13.
Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/0738(09,55/ 11 i 90/11)
i Odluke o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 28/10), a
po pribavljenoj suglasnosti Župana primorsko-goranske županije, Klasa:
350-03/13-01/7, Ur. broj: 2170/1-03-01/1-13-2 0d 04. ožujka 2013. godine i
članka 21. Statuta Grada Cresa (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 25/1, 29/01, 15/ 03 i 37/06) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici
održanoj dana 7. ožujka 2013. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja
Orlec (NA 9)
A.TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja
Orlec (NA 9) (u nastavku teksta: Plan).
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom Urbanistički plan uređenja naselja Orlec(NA 9), izrađen i ovjeren od
stručnog izrađivača.
Elaborat plana izradila je Javna ustanova
Zavod za prostorno uređenje Primorsko goranske županije iz Rijeke, registrirana
za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja.
Elaborat Plana sadrži tekstualni dio (odredbe
za provođenje), grafički dio i obavezne priloge.
Članak
2.
Odredbe za provođenje Plana sastoje se iz
tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
5.1.Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10.Mjere provedbe plana
GRAFIČKI DIO:
1.KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA 1: 2000
2.PROMETNA, ULIČNA
I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1.PROMETNA INFRASTRUKTURA 1: 2000
2.2.VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1: 2000
2.3.ELEKTROOPSKRBA 1: 2000
2.4.TELEKOMUNIKACIJE 1: 2000
3.1.UVJETI KORIŠTENJA,
UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: 2000
3.2.POSEBNE MJERE ZAŠTITE 1: 2000
4.1.NAČIN I UVJETI GRADNJE -
UVJETI KORIŠTENJA 1:.2000
4.2.NAČIN I UVJETI GRADNJE 1: 2000
B.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
3.
Cjelokupan prostor u obuhvatu Plana
registrirano je kulturno dobro ruralne cjeline Orlec.
Konzervatorska podloga kulturno-povijesne
cjeline Orlec sa smjernicama za obnovu svake prostorne cjeline i pojedinačne
građevine sastavni je dio Odredbi Plana.
Za sve nove zahvate u prostoru i na
postojećim objektima potrebno od nadležnog konzervatorskog odjela zatražiti
»posebne uvjete zaštite kulturnog dobra« i »rješenje o prethodnom odobrenju«.
Navedeni akti nužni su u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o
uvjetima građenja.
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
4.
Na kartografskom prikazu 1.»Korištenje i
namjena površina« u mjerilu 1:2000 detaljno su razgraničene zone i površine
različitih namjena:
-stambena namjena (S1 i S2),
-mješovita namjena (M1, M2, M3),
-javna i društvena namjena (D5, D8, DX)),
-gospodarska namjena (K1 i K2),
-sportsko rekreacijska namjena - rekreacijska
(R2, R2A),
-javne zelene površine (Z1),
-zaštitne zelene površine (Z),
-prometne površine.
Stambena namjena (S)
Članak
5.
Zone stambene namjene namjenjuju se uređenju
i izgradnji obiteljskih kuća.
U stambenim zonama mogu se smještati,
samostalno i/ili u sklopu osnovne građevine, poslovni sadržaji različitih
namjena: ugostiteljskih, trgovačkih, uslužnih, proizvodnih, turističkih,
smještajnih i sl. djelatnosti koji trebaju biti primjereni lokaciji u stambenoj
zoni te trebaju udovoljavati posebnim
uvjetima: ne smiju emitirati zagađivače zraka, tla, buke, niti na drugi način
ugrožavati život u stambenim zonama.
U sklopu zona stambene namjene mogu se
uređivati i graditi pješačke površine, pristupni putovi, građevine
infrastrukturne namjene i zelene površine.
Mješovita namjena (M)
Članak
6.
Zone mješovite namjene planirane su za
daljnje širenje naselja. Namjenjuju se za gradnju građevina različite namjene,
koje međusobno nisu u suprotnosti i ne utječu na normalan standard i korištenje
građevina od strane drugih korisnika.
Na izdvojenoj građevnoj čestici dozvoljeno
graditi građevine stambeno-poslovne namjene, građevine isključivo stambene
namjene i građevine isključivo poslovne namjene.
U sklopu zona mješovite namjene mogu se
uređivati i graditi parkirališta, pješačke površine, pristupni putovi,
građevine infrastrukturne namjene i zelene površine.
Mješovite namjene (M) podijeljene su na:
-M1 - pretežito stambena namjena
-M2 - pretežito poslovna namjena
-M3 - stambeno poslovna namjena
Zone mješovite, pretežito stambene namjene
(M1) namjenjuju se uređenju i izgradnji obiteljskih kuća, izgradnji manjih
gospodarskih građevina (zanatskih, poslovnih, ugostiteljskih i komunalno
servisnih).
Zone mješovite, pretežito poslovne namjene
(M2) namjenjuju se uređenju i izgradnji obiteljskih kuća, izgradnji manjih
gospodarskih građevina (zanatskih, poslovnih, ugostiteljskih i komunalno
servisnih) i gradnji seoskih obiteljskih gospodarstva, odnosno građevina za
smještaj i prehranu.
Površina mješovite, stambeno poslovne namjene
(M3) gdje je izgrađena gradevina ex. društvenog doma namjenjuje se za
stanovanje, smještaj mjesnog odbora Orlec, udruga i kulturno-sportskih
društava, ugostiteljske i trgovačko uslužne djelatnosti i sl.
Javna i društvena namjena (D)
Članak
7.
Javna i društvena namjena uključuje površine
gdje su smještene građevina osnovne škola, crkva Sv. Antuna sa zvonikom i
kapela sv. Marije od Zdravlja. Uz građevine javne i društvene namjene mogu se
uređivati javne zelene i pješačke površine.
Površine javne i društvene namjene namjenjuju
se rekonstrukciji:
-građevine osnovne škole (D5)
-građevine vjerske namjene (D8).
Postojeća dva ruševna objekta (DX), mlina za
masline na k.č. 46/1 i k.č. 18/3, registrirani kao kulturno dobro, namjenjuju
se za javnu namjenu.
Gospodarska namjena (K1, K2)
Članak
8.
Zone gospodarske namjene (K1) obuhvaćaju
prostor koji okružuje povijesnu jezgru naselja, a uključuje pojas gospodarskih
objekata, suhozidnih štala, kućica i guvna, te među njima smještenih
poljoprivrednih površina.
Namjenjuju se za turističke i poslovne
namjene što uključuje: manje smještajne jedinice specifične seoske ponude /tipa
bungalova/, ugostiteljske, uslužne, servisne i manje proizvodno-obrtničke
djelatnosti.
U zonama gospodarske namjene (K1) planira se
izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina, komunalna
infrastruktura i hortikulturno uređenje.
Zona K2 namjenjuje se izgradnji gospodarskih
i ostalih građevina (garaža, spremišta i sl.) uz zaštitu ambijentalne
vrijednosti i poštivanje tradicijskih oblikovnih obrazaca.
Sportsko- rekreacijska namjena (R2)
Članak
9.
Zona sportsko rekreacijske namjene (R2)
namjenjuje se uređenu i izgradnji vanjskih igrališta kao što su boćalište, i
polivalentno igralište za košarku i mali nogomet i sl.
Za javnu i sportsko-rekreacijsku namjenu (R2A)
namjenjuje se postojeća vrtača uz crkvu Sv. Antuna.
Javna zelena površine (Z1)
Članak
10.
Javna zelena površina (Z1) namjenjuje se
uređenju javnog parka u povijesnoj jezgri naselja, u vrtači Dolčina. U sklopu
parka mogu se urediti odmorišta i staze, dječje igralište, postavljati urbana
oprema i sl.
Zaštitne zelene površine (Z)
Članak
11.
Zaštitne zelene površine (Z) uključuju
površine postojećeg autohtonog raslinja, makije, kamenjara i poljoprivredne
površine na kojima se čuva postojeći pejzaž, raslinje i suhozidi. Svrha im je
zaštita prostora i očuvanje zelenih površina unutar strukture naselja, njegovih
vanjskih vizura, vrijednog poljoprivrednog zemljišta i prirodne veze s okolnim
krajolikom.
Namjena tih površina podređuje se
poljoprivrednoj, zaštitnoj, rekreacijskoj i oblikovnoj funkciji.
Prometne površine
Članak
12.
Prometne površine namjenjuju se za kolni i
pješački promet.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
13.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti
gradnje«u mjerilu 1:2000.
Sukladno utvrđenoj namjeni na području
obuhvata Plana planira se smještaj slijedećih građevina gospodarskih
djelatnosti:
-seoska obiteljska gospodarstva (građevine za
smještaj i prehranu) u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne M2,
-građevine manjih proizvodno-zanatskih,
ugostiteljskih, poslovnih, komunalno-servisnih djelatnosti u zonama mješovite
namjene- pretežito stambene M1 i pretežito poslovne M2,
-postojeće tradicijske gospodarske građevine
u zonama K1,
-gospodarske i pomoćne građevine u zoni K2,
-montažne građevine - štandovi i kiosci.
Smještaj montažnih građevina, kiosci i
štandovi dozvoljavaju se na javnom parkiralištu, na pješačkim površinama i na
javnim i zaštitnim zelenim površinama.
2.1.Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti - seoska-obiteljska gospodarstva /građevine za
smještaj i prehranu u zonama M2
Članak
14.
Seoska-obiteljska gospodarstva sa smještajnim
kapacitetima u zoni mješovite namjene (M2) grade se prema slijedećim uvjetima:
1.oblik i veličina građevne čestice:
-najmanja dopuštena veličina građevne čestice
iznosi 500 m2.
2.namjena građevina:
-sklop građevina stambene, poljoprivredne i turističko-smještajne
namjene,
-maksimalni smještajni kapacitet građevine je
20 ležajeva.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici:
-na građevnoj čestici smješta se jedna ili
više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu,
-građevna čestica mora se nalaziti uz
prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 m,
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) = 0,3,
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) = 0,8,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže
(prizemlje, kat i potkrovlje),
-najveća dopuštena visina građevine (h) je
8,0 m, mjereno od najniže kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba
krovnog vijenca, a ukupna visina najviše 10,0 m,
-građevina je od granice građevne čestice
udaljena najmanje 5,0 m,
-pomoćne građevine mogu se graditi i na
granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj
udaljenosti od 5,0 m od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.
4.oblikovanje građevina:
-oblikovanje građevina namijenjenih smještaju
i prehrani provodi se prema načelima tradicijskog građenja i to oblikovanje
pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti
usklađeni, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada
pročelja, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.),
-krovišta moraju biti kosa, izvedena kao
dvostrešna, ovisno o tlocrtu građevine raščlanjena na više krovnih ploha, s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, pokrivena isključivo kupom
kanalicom,
-u cilju korištenja dopunskih izvora energije
(sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja
pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine
gradivog dijela parcele.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu:
-način priključenja zone na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim
prikazima br. 2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4.
Način i uvjeti gradnje.
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
ovoga Plana.
6.uređenje građevne čestice:
-za smještajne i uslužne kapacitete potrebno
je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno uvjetima i kriterijima
smještaja vozila određenim u točki 5.1.2. Parkirališne površine ovoga Plana,
-svi javni dijelovi građevne čestice i
građevine moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
-dozvoljava se opločenje do 30% neizgrađenog
dijela građevne čestice, a na preostalom dijelu se uređuje kao zelena površina
s elementima tradicijske hortikulture,
-ograde građevnih čestica izvode se
isključivo tehnikom suhozida, visine do 1,20 m.
7.mjere zaštite okoliša: zaštita prirode,
sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš:
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka), sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj,
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
ovoga Plana.
2.2.Uvjeti smještaja građevina manjih
zanatskih, poljoprivrednih, poslovnih, ugostiteljskih i komunalno- servisnih
djelatnosti u zonama M1 i M2
Članak
15.
Građevine manjih zanatskih, poljoprivrednih,
poslovnih, ugostiteljskih i komunalno servisnih djelatnosti u zonama mješovitih
namjena M1 i M2 grade se prema sljedećim uvjetima:
1.oblik i veličina građevne čestice:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
je 300 m2.
2.namjena građevina:
-planiraju se građevine gospodarskih djelatnosti
poslovne namjene; pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne i
manje zanatske kao i poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja,
-poljoprivredne gospodarske građevine bez
izvora zagađenja su staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta
poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici:
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) građevne čestice je 0,5,
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice je 0,7,
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5 m,
-obvezni građevni pravac udaljen je najmanje
6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti,
-granica gradivog dijela građevne čestice je
od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m,
-uz osnovnu građevinu u sklopu građevne
čestice mogu se graditi i ostale građevine: nadstrešnice i trjemovi, komunalni
uređaji i druge građevine prema potrebi djelatnosti,
-smještaj građevina na građevnoj čestici
treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa.
4.oblikovanje građevina:
-sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade,
-oblikuju se uz maksimalnu prilagodbu okolnom
prostoru, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu tradicijskih
materijala,
-krovište građevine može biti koso, nagiba 17o- 22o,
uz mogućnost izvedbe krovnog nadsvjetla u razini krovne plohe,
-pročelja se skladno oblikuju ujednačenom
raščlambom ploha i otvora.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu:
-način priključenja zone na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim
prikazima br. 2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4.
Način i uvjeti gradnje,
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
ovoga Plana.
6.uređenje građevne čestice:
-najmanje 20% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina na rubnim dijelovima prema prometnici i
susjednim građevnim česticama,
-ograde građevnih čestica se grade u pravilu
od kamena, tehnikom suhozida.
7.mjere zaštite okoliša: zaštita prirode, sprječavanje
nepovoljna utjecaja na okoliš:
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka), sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.3.Uvjeti smještaja novih i
rekonstrukcije postojećih gospodarskih građevina u zonama K1
Članak
16.
Postojeće tradicijske gospodarske građevine u
zonama K1 predstavljaju baštinsku vrijednost i jedinstvenost naselja Orlec. U ovim
zonama štiti se tradicijska organizacija prostora, oblikovna obilježja
građevina i sklopova, njihovi gabariti i povijesni sadržaji.
Na području ove zone sve intervencije
uvjetovane su preporukama za individualne objekte i prostorne cjeline danim u
katalogu Konzervatorske podloge.
Dopuštaju se intervencije u smislu
prilagođavanja postojećih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez
bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura.
Novi radovi na objektima moraju biti
usmjereni na korekcije ranijih neprimjerenih intervencija. Prihvatljive su
metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije
u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze
iz suvremenih potreba.
Postojeće građevine mogu se koristiti kao
prostori revitalizirane gospodarske namjene što uključuje: manje smještajne
jedinice specifične seoske ponude /tipa bungalova/, ugostiteljske, uslužne,
servisne i manje proizvodno-obrtničke djelatnostikao te kao etno-zbirke, galerije,
prodavaonice suvenira, radionice za izradu tradicijskih proizvoda i ostale
građevine (garaže, spremišta) i sl.
Rekonstrukcija građevina vrši se u postojećim
gabaritima uz poštivanje općih smjernica:
-krovišta moraju zadržati izvorni oblik i
pokrov kupom kanalicom, strogo se zabranjuje pokrov armirano- betonskim dekama;
-vanjska izvedba građevine mora biti
ostavljena u suhozidu, bez popune fuga mortom;
-iznimno, konstruktivno važni dijelovi
građevina poput nadvoja, potpora ili untarnjih serklaža mogu se izvesti u novim
materijalima prema prethodnom dogovoru s konzervatorima;
-ograde posjeda smiju biti izvedene
isključivo tehnikom suhozida.
Izgradnja novih gospodarskih građevina
uvjetuje se izvedbom u suhozidu, uz poštivanje tradicijskih oblikovnih obrazaca
prema sljedećim uvjetima:
1.oblik i veličina građevne čestice:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
je 50 m2.
2.namjena građevina:
-planiraju se građevine različitih
gospodarskih namjena: prizvodno-obrtničkih, poslovnih, turističko-ugoatiteljskih
/manje smještajne jedinice specifične seoske ponude tipa bungalova/,
ugostiteljskih i drugih djelatnosti kompatibilnih stanovanju kao i
poljoprivredne gospodarske građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici:
-grade se kao slobodnostojeće i dvojne
građevine,
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) građevne čestice je 0,8,
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice je 0,8,
-tlocrtna površina građevine je minimalno 30
m2, a maksimalno 60 m2,
-najveća dopuštena visina građevine je 3,5 m,
odnosno 4,5 m do sljemena građevine,
-obvezni građevni pravac udaljen je najmanje
6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti,
-granica gradivog dijela građevne čestice je
od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 2,0 m,
-uz osnovnu građevinu u sklopu građevne
čestice mogu se graditi: nadstrešnice i komunalni uređaji prema potrebi
djelatnosti.
4.oblikovanje građevina
-građevine se oblikuju uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru, uz upotrebu tradicijskih materijala,
-vanjske površine zidova moraju biti zidane
grubim ili priklesanim kamenom lokalnog podrijetla, bez vidljive upotrebe
vezivnih sredstava i zapune fuga mortom,
-unutarnje površine zidova mogu biti učvršćene
betonom ili opekom te ožbukane,
-nadvoj nad vratima objekta mora biti izveden
drvenom gredom,
-krovišta moraju biti dvostrešna, izvedena na
drvenoj konstrukciji i pokrivena kupom kanalicom.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu:
-način priključenja na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na karto
grafskim prikazima br. 2
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4. Način i uvjeti
gradnje,
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
ovoga Plana.
6.uređenje građevne čestice:
-najmanje 20% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina na rubnim dijelovima prema prometnici i
susjednim građevnim česticama,
-ograde smiju biti izvedene isključivo
tehnikom suhozida.
7.mjere zaštite okoliša: zaštita prirode,
sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš:
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je očuvati prostornu osobnost područja te
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Za sve građevine u zonama K1, koje su
Konzervatorskom podlogom definirane kao građevine većeg baštinskog značaja
primijenjuju se uvjeti iz članka 88.
2.4.Uvjeti smještaja novih gospodarskih i
ostalih građevina u zoni K2
Članak
17.
U zoni K2 dopušta se izgradnja novih
gospodarskih i ostalih građevina (garaža, spremišta) uz zaštitu ambijentalne
vrijednosti i vizura naselja. Izgradnja novih gospodarskih i ostalih građevina
uvjetuje se izvedbom u suhozidu, uz poštivanje tradicijskih oblikovnih
obrazaca. Nalaže se očuvanje suhozidnog uređenja prostora i omeđenja parcela,
no ono se može prilagoditi novim vlasničkim realnostima i gospodarskim
potrebama.
Izgradnja novih gospodarskih građevina i
ostalih građevina (garaža, spremišta) uvjetuje se izvedbom u suhozidu, uz
poštivanje tradicijskih oblikovnih obrazaca prema sljedećim uvjetima:
1.oblik i veličina građevne čestice:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
je 50 m2.
2.namjena građevina:
-planiraju se poljoprivredne gospodarske
građevine i ostale građevine (spremišta, garaže) i sl.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici:
-grade se kao slobodnostojeće i u nizovima od
maksimalno 3 građevine,
-tlocrtna površina građevine je maksimalno 30
m2,
-najveća dopuštena visina građevine je 3,0 m,
odnosno 4,0 m do sljemena građevine,
-obvezni građevni pravac udaljen je najmanje
6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti,
-granica gradivog dijela građevne čestice je
od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 1,5 m.
4.oblikovanje građevina:
-građevine se oblikuju uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru, uz upotrebu tradicijskih materijala,
-vanjske površine objekata moraju biti zidane
(ne oblagane) grubim ili priklesanim kamenom lokalnog podrijetla, bez vidljive
upotrebe vezivnih sredstava i zapune fuga mortom,
-unutarnje površine zidova mogu biti
učvršćene betonom ili opekom te ožbukane;
-nadvoj nad vratima objekta mora biti izveden
drvenom gredom,
-vrata objekta moraju biti izvedena od
drvenih dasaka grube obrade, premazanih zaštitnom upojnom lazurom ili sličnim
pripravkom,
-mehanizam i izvedba otvaranja vrata
(dvokrilna, stropna...) ostavljaju se na izbor investitoru,
-krovišta moraju biti jednostrešna, izvedena
na drvenoj konstrukciji i pokrivena kupom kanalicom.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu:
-način priključenja na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br. 2
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4. Način i uvjeti
gradnje,
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
ovoga Plana.
6.uređenje građevne čestice:
-površine građevne čestice popločava se prema
prometnici i uređuje kao zelena površina prema susjednim građevnim česticama,
-okolne ograde smiju biti izvedene isključivo
tehnikom suhozida.
7.mjere zaštite okoliša: zaštita prirode,
sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš:
-tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je očuvati prostornu osobnost područja te
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.5.Uvjeti smještaja manjih montažnih
građevina, montažnih naprava i privremenih građevina
Članak
18.
Montažne građevine su kiosci i štandovi koji
služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za
pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
Montažne naprave su nadstrešnice uz autobusna
stajališta, platnene nadstrešnice nad ugostiteljskim terasama, konstrukcije za
oglašavanje i sl.
Pozornice i dr. slične građevine su
privremene građevine koje služe u svrhu održavanja javnih događanja.
Postavljanje manjih montažnih građevina (tipiziranih
kioska) i drugih montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta,
konstrukcije za oglašavanje i sl.) i privremenih građevina (pozornice i dr.
slične građevine) određuju se u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice
lokalne samouprave donesenoj prema propisima kojima se uređuje komunalno
gospodarstvo, a kojom se određuju: lokacije za smještaj, plan rasporeda i
vremena korištenja, način uklanjanja, te urbanističko tehnički i ostali uvjeti
za privremene građevine.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
19.
Površine za smještaj građevina javnih i
društvenih djelatnosti označene su u kartografskom prikazu br. 1. »Namjena i
korištenje površina«.
Planom su određeni prostori za smještaj
građevina javnih i društvenih djelatnosti po namjenama:
-građevina ex. osnovne škole (D5)
-građevine vjerske namjene (D8)
-građevine ex. mlina za masline (DX).
Članak
20.
Na površinama javne i društvene namjene -
D5,D8, DX postojeće građevine rekonstruiraju se prema slijedećim uvjetima:
1.oblik i veličina građevne čestice:
-najmanja površina građevne čestice je
površina pripadajuće katastarske čestice,
-najveća površina građevne čestice je
ograničena planiranom površinom javne i društvene namjene.
2.namjena građevina:
-građevina ex. osnovne škole (D5) namjenjuje
se za školske/predškolske djelatnosti prema potrebama i stambene potrebe
školskih djelatnika,
-građevine vjerske namjene (D8) su crkva Sv.
Antuna sa zvonikom i kapela Sv. Marije od Zdravlja,
-građevine dva ruševna objekta (DX), mlina za
masline na k.č. 46/1 i k.č. 18/3, registrirani kao kulturno dobro, namjenjuju
se za javnu namjenu: smještaj etno zbirke, prezentacija prerade maslina na
tradicijski način i sl. uz mogućnost smještaja ugostiteljske i trgovačke
djelatnosti.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici:
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) je postojeći,
-najveći dopušteni broj etaža je postojeći,
-najveća dozvoljena visina građevine je
postojeća,
-kada je postojeća udaljenost od
regulacijskog pravca manja od h/2 i manja od 5,0 m rekonstrukcijom se ne smije
smanjivati,
-kada je postojeća udaljenost od ostalih
granica građevne čestice manja od h/2 i manja od 4,0 m se rekonstrukcijom ne
smije smanjivati.
4.oblikovanje građevina:
-građevine su postojećeg oblikovanja a
rekonstrukcije su moguće uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu:
-kod rekonstrukcije postojeće građevine
zadržava se postojeći priključak na komunalnu infrastrukturu i/ ili se
rekonstruira na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
6.uređenje građevne čestice:
-kod rekonstrukcije postojeće građevine, mogu
se zadržati zatečene vrijednosti parametara uređenja građevne čestice,
-postojeće kvalitetno visoko zelenilo u što
većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj
čestici,
-ograde su u pravilu izvode u suhozidu,
visine najviše 120 cm.
7.mjere zaštite okoliša: zaštita prirode,
sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš:
-tijekom rekonstrukcije i pri korištenju
građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka),
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3.1.Uvjeti smještaja na površinama sportsko
rekreacijske namjene R2
Članak
21.
U zoni sportsko rekreacijske namjene (R2)
dozvoljeno je uređenje i izgradnja vanjskih igrališta kao što su boćalište,
polivalentno igralište za košarku i mali nogomet i sl.
Na površini sportsko-rekreacijske namjene
(R2A) dozvoljava se hortikulturno uređenje i organiziranje sjedenja (drvene
klupe) na padini intervencijom koja poštuje prirodni ambijent kao i smještaj
nogometnog igrališta, postavljanje privremenih naprava (pozornice, i sl.), ali
bez izgradnje novih trajnih struktura i popločavanja tla.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak
22.
Grafički dio uvjeta i način gradnje stambenih
građevina prikazani su na kartografskom prikazu br 4. Uvjeti i način gradnje.
Ovisno o predjelu u naselju i uvjetima
građenja stambenih građevina, stambene zone podijeljene su na:
-zone stambene namjene (S1) obuhvaćaju
područje povijesne jezgre naselja Orlec, bez mogućnosti nove stambene gradnje,
-zone stambene namjene (S2) neposredno uz
povijesnu jezgre naselja u kojima se planira nova izgradnja. Namjenjuju se
izgradnji obiteljskih kuća po lokalnim uvjetima s namjerom da se što bolje
uklope u postojeći okoliš.
Stanovanje, kao osnovna namjena, planira se u
zonama stambene namjene - S1 i S2, te u zonama mješovite namjene - M1 i M2.
Nove stambene građevine se mogu graditi kao
obiteljske kuće.
Članak
23.
Građevina stambene namjene je građevina
namijenjena stanovanju smještena na jednoj građevnoj čestici. U sklopu
građevine i/ili građevne čestice stambene namjene može se nalaziti poslovni
prostor.
Poslovnim prostorom smatra se prostor
namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske (uslužna, obrtnička,
poslovna, ugostiteljsko-turistička) i ostalih namjena, koje ne narušavaju
standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači
promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju
opasnost od požara i eksplozije i sl.
Površina poslovnog prostora ne smije
prelaziti 40% ukupne bruto razvijene površine (GBP) svih građevina na građevnoj
čestici.
Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici, a
iznimno odvojeno, dozvoljen je smještaj i dvije pomoćne građevine (garaže,
drvarnice, spremišta i sl.), manje građevine gospodarske-obrtničke namjene ili
poljoprivredne gospodarske građevine (sjenice, ljetne kuhinje i sl.).
Članak
24.
Pomoćne i manje građevine gospodarske -
obrtničke namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene
namjene - obiteljsku kuću najviše kao jednoetažne, uz uvjet da:
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m, a iznimno se mogu graditi i na regulacijskom
pravcu, kada je to uvjetovano konfiguracijom terena odnosno mikrolokacijom,
-udaljenost od ostalih granica građevne
čestice ne smije biti manja od 3,0 m; a iznimno 1,0 m ako nema otvora prema
susjednoj građevnoj čestici,
-maksimalna visina pomoćne građevine je 3,0 m
do gornjeg ruba krovnog vijenca, odnosno 4,0 m do sljemena građevine, mjereno
od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,
-tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije
veća od 40 m2.
Članak
25.
Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se
graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću
najviše kao jednoetažne (s prizemljem i tavanom), uz uvjet da:
-visina građevine od kote konačno zaravnatog
terena do vijenca građevine može biti najviše 2,5 metara,
-građevni pravac u pravilu je iza građevnog
pravca građevine osnovne namjene,
-građevine moraju biti udaljene najmanje 8
metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15
metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,
-najmanja udaljenost od susjedne građevne
čestice iznosi 3 metra,
-na dijelu građevine koja je na udaljenosti
manjoj od tri metra do susjedne građevne čestice, ne mogu se izvoditi otvori,
-otvorom se ne smatra ventilacijski otvor
najvećeg promjera 15 cm.
Postojeće pomoćne, manje građevine
gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredne građevine sagrađene u skladu s
prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim
gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.
4.1.Uvjeti gradnje u zoni stambene namjene
S1- povijesna jezgra naselja Orlec
Članak
26.
Planskom oznakom S1 određene su zone stambene
namjene u povijesnoj jezgri naselja u kojima se zadržava, štiti i uređuje
postojeća građevinska struktura. Sve intervencije u ovoj zoni uvjetovane su
preporukama za individualne objekte danim u katalogu Konzervatorske podloge, te
rezultatima daljnjih konzervatorskih istraživanja.
Na području zone S1 - povijesna jezgra
naselja Orlec, ne dopušta se nova stambena izgradnja.
Novi radovi na objektima moraju biti
usmjereni na uklanjanje ranijih neprimjerenih intervencija kako je navedeno u
Konzervatorskoj podlozi za pojedinačne građevine i prostorne cjeline.
Temeljem uvjeta nadležnog Konzervatorskog
odjela dozvoljava se:
-rekonstrukcija, te promjena namjene
građevine,
-rekonstrukcija postojećih ostataka građevina
i ruševina uz zadržavanje zatečenih gabarita (stanje građevine/ ruševine
utvrđuje se izvatkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvatkom i
arhivskom građom),
-manje dogradnje radi zadovoljavanja životnih
potreba,
-preoblikovanje postojećih građevina u smislu
obnove povijesne strukture dijela naselja,
-adaptacija, sanacija i funkcionalna
rekonstrukcija građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i rada,
-interpolacija pomoćnih građevina oblikovanih
sukladno tradicijskoj gradnji (na građevnim česticama s koeficijentom izgrađenosti
do 0,6).
Opće smjernice za sanaciju i opremu objekata
su:
-krovišta moraju zadržati izvorni oblik i
pokrov kupom kanalicom, zabranjuje se isticanje lindi i izvedba betonskih
oluka,
-dopuštena obloga pročelja glavne građevine
je fino zaribana vapnena ili cementna žbuka (nikako sep i slični teksturirani
premazi), ličena upojnom bojom mineralnog podrijetla, sivih i svijetlo
zemljanih tonova, ili bijelom,
-uvjetuju se otvori pročelja proporcija većih
u visinu nego u širinu, čija veličina i raspored moraju odgovarati
zakonitostima gradnje u kamenu,
-stolarija mora biti drvena, te formom
slijediti okolne tradicijske predloške punih škura i eventualno grilja,
-ograde posjeda smiju biti izvedene
isključivo tehnikom suhozida.
Za sve građevine u zonama S1, koje su
Konzervatorskom podlogom definirane kao građevine većeg baštinskog značaja
primijenjuju se uvjeti iz članka 88.
Obiteljska kuća
Članak
27.
Izgradnja obiteljskih kuća omogućava se u
zonama stambene namjene - S2 te mješovite namjene - M1 i M2
Prema broju samostalnih uporabnih cjelina
obiteljska kuća sadrži najviše 3 samostalne uporabne cjeline, od čega najviše
jedna može biti namijenjena poslovnoj djelatnosti.
Obiteljske kuće mogu se graditi kao:
-slobodnostojeće građevine,
-dvojne građevine,
-građevine u nizu (niz se sastoji od najviše
tri jedinice).
Slobodnostojeće građevine su građevine koje
su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.
Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom
prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine
udaljene su od granice građevne čestice.
Građevine u nizu su građevine koje se sa
dvije strane prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale dvije slobodne
strane udaljene su od granice građevne čestice.
4.2.Uvjeti gradnje obiteljskih kuća u
zonama mješovite namjene M1 i M2
Članak
28.
1.Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
iznosi :
-za slobodnostojeće građevine: 400 m2
-za dvojne građevine: 300 m2
-za građevine u nizu: 250 m2.
Najveća dozvoljena površina građevne čestice
iznosi 1000 m2 za sve tipove
gradnje.
2.Veličina i građevinska (bruto) površina
građevine
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevnih čestica (kig)
iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 0,3
-za dvojne građevine 0,4
-za građevine u nizu 0,5
Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije obiteljske kuće iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 80 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-za građevine u nizu: 50 m2
Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije obiteljske kuće iznosi 150 m2.
Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti
građevnih čestica (kis) iznosi :
-za slobodnostojeće građevine 0,6
-za dvojne građevine 0,8
-za građevine u nizu 1,0
-najveći dozvoljeni broj etaža građevine
iznosi dvije etaže: prizemlje i kat (P+1)
-najveća dozvoljena visina građevine (v)
iznosi 6,50 m
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine
(V), do sljemena iznosi 8,5 m
3.Smještaj građevina na građevnoj čestici:
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,
-najmanja udaljenost građevine do ruba
građevne čestice iznosi najmanje:
--za slobodnostojeće građevine 4,0 m
--za dvojne građevine 4,0 m
--za građevine u nizu 3,0 m
4.Uređenje građevne čestice:
-građevna čestica obiteljske kuće uređuje se
na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta,
-dozvoljava se opločenje do 30% neizgrađenog
dijela čestice, a na preostalom dijelu mora biti uređena zelena površina,
-ograde se izvode isključivo od kamena
tehnikom suhozida, visine do 1,20 m,
-parkiranje vozila rješava se unutar površine
građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne
čestice utvrđenih u članku 43., Parkirališne površine, ovoga Plana.
5.Uvjeti oblikovanja građevina:
-oblikovanje građevina provodi se prema
načelima suvremenog građenja, uz uspostavu kvalitetnog odnosa sa tradicijskom
gradnjom uz očuvanje zatečenih krajobraznih i ambijentalnih vrijednosti,
-horizontalni i vertikalni gabariti
građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski
materijali moraju biti usklađeni s postojećim građevinama na području Orleca,
krajolikom i tradicijskim načinom izgradnje,
-uvjetuju se otvori na pročelju proporcija
većih u visinu nego u širinu, čija veličina i raspored moraju odgovarati
zakonitostima gradnje u kamenu,
-propisuje se upotreba tradicionalnih
materijala i boja.
6.Način i uvjeti priključenja obiteljskih
kuća na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu:
-način priključenja na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti
gradnje,
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana,
-do izgradnje sustava odvodnje uvjetuje se
individualno zbrinjavanje otpadnih voda (do veličine 10 ES) na način
prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša, a prema posebnim uvjetima nadležnih
službi.
7.Mjere zaštite okoliša
-tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.3.Uvjeti gradnje u zoni mješovite
namjene M3
Članak
29.
Na površini mješovite namjene (M3) postojeća
građevina ex. društvenog doma rekonstruira se prema uvjetima propisanim člankom
20. ovih Odredbi.
4.4.Uvjeti gradnje obiteljskih kuća u
zonama stambene namjene S2
Članak
30.
Uvjeti gradnje obiteljskih kuća u zonama
stambene namjene S2 definiraju se prema lokalnim uvjetima i daju kako slijedi:
1.Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
iznosi :
-za slobodnostojeće građevine: 200 m2
-za dvojne građevine: 150 m2
-za građevine u nizu: 125 m2.
Najveća dozvoljena površina građevne čestice
iznosi 600 m2.
2.Veličina i građevinska (bruto) površina
građevine
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevnih čestica (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 0,6
-za dvojne građevine 0,8
-za građevine u nizu 1,0
Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije obiteljske kuće iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 80 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-za građevine u nizu: 50 m2
Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti
građevnih čestica (kis) iznosi :
-za slobodnostojeće građevine 1,2
-za dvojne građevine 1,6
-za građevine u nizu 2,0
-najveći dozvoljeni broj etaža građevine
iznosi dvije etaže: prizemlje i kat (P+1),
-najveća dozvoljena visina građevine (v)
iznosi 6,50 m,
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine
(V), do sljemena iznosi 8,5 m.
3.Smještaj građevina na građevnoj čestici:
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 3,0 m, a u slučajevima gdje to nije moguće postići,
građevinski i regulacijski pravac se mogu poklapati,
-najmanja udaljenost građevine do ruba
građevne čestice iznosi najmanje:
-za slobodnostojeće građevine 3,0 m
-za dvojne građevine 3,0 m
-za građevine u nizu 3,0 m
4.Uređenje građevne čestice:
-građevna čestica obiteljske kuće uređuje se
na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta,
-dozvoljava se opločenje do 30% neizgrađenog dijela
čestice, a na preostalom dijelu mora biti zelena površina,
-ograde se izvode isključivo od kamena
tehnikom suhozida, visine do 1,20 m,
-parkiranje vozila rješava se unutar površine
građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne
čestice utvrđenih u članku 43., Parkirališne površine, ovoga Plana.
5.Uvjeti oblikovanja građevina:
-građevina se mora prilagoditi okolnom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, u cilju očuvanja
tradicijske gradnje,
-tlocrt građevine načelno može biti izduženo
pravokutnog, te T ili L oblika - iznimke se dopuštaju ukoliko se formom i duhom
uklapaju u tradicijske obrasce prisutne na području Orleca,
-krovišta moraju biti kosa, izvedena kao
dvostrešna, ovisno o tlocrtu građevine raščlanjena na više krovnih ploha, s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, pokrivena isključivo kupom
kanalicom, zabranjuje se isticanje lindi i izvedba betonskih oluka,
-dopuštena obloga pročelja osnovne građevine
je fino zaribana žbuka, ličena upojnom bojom mineralnog podrijetla, sivih i
svijetlo zemljanih tonova, ili bijelom bojom,
-terase se dopuštaju isključivo u oblicima
koji općom formom i dimenzijama slijede tradicijski predložak balature ili
prostora nad šternom,
-uvjetuju se otvori na pročelju proporcija
većih u visinu nego u širinu, čija veličina i raspored moraju odgovarati
zakonitostima gradnje u kamenu.
6.Način i uvjeti priključenja obiteljskih
kuća na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu:
-način priključenja na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti
gradnje.
-uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana.
-do izgradnje sustava odvodnje uvjetuje se
individualno zbrinjavanje otpadnih voda (do veličine 10 ES) na način
prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša, a prema posebnim uvjetima nadležnih
službi.
7.Mjere zaštite okoliša:
-tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja, prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
5.1.Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
31.
Ovim planom određena je prometna mreža
naselja Orlec koju čine građevine cestovnog prometa:
-glavne mjesne ulice -GMU
-ostale ulice - OU
-kolno-pješačke ulice -KPP
-pješačke ulice/putovi -PU
-javna parkirališta -P
-interventni pristup -IP
5.1.1. Uvjeti gradnje cesta/ulica
Članak
32.
Prometnu mrežu unutar obuhvata plana čine
postojeće i planirane ulice.
Prema značaju odnosno funkcionalnosti za naselje
Orelc ulice su podijeljene na:
-glavne mjesne ulice (GMU1 - GMU3),
-ostale ulice (OU1 - OU5) te,
-kolno-pješačke ulice (KPP1 - KPP8).
Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste
određenom Zakonom o javnim cestama dozvoljena je uz suglasnost nadležne uprave
za ceste.
Članak
33.
Glavna mjesna ulica oznake GMU1 dionica je
lokalne ceste LC 58097, a glavna mjesna ulica GMU2 spaja ulicu GMU1 i cestu za
plažu Mali Bok.
Glavna mjesna ulica oznake GMU3 prolazi
jednom polovicom ukupne širine obuhvatom plana. Na istočnoj strani prometnice
planira se gradnja pješačkog nogostupa.
Poprečni profil GMU ulica čine: kolnik,
širine 2 x 2,75 m i jednostrani pješački nogostup, širine 1,75 m. Gdje
prostorna ograničenja dozvoljavaju, predviđa se izgradnja nogostupa i sa druge
strane ulice. Sva križanja su u nivou, a sa prometnica postoje prilazi
zgradama. Na svim GMU mora se osigurati nesmetno odvijanje prometa bez bočnih
smetnji (parkiranja vozila na kolniku i nogostupu).
Članak
34.
Ostala ulica OU1 je dvosmjerna ulica predviđena
kao pristup parkiralištu P2 sa glavne mjesne ulice GMU3. Na kraju ulice
planirano je okretište.
Poprečni profil ove ulice čine: kolnik,
širine 2 x 2,75 m i jednostrani pješački nogostup, širine 1,75 m.
Članak
35.
Ostale ulice OU2, OU3 i OU5 su nove
jednosmjerne ulice koje omogućavaju veze između glavnih mjesnih ulica GMU1,
GMU2 i GMU3, a sve uz područja predviđena za izgradnju objekata mješovite
namjene M1 i M2. Planirana širina kolnika je 4,5 m.
Članak
36.
Ostala ulica OU4 je postojeća kružna ulica u
središtu naselja. Predviđen je jednosmjerni promet, a u istočnom dijelu ulice
(u nastavku GMU1) planira se proširenje kolnika na 4,5 m i izradu nogostupa
širine 1,75 m s jedne strane.
Članak
37.
Kolno-pješačke ulice KPP1-KPP5 i KPP8 su
postojeće ulice i kolni prilazi sa nedostatnim horizontalnim i vertikalnim
elementima. Zbog postojeće izgradnje nije moguće proširenje ovih ulica kao ni
izrada nogostupa. Na ovim ulicama planira se formiranje kolno-pješačke zone s
ograničenim prsitupom ulaza u cijelu ovu zonu na način da se dozvoli ulazak
valsnicima objekata i interventnim vozilima dok se za ostale slučajeve
smještaja vozila osiguravaju javna parkirališta P1 i P2.
Članak
38.
Kolno-pješačke ulice KPP6 i KPP7 su planirane
ulice koje djelomično koriste trase postojećih prilaznih putova. Radi se o
slijepim ulicama na kojima je predviđeno okretište na kraju. Na ulici KPP7 je
radi dužine planirano i ugibalište širine 2,0 m za mimoilaženje vozila.
Planirane širine kolnika su 3,0 m.
Članak
39.
Novi pješački putovi uređuju se i grade
minimalne širine 1,5 m korištenjem prirodnih ili umjetnih materijala u
kombinaciji s prirodnim na način da prirodni prevladava.
Članak
40.
Interventni pristup (IP) crpnoj stanici u
staroj jezgri naselja predviđen je samo za interventna vozila komunalnog
poduzeća. Površina je opločena prirodnim materijalom ili umjetnim u kombinaciji
s prirodnim na način da prirodni prevladava. Širina pristupa crpnoj stanici
iznosi 3.0 m.
Članak
41.
Pristupni putovi su kolno-pješački
pristupi/ulice (KPP) i pješački putovi/ulice (PU). Kolni pristupi objektima su
predviđeni na mjestima gdje to postojeća izgradnja omogućava. Kako se radi o
staroj jezgri, do nekih objekata su mogući samo pješački prilazi. Prilikom
rekonstrukcije i gradnje građevine koja nema ili ne može imati kolni pristupni
put, pristupom se smatra i pješački put ili pješačke stube najmanje dozvoljene
širine 1,50 m.
Članak
42.
U zonama nove izgradnje M1 i M2 obavezan je su
pristupni put do svakog objekta minimnalne širine 3.5m i maksimalne duljine 100
m.
5.1.2. Parkirališne površine
Članak
43.
Za parkiranje vozila, ovisno o namjeni
građevine, na građevinskoj čestici građevine potrebno je osigurati minimalan
broj parkirališno-garažnih mjesta:
-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti
stanovanja - 2 PM,
-za poslovni prostor: 1 PM / 30 - 40 m2 korisne površine
-za trgovački odnosno uslužni prostor: 1 PM
/na 30 m2 korisne površine
-za ugostiteljski prostor: 1 PM / na 3 do 8
sjedala,
-za turističke sadržaje: 1 PM/302m2 korisne površine
-za društvene sadržaje: 1 PM na 50 m2 korisne površine,
-za društvene građevine, sportsko-
rekreativne građevine i ostale prostore s većim brojem posjetitelja: 1 PM/20 m2 korisne površine.
Članak
44.
Javno parkiralište P1 je postojeće
parkiralište u središtu naselja. Površina oznake P1 osigurati će tri parkirna
mjesta za autobuse ili jednog autobusa i jedanaest parkirnih mjesta za osobne
automobile. Planira se proširenje parkirališta i nogostup širine 1.75m po
sjevernom rubu parkirališta. Veličina parkirnog mjesta za osobna vozila je
2.5x5,0m.
Javno parkiralište P2 planirano je uz ulicu
OU1 i to okomito na ulicu. Parkirna mjesta su veličine 2,5x5,0 m, a planirano
je 26 parkirnih mjesta od kojih su 2 mjesta rezervirana za vozila osoba s
invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Materijal završnog sloja je isti kao
i na cesti (asfalt), a obavezno je postaviti rubnjake i pješačku ogradu po rubu
parkirališta radi zaštite pješaka od pada. Završna obrada potpornog zida
parkirališta je od prirodnih materijala radi boljeg uklapanja u okoliš.
Javno parkiralište P3 planirano je uz KPP4,a
u funkciji osiguranja smještaja vozila korisnika stambene zone S2 s obzirom da
zona nema mogućnosti osiguranja kolnog pristupa objektima. Parkirna mjesta su
veličine 2,5x5,0m, a planirano je 7 parkirnih mjesta za osobna vozila.
Članak
45.
Na parkiralištu se mora osigurati min. 5% od
ukupnog broja parkirališnih mjesta za automobile osoba s teškoćama u kretanju. Ova
parkirališna mjesta moraju biti minimalnih veličine 3,75 x 5,00 m, vidljivo
označena
Članak
46.
Za postojeće građevine kojima se pristupa
pješačkim putom ili pješačkim stubama potrebno je osigurati parking na javnom
parkiralištu.
5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine
Članak
47.
Planom se kao pješačke površine utvrđuju
trase postojećih pješačkih staza, trgova, putova i stubišta, a njihovo uređenje
određuje se idejnim projektom. Površine se mogu opločiti autohtonim prirodnim
materijalima, a umjetni materijali mogu se koristiti samo u kombinaciji sa
prirodnim i to na način da ne prevladavaju. Površine namijenjene pješacima će
se urediti i obogatiti urbanom opremom.
Novi pješački putovi su minimalne širine 1,5
m i sa uzdužnim nagibom do 8%, gdje god to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.
Pješačke površine treba prilagoditi potrebama
osoba sa poteškoćama u kretanju sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, gdje god to
prostorne mogućnosti dozvoljavaju.
Članak
48.
Postojeći pješački putovi održavaju se i
rekonstruiraju korištenjem prirodnih ili umjetnih materijala u kombinaciji s
prirodnim na način da prirodni prevladava.
Članak
49.
Način korištenja pješačkih putova ovisit će o
budućim rekreacijskim programima kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u
funkciji stočarstva i maslinarstva. Na pješačkim putovima mogu se koristiti
prijevozna sredstva samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za
rekreacijsko korištenje mogu koristiti samo kao pješačko- biciklističke staze.
5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske
mreže
Članak
50.
Planira se rekonstrukcija postojećeg UPM-a u
UPS sa povećanjem kapaciteta za potrebe korisnika u zoni obuhvata plana te
planiranih potreba korisnika poslovne zone K13 ORLEC koja graniči sa
sjeverozapadnom granicom predmetnog obuhvata plana.
U cilju kvalitetnijeg prijenosa podataka
planirano je polaganje optičkog kabela između novo planiranog UPS- a i UPS-a
Cres a u cilju povezivanja na višu prometnu razinu.
Članak
51.
Gradnja, rekonstrukcija i opremanje
telekomunikacijske mreže mora se izvesti u skladu sa Zakonom o
telekomunikacijama i važećim tehničkim propisima i uvjetima iz oblasti
telekomunikacija. Kranjem korisniku mora se omogućiti korištenje širokopojasnog
interneta i drugih korisničkih usluga nove generacije.
Članak
52.
Izvedba kabelske trase predviđa se u zahvatu
prometnice gdje go je to muguće odnosno ili u zonama zelenih površina podzemno.
U kartografskom prikazu 2.5. Komunalna
infrastruktura - Telekomunikacije prikazane su načelno planirane kabelske
trase.
Glavna mreža planirana je minimalno sa 2 x
PVC promjera 110 mm i najmanje 2 x PEHD promjera 50 mm. Na mjestima grananja i
skretanja su predviđeni kabelski zdenci.
Lokacija kabelskih zdenaca i DTK mreže
odrediti će se idejnim projektima u nogostupu na suprotnoj strani od
elektroenergetskih vodova, gdje je to moguće.
Planirani zdenci trebaju biti odgovarajućih
dimenzija tipa MZ-D (0,1,2,3) koji će se definirati glavnim projektom, a
nosivost poklopaca mora biti 150 kN ili 400 kN.
Članak
53.
Dimenzionirati TK cijevne kanalizacije na
način da omoguću uvođenje drugih informacijskih sustava (kabelska televizija i
sl.), kao daljnji razvoj TK mreže.
Članak
54.
Mjesto priključka građevina na TK mrežu je
kabelski priključni ormarić koji se izvodi na pročelju građevine. Iz kućnog
uvodnog ormarića TKO za spoj sa vanjskim cijevima promjera 50 mm potrebno je
ugraditi dvije cijevi promjera 50 mm.
Izvedba priključka izvršiti će se TK kabelima
u PHD cijevima, kroz zdence kabelske kanalizacije.
U svim ormarićima treba predvidjeti
priključak za uzemljenje, kojeg će se spojiti sa združenim uzemljenjem
promatranog područja. Priključak na vod za uzemljenje treba izvesti iz
najbližeg KPMO ili temeljnog uzemljivača objekta.
Članak
55.
Sve novoplanirane komutacije kao i sustavi
prijenosa moraju biti digitalni.
Elektroničke pokretne komunikacije
Članak
56.
Osnovne postaje pokretnih komunikacija u
pravilu se izvode smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate
na postojećim građevinama.
Sustav pokretnih komunikacija razvija se
postavljanjem antenskih prihvata.
Unutar građevinskih područja moguće je
smjestiti fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, te
krovni antenski prihvat (tip B) visine od 2 do 5m od najviše točke građevine.
Građenje samostojećih antenskih stupova nije
dozvoljeno u zoni obuhvata ovog plana.
5.3.Uvjeti gradnje komunalne
infrastrukturne mreže
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne
mreže i mreže javne rasvjete
Uvjeti i način gradnje elektroopskrbne
mreže
Članak
57.
Planom su definirane građevine u funkciji
energetike - transformacija i prijenosa energenata:
-TS 10(20)/0,4kV ORLEC 1
-TS 10(20)/0,4kV ORLEC 2, instalirane snage
1x630 kVA
-Srednjenaponski podzemni kabelski vod za
spajanje nove transformatorske stanice TS 10(20)/0,4kV ORLEC 2 sa TS ORLEC
10(20)/0,4kV 1.
Članak
58.
Transformatorska stanica TS 10(20)/0,4kV
ORLEC 1 planirana je u neposrednoj blizini postojeće stupne transformatorske
stanice TS 10(20)/0,4kV ORLEC koja je napajana postojećim podzemnim kabelskim
vodom.
Po izgradnji TS ORLEC 1 planirano je
uklanjanje postojeće stupne transformatorske stanice TS 10(20)/0,4kV ORLEC.
Članak
59.
Lokacije nove TS 10(20)/0,4kV ORLEC 2 i kabelske
trase za spajanje TS 10(20)/0,4kV ORLEC 2 sa TS 10(20)/0,4kV ORLEC 1 određene
su načelno, a stvarna lokacija trafostanice i kabelske trase odredit će se
idejnim projektom.
Članak
60.
Novo planirane transformatorske stanice
izvode se kao samostojeći objekti. Tip transformatorske stanice odredit će
lokalni distributer električne energije. Parcela transformatorske stanice mora
biti minimalno udaljena 1 m od susjedne parcele i minimalno 2 m od prometnice.
Članak
61.
Oprema novoplaniranih transformatorskih
stanica mora biti predviđena za rad na 10 kV i 20 kV naponskoj razini (u bližoj
budućnosti predviđa se prelazak distribucije električne energije na naponsku
razinu 20 kV).
Članak
62.
Za novo planiranu transformatorsku stanicu TS
10(20)/ 0,4kV ORLEC 2 potrebno je odrediti parcelu pri čemu treba voditi računa
o tome da transformatorska stanica bude minimalno udaljena 1 m od susjedne
parcele i da je udaljena od prometnice minimalno 2 m.
Članak
63.
Srednjenaponska podzemna kabelska mreža
izvest će se primjenom tipskih 20kV kabela 3xXHE 49-A 1x150/ 25mm2, odnosno kabelskim vodom određenim od strane lokalnog
distributera električne energije.
U kabelskoj trasi srednjenaponske mreže za
uzemljenje primjenjivat će se uže Cu 50mm2 ili FeZn traka 30x4 koje treba položiti u sloj zemlje
iznad kabela.
Polaganje kabela se vrši podzemno u zahvatu
planiranih i postojećih prometnica ili zelenih površina na dubini do 1 m.
Kod polaganja srednjenaponskih kabela voditi
računa o sigurnosnim rastojanjima između drugih infrastrukturnih instalacija u
slučaju paralelnog vođenja ili križanja sa istima.
Članak
64.
Novoplanirana niskonaponska mreža izvest će
se kao podzemna, gdje god je to moguće.
U kabelskoj trasi niskonaponske mreže za
uzemljenje primjenjivat će se uže Cu 50mm2 ili FeZn traka 30x4 koje treba položiti u sloj zemlje
iznad kabela.
Tip i presjek kabela definirat će se od
strane lokalnog distributera električne energije.
Kod polaganja niskonaponskih kabela voditi
računa o sigurnosnim rastojanjima između drugih infrastrukturnih instalacija u
slučaju paralelnog vođenja ili križanja sa istima.
Polaganje kabela se vrši na dubini do 0,8 m.
Članak
65.
Priključak potrošača na niskonaponskoj razini
vršit će se primjenom kućnih priključno mjernih ormara (KPMO) i kućnih priključnih
ormara (KPO).
U načelu do tri mjerna mjesta u KPMO-u se
realiziraju na taj način da se KPMO realizira na granici parcele kao
samostojeći razvodni ormar.
Uvjeti i način gradnje objekata javne
rasvjete
Članak
66.
U skladu s HRN EN 13201 kod projektiranja
javne rasvjete mora se voditi računa o slijedećim osnovnim kriterijima
kvalitete sistema javne rasvjete:
-razina srednje luminencije
(sjajnosti,svjetline..) površine kolnika
-jednolikost luminencije
(sjajnosti,svjetline..) površine kolnika
-razina rasvijetljenosti neposredne okoline
ceste (SR)
-ograničenje bliještanja
-vizualno vođenje
-optičko vođenje
Planirane su slijedeće svjetlo tehničke
klase:
-Državna cesta zona svjetlo tehničke klase
javne rasvjete A
-Glavne mjesne ulice (GMU) zona svjetlo tehničke
klase javne rasvjete B
-Kolno pješačke zona svjetlo tehničke klase
javne rasvjete D
-Pješačke zone zona svjetlo tehničke klase
javne rasvjete E
Kod izrade projektne dokumentacije definirat
će se stvarne svjetlo tehničke klase pojedinih područja.
Izbor rasvjetnih tijela prilagoditi
postojećem ambijentu ruralne cjeline i voditi računa o energetskoj
učinkovitosti i ekološkom utjecaju javne rasvjete (koristiti zasjenjene
svjetiljke - cut-off).
Rasvjetna tijela montirati na toplo pocinčane
rasvjetne stupove visine do 5 - 10 m (ovisno o mjestu primjene) ili na
pročeljima objekata.
Članak
67.
Napajanje javne rasvjete vršit će se iz
samostojećih razvodnih mjernih ormara (SRMO) lociranih u neposrednoj blizini
postojeće ili novoplanirane transformatorske stanice.
Predmetni SRMO će se sastojati od mjernog
polja (polje distribucije) i razvodnog polja (zaštita strujnih krugova i
upravljanje javnom rasvjetom).
Za napajanje strujnih krugova javne rasvjete
koristit će se kabeli tipa XP00A-Y presjeka definiranog od strane lokalnog
distributera električne energije. Napojni kabel polaže se u zemlju u dvoslojnu
korugiranu zaštitnu cijev promjera 76 mm položenu podzemno na dubini do 0,8 m.
Polaganje kabela se vrši u zahvatu prometnice.
Kod polaganja kabela voditi računa o sigurnosnim udaljenostima između drugih
infrastrukturnih instalacija (voda, fekalna kanalizacija, DTK, plin, srednje
naponski vodovi i sl.) u slučaju paralelnog vođenja ili križanja sa istima.
Članak
68.
Za uzemljenje primijenit će se uže Cu 50mm2, koje treba položiti u sloj zemlje iznad cijevi
kabelske kanalizacije javne rasvjete, duž cijele kabelske trase.
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže i
mreže za odvodnju otpadnih i oborinskih voda
Vodoopskrbna mreža
Članak
69.
Sustav vodoopskrbe prikazan je na
kartografskom prikazu 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodoopskrba i odvodnja. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne
mreže, s time da se kod razrade projekata trase mogu korigirati sukladno stanju
na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.
Nova vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih
dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao
i za protupožarne potrebe.
Članak
70.
Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog
sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno,
vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura
koridor minimalne širine 1,5 m.
Članak
71.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
s ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja
sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
Članak
72.
Za protupožarne potrebe predviđena je
ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 100 mm, na međusobnoj
udaljenosti koja je definirana propisima.
Članak
73.
Gradnja nove vodoopskrbne mreže i zamjena
dotrajalih dionica vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati
nadležni vodovod (Vodovod i čistoća Cres-Mali Lošinj).
Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili
i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu
ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Poklopci okana su min. otvora
600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim
opterećenjem površine.
Izvedba kućnih priključaka treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.
Odvodnja otpadnih voda
Članak
74.
Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom
prikazu 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodoopskrba i
odvodnja. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje, s time da se
kod razrade projekata višeg reda trase kolektora i lokacije pojedinih objekata
(separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i
ostalim tehničkim uvjetima.
Članak
75.
Sustav odvodnje je razdjelnog tipa, odvojen
sustav za odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda. Planirani
zahvati u sklopu gradnje sustava sanitarne odvodnje obuhvaćaju gradnju mreže
kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa crpnim stanicama, te gradnju mreže
kanalizacije oborinskih voda sa slivnicima, rešetkama, oknima i dr.
Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda
ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste
transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža
kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem
kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u teren, uz
eventualno prethodnog pročišćavanja na separatorima.
Članak
76.
Gradnja kanalizacijske mreže za sanitarne
otpadne vode vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno
komunalno društvo (Vodovod i čistoća Cres- Mali Lošinj). Predviđeno je
korištenje cijevi odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250mm.
Na svim mjestima promjene nivelete u
horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti
kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40m. Poklopci okana su
min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa
prometnim opterećenjem površine.
Izvedba kućnih priključaka otpadnih voda
treba biti usklađena s tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno
društvo.
Kod kućnih priključaka koji se odnose na
privredne subjekte, potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo
sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode
priključiti na sustav javne odvodnje. Kod građevina koji imaju izražen pojačani
udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na
javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač
ulja.
Članak
77.
Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2.Vodoopskrba i odvodnja označene su
načelne pozicije glavnih crpnih stanica CS, s time da će se, ovisno o konfiguraciji
terena, kotama planiranih prometnica i kotama pojedinih objekata, kroz
projektnu dokumentaciju definirati točne pozicije, s mogućnosti pojave novih
ovisno o tehničkim rješenjima i etapnosti izgradnje.
Članak
78.
Cjelokupne sanitarne otpadne vode obuhvata
Plana odvode se do uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda koji se
nalazi izvan obuhvata plana uz rubu istočnog dijela Plana, izvan građevinske
zone, sa suprotne strane prometnice koja prolazi uz groblje.
Predmetni uređaj za pročišćavanje prihvaća
sanitarne otpadne vode sa područja naselja Orlec (obuhvat Plana), kao i
planirane količine iz zone K13, te je sukladno tome usvojena veličina uređaja
za 200 ES.
Odabrani uređaj je II. stupnja pročišćavanja
za obradu sanitarnih otpadnih voda iz kućanstava, poslovnih zgrada i
ugostiteljskih objekata.
Članak
79.
Crpne stanice će se graditi kao podzemni
ukopani objekti, sa crpnim bazenom u kojem se smještaju kanalizacijske crpke,
te zasunskim oknom u kojem se smještaju potrebni fazoni, armature, mjerna
oprema i ostalo. Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se
predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će
imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.
Potrebno je kao sigurnost u slučaju prestanka
rada crpki predvidjeti retencijski volumen koji će prikupiti otpadnu vodu za
vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni ili mogućnost korištenja dizel
agregata (stabilnog ili mobilnog).
U slučaju da se tijekom gradnje pokaže
nemogućnost priključenja pojedine građevine ili grupe građevina na izgrađenu
kanalizacijsku mrežu, tada će biti potrebno izgraditi lokalnu crpnu stanicu za
prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora.
Članak
80.
Do izgradnje zajedničkog sustava odovdnje
otpadnih voda, moguće je prema posebnim vodopravnim uvjetima, građevine s
kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za građevine
veće od 10 ES izgraditi pojedinačni uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih
voda s upuštanjem u prirodni recipijent.
Uređaj za pročišćavanje treba biti takav da
efluent udovoljava propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim
koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih
člankom 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 94/08) i članku 1. Pravilnika o graničnim vrijednostima
emisija otpadnih voda (NN 87/10) za ispuštanje u javni sustav odvodnje, odnosno
za upuštanje u prirodni prijemnik.
Dijelovi sustava odvodnje otpadnih voda ovog
članka se grade na način da je u konačnici moguće jednostavno priključenje
dijela sustava na cjeloviti sustav odvodnje.
Odvodnja oborinskih voda
Članak
81.
Gradnja kanalizacijske mreže za oborinske
vode vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno
komunalno društvo. Predviđeno je korištenje cijevi odgovarajućih materijala,
najmanjeg promjera 300 mm.
Na svim mjestima promjene nivelete u
horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti
kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su
min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa
prometnim opterećenjem površine.
Članak
82.
Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih
okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih
građevina.
Članak
83.
Oborinske otpadne vode s parkirnih i
manipulativnih površina kapaciteta više od 25 vozila je potrebno upustiti u
zajednički sustav oborinske odvodnje gdje se pročišćavaju na zajedničkom
tipskom separatoru masti i ulja i pročišćene upuštaju u prirodni recipijent.
Članak
84.
Iznimno se, do izgradnje zajedničkog sustava
za zbrinjavanje »onečišćene« oborinske vode, dozvoljava na svakoj čestici
izgraditi individualni sustav s vlastitim kolektorom i separatorom masti i
ulja.
6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
85.
Zaštitne zelene površine (Z) su određene u
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina.
U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se
uređivati i graditi pješački putovi, trafostanice i druge građevine
infrastrukturne namjene. Postojeće tradicijske gospodarske građevine koje se
nalaze u sklopu zelenih površina zadržavaju se i održavaju u postojećim
gabaritima, a mogu se urediti kao odmorišta, rekreacijski i sl. sadržaji
Na površinama zaštitnog zelenila propisuje
očuvanja suhozida, kao i same povijesne tradicijske parcelizacije.
Zaštitne zelene površine (Z) čuvaju se u postojećem
stanju ili se uređuju kao prirodne konfiguracije, uz prvenstveno održavanje
postojećeg »zdravog« raslinja, a po potrebi, se može vršiti dopunu sadnje
autohtonim biljnim vrstama. Do svih površina treba osigurati dostupnost.
Članak
86.
Površina javnog parka (Z1) namijenjena je
ugodnom boravku na otvorenom. Prostor se može oblikovati zadržavajući prirodnu
konfiguraciju terena te opremiti parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice
za otpad, pergole, skulpture i sl.), uređajima za zalijevanje, opremom za
dječje igralište i sl.
7.MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
87.
Kulturno-povijesna ruralna cjelina naselja
Orlec zaštićena je kao spomenik kulture rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu
spomenika kulture u Rijeci, br. 445/1- 1968, br. registracije 201, od 3.
prosinca 1968, revidiranog rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu
kulturne baštine od 23. ožujka 2006. (klasa: UP-I-612-08/06-06/0152, ur. broj:
532-04-01-1/4-06-2).
Unutar obuhvata zaštićene cjeline naselja
Orlec smještena su i sljedeća pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra:
-Toš - mlin za masline, k.č. 46/1 (broj
registracije: 228; broj Rješenja: 07-529/1-69, revizija klasa: UP-I-612-
08/02-01/1374, ur. broj: 532-10-1/8(JB)-03-2);
-Mlin za masline, k.č. 18/3 (broj
registracije 227; broj Rješenja: 07-530/1-69, revizija klasa: UP-I-612-08/02-
01/306, ur. broj: 532-10-1/8(JB)-02-2);
-Kamena kuća Mužić, k.č. 67/1 (broj
registracije: 226; broj Rješenja: 07-531/1-69).
Mjere zaštite registriranih kulturnih dobara
provode se prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugim pravnim
propisima i ovim Planom.
Kulturno-povijesna baština na području
naselja Orlec prikazana je na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina-zaštita kulturnih dobara«, u mjerilu 1:2000.
Građevine većeg baštinskog značaja
Članak
88.
Građevine većeg baštinskog značaja podlažu se
režimu cjelovite zaštite i očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće
moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Strogo se
kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih
sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih
povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz
minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode
sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i
prezentacije. Smjernice dane u katalogu ove konzervatorske podloge su
orijentacijske - sve intervencije na ovim objektima i njihovom neposrednom
okolišu uvjetovane su prethodnim detaljnim konzervatorskim istraživanjima, a
svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.
Povijesna jezgra naselja
Članak
89.
Sustavom mjera zaštite u povijesnoj jezgri
naselja uvjetuje se zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice,
karakterističnih skupina građevina, te očuvanih javnih i gospodarskih sadržaja.
Štite se tradicijska oblikovna obilježja građevina i sklopova, njihovi gabariti
i povijesni sadržaji. Zbog zasićenosti prostora na području ove zone ne dopušta
se nova stambena izgradnja. Dopuštaju se intervencije u smislu prilagođavanja
postojećih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih
izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Novi radovi na objektima
moraju biti usmjereni na uklanjanje ranijih neprimjerenih intervencija.
Prihvatljive su metode konzervacije,
rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja
povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih
potreba. Nalaže se očuvanje suhozidnog uređenja prostora i omeđenja parcela, no
ono se može prilagoditi novim vlasničkim realnostima i gospodarskim potrebama.
Na području ove zone sve intervencije
uvjetovane su preporukama za individualne objekte danim u katalogu
konzervatorske podloge, te rezultatima daljnjih konzervatorskih istraživanja.
Zona gospodarskih objekta
Članak
90.
Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni štiti se
tradicijska organizacija prostora, oblikovna obilježja građevina i sklopova,
njihovi gabariti i povijesni sadržaji. Na području ove zone ne dopušta se nova
stambena izgradnja, a izgradnja novih gospodarskih i pomoćnih objekata uvjetuje
se smještajem izvan područja obradive zemlje i izvedbom u suhozidu, uz
poštivanje tradicijskih oblikovnih obrazaca. Dopuštaju se intervencije u smislu
prilagođavanja postojećih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez
bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Novi radovi
na objektima moraju biti usmjereni na korekcije ranijih neprimjerenih
intervencija. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije,
interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s
novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Nalaže se
očuvanje suhozidnog uređenja prostora i omeđenja parcela, no ono se može
prilagoditi novim vlasničkim realnostima i gospodarskim potrebama. Zabranjuje
se izgradnja novih kolnih puteva.
Na području ove zone sve intervencije uvjetovane
su preporukama za individualne objekte i baštinske cjeline danim u katalogu ove
konzervatorske podloge, te rezultatima daljnjih konzervatorskih istraživanja.
Zelene zone - zaštita vizura i
kultiviranog krajolika
Članak
91.
Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni štiti se
tradicijska organizacija prostora kao i gospodarski vrijedne zelene površine.
Na području ove zone ne dopušta se nova izgradnja. Dopuštaju se intervencije u
smislu prilagođavanja postojećih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali
bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Novi
radovi na objektima moraju biti usmjereni na korekcije ranijih neprimjerenih
intervencija. Nalaže se očuvanje suhozidnog uređenja prostora i omeđenja
parcela, no ono se može prilagoditi novim vlasničkim realnostima i potrebama.
Na području zelene zone, uz konzultacije s konzervatorima, dopušta se smještaj
novih javnih i rekreacijskih sadržaja (parkovi, igrališta, izvedbeni prostori
na otvorenom) kao i nužne infrastrukture (energetske, vodopskrbne...).
Na području ove zone sve intervencije
uvjetovane su preporukama za individualne objekte i baštinske cjeline danim u
katalogu ove konzervatorske podloge, te rezultatima daljnjih konzervatorskih
istraživanja.
Zona nove izgradnje naselja
Članak
92.
Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni regulira
se nova izgradnja naselja s namjerom da se što bolje uklopi u postojeći okoliš.
Dopuštena je reparcelizacija prostora u građevinska zemljišta i izgradnja
pristupnih putova.
8.Postupanje s otpadom
Članak
93.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona i propisa donesenih
temeljem Zakona te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
Članak
94.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s
otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.
Članak
95.
Osnovni ciljevi postupanja s otpadom određeni
Zakonom su:
-iIzbjegavati i smanjivati nastajanje otpada;
-smanjivati opasna svojstava otpada čiji se
nastanak ne može spriječiti;
-iskorištavati vrijedna svojstava otpada u
materijalne i energetske svrhe;
-Skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po
mjestu nastanka i svojstvima);
-odvojeno skupljati i skladištiti neopasni
otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti;
-obrađivati otpad prije odlaganja.
Članak
96.
Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s
otpadom na području naselja Orlec potrebno je:
-provoditi propisanu evidenciju o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;
-redovito dostavljati podatke o proizvedenom,
skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri nadležnom Uredu
državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostavi Mali
Lošinj;
-otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu
otpada.
Članak
97.
Kako bi se osigurala uspješna provedba
propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program
edukacije o otpadu.
Članak
98.
Na području obuhvata Plana potrebno je
predvidjeti »eko-otoke« sa posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i
sl. Potrebno je organizirati skupljanje tako odvojenog otpada putem ovlaštenog
skupljača otpada. Prostorni razmještaj »eko-otoka« odredit će se posebnom
odlukom Grada Cresa.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak
99.
Zaštita okoliša provodi se sukladno važećoj
regulativi i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.
Planske mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja
na okoliš određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuvanja ili
poboljša sačuva postojeća kvaliteta života.
Planom utvrđene su mjere koje se na području
Plana moraju ostvariti sa svrhom zaštite i unapređenja stanja okoliša:
-zaštita tla,
-zaštita zraka,
-zaštita voda,
-zaštita od buke,
-zaštita od štetnog djelovanja voda,
-mjere posebne zaštite.
Zaštita tla
Članak
100.
U obuhvatu Plana nije dozvoljen unos štetnih
tvari u tlo, ni izravno ni putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja
otpada.
Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada,
kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.
Tijekom uređenja i gradnje prometnica i
pješačkih staza:
-štititi tla od emisije krutih čestica
podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,
-uklonjene suhozide potrebno je obnoviti uz
granicu prometnice/pješačke staze.
Zaštita zraka
Članak
101.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
Za prostor u obuhvatu plana definira se
obveza - cilj očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku
rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,
-osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša,
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne
čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za
prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
Zaštita voda
Članak
102.
Zaštita voda provodi se u skladu s odredbama
Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa.
Predmetno područje nalazi se izvan sanitarne
zaštite prema Odluci o zaštiti jezera Vrana i njegovog preljevnog područja na
otoku Cresu.
Ovim planom se zaštita voda provodi primarno
pravilnim zbrinjavanjem sanitarno- potrošnih i oborinskih voda.
Članak
103.
Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni
sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
Otpadne vode gospodarskih namjena, kuhinje
ugostiteljskih i drugih sadržaja, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i
kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti
predtretmanom do propisanog stupnja.
Do izgradnje sustava za odvodnju i uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda dozvoljeno je zbrinjavanje otpadnih voda na način
određen člankom 79. ovih Odredbi.
Zaštita od buke
Članak
104.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose
temeljem Zakona.
Za područje obuhvata Plana Grad Cres je dužan
izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.
Članak
105.
U naselju Orlec dozvoljena je razina buke 55
dBa danju i 45 dBa noću.
Članak
106.
Građevine moraju biti projektirane i
izgrađene na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili
njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje ljudi te da
osigurava mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.
Građevine u kojima su izvori buke radni i
boravišni prostori moraju imati izvedenu odgovarajuću zvučnu izolaciju.
Posebne mjere zaštite
Sklanjanje stanovništva
Članak
107.
Sklanjanje ljudi može se organizirati izgradnjom
zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih
prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju
sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanje Grada Cresa, odnosno posebnim planovima sklanjanja i izgradnje
zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne opasnosti.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u
sklopu eventualnih građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za
njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine
s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s
otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu i kapacitetom
sklanjanja prema tehničkim normativima za takva skloništa.
Pri projektiranju eventualno planiranih
podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu
od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi
način.
Mjere koje omogućavaju lokalizaciju i
ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa i posljedičnih
rušenja
Zaštita od potresa
Članak
108.
Protupotresno projektiranje građevina i
njihovo građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN
broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i na njemu temeljenim provedbenim tehničkim
propisima, te na proračun VII stupnja po MCS ljestvici prema seizmološkoj karti
Republike Hrvatske za povratni perid od 500 godina.
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao
podloge u prostornom planiranju i projektiranju, koriste se karte seizmičkog
zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje
dinamičkih parametara magnituda za pojedinu lokaciju.
Odredbama prostornog plana Primorsko-goranske
županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja
Županije koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske,
a do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije i karata užih
područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s
postojećim seizmičkim kartama i propisima.
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za
rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima
za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu
otpornosti na razorno djelovanje potresa.
Posebnu pažnju u zaštiti od potresa treba
posvetiti kritičnoj infrastrukturi naselja Orlec: povijesnoj jezgri naselja,
sakralnoj građevini u povijesnoj jezgri, školi i objektima kulture, građevinama
većeg baštinskog značaja unutar i van povijesne jezgre, te elektroenergetici.
Potresom je posebno ugrožena kritična
infrastruktura naselja Orlec: povijesna jezgra naselja, sakralna građevina,
Crkva sv. Antuna Opata u povijesnoj jezgri, škola i objekti kulture, građevine
većeg baštinskog značaja unutar i van povijesne jezgre, te elektroenergetika.
Zaštita od rušenja
Članak
109.
Prilikom izrade prostornih planova užeg
područja, u vezi međusobnne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od
prometnica i formiranja naselja i sl., primjenjuje se i Pravilnik o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja
moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da
eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju građevina mora se
primjenjivati tzv. projektna seizmičnost (protupotresno inženjerstvo) sukladno
VII stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Grada
Cresa, odnosno seizmološkoj
karti Republike Hrvatske za povratni period od 500 godina.
Prostornim planovima užih područja za
pojedine dijelove naselja Orlec, a posebno za stare, gušće izgrađene povijesne
jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se
analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti
odgovarajuće mjere zaštite stanovništva od posljedica rušenja.
Urbanističkim planom definira se i
dimenzionira sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim
cestama GMU1, GMU3 i OU1.
Unutar zone stare jezgre ugroženih potresom,
ovim UOU-om nije moguće utvrđivati obvezu izrade DPU-a, pa za građevine unutar
tih jezgri kod rekonstrukcije investitor je obavezan provesti prethodnu analizu
otpornosti na rušenje i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite od rušenja.
Zaštita od požara
Članak
110.
Mjere zaštite od požara temelje se na stalnom
analitičkom pristupu ugroženosti od požara šuma, otvorenog prostora, naselja i
radnih-poslovnih zona i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih
sektora i vatrogasnih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenih Procjenom
zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Cresa, a provodi se prema
Planu zaštite od požara za područje Grada Cresa.
Projektiranje građevina stambene, javne,
poslovne i gospodarske namjene, te građevina infrastrukture, u pogledu zaštite
od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite
od požara, te pravila struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u
naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
Radi smanjenja požarnih opasnosti u
planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili
stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih
prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim
sadržajima.
U projektiranju planiranih građevina na
području naselja Orlec, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta, potrebno
je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara
primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
-TVRB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,
-TVRB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veće broj ljudi,
-DIN ili HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) - za industrijske građevine,
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda
i postave nadzemnih hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se
planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa
okretištem za vatrogasna i druga interventne vozila na završetku:
-slijepa cesta dužine 50 - 100 metara mora
imati na svom završetku formirano ugibalište,
-slijepa cesta dužine 100 metara mora na svom
kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta
sa dvije dvosmjerne vozne trake, potrebno je projektirati najmanje širine
kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i regularne zaokretne
radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih
državnih upravnih tijela.
U svrhu zaštite od požara šuma i
poljoprivrednih površina, propisuje se:
a)organizacija osmatračko-dojavne službe
(prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških
eksplozija),
b)osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz
šumsko zemljište,
c)zabrana loženja otvorene vatre izvan mjesta
koja su posebno označena za tu namjenu, a u skladu s važećom regulativom.
Prilikom eventualnih projektiranja izgradnje
podzemnih garaža potrebno je primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili
austrijske smjernice TRVB N 106.
Za gradnju građevina i dijelova građevina
postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju
se poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN
broj 108/95 i 56/10) i dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i
pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.
Temeljem Zakona o zaštiti od požara (NN
92/10) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi
elaborat zaštite od požara.
Mjere koje omogućavaju učinkovitije
provođenje mjera civilne zaštite
Članak
111.
Temeljem Procjene ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za
područje Grada Cresa, a skladno članku 4. stavak 3. Pravilnika o metodologiji
za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN broj 38/08),
utvrđuju se mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi
Urbanističkog plana uređenja naselja Orlec, kao i smjernica za određivanje
mjera posebne zaštite pri izradi sličnih planova užih područja, odnosno planova
nižeg reda.
U UPU naselja Orlec sadrži se i karta prikaza
nakih mjera posebne zaštite:
a)glavne prometnice i smjerove evakuacije
ljudi i dobara naselja i poslovnih zona, te označena zone koje nisu ugrožene urušavanjima
kao pogodne za prikupljanje osoba radi djelomične ili potpune evakuacije ili
sklanjanja,
b)utvrditi lokaciju sirene za uzbunjivanje i
obavješćivanje ljudi u višem dijelu povijesne jezgre naselja nasuprot sakralnoj
građevini,
c)zone posebno ugrožene od potresa (velike
gustoće izgrađenosti i manje otporne konstrukcije građevina), odnosno kritičnu
infrastrukturu naselja Orlec: povijesnoj jezgri naselja, sakralnoj građevini u
povijesnoj jezgri, školi i objektima kulture, te građevinama većeg baštinskog
značaja unutar i van povijesne jezgre,
d)lokaciju za privremeno deponiranje
građevinskog otpada od urušavanja građevina,
e)za mjesta okupljanja većeg broja ljudi
(izdvojena veća turistička naselja) potrebno je ocijeniti eventualnu potrebu
projektiranja i instaliranja vlastitog sustava uzbunjivanja prema Pravilniku o
postupanju kod uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06).
Grad Cres svojim dokumentima prostornog
uređenja, Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i
okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Cresa, Prilogom 2.
Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Cresa, te
Planom zaštite i spašavanja Grada Cresa, utvrđuje:
-predvidjeti zone i objekte koji su pogodni
za zbrinjavanje ljudi (domovi, sportske dvorane, škole i sl.), koje nije moguće
zbrinuti unutar ugroženog naselja,
-lokalitete za formiranje privremenih
šatorskih naselja za zbrinjavanje ugroženog stanovništva,
-lokaciju privremenog ukopa eventualnih
ljudskih žrtava i uginulih živatinja,
-lokaciju s dugoročnijom mogućnošću za
deponiranje građevinskog otpada od urušavanja građevina.
10.Mjere provedbe plana
Članak
112.
Provedba plana, gradnja i uređenje površina
vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom
dijelu Plana i zakonskim odredbama.
Članak
113.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
Članak
114.
Zbog neusklađenosti katastarske i topografske
podloge točno stanje na terenu za svaki pojedini zahvat u prostoru, treba se
utvrditi u postupku izdavanja lokacijske dozvole odnosno izdavanja rješenja o
uvjetima građenja. Planirano stanje je potrebno uskladiti sa stvarnim stanjem
vlasništva zemljišta na kojem se formira građevna čestica.
Nove se građevine grade na uređenoj građevnoj
čestici koja ima osiguran pristup na prometnu površinu i priključke na
vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i osiguran dovoljan broj parkirališnih
mjesta.
Građevna čestica mora imati izravni kolni ili
pješački pristup na prometnu površinu. Pristup građevne čestice na prometnu
površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim putom
ili stubištem širine najmanje 1,50 m, osim kad je Planom drugačije određeno.
Ako nije osiguran kolni pristup s postojeće
prometnice odgovarajućih karakteristika, prije izdavanja lokacijske dozvole je
potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, potvrditi glavni projekt i iskolčiti
pristupnu prometnicu na terenu.
Do izgradnje javnog sustava, zbrinjavanje
otpadnih voda je dozvoljeno osigurati na način određen sukladno članku 80. ovih
Odredbi.
C.ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
115.
Ovaj Plan je izrađen je u četiri izvornika
koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika
Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/10-1/7
Ur. broj: 2213/02-01-01-12-91
Cres, 7. ožujka 2013.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA CRESA
Predsjednik
Marčelo
Damijanjević, v. r.
