a kojim upravljaju Hrvatske autoceste, odnosno sukladno Ugovoru o koncesiji tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

. Nije dozvoljeno na postojeći sustav odvodnje autoceste, u nadležnosti Hrvatskih autocesta, odnosno sukladno Ugovoru o koncesiji, tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., vršiti priključenja za planirane građevine.

. U slučaju planiranja prometnih površina u blizini autoceste potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja kako bi se u noćnim satima neutralizirao negativan utjecaj vozila(svjetla) na odvijanje prometa na autocesti.

. Zaštitna ograda autocestene smije se koristiti kao ograda budućih zahvata u prostoru te se ista mora predvidjeti na k.č. u vlasništvu investitora udaljena min. 3,0 m od zaštitne žičane ograde zbog redovitog održavanja zemljišnog pojasa autoceste.

Za sve buduće objekte (stambene, poslovne i sl.) u blizini autoceste obveza budućih investitora je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke ukoliko se pokaže potreba za izvođenjem istih, sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09)

. Imajući u vidu zdravstvene i ekološke zahtjeve, buduće stambene, turističke i poslovne zone planirati van zaštitnog pojasa autoceste.

3. Temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 17/ 10) područjem Grada Delnica prolaze slijedeće državne ceste:

. DC3: G.P. Goričan (granica Republike Mađarske) - Čakovec - Varaždin - Brežnički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8)

. DC32: G.P. Prezid (granica Republike Slovenije) - Delnice (D3)

. DC203: G.P. Brod na Kupi (granica Republike Slovenije) - Delnice (D3).

4. Ukoliko se planiraju novi priključci na državne ceste ili rekonstrukcija postojećih potrebno je ishoditi suglasnost Hrvatskih cesta d.o.o. te temeljem posebnih uvjeta građenja izraditi projektnu dokumentaciju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).

5. U cilju zaštite državnih cesta potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste u skladu s člankom 55. Zakona o cestama.

6. Županijske ceste (ostale državne ceste i osnovne županijske ceste)

1. R.Slovenija - Brod na Kupi-Delnice (obilaznica)- Lučice - Mrkopalj

2. Spoj državne (ostale) ceste Rijeka-Delnice-Zagreb (stara cesta) i centra naselja Delnice

3. Hrvatsko-Brod na Kupi-Brod Moravice

4. ŽC 5031 - Čabar (D305) - Plešce - Zamost - Hrvatsko

5. ŽC 5032 - Crni Lug (D32) - Gornje Jelenje (D3)

6. ŽC 5033 - Gašparci (gr R. Slovenije) - Brod na Kupi - Brod Moravice - D3

7. ŽC 5184 - D3 - Lučice

8. spojna cesta od ŽC 5031 Hrvatsko do ŽC 5033 Gašparci

7. Lokalne ceste:

. Prema klasifikacijama za gradske sabirne ceste moraju se čuvati koridori širine 15m, a za stambene ulice i pristupne kolne prilaze 10m. Ti koridori se čuvaju do utvrđivanja građevnih čestica prometnica.

1. LC 58022 - D203 - Radočja

2. LC 58031 - Zalesina (D3) - Stari Laz- Ž 5069

3. LC 58102 - L58022 - Zakrajc Brodski - Gorica - Ž5035

4. LC 58112 - Nacionalni park Risnjak - Crni Lug - Ž5032

5. LC 58113 - Delnice (D203) - Petehovac

6. Cesta D32 - Razloge

7. Cesta DC 3 - Željeznička stanica Delnice - DC3

8. DC 203 - Velika Lešnica (etno zona)

8. cestovno-prometno carinski terminal:

. Za terminal će se prema definiranom programu odrediti površina unutar zone poslovne namjene K2-2 urbanističkim planom uređenja. Površina K2-2 je prikazana u kartografskom prikazu 4-7.

9. Kada se za pojedinu prometnicu lokacijskom dozvolom odredi njena parcela, unutar planskog koridora, može se dozvoliti izgradnja građevina uz suglasnost i posebne uvjete Hrvatske uprave za ceste (ako se radi o državnoj cesti, uvjete Županijske uprave za ceste (ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti), odnosno uz uvjete Poglavarstva Grada Delnice (ako se radi o nerazvrstanoj prometnici).

10. Postojeća građevine koja se nalazi u zaštitnom koridoru prometnice mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života, na način da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od ceste i uz suglasnost nadležnih institucija.

Članak 147.

Planom je predviđena izgradnja ili rekonstrukcija slijedećih infrastrukturnih građevina koje prolaze građevinskim područjima naselja:

. Državna cesta Delnice - čvor Lučice (zaobilaznica) - Mrkopalj - Begovo Razdolje - (Bjelolasica - Jasenak)

- planirani koridor od 100 m u području naselja Lučice

. Državna cesta Prezid - Parg- Gerovo - Crni Lug - Delnice

- potrebna rekonstrukcija i rezerviran koridor od 70 m, a kroz naselja 7 m

. Spoj županijske ceste Crni Lug - Mrzle Vodice - G. Jelenje na državnu cestu Rijeka- G. Jelenje - Zdihovo - Karlovac - Zagreb - G.P.Goričan.

- rekonstrukcija - rezervirani koridor od 70 m, a kroz naselja 7 m

. Županijska cesta Parg - Čabar - Hrvatsko - Turke - Gašparci - Brod na Kupi do državne ceste Rijeka- G. Jelenje - Zdihovo - Karlovac - Zagreb - G.P.Goričan

- gradnja poddionice od Hrvatskog do Gašparci - koridor 70 m

- rekonstrukcija od Gašparci do državne ceste Rijeka- G. Jelenje - Zdihovo - Karlovac - Zagreb - G.P.Goričan - koridor 70 m, u naseljima 7 m s mogućnošću izmicanja iste izvan naselja kod sela Kuželj

. Spoj državne ceste Delnice - čvor Lučice (zaobilaznica) - Mrkopalj - Begovo Razdolje - (Bjelolasica - Jasenak)na državnu cestu Rijeka- G. Jelenje - Zdihovo - Karlovac - Zagreb - G.P. Goričan

- koridor od 40 m.

5.1.1.1. Prometni uvjeti unutar građevinskih područja

Članak 148.

1. Gradnja unutar građevnog područja razvija se uz postojeće ili planirane ceste.

2. Svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolno- pješački prilaz, iznimno isključivo pješački prilaz na javnu prometnu površinu. Minimalne širine prilaza građevinskoj parceli i iznimke, propisane su za pojedinu tipologiju građevine, definirane u poglavljima točke 2.

3. Udaljenost građevine od regulacijske linije prometnice, propisana je za pojedinu tipologiju građevine, definirane u poglavljima točke 2.

4. Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih odredbama ovog Plana, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijske linije.

5. Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih odredbama ovog Plana, udaljenost može biti i manja od propisane, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi s postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

6. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

Članak 149.

1. Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati minimalnu širinu 2,0 m.

2. Pristup javnim građevinama i površinama potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

3. Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima s time da zadovoljavaju osnovne uvjete iz Zakona o požaru.

5.1.1.2. Garaže i parkirališta

Članak 150.

1. Garaža se može graditi i kao samostalna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici, a sastoji se od više garažnih jedinica (skupna garaža).

2. Parkiralište je prostor s označenim mjestima za smještaj više vozila na izdvojenoj građevnoj čestici.

3. Garaže i parkirališta na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže, parking-garaže ili parkirališta, odnosno mogu imati minimalno pet (5) garažna (parkirna) mjesta, a mogu biti podzemne, suterenske ili nadzemne, odnosno mogu imati maksimalno tri etaže nad zemljom, uz uvjet da imaju 1 zajednički ulaz i izlaz na javnu prometnu površinu.

Članak 151.

1. Maksimalna visina garaže je 7,5 m mjereći od najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta do vijenca građevine, odnosno donje kote podrožnjače, s time da je garažna jedinica minimalne visine 2,2 m.

2. Udaljenost građevine od ruba kolnika postojeće državne, županijske i lokalne ceste, te ostali uvjeti vezani na organizaciju prometa utvrdit će se sukladno Zakonu o javnim cestama i drugim propisima.

3. Prizemna garaža je udaljena od susjednih građevnih čestica 3 m, a višeetažna polovicom visine.

Članak 152.

1. Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.

2. Parkirališta na terenu se moraju ozeleniti minimalno jednim stablom na dva parkirna mjesta.

3. Kamionska parkirališta i terminali mogu se uređivati samo u sklopu građevinskih područja gospodarske namjene i na zemljištu van granica građevinskog područja koje se nalazi uz prometnicu.

5.1.2. Željeznički promet

Članak 153.

1. Sastavni dio prometne infrastrukture, uz magistralnu prugu Rijeka-Delnice-Zagreb čini i planirani željezničko- prometno-tehnologijski terminal.

2. Željezničko-prometno-tehnologijski terminal planiran je u građevinskom području gospodarske namjene- poslovna namjena K2-2.

3. Detaljni uvjeti gradnje određeni su Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2.

4. Građevinsko područje K2-2 prikazano je u kartografskom prikazu 4.7.

5.1.3. Žičara

Članak 154.

1. PPUG Delnice i PPUO Skrad određen je smještaj žičare - gondole (turističke) na relaciji naselja Skrad i zone ugostiteljsko-turističke namjene Zeleni Vir (Općina Skrad).

2. Točna lokacija i način uređenja površina odrediti će se daljnom razradom projektne dokumentacije a na temelju provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, propisanog važećom Uredbom.

3. Širina planiranog koridora za žičaru - gondolu iznosi 25 m.

5.1.4. Zračni promet

Članak 155.

1. Postojeći helidrom - lokacija Delničko polje, prikazan je u kartografskom prikazu 1a i 1b.

2. Detaljnija obrada lokacije i uvjeti gradnje određena je Urbanističkim planom uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2.

5.1.5. Telekomunikacije

Članak 156.

Uvjeti smještaja telekomunikacijske infrastrukture su:

1. Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Uz autocestu Zagreb - Rijeka, uz već položene cijevi za telekomunikacijske kabele položiti će se nova trasa magistralnih i međunarodnih telekomunikacijskih vodova.

2. Obavezna je izgradnja DTK kod gradnje novih županijskih, državnih i lokalnih cesta uz uvjete Hrvatskih telekomunikacija.

3. Distribucijska kabelska kanalizacija s kabelskim zdencima izvodi se u svim građevinskim područjima pri građenju i rekonstrukciji građevina. Koncentracija instalacija u građevini se treba izvesti u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti cijevi prema zahtjevu nadležnih institucija.

4. Elektronička komunikacijska struktura (EKI) i povezna oprema prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremuna postojećim građevinama (antenski prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim stupovima.

5. Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se »Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture« izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije

6. U grafičkom prikazu određena su područja planiranih zona elektroničke komunikacijske infrastrukture za smještaj samostojećih antenskih stupova u radijusu od 500 do 2000 m kao položaj aktivnih lokacija koje predstavljaju EKI zone radijusa 100 m.

7. Novu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova treba odrediti planiranjem koridora primjenjujući slijedeća načela:

. Za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površna

. Za ostala naselja: podzemo i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

. Za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva

. Za izgrađenu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati/predvidjeti dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

. Novu EKI za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskuh sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u gradovima, naseljima i izvan njih, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija različito za:

. Gradove i gusto naseljena područja ili njihove dijelove i to posebno za brdovita i posebno za ravničarska područja

. Ostala naselja i to posebno za brdovita i posebno za ravničarska područja

Vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim n ate antenske private (zgrade /ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora - koncesionara, gdje je to moguće.

8. Prostorni planove ne smiju sadržavati nazive tvrtki (operatora), uređaja i nazivlja kojima bi se moglo narušiti pravo na ravnopravno tržišno natjecanje.

5.2.6. SUSTAV ENERGETIKE

Članak 157.

Ovim Planom utvrđene su trase naftovoda, plinovoda i elektroenergetike (na kartografskom prikazu 2).

Članak 158.

1. Magistralni plinovod vodi se uz naftovod u koridoru od 100 m.

2. Magistralni plinovod prolazi Gradom Delnice (uz naftovod), a glavna mjerno redukcijska stanica (MRS Delnice) locirana je uz naselje Delnice, van građevinskog područja.

3. Za dio plinovoda koji se odvaja u smjeru Crni Lug (a ne ide po postojećoj cesti) osigurava se planirani koridor širine 20m.

4. Mjerno redukcijska stanica (MRS-Delnice) locirana je uz naselje Delnice, van građevinskog područja. Potrebna površina za izgradnju ove stanice je 15 x 20m, a tražena minimalna sigurnosna udaljenost od najbliže građevine je 15m. Kod izgradnje MRS kapaciteta do 30.000m³/h minimalne udaljenosti su:

- od magistralne ceste 20m

- od regionalne i lokalne ceste 10m

- od ostalog 6m, a za šetališta i parkove 10m.

5. Redukcijska stanica Crni Lug planirana je van građevinskog područja naselja Crni Lug. Za njenu gradnju treba osigurati površinu 10 x 10m i minimalnu sigurnosnu udaljenost od najbliže građevine 15m.

6. Ovim Planom predviđena je i alternativna trasa magistralnog plinovoda koja predstavlja vezu magistralnog plinovoda s Republikom Slovenijom.

7. Planirana trasa plinske distributivne mreže prikazana je na kartografskom prikazu 2.

8. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima nižeg reda.

9. Tehnička rješenja u planovima nižeg reda (UPU i DPU) moraju sadržavati trase i određena primopredajna mjesta.

10. Priključke do građevina treba graditi podzemno s mogućnošću spajanja svakog korisnika na instalaciju prirodnog plina.

11. U skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tehničkih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport, plinovod je potrebno locirati izvan naselja uz osiguranje koridora od 60m (30m sa svake strane plinovoda). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi zgrade namjenjene stanovanju ili boravku ljudi.

12. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda.

13. Ukoliko se primjenjuje stavak (8) minimalni koridori trasa su:

- za promjer plinovoda do 125mm - koridor od 10m sa svake strane,

- za promjer plinovoda od 125 - 300mm - koridor od 15m sa svake strane,

- za promjer plinovoda od 300 - 500mm - koridor od 20m sa svake strane,

- za promjer plinovoda veći od 500mm - koridor od 30 m sa svake strane.

14. Kada trasa međunarodnog plinovoda prati prometnice minimalne udaljenosti iznose:

- za magistralne ceste 15m od ruba cestovnog pojasa,

- za regionalne ceste 5m od vanjskog cestovnog pojasa,

- za željezničke pruge 20m od granice pružnog pojasa.

15. Ako se plinovod (razvodna plinska mreža) postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ga je zaštitnim pojasom zaštititi od vanjskih utjecaja. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Na javnim prometnim površinama (cestama, trotoarima) gdje nije moguće postići širinu zaštitnog pojasa, treba u suglasnosti s distributerom osigurati minimalnu potrebnu širinu zaštitnog pojasa.

Članak 159.

1. Za Jadranski naftovod u postojećem koridoru jugoistočno od postojeće trase osigurava se prostor za:

. Planirani magistralni naftovod Omišalj-Sisak (u svrhu povećanja kapaciteta)

. Međunarodni naftovod (PEOP)

. Višenamjenske međunarodne produktovode za naftne derivate

2. U sklopu izgradnje produktovoda planira se i izgradnja pretakališta / prihvatnih stanica čija će se točna lokacija definirati kroz projektnu dokumentaciju.

3. Ograničenja prostornih intervencija:

. Zaštitna zona naftovoda je 100 m obostrano od osi cjevovoda

. Zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m obostrano od osi cjevovoda

. U pojasu 5,0 m obostrano od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korjenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m (Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transsport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport, SL 26/85, preuzeto NN 53/91).

Članak 159.

1. Planirani 20 kV vodovi će se unutar građevinskih područja izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, a postojeći nadzemni će se pri rekonstrukciji prometnica ili izvođenju druge infrastrukture kroz trup prometnice položiti u trup ceste.

2. Neposrednom provedbom dozvoljava se izgradnja trafostanica unutar postojeće mreže na način da građevina bude udaljena od granice parcele 3 - 5 m odnosno 1 - 3m ako građevina nema otvora.

3. Lokacije zaštitnih koridora i njihova veličina definirani su kako slijedi:

. Planirani koridor; dalekovod 20kV- Golik-Kupa Podstene; dalekovod prolazi van građevinskog područja naselja. Koridor je 50 m.

. Zaštitni koridori; 110 kV dalekovod kroz naselje Delnice - koridor je 19 m. 35kV i 20kV

dalekovodi, koridor je 19 m izuzet iz građevinskih područja naselja Bela Vodica, Crni Lug, Dedin, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Iševnica, Mala Lešnica, Malo Selo, Sedalce, Turke, Zagolik i Zalesina.

4. U građevinskim područjima poslovne namjene (K) koridori postojećih dalekovoda nisu izuzimani iz građevinskih područja već je pri gradnji potrebno dalekovode kablirati, što će se definirati UPU-a.

Članak 160.

1. Na području Grada Delnice predviđena je izgradnja trafostanice 110/25 kV EVP Delnice, van građevinskog područja naselja Delnice.

2. Trafostanica će se izgraditi za potrebe napajanja kontaktne mreže željezničke pruge kada dođe do njene rekonstrukcije, odnosno zamjene u napajanju sa sadašnjeg 35 kV istosmjernog na 25 kV izmjenično. Pri tome će doći do proširenja postojeće trafostanice na istoj građevnoj čestici bez potrebe gradnje novih dalekovoda.

3. Planira se dovršenje elektroenergetskog razgraničenja Hrvatske i Slovenije u trupu planirane ceste Hrvatsko- Zamost.

4. Planira se izgradnja 20 kV veze Malo Selo-Krašićevica.

5. Planira se prelaganje dijela 20 kV veze radi izgradnje ceste Gašparci-Hrvatsko.

6. Ukoliko dođe do povećane potrošnje elektroenergije na dijelu mreže gdje je ona već izvedena,neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu.

7. Treba izgraditi novu mrežu na područjima koja nisu elektrificirana.

8. Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja izvodit će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima. Postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti nadzemni vodovi koji danas prolaze kroz građevinska područja. Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

9. Planirane trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana unutar cijelog obuhvata ovog Plana.

10. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća građevina u vlasništvu distribucije najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1,0 m, a prema kolniku najmanje 2,0 m.

11. Ako se trafostanica gradi kao ugradbena u građevini, a ista će biti u vlasništvu distribucije, potrebno je za nju osigurati prostor koji će biti u vlasništvu distribucije.

12. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredni pristup do javne površine.

13. Vodovi 20kV naponskog nivoa mogu se graditi nadzemno i podzemno. Trase 20 kV vodova vode se javnim , a iznimno i ostalim površinama.

14. Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna s podzemnim kabelima ili kao nadzemna samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na drvenim, betonskim ili željeznobetonskim stupovima.

15. U blizini i ispod 35 i 20 kV nadzemnih vodova zabranjena je gradnja i to:

. Za 35 kV nadzemne vodove zaštićeni koridor je najmanje 15 m

(7,5 m lijevo i 7,5 m desno od osi voda - stupa)

. Za 20 kV nadzemne vodove zaštićeni koridor je najmanje 10 m

(5,0 m lijevo i 5,0 m desno od osi voda - stupa).

5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 161.

1. Vodoopskrbni sustav Grada Delnice dio je regionalnog sustava vodoopskrbe Županije povezan na njega preko podsustava »Lokve« - regionalni vodoopskrbni sustav Gorski Kotar.

2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je u kartografskom prikazu 2.

3. Opskrba vodom predviđena je na postojeću vodovodnu mrežu. Širenjem naselja paralelno se izgrađuje i

planirani sustav vodoopskrbe. Planira se proširenje vodovodne mreže na neizgrađena građevinska područja.

4. Građevine za vodoopskrbu od značenja za Primorsko- goransku županiju su:akumulacija Križ potok, vodozahvat na Kupici te uređaji za pripremu i tlačenje vode, vodospreme, cjevovodi i instalacije za kontrolu i upravljanje sustavom.

5. Postojeće vodospreme:

. Skakaonica (1000 m³)

. Petehovac (1000 m³).

6. Na području naselja - Grada Delnica potrebno je izvršiti sanaciju vodovodnih cijevovoda u sklopu sanacija ulica (cesta).

7. U naseljima kupske doline čiji vodoopskrbni sustavi nijsu integrirani u sutav kojim upravlja ovlašteno komunalno poduzeće potrbno je izvršiti sanaciju postojećih cjevovoda, vodozahvata, vodosprema i druge opreme, dograditi sustav koji će u konačnoj fazi činiti jednu cjelinu. Postepeno s realizacijom pojedine faze sustava potrebno je vršiti integraciju istog u vodoopskrbni sustav Grada Delnica.

8. Za naselje Crni Lug mora se iznaći trajno i pouzdano rješenje alternativne vodoopskrbe u ekstremno sušnim periodima. Izgradnja ogranka regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorski Kotar dugoročno je najkvalitetnijje rješenje, a paralelno bi se osigurala i opskrba vodom naselja Vela Voda.

9. Zbog zastarjelosti i neekonomičnosti postojećeg sustava predviđa se izgradnja novog opskrbnog cjevovoda naselja Dedin iz smjera Kupjaka.

10. Potrebno je izraditi odgovarajuću stručnu podlogu kompletnog sustava vodoopskrbe Grada Delnice kojim će se odrediti potrebne zamjene cjevovoda radi osiguranja kapaciteta i odrediti razvoj dijelova Grada koji još nisu spojeni na postojeći sustav.

Članak 162.

1. Prilikom ispuštanja tehnoloških i drugih otpadnih voda pri obavljanju gospodarskih i poslovnih djelatnosti odgovorne pravne ili fizičke osobe su dužne onečišćene I opasne vode prije odlaganja i ispuštanja u drugi recipijent pročistiti u skladus vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

2. Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda čiji se dijelovi prije donošenja morau donesti po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda. Odlukom o odvodnji otpadnih voda određuje se i rokovi bavezne kontrole ispravnosti. Tehničke elemente za građevine odvodnje otpadnih voda kao i rokove obavezne kontrole ispravnosti propisuje ministar, uz suglasnost ministra za graditeljstvo.

3. Pravne i fizičke osobe koje imaju vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša obavezni su osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava voda i o tome voditi očevidnik, a sve u skladu s propisima koji reguliraju ovu tematiku.

4. Kod izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih ulica mora se izvršiti gradnja ili rekonstrukcija postojeće fekalne kanalizacije. Gradnja se vrši u pravilu u javnoj površini ili cesti (ulici), a ako to nije zbog konfiguracije terena moguće ili ako tehnički uvjeti zahtjevaju može se vršiti i izvan tih površina. Ukoliko se gradi izvan javnih površina i cesta potrebno je voditi računa da se omogući nesmetano korištenje zemljišta u osnovnoj namjeni (privatne građevinske parcele, poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište i sl.)

5. Građevine oborinske odvodnje, cestovnih i željezničkih prometnica, manipulativnih površina gospodarskih, industrijskih i poslovnih zona te benzinskih crpki projektiraju se i grade tako da opasne i druge onečišćujuće tvari ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane za otpadne vode člankom 60. Stavkom 2. Točke 1. i 2. Zakona o vodama, ovisno o lokaciji ispusta. Izravna ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode nisu dopušena, izuzev kada je to Zakonom dopušteno.

6. U skladu s Zakonom o komunalnom gospodarstvu (članak 2.i 3.) te Zakonom o vodama (NN 153/09 , članak 125.) za odvodnju s javnih površina I nerazvrstanih prometnica nadležan je upravitelj sustava za odvodnju oborinskih voda odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

Članak 163.

1. Odvodnja otpadnih voda naselja Delnice, Brod na Kupi, Krivac, Lučice i Crni Lug predviđena je priključivanjem na kanalizacijsku mrežu sa uređajem za pročišćavanje, a do njihove izgradnje vrši se izgradnja nepropusnih sabirnih jama.

2. Na području naselja Delnice potrebno je nastaviti planirane radove na izgradnji kanalizacijskih kolektora u ulicama Vučnik, Ploškovo i Grabanj.

3. U naselju Brod na Kupi planirana je izgradnja kanalizacijskog kolektora prema postojećem glavnom projektu (SUSTAV JAVNE ODVODNJE U NASELJU BROD NA KUPI - GLAVNI PROJEKT, Mapa 1.,Br. Projekta 4/08, OPATIJA PROJEKT-HIDRO), a paralelno bi se izvodila i parcijalna sanacija vodovodnog cjevovoda i kućnih priključaka.

4. Za naselje Crni Lug mora se izraditi projektna dokumentacija za sustav javne odvodnje i izgraditi kolektore s priključcima.

5. Odvodnja otpadnih voda, ostalih naselja i izgradnje van građevinskih područja, predviđena je izgradnjom septičkih jama (nepropusnih ili trostepenih sa upojem) ili na drugi način sukladno posebnim sanitarno-tehničkim uvjetima

6. Za naselja Brod na Kupi i Krivac gradi se odvodni sustav prema jednom središnjem uređaju.

7. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskih područja poslovne namjene K1-1 i K2-2 moraju se preko planiranih crpnih stanica prepumpavati na uređaj za pročišćavanje Delnice.

8. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskih područja proizvodne namjene I1-3, I1-4 i I1-8 potrebno je sprovesti u uređaje za pročišćavanje unutar zona čija lokacija i vrsta će biti određena planovima nižeg reda ili se mogu putem crpnih stanica prepumpavati u zajednički uređaj unutar naselja Lučice.

9. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevinskog područja proizvodne namjene I2-5 i I2-6 moraju se preko uređaja za pročišćavanje upuštati u teren vodeći računa o vodozaštitnoj zoni.

10. Sanitarne otpadne vode građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene T2-2 i T2-3 skupljaju se u nepropusne sabirne jame koje komunalno društvo odvozi na prihvatnu stanicu uređaja za pročišćavanje.

11. Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T3-1 se preko nepropusnog sustava kanalizacije dovode na lokalni uređaj za pročišćavanje čiju će lokaciju odrediti UPU.

12. Sanitarne otpadne vode zone društvenih djelatnosti D i zone ugostiteljsko-turističke namjene T1-4 (Ploškovo - bivša zona N-1) i proizvodne zone I2-7 (Javornik - bivša zona N-2) putem sustava kanalizacije sprovest će se u uređaj za pročišćavanje koji će biti definiran planom nižeg reda (UPU-om).

Članak 164.

1. Postojeći biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Delnice (5000 ES) opremiti i pustiti u pogon.

2. Postojeći uređaj (BIO DISK) u Crnom Lugu rekonstruirati i osposobiti za rad.

3. U ranije navedena dva naselja treba projektirati razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda i težiti isključenju ranije spojene oborinske vode.

4. Potrebna je izrada odgovarajuću stručnu podlogu sustava odvodnje otpadnih voda Brod na Kupi i Krivac (planirati izgradnju uređaja i kolektora) i Lučice.

5. Do izgradnje sustava odvodnje u Brodu na Kupi i Krivcu svi septički taložnici moraju se izvoditi nepropusni ili se otpadna voda mora dovesti putem manjih lokalnih uređaja na kategoriju vodotoka u koji se upušta.

5.4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Članak 165.

1. Unutar granica građevinskog područja naselja dozvoljava se gradnja objekata I uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije unutar zona proizvodne i poslovne namjene K, te na parcelama na kojima se nalaze građevine proizvodne i poslovne namjene. Uvjeti gradnje za takvu vrstu građevina isti su kao i za gradnju poslovnih građevina u tim zonama.

2. Izvan granica građevinskog područja također se mogu graditi objekti i uređaji na obnovljive izvore energije (voda, sunce, vjetar, bio masa i sl.) uz prethodno izrađenu stručnu studiju uz slijedeće uvjete:

- Građevinska parcela mora imati pristu na javnu prometnu površinu

- Veličina i oblik građevine mora biti takva da udovoljava minimalne udaljenosti od ruba parcele propisane za izgradnju poslovnih građevina, a maksimalna izgrađenost parcele ne smije biti veća od kig = 0,30

- Gradnjom se ne smije poremetiti korištenje okolnog zemljišta u svom izvornom obliku (šuma, voda poljoprivredno zemljište i sl.)

- Priključak na komunalnu infrastrukturu i struju, vodu, odvodnju i telefon rješava se lokalnim izvorima ukoliko ne postoje javne instalacije.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 166.

1. Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote a prikazani su na kartografskom prikazu 3a.

2. Dokumentom prostornog uređenja maksimalno štititi obraslo šumsko zemljište te zahvate planirati na neobraslom šumskom zemljištu i zemljištu obralom početnim i degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (garizi, šibljaci).

3. Na području kraša, gdje je drvna masa i vrijednost drva niska , glavni ciljevi gospodarenja šumskim zemljištem su zaštita tla i voda (korištenje općekorisnih funkcija) stoga je nužno korištenje na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego osigurava njihovu stabilnost i održava potencijal (Nacionalna šumarska politika i strategija, NN 120/03).

4. Prilikom planiranja zahvata izbjegavati usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1000 m² u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava.

5. Pri razradi dokumenata prostornog uređenja, sukladno Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10,124/10) valorizirati površine vezane uz gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene (šumski sjemenski objekti, šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode i šume namjenjene znanstvenim istraživanjima , nastavi, potrebama obrane, RH te potrebama utvrđenim posebnim propisima).

6. U sastojinama zaštitnih šuma koje služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine, dokumentom prostornog uređenja izbjegavati planiranje onih zahvata koji bi ugrozili njihovu zaštitnu ulogu.

7. Dokumentom prostornog uređenja izbjegavati promjenu namjene šuma i šumskog zemljišta, ako je ono predviđeno za sadnju višegodišnjih nasada na kojima je odobreno pravo služnosti ili se planira osnivanje služnosti.

8. Pri prostornom planiranju izvršiti valorizaciju staništa divljih životinja kroz formirana lovišta na tom području na način da se infrastrukturnim i vodnogospodarskim sustavima ne ugrozi slobodna migracija divljači karakteristične za to područje , ne umanji bonitet lovišta smanjivanjem površina lovišta ispod 1000 ha na kontinuitetu i 500 ha na otocima, ili više od 20% površine lovišta ili lovno produktivne površine.

Članak 167.

Zaštićeni krajobraz:

. Petehovac je područje na kojem se izmjenjuju šumske i livadne površine, odnosno skupine šumskog drveća sa travnjacima koji krajoliku daju posebnu pitomost. Sa njegovog vrha otvara se vizura na naselje Delnice. Potrebno je izraditi Program mjera za realizaciju očuvanja odnosa i njegovanja tih dvaju vegetacijskih oblika.

. Površina zaštićenog krajobraza definirana je na karti 3a.

Za svaku aktivnost vezanu uz izgradnju ovog područja potrebna je izrada Detaljnog plana uređenja (DPU2) izuzev gradnje infrastrukturnih građevina.

Članak 168.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Nacionalni park »Risnjak«je jedini NP Primorsko- goranske županije. Zauzima dio prostora Grada Delnice. Za prostor NP »Risnjak« usvojen je Prostorni plan kojim su definirane mjere zaštite. (odluka o proglašenju šume Risnjak Nacionalnim parkom: NN 43/53, 54/76 i 13/97)

2. Park prirode - Kupa. Prostor unutar granica prikazanih u kartografskom prikazu 3a predlaže se za zaštitu kao dio Parka prirode. Za predloženi pojas štićenog područja, izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja. Do donošenja spomenutog Plana, mjere provedbe za građevinska područja naselja i za građenje izvan građevinskih područja propisane su ovim Planom.

3. Posebni rezervat Debela Lipa-Velika Rebar: U prostoru posebnog rezervata zabranjuje se uništavanje i uznemiravanje živog svijeta te svi oblici gospodarskog i ostalog korištenja.

4. Značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir dijelom spada u Grad Delnice, a dijelom u Općinu Skrad. Ne dozvoljavaju se oni oblici gospodarskog i ostalog korištenja koji mogu narušiti obilježja zbog kojih se područje štiti.

5. Posebni rezervat Kupica s Zelenim Virom predlaže se zaštititi kao geomorfološko-ihtiološki rezervat. Ne dozvoljavaju se oni oblici gospodarskog i ostalog korištenja koji mogu narušiti obilježja zbog kojih se područje štiti.

6. Posebni rezervat - potoci Velika i Mala Belica podno Drgomlja: Predlaže se kategorija zaštite kao botaničko-

zoološki rezervat. Ne dozvoljavaju se svi oblici gospodarskog i ostalog korištenja.

7. Park šuma Japlenški vrh je prirodna šuma koja služi za odmor i rekreaciju. Dopušta se samo održavanje i uređenje šume.

Za svaku aktivnost u prostoru vezano za osobito vrijedne i ugrožene dijelove prirode obavezno je pribaviti prethodno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

6.1.1. Zaštićene i ugrožene vrste i staništa na području Grada Delnica

Članak 169.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/ 08, 57/11) Državni zavod za zaštitu prirode elaboratom »Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Delnica« određuje:

1. Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Grada Delnica je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci, a sve prema stručnoj podlozi »Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Delnica« što je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, 2011. , sukladno članku 157. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08, 57/11),

2. U cilju zaštite šumskih vrsta detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Grada Delnica.

3. Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na slijedeći način:

A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica

B.1.3.2. Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre (Sveza Moehringion muscosae Ht. et H-ić. 1962)

B.1.3.3. Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene (Sveza Micromerion croaticae Ht. 1931)

B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila (Sveza Silenion marginatae Lakušić 1968)

C.1.1.1.3. Srednjoeuropski niski cret stisnute trešnice (As. Carici-Blysmetum compressi Eggler 1933)

C.1.1.1.6. Cret uskolisne suhoperke i bijele šiljkice (As. Eriophoro-Rhynchosporetum albae Trinajstić 1973)

C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike (As. Drosero- Caricetum stellulatae Ht. (1950) 1962)

C.2.2.4.2. Livade trobridog i lisičjeg šaša (As. Caricetum tricostato-vulpinae H-ić. 1930)

C.2.3.2.6. Livade crvene vlasulje i obične rosulje (As. Festuco-Agrostidetum (»Agrostetum«) Ht. 1951

C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima (Red BROMETALIA ERECTI Br.-Bl. 1936)

C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni (Razred BETULO-ADENOSTYLETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943)

D.2.1. Pretplaninska klekovina (Sveza Pinion mugi Pawlowski 1928)

E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae-Fagenion Borhidi ex Marinček et al. 1993)

E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume (As. Omphalodo- Fagetum (Tregubov 1957) Marinček et al. 1993)

E.7.2. Acidofilne jelove šume (Sveza Abieti-Piceion (Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939) Soó 1964)

E.7.2.2. Močvarne šume jele s blijedožućkastim šašem (As. Carici brizoidi-Abietetum Trinajstić 1974)

E.7.3. Smrekove šume (Sveza Piceion Pawl. in Pawlowski et al. 1928).

6.1.2. Zaštićena i evidentirana područja

Članak 170.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/ 08, 57/11) Državni zavod za zaštitu prirode elaboratom »Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Delnica« određuje:

1. Na području Grada Delnica nalaze se slijedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:

. Nacionalni park Risnjak (1953.g.)

. Posebni rezervat šumske vegetacije Debela lipa - Velika Rabar (1964.g.)

. Spomenik prirode - hidrološki Kupa izvor (1963.g.)

. Značajni krajobraz Vražiji prolaz i Zeleni vir (1962.g.)

. Značajni krajobraz Petehovac (1971.g.)

. Park šuma Japlenški vrh (1953.g.)

Evidentirana područja, odnosno područja predviđena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode potrebno je uskladiti s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

2. Mjere zaštite:

. Na području i u neposrednoj okolici posebnog rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije intenzivniji zahvati sječe u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

. Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja nacionalnog parka Risnjak najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja.

. Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u zaštićenom obalnom pojasu.

. U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

* U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje bočnog pojasa vodotokova,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

. Značajke spomenika prirode (hidrološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.

. Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, cretovi, bare, lokve, špilje i dr.) - kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove.

. Zaštićenu park-šumu treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno- sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta.

. Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima (izuzev posebnih rezervata i spomenika prirode), s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja (»carrying capacity«).

. Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

6.1.3. Područja ekološke mreže RH

Članak 171.

U skladu s Uredbom o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07) Državni zavod za zaštitu prirode elaboratom »Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Delnica« određuje:

1. U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Smjernice za mjere zaštite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih područja Ekološke mreže nalaze se u prilogu ove stručne podloge. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna »SAC« područja - Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice naziva i šifre HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika (potencijalna »SPA« područja - Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

2. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

3. Ekološka mreža na području Grada Delnica obuhvaća slijedeće:

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

. Pustinja špilja

. Turke

. Nacionalni park Risnjak

. Brod na Kupi - Sedalce

. Gusti laz

. Zalesina - Kupjački vrh

. Brod na Kupi - Golik

. Rezloški dolci

. Zelin

. Zalesina - Belevine

. Praprot

. Turke - Straža

. Brod na Kupi - Hajdova hiža

. Kupa

. Vražji prolaz, Zeleni vir i Kupica

. Šuma Debela lipa - Veliki Rebar

. Bijela Vodica - Crni lug

. Križ potok

. Risnjak - poučna staza

. Crni lug

. Kupska dolina kod Ložca

. Gorski kotar - između Kuželja i Gašparca

. Hajdova hiža

. Zelin Crnotuški

. Mala Belica - cret

. Velika i Mala Belica

. Gorsko kotar, Primorje i sjeverna Lika

Međunarodno važna područja za ptice:

. Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

4. Mjere zaštite:

. Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, centre za gospodarenje otpadom, radove regulacije vodotoka, obuhvatne infrastrukturne koridore/projekte i razvoj turističkih zona.

. Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

6.2. ZAŠTITA KULTURNO POVIJESNIH CJELINA

Članak 172.

1. Registrirani spomenici kulture su:

* Povijesna cjelina:

Etnološka zona:

- Velika Lešnica (proglašena 1976.)

* Pojedinačne građevine:

Etnološki objekt:

- Kuća Rački - stambena zgrada u Delnicama, Supilova 96 (proglašena 1968.)

Profani objekti:

- Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi (proglašen 1978.)

Memorijalni objekti:

- Rodna kuća Zdenka Petranovića u Delnicama (proglašena 1977.)

- Rodna kuća narodnog heroja Ivana Lenca u Delnicama (proglašena 1977.)

- Zgrada Agitpropa OK KPH u Zalesini (proglašena 1971.)

- Zgrada tehnike Pobjeda i Sloboda u Zalesini

2. Građevine se mogu rekonstruirati ili opremati, za privremenu ili kontinuiranu namjenu, neposredno primjenom odredbi ovog Plana (za određenu namjenu objekta) uz prethodno mišljenje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

3. Svaka nova gradnja u etnološkoj zoni Velika Lešnica zahtijeva izradu Detaljnog plana uređenja.

Članak 173.

Na području Grada Delnice zabilježeni su slijedeća spomen obilježja NOB-e i spomenici:

* Spomen obilježja:

Brod na Kupi - 12 lokacija

Crni Lug - 10 lokacija

Delnice - 25 lokacija

* Spomenici:

Brod na Kupi:

- na groblju

- ispred zgrade nove škole

Crni Lug - centar

Delnice:

- na trgu

- iza groblja

- u parku

- u Dražicama-Grabanj

* Spomen kosturnice

- Turke

- Crni Lug

- Delnice

Obveza lokalne samouprave je održavati navedene građevine uz prethodno mišljenje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel Rijeka.

Članak 174.

Evidentirani su sljedeći sakralni objekti:

- Brod na Kupi - crkva Sv. M. Magdalene

- Crni Lug - crkva Sv.Petra i Pavla

- Dedin - kapela Sv.Anta Padovanskog

- Delnice - župna crkva Sv.Ivana Krstitelja

- Gornje Tihovo - kapelica Majke Božje

- Kuželj - župna crkva Sv.Ivana Krstitelja

- Donj Ložac - kapelica Majke Božje

- Mala Lešnica - crkva Majke Božje

- Marija Trošt - crkva Majke Božje

- Razloge - crkva Bezgrešnog Začeća

- Turki - crkva Sv.Križa

- Velika Lešnica - crkva Marije Božje od Krnice

- Zakrajc Turkovski - kapela Sv. Roka

- Zamost - kapela na groblju

- Lučice - Crkva sv. Josipa

- Delnice - Kalvarija i crkva

- Čedanj - područna crkva, kapela Presvetog trojstva

Svi građevinski zahvati na održavanju i rekonstrukciji građevina moraju biti planirani uz suradnju i suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel Rijeka.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 175.

1. Sustav gospodarenja otpadom sačinjava centralna zona za gospodarenjem otpadom (na nivou Županije), reciklažna dvorišta i transfer stanice.

2.Na području Grada Delnice je Planom određena lokacija Sović Laz kao lokacija reciklažnog dvorišta s transfer stanicom.

3. Katastarske čestice koje ulaze u zonu zahvata: 10886/ 1, 10896, 10894, 10897, 10899, 10900, 10902, 10901/1, 10901/2, 10903/1, 10903/2, 10899/2, 10905, 10907 i 10906 k.o. Delnice.

4. Svi zahvati na lokaciji Sović Laz predviđenoj za reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu mogu se provoditi neposrednom provedbom ovog plana.

5. U sklopu sanacije postojećeg deponija komunalnog otpada na lokaciji Sović Laz predviđa se izgradnja kazete za azbestni otpad kapaciteta 900 m³ za potrebe zbrinjavanja građevinskog otpada koji sadrži azbest i to za teritorij 7 jedinica lokalne samouprave i to Grad Delnice, Općine Brod Moravice, Ravna Gora, Skrad, Mrkopalj, Fužine i Lokve.

6. Ovim planom predviđa se u sklopu reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice na lokaciji Sović Laz i prostor za odlagalište građevinskog otpada i slično (kazeta za građevinski otpad koji sadrži azbest) te prostor za bio otpad s kompostanom.

7. Moguća je fazna izgradnja svake od predviđenih namjena pojedinačno ili skupno više faza prije realizacije kompletne namjene. Uvjet za realizaciju u fazama je izgradnja osnovne infrastrukture (pristupna cesta i rješenje priključka na struju i vodu) za čitavu zonu.

8. Svaka faza izgradnje mora biti funkcionalna cjelina koja može funkcionirati samostalno i neovisno o drugim fazama realizacije.

9. Gradnja u fazama mora se provoditi na način da se ne remete uvjeti gradnje i korištenja na okolnom zemljištu.

10. Prilikom ishođenja potrebnih dozvola za gradnju potrebno je ishoditi i dozvole za gradnju potrebnih infrastrukturnih građevina (rekonstrukcija pristupne ceste, izgradnja priključka za struju i vodovodnog cjevovoda) koje su potrebne za stavljanje u funkciju pretovarne stanice odnosno reciklažnog dvorišta.

11. Građevine koje se grade moraju biti prizemne, max. visine 3,0 m za upravne zgrade odnosno 5 m za hale ili skladišta, mjereno od najniže kote izravnatog terena do vijenca.

Uz građevine mogu se graditi prometne, parkirališne i manipulativne površine kao i druge građevine u nivou terena (vaga, zelene površine, ulazne rampe i sl.).

12. Maksimalna izgrađenost parcele - kig max. = 0,30.

13. Minimalna udaljenost građevine od ruba parcele iznosi 3,0 m.

14. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 176.

1. Plan utvrđuje prostorne preduvjete za unapređenje uvjeta života i rada, zaštite okoliša, te zaštite od prirodnih i tehničkih nepogoda, utvrđuje obveze, zadatke i smjernice za zaštitu zraka, vode i prekomjerne buke.

2. Na području Grada Delnice ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza.

3. Svi objekti koji su u kartografskim prikazima označeni kao vodoopskrbni, proizvodni, energetski, zdravstveni, prometni, telekomunikacijski, objekti znanosti, značajni spomenici kulture, svi objekti krupne infrastrukture, definirani su u kartografskim prikazima 1A, 1B, 2, 3A i 3B. Isti trebaju biti označeni u elaboratu Procena ugroženosti ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grada Delnice.

8.1. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 177.

Potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti kako bi se preventivnim mjerama zadržala i kategorija kakvoće zraka.:

- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika

- u svim kotlovnicama koje koriste lož ulje propisti upotrebu nisko-sumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina

- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem

- redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Članak 178.

1. Vršiti mjerenje onečišćenja zraka uz uspoređivanje rezultata »nultog stanja onečišćenja zraka« i novog stanja radi poduzimanja potrebnih mjera za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

2. Analizirati utjecaj zagađenja zraka na zdravlje ljudi, vegetaciju i akumulacije pitke vode.

3. Za utvrđena zagađenja štetnim emisijama iz susjednih područja moraju se uspostavljati kontakti na nivou Gradova, Općina i Županija kako bi se prekomjerna i štetna zagađenja zraka svela u zakonom dozvoljene granice.

4. Potencijalnim zagađivačima zraka smatraju se uređaji za pročišćavanje voda, odlagalište otpada, stočne farme, promet autocestom Rijeka-Karlovac za koju je potrebno uspostaviti monitoring onečišćenja zraka na području Grada Delnice.

Članak 179.

U cilju smanjenja zagađenosti zraka prometom, pristupiti rekonstrukciji i izgradnji zaobilaznica i bržih magistralnih cesta uz ugrožena naselja.

8.2. ZAŠTITA VODA

Članak 180.

1. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prikazane su u kartografskom prikazu 3b.

2. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom se određuju zone zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama.

3. Planom su određene zone sanitarne zaštite izvorišta (izvor Kupice, Zeleni Vir, Grčac, Mala i Velika Belica i akumulacija Križ) vode za piće (I, II, III, IV zona i dio nedovoljno istraženog sliva)

4. Na području Grada Delnice je, zbog specifičnosti krškog terena, potrebno nastaviti sa hidrogeološkim i hidrološkim istraživanjima u svrhu izrade što točnijeg kartografskog prikaza i prateće Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće

5. Do donošenja Odluke, za izgradnju i rekonstrukciju primjenjuju se odredbe ovog Plana uz suglasnost nadležne institucije.

6. Prema »Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara« (SN 23/04) Grad Delnice se nalazi unutar I, II, III, IV zone, što je uneseno u grafički dio Plana

7. Slivna područja izvorišta (podzemni vodonosnici) podijeljena su prema stupnju opasnosti od zagađivanja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:

. četvrta zona zaštite - zona ograničene zaštite

. treća zona zaštite - zona ograničenja i kontrole

. druga zona zaštite - zona strogog ograničenja

. prva zona zaštite - zona strogog režima

8. Četvrta zona zaštite (u nastavku četvrta zona) obuhvaća sliv izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojega su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu nakupljanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta.

9. U četvrtoj zoni zabranjuje se:

. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

. nekontrolirano odlaganje otpada,

. građenje građevina za obrađivanje i odlaganje otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer stanica predviđenih Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00) uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,

. građenje industrijskih objekata i postrojenja bazne kemijske i metalurške industrije kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,

. građenje industrijskih objekata i postrojenja koja ispuštaju za vodu opasne tvari,

. građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu,

. uskladištenje radioaktivnih i drugih za vodu opasnih tvari,

. uskladištenje nafte i naftnih derivata osim uskladištenja lož ulja za grijanje objekata i pogonskih goriva za

poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

. građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i druge za vodu opasne tvari,

. izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada podzemnih spremišta,

. nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata,

. građenje državnih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda

. podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina.

10. Na području četvrte zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

. odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda rješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje otpadne vode pročišćavati na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže ili ako je moguće ponovno koristiti za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja,

. oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje,

. u industrijskim objektima i postrojenjima koja koriste opasne tvari moraju se provoditi sljedeće mjere zaštite:

. manipulaciju opasnim tvarima obavljati isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),

. periodično obavljati kontrole radi identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja) opasnih tvari,

. transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (»Narodne novine« broj 97/93),

. sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

11. Treća zona zaštite (u nastavku treća zona) obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima visokih vodnih valova, odnosno područja u kojemu su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s.

12. Na području treće zone, uz zabrane iz članka 7. ove Odluke, zabranjuje se:

. građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode opasne tvari,

. upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98),

. građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

. upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

. čista sječa šuma u gospodarenju šumama.

13. Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8. navedene Odluke, i ove mjere zaštite:

. individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje,

. uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene kulture,

. uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

. postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.

14. Druga zona zaštite (u nastavku druga zona) obuhvaća glavne podzemne i površinske drenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojeg su brzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/s.

Druga zona obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području.

Druga zona izvorišta čije je slivno područje podijeljeno u dvije zone obuhvaća cjelokupno preostalo slivno područje izvan prve zone zaštite.

Granice područja druge zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Karta 2.), a na topografskim kartama MJ 1: 5 000 za izvorišta Donji Žagari, Mandli (Karta 3.), izvorišta Požarnica, Podstene (Karta 4.), izvorišta Kamenje, Hrib I i Hrib II (Karta 5.), izvor Klanc (Karta 6.), te ponornu zonu izvorišta Kupice na području Ravne Gore (Karta 7.).

15. U drugoj zoni, uz zabrane iz članka 10. ove Odluke, zabranjuje se:

. poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane,

. stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

. ispaša stoke u ograđenim prostorima,

. građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,

. svako skladištenje nafte i naftnih derivata,

. gradnja groblja i proširenje postojećih,

. građenje svih industrijskih pogona,

. građenje državnih i županijskih cesta,

. građenje željezničkih pruga,

. građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode,

. prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama.

16. Na području druge zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

. izgraditi ili rekonstruirati sustav nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda i izvesti ih izvan zone,

. svi objekti moraju biti priključeni na javni sustav odvodnje s odvođenjem i ispuštanjem otpadnih voda izvan zone,

. individualni stambeni objekti, objekti za držanje stoke ili drugi objekti koje nije moguće priključiti na sustav javne odvodnje zbog tehničkih ili ekonomskih razloga, moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem otpadnih voda izvan zone ili izuzetno

sakupljati otpadne vode u nepropusnu sabirnu jamu zatvorenog tipa,

. postojeće državne i županijske ceste moraju imati zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike,

. transport opasnih tvari moguće je obavljati samo uz propisane mjere zaštite u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine broj 97/93),

. postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

. kod rekonstrukcije cesta provoditi sve propisane mjere zaštite,

. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

. sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti,

. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima i konjima,

. granice druge zone označiti natpisima,

. područje ponora i ponornih zona ograditi.

17. Prva zona zaštite (u nastavku: prva zona) utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.

Prva zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.

Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku: korisnik izvorišta) mora biti nositelj stvarno pravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar prve zone.

18. U prvoj zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje, pripremu i transport vode prema sustavu vodoopskrbe.

19. Područje prve zone mora biti ograđeno.

Pristup na područje prve zone zaštite izvorišta dopušten je samo uz odobrenje i pratnju ovlaštenih osoba korisnika izvorišta.

20. Područje prve zone mora biti uređeno na sljedeći način:

. sanitarne otpadne vode moraju se odvesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu,

. oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju se provesti izvan zone,

. oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone odvesti izvan zone,

. objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon crpilišta moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.»

Članak 181.

1. U naseljima Delnice, Lučice i Crni Lug potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati u vodotok ili teren.

2. U naselju Brod na Kupi sagraditi kanalizaciju naselja sa uređajem za pročišćavanje. Do izvedbe istog svi septički taložnici moraju biti nepropusne izvedbe ili se otpadna voda mora dovesti (lokalni manji uređaji) na kategoriju vode vodotoka u koji se upuštaju.

3. Otpadne vode pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na »nivo«, sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava.

Članak 182.

1. Prilikom ispuštanja tehnoloških i drugih otpadnih voda pri obavljanju gospodarskih i poslovnih djelatnosti odgovorne pravne ili fizičke osobe su dužne onečišćene I opasne vode prije odlaganja i ispuštanja u drugi recipijent pročistiti u skladus vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

2. Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda čiji se dijelovi prije donošenja moraju donesti po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda. Odlukom o odvodnji otpadnih voda određuje se i rokovi bavezne kontrole ispravnosti. Tehničke elemente za građevine odvodnje otpadnih voda kao i rokove obavezne kontrole ispravnosti propisuje ministar, uz suglasnost ministra za graditeljstvo.

3. Pravne i fizičke osobe koje imaju vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša obavezni su osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava voda i o tome voditi očevidnik, a sve u skladu s propisima koji reguliraju ovu tematiku.

4. Građevine oborinske odvodnje, cestovnih i željezničkih prometnica, manipulativnih površina gospodarskih, industrijskih i poslovnih zona te benzinskih crpki projektiraju se i grade tako da opasne i druge onečišćujuće tvari ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane za otpadne vode člankom 60. stavkom 2. točke 1. i 2. Zakona o vodama, ovisno o lokaciji ispusta. Izravna ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode nisu dopušena, izuzev kada je to Zakonom dopušteno.

5. U skladu s Zakonom o komunalnom gospodarstvu (članak 2.i 3.) te Zakonom o vodama (NN 153/09 , članak 125.) za odvodnju s javnih površina I nerazvrstanih prometnica nadležan je upravitelj sustava za odvodnju oborinskih voda odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

8.3. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

- OBRANA OD POPLAVA I BUJIČNIH VODA

Članak 183.

1. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva »Gorski kotar«. Koridor sustava linijski obuhvaća sve vodotoke prikazane u kartografskom prikazu »Vodnogospodarski sustav«.

2. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje te javno vodno dobro i vodno dobro.

3. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra) širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10 m mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

4. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovito održavanje korita i vodnih građevina.

5. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim s Strategijom upravljanja vodama.

6. Korištenje koridora i svi zavati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

7. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra , kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih prikza ovog Plana.

8. Operativna obrana od poplava za rijeku Kupu, koja pripada vodama I. reda provodi se temeljem Državnog plana obrane od poplava i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava - Sektor E - Sjeverni Jadran, branjeno područje 24 - mali sliv »Gorski kotar«, a za vodotoke: Krašićevica, Turke, Velika Belica, Mala Belica, Kupica, Curak, Delnički potok, Velika Sušica, Mala Sušica, Veliki jarak, Pećinski potok, Veliki potok (Golik), Potok Belo, Čedanj, Vela voda i Bela voda, temeljem »Plana obrane od poplava na vodama II. Reda Primorsko-goranske županije- Sektor E - Sjeverni Jadran - branjeno područje 24 - područje malog sliva »Gorski kotar«

8.3.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda - mjere zaštite od erozije, obrada erodiranih područja

Članak 184.

Potrebno je osigurati uređenje devastiranih i erozijom zahvaćenih područja. Svim površinama , naročito šumskim i poljoprivrednim gospodariti na način da se smanji , odnosno ne poveća vodna erozija. Sve građevinske i druge zahvate u prostoru izvoditi na način da se ne poveća erozija, odnosno da se oštećene površine odmah saniraju. Uređenjem vdotoka i drugim antierozijskim mjerama smanjiti eroziju korita vodotoka.

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 185.

1. Unutar područja naselja, turističih zona, kampova i zona odgojno obrazovnih institucija najveća dopuštena 15 minutna razina buke u dB-ima je: za dan 55, a za noć 45

2. Unutar poslovno-stambenih zona s objektima javne namjene te u zonama duž autoputa najviša dopuštena 15 minutna razina buke u dB-ima je: za dan 65, a za noć 50

(Zakon o zaštiti od buke, Pravilnik o najnižim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave)

Članak 186.

1. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donjeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

2. Naselje Delnice sjecište je prometnih tokova državnog, županijskog i lokalnog ranga. Buku, uzrokovanu tom činjenicom, potrebno je smanjiti izgradnjom obilaznice. Ugroženi dijelovi - Zalesina od utjecaja buke s autoceste, Delnice - Lujzinska zbog buke od prometa. Novi moment je pruga u blizini Delnica - lokomotive na dizel gorivo proizvode veliku buku.

3. Zaštita od buke treba se odvijati u skladu s mjerama zaštite:

. pri izradi prostornih planova niže razine, te projekata pojedinih građevina treba zadržati nivo buke u dopustivim granicama (45 - 65 dB)

. pozicionirati pojedine bučnije sadržaje što dalje od stambenih i turističko smještajnih građevina

. u zonama pretežito stambene izgradnje treba podizati zelenilo penjačica i živica kako bi se amortizirala tranzitna buka uz županijske i državne prometnice

. uz granicu zone proizvodnih sadržaja treba formirati zeleni pojas srednjeg i visokog zelenila, naročito uz bučnije radionice

Članak 187.

1. Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke koristiti nasad kao pojas zelenila ili paravane od prirodnog materijala (drvo).

2. Do donošenja propisa iz čl.6 Zakona o zaštiti od buke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

8.5. ZAŠTITA TLA

Članak 188.

1. Na prostorima šumskih i poljoprivrednih površina nije dopuštena gradnja stambenih i poslovno-proizvodnih građevina, osim kada je to dozvoljeno prema odredbama ovog plana koje propisuju gradnju van granica građevinskih područja.

2. Iznimno se mogu graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

3. Zaštita tla od zagađenja neophodna je zbog zagađenja podzemnih voda kojima obiluje područje Grada Delnice. Uvjeti zaštite tla od zagađenja sadržani su u Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće.

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Zaštita od poplave

Članak 189.

1. Opasnost od poplava i pojava preljevanja rijeka van korita prisutna je u dolini rijeke Kupe gdje postoje naselja uz samo korito. Posebno se izdvaja naselje Brod na Kupi koje je ugroženo od mogućih poplava rijeke Kupe kao i plavljenja okolnih bujičnih potoka.

2. Obrana od poplava se provodi u skladu s Planom obrane od poplava koji se donosi u skladu sa Zakonom o vodama.

3. Građenje i rekonstrukcija u području preljevanja rijeka iz Plana obrane od poplava provode se prema Odredbama ovog Plana uz suglasnost Hrvatskih voda.

4. Za sve vodotoke (potoke, bujice, odvodne kanale i dr.) na području gdada Delnice, a u svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 5,0 m od gornjeg ruba korita (Zakon o vodama NN 107/95, 150/05).

5. Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka, širina inundacijskog pojasa, odnosno udaljenost izgradnje novih objekata od gornjeg ruba korita, odnosno čestice javnog vodnog dobra može biti manja, ali ne manja od 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno (temeljem članka 12. stavka 3. Zakona o vodama NN 107/95, 150/05 donosi se Plan upravljanja lokalnim vodama i Županijski plan za zaštitu voda). U inundacijskom pojasu zabranjeno je podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

6. Zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se onemogućava izgradnja i održavanje vodnih građevina ili na bilo koji način umanjuje protočnost korita i pogoršava vodni režim.

7. Zabranjeno je odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežavati održavanje vodnog sustava, te povećavati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

8. U kartografskom prikazu 3b prikazane su površine mogućeg plavljenja.

8.6.2. Zaštita od požara

Članak 190.

1. Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Delnice.

2. Na bazi procjene iz stavke (1) odredit će se građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti određene mjere zaštite od požara.

3. Projektiranje građevina i infrastrukture s aspekta zaštite od požara provodi se prema pozitivnim hrvatskim zakonima i propisima iz područja zaštite od požara.

4. Rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju novih potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno požarno opterećenje.

5. Požarno rizične namjene treba dislocirati iz pretežito stambene izgradnje.

6. Pri izgradnji vodovodne mreže ili pri rekonstrukciji postojeće u naselju, obavezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. U naseljima i dijelovima naselja obuhvaćenih Planom u kojim nije izgrađena ili je nedovoljna pokrivenost hidrantskom mrežom prilikom proširenja ili rekonstrukcije vodovodnih mreža izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu (Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara NN 08/06).

7. U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

- organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe

- osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište

- zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

8. Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

9. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta , odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

10. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

11. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara za Primorsko-goransku županiju.

12. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu , nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/ 94 i 142/03).

13. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

14. Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa primjeniti austrijske smjernice TVRB N 106.

15. Temeljem članka 28. Stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupne 2).

16. Elektroenergetska postrojenja locirati na način propisan Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05)

8.6.3. Zaštita od potresa

Članak 191.

1. Podatak iz seizmološke karte iz 1987. godine za period od 500 godina, za područje Grada Delnice utvrđuje I_o = 7^o

2. Radi zaštite od potresa, protiv potresno projektiranje građevina sukladno postojećoj regulativi i tehničkim normativima, temelji se na seizološkom podatku iz stavke (1).

3. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

4. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je za svaku određenu lokaciju, uz korištenje karata seizmičkog zoniranja, obaviti detaljna seizmička , geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su veće stambene građevine i građevine društvene i gospodarske namjene, energetske građevine i sl.

5. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske puteve, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s propisima na snazi o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

6. Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine i sl. moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.

7. Najugroženije područje grada Delnica od potresa je najnaseljeniji dio, centar grada Delnica.

8. U slučajevima velikih topografskih razlika za građevinska područja planirane izgradnje obavezno je geološko ispitivanje tla.

9. U zoni naselja / grada Delnica (centar) potrebno je kroz UPU definirati obavezu zoniranja po tipu konstrukcije.

10. U planovima nižeg reda (UPU) mora se definirati zoniranje planirane postojeće gradnje po tipu konstrukcije i starosti građevina.

11. Sukladno ugroženosti od potresa u planove nižeg reda mora se definirati maksimalna visina (v), gustoća izgrađenosti (Gig), javno zelenilo, prirodno zelenilo i sl.

12. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i pozitivnim tehničkim propisima.

13. Područje Grada Delnice nalazi se u zoni VII stupnja intenziteta potresa MSK ljestvice. Za tu je zonu potrebno osigurati zaštitu od potresa VII stupnja MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati lakše do srednje teške posljedice. Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa određuje

se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Proračun rušenja definira domet urušavanja objekata/ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere.

14. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide otporne za nove građevine, te ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964. godine. Zgrade građene nakon 1964. godine u načelu su otporne na potres jačine VIII stupnja MSK ljestvice. Planirani objekti moraju biti projektirani za stupanj više od najvećeg povratnog potresa tj. za potres IX stupnja po MSK ljestvici.

15. Za Grad Delnice primjenjuju se mjere zaštite od katastrofa i velikih nesreća, prvenstveno potresa prema važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), sukladno važećem Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97), te Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/ 83, 36/85 i 42/86) i Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list 31/81, 49/82, 29/83, 20/88, 52/90).

8.6.4. Zaštita od rušenja

Članak 192.

1. Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da eventualno rušenje građevina ne blokira prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnih vozila.

2. Kod projektiranja prometnih čvorova u dvije razine, mora se osigurati isti režim prometa na jednoj razini.

3. Zaštita od rušenja podrazumjeva prvenstveno preventivne mjere kojih se treba pridržavati kod izrade planova niže razine i projektiranja prometnica, građevina i ostalih sadržaja. U zonama potencijalnih klizišta potrebno je izraditi prethodna ispitivanja stabilnosti tla i izbjegavati naznačene zone za veće građevinske zahvate. Prilikom izrade detaljnih planova uređenja za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene prema protupotresnim propisima, treba analizirati otpornost tih jezgri na rušenje i predvidjeti detaljnije mjere zaštite.

4. Unutar građevinskog područja naselja, minimalna udaljenost stambenih i poslovnih građevina od ruba građevne čestice mora biti pola visine građevine mjereno od najniže kote terena do vijenca.

5. Nove građevine treba projektirati u skladu s utvrđenim stupnjem MSC ljestvice koristeći tzv. projektnu seizmičnost.

6. Rekonstrukcije građevina treba podvrgnuti analizi statičkim proračunom i dokazati otpornost na rušenje odn. predvidjeti odgovarajuću sanaciju i mjere zaštite od rušenja.

8.6.5. Zaštita od opasnosti prirodnih uzroka

8.6.5.1. Tuča i olujno i orkansko nevrijeme

Članak 193.

1. Na području Grada Delnice u največem broju slučajeva prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama javlja se tuča s jakim ili olujnim vjetrom. S obzirom na svoje rušilačko djelovanje posebno su ugrožene građevine

2. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da iste izdrže opterećenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Zakonu o zaštiti od elementarnij nepogoda (NN 73/97), Pravilniko o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 2983, 36/85, 42/86).

8.6.5.2. Zaštita od snježnih oborina

Članak 194.

1. Područje Gorskog kotara spada u najsnježnije područje Hrvatske po trajanju i intenzitetu snježnih oborina.

2. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da iste izdrže opterećenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Zakonu o zaštiti od elementarnij nepogoda (NN 73/97), Pravilniko o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 2983, 36/85, 42/86).

8.6.5.3. Klizišta

Članak 195.

1. S obzirom na reljef i geološke pokazatelje pojava klizišta na području grada je moguća. Klizište ppostoji u dijelu naselja Zalesina.

2. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da iste izdrže opterećenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Zakonu o zaštiti od elementarnij nepogoda (NN 73/97), Pravilniko o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 2983, 36/85, 42/86).

8.6.6. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu

Članak 196.

1. Sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) na području grada Delnice nema postrojenja čije količine opasnih tvari mogu uzrokovati velike nesreće prema odredbama Seveso II Direktive.

2. Na području Grada od značajnih objekata gdje se skladišti određena količina opasnih tvari, a predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po stanovništvo i okoliš su benzinske postaje.

3. Promet opasnim tvarima (naftovod, plinovod) odvija se uz koridor autoceste Rijeka - Zagreb. Ostali promet opasnim i eksplozivnim tvarima odvija se prometnicama (autocestom, državnim cestama) i magistralnom željezničkom prugom, a u skladu s važećom regulativom.

4. U planovima nižeg reda moraju se definirati zone dometa istjecanja opasnih tvari u okoliš (zrak, tlo, površinske i podzemne vode).

5. Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je graditi isključivo u gospodarskim ili industrijskim zonama. Takve objekte potrebno je graditi što dalje od stambenih objekata.

6. Nove prometnice kojima se prevoze opasne tvari potrebno je planirati izvan stambenih naselja.

7. Svi objekti koji imaju opasne tvari treba predvidjeti obavezu imanja vlastitog internog sustava za uzbunjivanje i prenošenje obavijesti.

8.6.7. Sklanjanje ljudi

Članak 197.

1. Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grada Delnice u Gradu Delnice ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske. Mjera sklanjana provodi na način da se korište već izgrađena skloništa (ako ih ima) ili da se ljudi sklanjaju u za to podesnim prostorima. Mjera sklanjanja može se provoditi i izradom zaklona rovovskog tipa u trenutku neposredne opasnosti po ljude ili na način da se izmještaju ljudi iz ugroženih područja. U Gradu većina stambenih građevina ima izgrađen podrum, koji se može prilagoditi za sklanjanje.

2. Način provođenja mjere sklanjana definiran je u Planu zaštite i spašavanja grada Delnice i potrebno je mjere provoditi sukladno navedenom dokumentu, a kako slijedi: »Na području Grada nema skloništa osnovne namjene te će se u slučaju potrebe koristiti skloništa dopunske namjene (podrumi i što niže etaže zgrada gdje je potrebno izvršiti brtvljenje prostora za sklanjanje). Podrumske zaklone u zajedničkim stambenim građevinama treba očistiti, pripremiti i prilagoditi za sklanjanje. Po potrebi izvršiti će se potpora stropne konstrukcije s daskama (fosnama) i odgovarajućim podupiračima. Isto tako izvršiti će se pojačanje ili zaštita ulaza, te zaštita svih otvora (prozora) na odgovarajući način. Za provođenje navedenih zadaća zaduženo je stanovništvo Grada Delnice, upute daju povjerenici civilne zaštite (predsjednici mjesnih odbora).«

3. Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Delnice.

4. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

5. U skladu s Planom civilne zaštite smjernice za organizaciju sklanjanja i organizacije u skloništu je kako slijedi:

- zaposjedanje skloništa treba izvršiti prije nastupanja opasnosti

- smještanje ljudi u skloniste mora započeti od najudaljenijih prostorija u skloništu

- nije dozvoljena galama, uznemiravanje drugih, paljenje svijetla

- zabranjeno je unošenje domaćih životinja, velikih predmeta, lako zapaljivih

- materijala, nadražujućih i jako mirisnih materijala

- napuštanje skloništa vrši se po prestanku opasnosti.

6. U skladu s Planom civilne zaštite mjere evakuacije su kako slijedi:

- Evakuacija će se provoditi u slučaju potrebe iz Grada Delnice

- Evakuacija stanovništva izvršit će se s područja ugroženih potresima.

- Iz ostalih naselja evakuacija se neće provoditi niti planirati, osim u slučaju opasnosti od opasnih tvari uzrokovanih prometnim nesrećama.

- Evakuacija će se vršiti prema navedenom elaboratu: poglavlja 2.1., 2.2., 2.3.

7. Sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, vrtići, zdravstveni objekti, prometni terminali, sportske dvorane, trgovački centri, turistički objekti, gospodarske zone) moraju imati definiranu obvezu sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06)

8. Pri projektiranju građevina javne namjene u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađeni prostor namjenjen za njihovo okupljanje i evakuaciju.

9. U planovima nižeg reda (UPU) potrebno je locirati pogodne lokacije za instaliranje sirena za uzbunjivanje stanovništva na kartografskom prikazu te na istome naznačiti glavne puteve evakuacije u izvanrednim uvjetima (evakuacije ljudi - cestovni).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 198.

Planom se usvaja obveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja i propisuje obveza izrade urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja za područje Grada Delnice.

Članak 199.

1. Temeljem mjera provedbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije traži se izrada:

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Prostorni plan područja posebnih obilježja za zaštićeno područje prirodne baštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za dolinu Kupe (pripadajući dio Gradu Delnice površine 1609,5 ha).

2. Temeljem mjera provedbe ovog Plana potrebno je izraditi:

. Urbanistički planovi uređenja

1. UPU 2 građevinskog područja proizvodne namjene I2-5 Malo Selo, Pilana (2,59 ha)

2. UPU 3 građevinskog područja naselja Krivac (6,96 ha)

3. UPU 3a neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Brod na Kupi (13,54 ha)

4. UPU 5 građevinskog područja proizvodne namjene I1-4 Javornik (44,03 ha)

5. UPU 6 građevinskog područja proizvodne namjene I2-6 Dedin (5,60 ha)

6. UPU 7 građevinskog područja ugostiteljsko-turistike i sportsko-rekreacijske namjene R3-2 I T3-1 Vela voda (62,80 ha)

7. UPU 8 građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R3-1 Delnički potok (2,34 ha).

8. UPU 11 građevinsko područje ugostiteljsko-turističke i društvene namajene namjene T1-4 i D Ploškovo (5,94 ha)

9. UPU 12 građevinskog područja proizvodne namjene I2-7 Javornik (2,88 ha)

10. UPU 13 građevinskog područja proizvodne namjene I2-8 Kendar (8,80 ha)

11. UPU 14 građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R3-3 Petehovac (393.35 ha)

12. UPU 15 građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene R3-4 Drgomalj (293,29 ha)

. Detaljni planovi uređenja

DPU 1 etnološka zona Velika Lešnica (2,67 ha)

3. Prema odredbama UPU- naselja Delnice potrebno je izraditi:

1. DPU 2 »Rusovi dolci« 2,24 ha

2. DPU 3 ugostiteljsko-turističke zone »Jagorovi dolci« 3,44 ha

3. DPU 4 zone mješovite namjene, pretežito poslovne »Jagorovi dolci I« 4,33 ha

4. DPU 5 zone mješovite namjene, pretežito poslovne »Jagorovi dolci II« 2,89 ha

5. DPU 6 zone mješovite namjene, pretežito poslovne uz ulicu bana J.Jelačića 1,79 ha

6. DPU 7 zone mješovite namjene, pretežito poslovne »Osredak« 2,52 ha

7. DPU 8 zone mješovite namjene, pretežito stambene »Srednji štuk« 3,31 ha

4. Granice zahvata svih planova prikazane su u kartografskom prikazu 3c.

5. Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za zaštićeno područje prirodne baštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za dolinu Kupe za građevinska područja naselja primjenjuju se Odredbe ovog Plana (članak 16, točka 6 i 7.).

6. Do donošenja odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije primjenjuju se Odredbe ovog Plana za izgradnju pomoćnih objekata iz poglavlja 2.2.1.5. ovih Odredbi samo kao rekonstrukciju postojeće gradnje.

7. Do donošenja pojedinih prostorno-planskih dokumenata za postojeću izgradnju primjenjuje se Odredba poglavlja 2.2.1.11. ovog Plana.

8. Elaborati, programi, odluke

. Projekat hidrotehničkih mjera zaštite od poplave doline rijeke Kupe

. Program ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Delnice

. Odluka kojom se definiraju područja na kojima je dozvoljena gradnja gospodarskih građevina sa izvorom zagađenja.

. Odluka o izboru tipskog - Gradskog kioska.

. Idejni projekt sustava vodoopskrbe Grada Delnice

. Idejni projekt sustava kanalizacije naselja Delnice (oborinska, industrijska i sanitarna otpadna voda)

. Idejni projekt kanalizacijskog sustava naselja Brod na Kupi i Krivac

9. Prihvaćanje dokumenta iz stavke 1 obavlja izvršno ili predstavničko tijelo Županije.

10. Izvršno tijelo lokalne samouprave prihvaća dokumente iz stavaka: 2, 3, 4, 5, 6 i 7.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 200.

U svrhu provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Delnice definiranih ovim Planom donosi se izvješće o stanju u prostoru za četverogodišnje plansko razdoblje temeljem kojeg Gradsko vijeće Grada Delnica donosi godišnji plan rada gradskih tijela i službi.

Članak 201.

1. Sukladno Državnim, Županijskim i Gradskim razvojno-strateškim opredjeljenjima Gradsko vijeće utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Grada.

2. Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, naročito na kakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 202.

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada. Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne građevine smatraju se:

- funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja, bez povećanja stambenog prostora

- prenamjene građevine ili dijela građevine

- izgradnja manjih pomoćnih ili poljoprivrednih građevina ukupne površine do 20m²

- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture

- sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

Članak 203.

Rekonstrukcija u prometnim i infrastrukturnim koridorima i površinama infrastrukturnih građevina je moguća uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija.

Klasa: 350-01/11-01/09

Ur.broj: 2112-01-04-02/01-13-71

Delnice, 14. ožujka 2013.

GRADSKO VIJEĆE GRADA DELNICA

Predsjednik

Mladen Mauhar, v. r.