17.
Na temelju odredbi članka 100. stavka 7. i
članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj
76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12 ) i članka 32. Statuta Općine Matulji
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 38/09), Općinsko
vijeće Općine Matulji na sjednici održanoj dana 7. ožujka 2013. godine donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU DETALJNOG PLANA UREĐENJA
3 ZONE DRUŠTVENIH SADRŽAJA BREŠCA
I. TEMELJNE ODREDBE
Glava
1.
Donosi se »Detaljni plan uređenja 3 zone društvenih
sadržaja Brešca«, broj elaborata M-1/10 (u nastavku teksta: Plan) koji je
izradila tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka i ovjerila sukladno
posebnom propisu.
Glava
2.
(1) Obveza izrade Plana je utvrđena
Prostornim planom uređenja Općine Matulji (»Službene novine PGŽ« broj 36/ 08 i
46/11).
(2) Plan se donosi za područje obuhvata,
utvrđeno Člankom 292. Prostornog plana uređenja Općine Matulji (»Službene
novine PGŽ« broj 36/08 i 46/11) i Odlukom o izradi Detaljnog plana uređenja 3
zona društvenih sadržaja Brešca (»Službene novine PGŽ« broj 30/09, 49/09 i
16/12). Granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana dok
površina obuhvata Plana iznosi oko 3,37 ha.
(3) Plan detaljno razrađuje uvjete za gradnju
i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu,
položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu,
komunalnu i drugu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša,
prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.
Glava
3.
(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom »Detaljni plan uređenja 3 zone društvenih sadržaja Brešca«.
(2) Elaborat »Detaljni plan uređenja 3 zone
društvenih sadržaja Brešca« sadrži tekstualni dio, grafički dio i obvezne priloge.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak
1.
Namjena područja obuhvata Plana određuje se
za potrebe društvenih sadržaja, stanovanja, uređenje javnih prometnih površina,
uređenje javnih zelenih površina, te izgradnju i rekonstrukciju komunalne
infrastrukture i telekomunikacija.
Članak
2.
(1) Namjena površina određuje sukladno
kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena površina u mjerilu 1:1000.
(2) U prostoru obuhvata plana određuju se
slijedeće namjene:
- površine društvene - javne namjene
- površine stambene namjene
- površine infrastrukturnih objekata i
uređaja
- javne prometne površine
- javne i ostale zelene površine.
POVRŠINE DRUŠTVENE - JAVNE NAMJENE
Predškolska namjena (D3)
(3) Predškolska namjena obuhvaća planiranu
građevnu česticu dječjeg vrtića i jaslica, kapaciteta do 140 djece. Uz
planiranu građevinu, u sklopu te namjene organiziraju se i dječja igrališta,
prilazni putovi i površine, parkiralište, gospodarsko dvorište i uređene zelene
površine.
Školska namjena (D4)
(4) Školska namjena obuhvaća postojeću
građevnu česticu osnovne škole s planiranim proširenjem, kapaciteta 240 do 300
učenika. Uz postojeću građevinu s planiranim proširenjem, u sklopu te namjene
organiziraju se i školsko dvorište, vježbališta-igrališta, razredna nastava na
otvorenom, prilazni putovi i površine, parkiralište, parkiralište školskog
autobusa, gospodarsko dvorište i uređene zelene površine.
Vjerska namjena (D7)
(5) Vjerska namjena obuhvaća građevnu česticu
postojeće crkve Sv. Josipa.
POVRŠINE STAMBENE NAMJENE
Stambena namjena (S)
(6) Stambena namjena obuhvaća građevne
čestice slobodnostojećih stambenih građevina s jednim do tri stana.
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I UREĐAJA
(7) U sklopu obuhvata plana definiraju se
građevne čestice - površine namijenjene građevinama i uređajima potrebnim u
komunalnom opremanju zone.
»Trafostanica« (TS)
(8) »Trafostanica« je površina građevne
čestice namijenjene gradnji planirane trafostanice.
»Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda«
(UPOV)
(9) »UPOV« je površina građevne čestice
namijenjene gradnji planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u prvoj
etapi, a za potrebe sadržaja u obuhvatu plana, primarno osnovne škole i dječjeg
vrtića, kao i građevina u neposrednom susjedstvu. U drugoj etapi, nakon gradnje
centralnog uređaja za naselje Brešca, uređaj se demontira, a površina uređuje
kao zelena površina.
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
(10) Javne prometne površine namijenjene su
kolnom i pješačkom prometu. Javne prometne površine namjenjuju se i vođenju
infrastrukturnih vodova u sklopu komunalnog opremanja zone.
Glavna mjesna ulica (GMU) i ostale -
pristupne ceste (OC)
(11) Građevne čestice cesta uključuju glavnu
mjesnu ulicu (građevna čestica GMU1) i ostale-pristupne ceste (građevne čestice
OC1 i OC2), s kolničkom konstrukcijom, pješačkim nogostupima i proširenjima,
kolnim priključcima građevnih čestica, parkiralištima i pojasevima uređenog
zelenila. Izvedbenom dokumentacijom odnosi između tih površina mogu se
mijenjati u detalju.
(12) Dio glavne mjesne ulice (GMU1) u
obuhvatu plana usklađuje se s projektnom dokumentacijom za rekonstrukciju ceste
u cijelom potezu.
(13) U sklopu građevne čestice GMU1 ukida se
postojeće parkiralište kapaciteta 10 PM, a formira novo s uzdužnim parkiranjem
uz kolnik na strani zgrade osnovne škole.
(14) Uređene zelene površine u strukturi
građevnih čestica prometnih površina se hortikulturno uređuju paralelno s
realizacijom prometnih površina i platoa, a uz oblikovnu i zaštitnu funkciju
mogu biti namijenjene i uređenju objekata prometnica (odvodnja oborinskih
otpadnih voda, usjeci, nasipi, potporni zidovi).
Kolno-pješački pristupi (KP)
(15) Kolno-pješački pristupi (KP1, KP2)
namijenjeni su kolnom i pješačkom pristupu do pojedinih građevnih čestica.
Obzirom na planiranu veličinu i namjenu čestica, dužinu, kao i očekivani
promet, planira se sa blažim tehničkim uvjetima u odnosu na pristupne ceste.
Kolno-pješački pristupi su i u funkciji protupožarnih pristupa.
JAVNE I OSTALE ZELENE POVRŠINE
Parkovne površine (Z1)
(16) Parkovne površine su javne zelene
površine. Namijenjene su hortikulturnom uređuju površina uz crkvu Sv. Josipa. U
sklopu parkovnih površina mogu se uređivati pješačke površine, dječje
igralište, postavljati parkovna oprema i infrastrukturni objekti i vodovi
(upojni bunari oborinske kanalizacije, vodovi oborinske i sanitarne
kanalizacije i sl).
Zaštitne zelene površine (Z)
(17) Zaštitne zelene površine namijenjene su
oblikovanju i uređenju rubnih površina uz prometne tokove. Zaštitne zelene
površine u načelu se uređuju kultiviranjem postojećeg zelenila.
(18) Zaštitne zelene površine mogu se
koristiti kao javne zelene površine i urediti prema kriterijima - odredbama za
parkovne površine te se u skladu s člankom 68. ovih odredbi, u sklopu njih mogu
organizirati i prateći sadržaji na otvorenom za predškolsku dječju ustanovu i
osnovnu školu.
2 DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
2.1 UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE
Članak
3.
(1) Rekonstrukcija postojeće građevine škole
se dozvoljava na površini postojeće građevne čestice i u postojećim gabaritima.
(2) Planira se mogućnost etapne gradnje i
rekonstrukcije građevina javne i društvene namjene, uz uvjet da se u svakoj
fazi zadovolje minimalni uvjeti propisani važećim standardima.
(3) Nakon izgradnje građevine dječjeg vrtića,
postojeći prostori dječjeg vrtića u građevini škole se prenamjenjuju u prostore
škole.
2.1.1 Veličina i oblik građevnih čestica
Članak
4.
(1) Oblik i veličina građevnih čestica
određeni su u kartografskom prikazu br. 4 »Uvjeti gradnje«.
(2) Oblikom i veličinom građevne čestice
osigurava se organiziranje potrebnih sadržaja pojedine namjene: građevine,
funkcionalnih vanjskih površina, prometnih površina i parkirališta, kolnog i
pješačkog pristupa, protupožarni pristup, građevine individualne komunalne
infrastrukture, zelene površine, ograđivanje i drugo.
(3) Dozvoljava se usklađenje planiranog
oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine
nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.
2.1.2 Namjena građevina
Članak
5.
(1) Namjena građevine dječjeg vrtića određuje
se u skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.
(2) Kapacitet dječjeg vrtića određuje se sa
7-9 skupina, odnosno 120 -140 djece.
(3) Uz prostore za smještaj i boravak djece,
u sklopu građevine se, prema potrebi, organiziraju odgovarajući zajednički i
pomoćni prostori: dvorana i spremište rekvizita, prostori za odgojno-obrazovne
djelatnike, kuhinja, servis za obradu rublja, energetsko-tehnički blok i sl.
(4) Pojedini pomoćni prostori mogu imati i
veći kapacitet u odnosu na kapacitet vrtića, obzirom na mrežu područnih vrtića
ili zajedničke funkcije s osnovnom školom.
Članak
6.
(1) Namjena građevine osnovne škole određuje
se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja.
(2) Uz učionice i kabinete razredne i
predmetne nastave, u sklopu građevine se organiziraju odgovarajući društveni
prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole, gospodarski
prostori i ostali prostori.
2.1.3 Veličina i površina građevina
Članak
7.
(1) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (kig) građevne čestice je:
- za dječji vrtić 0,25
- za osnovnu školu 0,30
(2) Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) građevne čestice je:
- za dječji vrtić 0,50/odnosno 0,75 ako se
gradi tavan
- za osnovnu školu 0,60/ odnosno 0,75 ako se
gradi tavan
Članak
8.
(1) Najveći dopušteni broj etaža (E) za
dječji vrtić i dogradnju osnovne škole je 2 nadzemne etaže + tavan.
(2) Najveća dopuštena ukupna visina građevine
je 11,0 m. Visina dogradnje osnovne škole mjeri se od kote postojećeg ulaza u
školu (343 m.n.m.).
(3) Postojeća građevina osnovne škole
zadržava postojeću veličinu i površinu, odnosno broj etaža S+P+M i ukupnu
visinu cca 16 m.
2.1.4 Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
9.
(1) Na građevnoj čestici može biti smještena
jedna građevina osnovne namjene. Cjelokupni tlocrt osnovne građevine mora biti
smješten unutar granice gradivog dijela čestice.
(2) Osnovnom građevinom smatra se i više
građevina na istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki
povezanih u jednu cjelinu.
(3) Građevni pravac, regulacijski pravac i
udaljenosti osnovne građevine od ostalih granica građevnih čestica, određeni su
u kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti gradnje«.
(4) Građevni pravac udaljen je od
regulacijskog pravca najmanje 8 m.
(5) Građevni pravac nije obvezan i može se
odrediti i na većoj udaljenosti od regulacijskog pravca.
(6) Granica gradivog dijela čestice prema
susjednim česticama udaljena je najmanje 5 m. Izuzetno se za postojeću
građevinu osnovne škole zadržavaju manje - postojeće udaljenosti od granica
građevne čestice.
Članak
10.
(1) Izvan gradivog dijela građevne čestice za
osnovnu građevinu mogu se graditi:
- dječja i sportska igrališta,
- potporni zidovi, prometne kolne i pješačke
površine, parkirališta, infrastrukturni vodovi i sl.,
- na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice
građevne čestice - infrastrukturne građevine (plinska stanica, uređaji odvodnje
otpadnih voda, trafostanice i sl.),
- nadstrešnica nad ulazom u osnovnu građevinu
dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca;
(2) Izvan gradivog dijela građevne čestice
dopušteno je uređenje:
- parkirališta s nadstrešnicom najveće
dozvoljene visine 2,6 m,
- vanjske terase, najveće dozvoljene visine
1,0 m mjereno od konačno uređenog terena,
- solarnog kolektora i slične građevine
najveće dozvoljene visine 2,6 m,
- instalacija, uređaja i objekata komunalne
infrastrukture.
2.1.5 Oblikovanje građevina
Članak
11.
(1) Građevine javne i društvene namjene se
oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih građevina, uz visoku kakvoću
izvedbe. Pri tome pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene treba
uvažavati osobitosti mikrolokacije.
(2) Pročelja građevina treba u pravilu
izvoditi glatkom žbukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni materijali ne
isključuju. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine,
a glavne ulaze u zgradu treba naglasiti.
(3) Postojeću zgradu osnovne škole i
planirane dogradnje potrebno je oblikovno uskladiti.
(4) Krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova se ne
određuje.
(5) Na krovište je dopušteno ugraditi kupole
za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.
2.1.6 Uređenje građevnih čestica
Članak
12.
(1) Građevne čestice mogu se ograđivati
ogradom od kamena visine do 1,2 m, zelenila i metala visine do 1,5 m.
(2) Izuzetno, ograda građevne čestice dječjeg
vrtića prema planiranoj cesti OC1, koja je ujedno u funkciji zaštite od buke,
može se izvoditi od drvenih i providnih elemenata visine do 2 m.
(3) Zaštitne ograde sportskih igrališta u
sklopu građevne čestice mogu se postavljati rubom igrališta, visine do 2,5 m.
(4) Ograda se u načelu postavlja rubom
građevne čestice. Izuzetno se ne ograđuju dijelovi parkirališta uz regulacijski
pravac i javni pristupi građevinama.
(5) Potporni zidovi u sklopu građevne čestice
izvode se maksimalnih visina do 5,0 m. Potporni zidovi prema susjednoj
građevnoj čestici ili javnoj prometnoj ili zelenoj površini mogu biti najveće
visine 3,0 m. Veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina građevne čestice ili terasama minimalne
širine jednake visini potpornog zida.
(6) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u uređene
zelene površine. Najmanje 30% površine građevne čestice treba biti uređena
zelena površina.
(7) Pješačke i zelene površine, dječja i
sportska igrališta u sklopu građevnih čestica potrebno je posebno kvalitetno
oblikovati i urediti, obzirom na značaj planiranih sadržaja.
(8) Postojeći pješački pristup uz
sjeverozapadno pročelje postojeće školske zgrade, između lokalne ceste i školskog
dvorišta, potrebno je zadržati.
(9) Parkiranje se rješava u sklopu građevnih
čestica i planiranih javnih parkirališta u sklopu zone u skladu s odredbama iz
točke 3.1.2. Parkirališta.
2.1.7 Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
13.
(1) Građevna čestica mora imati izravni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 »Uvjeti
gradnje«, načelno su određeni i mogu se odrediti na drugoj poziciji
regulacijskog pravca. Jedna građevna čestica može imati više kolnih
priključaka.
(3) Građevna čestica mora imati priključak na
vodoopskrbu, javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda i električnu energiju.
(4) Priključci na vodovodnu, električnu i
telekomunikacijsku mrežu načelno se organiziraju uz ulaz na građevnu česticu
(ili na drugoj točki regulacijskog pravca), a priključci na kanalsku mrežu
sanitarne kanalizacije u skladu s mogućnošću gravitacijskog priključenja.
2.2 UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
14.
Stambene građevine grade se na građevnim
česticama oznake S-1 do S-8.
2.2.1 Veličina i oblik građevnih čestica
Članak
15.
(1) Oblik i veličina građevnih čestica
određeni su u kartografskom prikazu br. 4 »Uvjeti gradnje«.
(2) Dozvoljava se usklađenje planiranog
oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine
nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.
2.2.2 Namjena građevina
Članak
16.
(1) Građevine mogu imati najviše 3 samostalne
uporabne cjeline - stana.
(2) Način gradnje novih stambenih građevina
je slobodnostojeći.
(3) Građevine su namijenjene stanovanju, i
svim pratećim sadržajima stanovanja (garaže drvarnice, spremišta, sjenice i
sl.)
2.2.3 Veličina i površina građevina
Članak
17.
(1) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (kig) građevne čestice je 0,25.
(2) Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) građevne čestice je 0,5.
(3) Najveća izgrađena površina svih građevina
na građevnoj čestici je 300 m2.
(4) Najveća građevinska bruto površina svih
građevina na građevnoj čestici je 600 m2.
(5) Najveći dopušteni broj etaža osnovne
građevine je S+P+M (suteren + prizemlje + potkrovlje/stambeno)
(6) Najveća dopuštena visina građevine je 7,5
m, a ukupna visina 10 m.
2.2.4 Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
18.
(1) Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena
jedna građevina osnovne namjene i jedna pomoćna građevina. Cjelokupni tlocrt
osnovne građevine mora biti smješten unutar granice gradivog dijela čestice.
(2) Građevni pravac, regulacijski pravac i
udaljenosti osnovne građevine od ostalih granica građevnih čestica, određeni su
u kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti gradnje«.
(3) Građevni pravac mora biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje 6 m.
(4) Granica gradivog dijela čestice prema
susjednim česticama udaljena je najmanje 4 m.
(5) Način gradnje novih stambenih građevina
je slobodnostojeći.
2.2.5 Uvjeti za izgradnju pomoćnih i
jednostavnih građevina
Članak
19.
(1) Uz osnovnu građevinu, na građevnoj
čestici mogu se graditi i ostale građevine: pomoćna građevina (garaža,
spremište, drvarnica, vrtna sjenica i sl.) i uređaji individualne komunalne
infrastrukture (vodonepropusne sabirne jame, plinski rezervoari i sl).
(2) Pomoćne građevine kao izdvojene građevine
mogu imati ukupnu izgrađenu površinu do 30% izgrađene površine osnovne
građevine.
(3) Pomoćne građevine uračunavaju se u
izgrađenu i građevinsku bruto površinu.
(4) Najveći dozvoljeni broj etaža za pomoćne
građevine je: 1 nadzemna etaža + tavan.
(5) Najveća dozvoljena visina pomoćne
građevine je 3 metra, a ukupna visina 4,5 m.
(6) Pomoćne građevine moraju biti udaljene
najmanje 3 m od ruba građevne čestice.
2.2.6 Oblikovanje građevina
Članak
20.
(1) Građevine se oblikovno usklađuju s
elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno-morfoloških
parametara stambenih dijelova naselja. Osnovne i pomoćne građevine se oblikuju
primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.
(2) Krovovi kosi, nagiba do 25o. Pokrov može biti kupa kanalica, mediteran crijep ili
sličan pokrov. Na krov je dopušteno ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje
i kolektore sunčeve energije. Krovni prozori trebaju se izvesti u razini krovne
plohe.
(3) Pročelja se mogu izvesti žbukom u
svijetlim pastelnim tonovima, kamenom ili kombinacijom ovih materijala. Otvori
na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine. Ograde na
građevinama (balkoni, loggie, vanjska stubišta, terase) kvalitetno oblikovati i
izvesti kao pune kamene, betonske, kao korita za cvijeće ili transparentne
metalne.
2.2.7 Uređenje građevnih čestica
Članak
21.
(1) Građevne čestice mogu se ograđivati
ogradom od kamena visine do 1,2 m, zelenila i metala visine do 1,5 m.
(2) Dio građevne čestice prema javnoj
prometnoj površini mora biti hortikulturno uređen. Najmanja površina uređene
zelene površine u sklopu građevne čestice je 30% površine građevne čestice.
(3) Postojeće vrijedno raslinje na građevnim
česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje zelenih
površina na građevnoj čestici, u skladu s karakteristikama krajobraza.
(4) Ograde se izgrađuju od kamena visine do
1,2 m, zelenila (živice) ili metala visine do 1,5 m.
(5) Visina podzida može iznositi do 1,5 m, a
izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m.
(6) Potrebni broj parkirnih i/ili garažnih
mjesta osigurava se u sklopu građevne čestice u skladu s odredbama iz točke
3.1.2. Parkirališta.
2.2.8 Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
22.
(1) Građevna čestica mora imati izravni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Posredni pristup jedne do najviše dvije
građevne čestice stambene namjene na javnu prometnu površinu osigurava se
pristupnim putom (kolno-pješačkim) najmanje širine 3 m.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektriku, vodovod i javni sustav odvodnje otpadnih voda. Do izgradnje javnog
sustava odvodnje, sanitarne otpadne vode se prikupljaju u vodonepropusne
sabirne jame.
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
KOMUNALNOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM, TE ELEKTRONIČKOM KOMUNIKACIJSKOM MREŽOM
Članak
23.
U projektiranju i realizaciji instalacija,
objekata, uređaja i priključaka komunalne, prometne i telekomunikacijske
infrastrukture, dozvoljavaju se manje korekcije ukoliko ne narušavaju uvjete
korištenja građevnih čestica.
Članak
24.
Projekti gradnje novih ulica moraju
sadržavati prikaz postojećih podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih
infrastruktura i mjere njihove zaštite.
3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak
25.
(1) Prometnu mrežu u zoni u situacijskim i
visinskim elementima trase, poprečnim profilima i ostalim tehničkim elementima,
potrebno je izraditi u skladu s rješenjem određenim u kartografskim prikazima
br. 2.1.a., 2.1.b. i 2.1.c. »Prometna mreža«. Pri tome su dozvoljena odstupanja
kojima se ne remeti osnovna koncepcija plana, odnosno uvjeti priključenja
pojedinih građevnih čestica.
(2) Građevne čestice javnih prometnih
površina određene su u kartografskom prikazu broj 2.1.a.
(3) Glavna mjesna ulica GMU1 dio je javne -
lokalne ceste, a rekonstruira se u skladu s izrađenim glavnim projektom za
cijelu cestu (»Sanacija kolnika na dijelu LC 58015 - lokalitet Brešca«, AG
PROJEKT d.o.o).
3.1.1 Ostale - pristupne ceste
Članak
26.
(1) Na građevnim česticama oznake OC1 i OC2
planira se gradnja i rekonstrukcija ostalih - pristupnih cesta.
(2) U sklopu građevnih čestica cesta dopušta
se uređenje kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih
parkirališta i uređenih zelenih površina. Detaljni odnosi između tih površina
mogu se izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju, ukoliko ne narušavaju
planiranu organizaciju prostora i druge odredbe Plana.
Članak
27.
(1) Za gradnju ceste OC1 određuje se najmanja
širina kolnika 2 x 3,00 m.
(2) Za gradnju ceste OC2 određuje se najmanja
širina kolnika 2 x 2,75 m.
Članak
28.
(1) Cesta OC1 položena je kružnim zavojima
minimalnog radijusa R=45.0 m i pravcima bez prijelaznih krivina. Cesta je bez
proširenja u zavojima, obzirom na planiranu širinu kolnika i određenu namjenu -
očekivani promet. Najveći dopušteni uzdužni nagib je do 7%, a poprečni pad
kolnika može iznositi do 4%.
(2) Na spoju ceste OC1 i lokalne ceste - GMU1
predviđena je izvedba »T« priključka (tip I).
Članak
29.
(1) Pješački nogostupi uz ceste uređuju se
jednostrano i dijelom dvostrano, najmanje širine 1,6 m.
(2) Uz kolnik ceste gdje nije planiran
pješački nogostup, predviđena je izvedba berme širine minimalno 1.0 m s tipskim
cestovnim rubnjakom.
(3) Na mjestima određenim za priključak
građevne čestice i parkirnih mjesta - parkirališta, predviđa se polaganje
polegnutog rubnjaka.
Članak
30.
Oborinske vode s površina prometnica treba
sustavom slivnika i kolektora prikupiti i provesti mrežom oborinske odvodnje do
separatora masti i ulja te upustiti u tlo putem upojnih građevina.
Članak
31.
Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.
Članak
32.
Prometne površine trebaju biti izvedene u
skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
3.1.2 Parkirališta i stajalište školskog
autobusa
Članak
33.
Javna parkirališta (P) predviđena su u sklopu
građevnih čestica ceste GMU1 - kapaciteta 7 PM i ceste OC1 - kapaciteta 13 PM.
Članak
34.
(1) U sklopu građevne čestice D3-1 (dječji
vrtić) određuju se površine parkirališta uz regulacijski pravac prema cesti OC2
i u sklopu gospodarskog dvorišta, ukupnog kapaciteta 22 parkirnih mjesta.
(2) U sklopu građevne čestice D4-1 (osnovna
škola) određuju se površine parkirališta uz regulacijski pravac prema cesti OC2
i u sklopu internog parkirališta, ukupnog kapaciteta 21 parkirno mjesto.
(3) Površine parkirališta uz regulacijski
pravac imaju režim javnog korištenja.
(4) U sklopu građevne čestice osnovne škole
osigurava se i parkiralište - stajalište školskog autobusa.
Članak
35.
Na javnim parkiralištima i na parkiralištima
u sklopu građevnih čestica uz ostalu-pristupnu cestu OC2, treba osigurati
najmanje po 1 parkirališno mjesto za vozila osoba s teškoćama u kretanju,
minimalnih dimenzija 3,0 x 5,0 m i vidljivo označeno.
Članak
36.
Stambene građevine moraju osigurati potrebni
broj parkirnih mjesta u sklopu građevnih čestica, i to:
- 1 PM po građevnoj čestici, i dodatno
- 1 PM po stambenoj jedinici do 80 m2 neto površine
- 2 PM po stambenoj jedinici preko 80 m2 neto površine
3.1.3 Kolno-pješačke i pješačke površine
Članak
37.
(1) Kolno pješački pristupi (građevne čestice
KP1, KP2) obuhvaćaju postojeće i planirane pristupe manjih širina do pojedinih
građevina ili grupe građevina.
(2) Za gradnju kolno-pješačkog pristupa
određuje se najmanja širina 3 m.
Članak
38.
(1) Pješački promet organizira se najvećim
dijelom pješačkim nogostupima uz postojeće i planirane ceste, a dijelom i
izdvojenim kolno pješačkim putovima.
(2) Druge pješačke površine, proširenja i
trgovi uređuju se u sklopu pojedinih građevnih čestica javne i društvene namjene.
(3) Pješački putovi i staze mogu se uređivati
i u sklopu javnih zelenih površina i površina zaštitnog zelenila.
Članak
39.
Pješačke površine potrebno je urediti
primjenom primjerenih elemenata opločenja: betonom, asfaltom, kamenom pločom,
betonskim elementom, granitnom kockom i slično, opremiti urbanom i likovnom
opremom i hortikulturno urediti.
3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
40.
(1) Gradnju, rekonstrukciju i opremanje
prostora telekomunikacijskom mrežom treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima
navedenim u tekstualnom dijelu plana i s kartografskim prikazom 2.2. »Javne
telekomunikacije«.
(2) Unutar obuhvata plana, u sklopu
postojećih i planiranih prometnica (nogostupi) ili infrastrukturnih koridora,
izgraditi novu kabelsku kanalizaciju odnosno nadograditi postojeću DTK,
kapaciteta 2/3 kom polietilenskih ili fleksibilnih PEHD / FD cijevi 1 = 50 mm,
sa standardiziranim montažnim zdencima koji se koriste u telekomunikacijskoj
infrastrukturi RH, oznake D0, D1, D2, D3 i D4, a istu je potrebno vezati na
najpovoljnijim točkama na postojeću EKI.
Članak
41.
Za izgradnju kabelske kanalizacije na pojedinim
planiranim pravcima treba osigurati koridor širine 40 - 45 cm. Dimenzije rova
su u prosjeku 0,4 x 0,8 m, osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0
m.
Članak
42.
(1) Investitor pojedine građevine mora
izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu
primjerenu namjeni te zgrade i postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i
pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu, u skladu s glavnim i izvedbenim
projektom. Od glavne DTK trase, odnosno od najbližeg privodnog zdenca ili TK
ormarića, a sukladno koncepciji raspleta TK kabela, svaku građevinu potrebno je
vezati sa 1 kom priključnih - privodnih fleksibilnih FD cijevi 1 40 ili 1 50 mm
(priključak na EKI). Za velike korisnike predvidjeti 2 kom FD cijevi. Točna trasa
privodne kabelske kanalizacije i povezivanje na priključne točke odrediti će se
prilikom izrade projektne dokumentacije same građevine odnosno ishođenja
lokacijske i građevne dozvole u glavnim i izvedbenim projektima, koje je
potrebno dostaviti Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije
(HAKOM) na suglasnost.
(2) Korisnički priključni (izvodni) TK
ormarić smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske
kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta, u pravilu na ulazu građevine, na
pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja. Ormarić vezati na temeljni
uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.
(3) Točna pozicija priključka odrediti će se
u postupku izrade glavnih projekata građevina.
Članak
43.
(1) U zoni elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi
građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
(2) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih
elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, ne
smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske
vodove.
(3) Elektronička komunikacijska
infrastruktura i povezana oprema mora se planirati na način da ne ograničuje
razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti
zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.
(4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti
elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u svrhu izvođenja
radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je o
vlastitom trošku osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme.
Članak
44.
Planirana trasa EKI infrastrukture
pretpostavlja realiziranu prometnicu - javnu površinu. Ukoliko u trenutku
potrebe za izgradnjom dijela EKI infrastrukture planirane građevine ne budu
izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi
alternativne trase kao privremeno ili kao trajno rješenje, ukoliko ova promjena
ne remeti koncepciju plana.
Članak
45.
Pri projektiranju i izvođenju elektroničke
komunikacijske infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i
propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te
pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
3.3 UVJETI GRADNJE I OPREMANJA KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH POVRŠINA
Članak
46.
(1) Horizontalni i vertikalni razmaci i
križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
(2) Trase mreža treba gdje god je moguće
voditi javnim površinama.
(3) Izuzetno se na građevnoj čestici D4-1
(osnovna škola) određuje infrastrukturni koridor trasom interne prometnice,
širine 4,5 m.
3.3.1 Vodoopskrba
Članak
47.
Gradnju vodoopskrbnih cjevovoda i ostalih
elemenata sustava opskrbe vodom treba izvesti u skladu s kartografskim prikazom
br. 2.4. »Vodoopskrba i odvodnja«.
Članak
48.
Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Plana
osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, priključkom na opskrbnu mrežu
iz V. »Zdemer« (1000 m3 v501)
preko R.S. »Brešca« (v325, 4,2 bara).
Članak
49.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne
opskrbne mreže vode se prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim
instalacijama. Cijevi su profila DN 80 i DN 100 mm, prema očekivanim najvećim
pritiscima.
(2) Cijevi se polažu u rov s pješčanom
oblogom. Nadsloj nad cijevima je najmanje 110 cm.
Članak
50.
Vodovodna mreža je opremljena protupožarnim
nadzemnim hidrantima 1 80 mm i zračnim ventilom 1 50 mm.
Članak
51.
Priključci planiranih građevina s vodomjerom
za obračunavanje utroška vode izvode se na javnoj površini ili površini s
javnim pristupom. Točna lokacija priključka odredit će se prilikom izrade
projektne dokumentacije samih građevina.
3.3.2 Odvodnja otpadnih voda
Članak
52.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje
vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu i drugih pravnih propisa, te usvojenom koncepcijom rješavanja
odvodnje otpadnih voda na prostoru Općine Matulji. Predviđen je razdjelni
sustav odvodnje, što znači da će se odvojeno prikupljati, odvoditi i tretirati
sanitarne otpadne vode od oborinskih voda.
Članak
53.
(1) Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda
sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se priključkom na planirani javni sustav
sanitarne kanalizacije naselja Brešca, odnosno u prvoj etapi gradnjom
privremenog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s biološkim ili drugim
odgovarajućim stupnjem pročišćavanja prije upuštanja u tlo.
(2) Privremeni uređaj prihvaća sve sanitarne
otpadne vode potrošača unutar obuhvata plana.
(3) Uređaj je predviđen na zasebnoj čestici u
obuhvatu plana kao ukopani objekt, a za njegovo ispravno funkcioniranje je
odgovoran davalac usluge.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje,
sanitarne otpadne vode iz stambenih građevina se prikupljaju u vodonepropusne
sabirne jame.
Članak
54.
(1) Vode s prometnih površina (ceste i
parkirališta) će se upuštati u tlo s prethodnom separacijom masti i ulja.
(2) Iznimno će se oborinske vode s
parkirališta koje ima do 15 parkirnih mjesta, slobodno irigirati u tlo i
upuštati u okolni teren disperzno ili putem upojnog bunara.
Članak
55.
(1) Čiste oborinske vode s krovnih i sličnih
površina se prikupljaju i upuštaju u podzemlje upojnim građevinama u sklopu
pojedine građevne čestice.
(2) Rješenjem odvodnje oborinskih otpadnih
voda u sklopu građevne čestice treba spriječiti prelijevanje na javne površine
ili susjedne građevne čestice.
Članak
56.
(1) Obje mreže grade se u trupu ceste ili
kolno-pješačkim putovima visinski ispod vodovoda, na međusobnom razmaku
minimalno 60 cm.
(2) Oborinska mreža kanala je opremljena
vodolovkama s taložnim dijelom i željeznom rešetkom uz rub kolnika za prihvat i
odvod u cestovni kanal. Međusobna udaljenost vodolovki je 10-15 m.
(3) Upojni bunari se u principu izvode uz
uređaje a dimenzioniraju na temelju stvarne upojnosti tla na predviđenoj
lokaciji.
Članak
57.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o
vodama kao i održavati uređaje za pročišćavanje posredstvom isporučitelja vodne
usluge javne odvodnje.
3.3.3 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
58.
Srednjenaponska mreža, niskonaponska mreža,
javna rasvjeta i ostali elementi sustava elektroopskrbe trebaju se izvesti u
skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu Plana i
kartografskim prikazom br. 2.3. »Komunalna infrastrukturna mreža
-Elektroopskrba«.
Članak
59.
Procjenom budućeg konzuma na osnovu
predviđenih sadržaja i očekivanog vršnog opterećenja, potrebno je unutar
obuhvata plana izgraditi jednu novu trafostanicu kabelskog tipa 20/0,4 kV.
Članak
60.
(1) Trafostanica će se izgraditi kao
slobodno-stojeća građevina.
(2) Trafostanica mora imati osiguran stalni
pristup za vozila nosivosti do 5 t.
(3) Za planiranu trafostanicu određuje se
građevna čestica površine 30 m2
(5 x 6 m). Građevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 2
m, a od ostalih granica građevne čestice najmanje 1 m. Maksimalna izgrađena
površina trafostanice je cca 9 m2.
(4) U slučaju da pojedini kupci električne
energije zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane
trafostanice 20/0,4 kV ili žele imati vlastitu trafostanicu s mjerenjem na
srednjem naponu, trebaju osigurati lokaciju trafostanice 20/0,4 kV unutar svoje
građevinske čestice. Trafostanicu je moguće graditi kao samostojeću ili kao
ugradbenu u sklopu građevine kupca.
Članak
61.
Napajanje trafostanice izvesti podzemnim 20
kV kabelima, s podzemnog kabela trasa Brešca 1- Permani 1.
Članak
62.
(1) Napajanje potrošača na 0,4 kV naponskom
nivou izvesti iz postojeće i planirane trafostanice 20/04 kV.
(2) Niskonaponska mreža izvodi se podzemnim
kabelima.
(3) Razvodni ormari (niše) postavljaju se uz
vanjski rub nogostupa, ugrađeni u ogradni zid ili kao samostojeći.
Članak
63.
(1) Napajanje javne rasvjete izvesti iz
postojeće i planirane trafostanice 20/04 kV. Mjesto priključka je NN razdjelnik
u trafostanici, a razdjelni ormar s mjernom garniturom i upravljačkim
elementima predvidjeti izvan trafostanice, u neposrednoj blizini.
(2) Rasvjetu prometnica i pješačkih površina
izvesti tako da se svjetiljke postave na betonske ili zasebne, pocinčane
željezne stupove. Tip svjetiljki i visina stupova određuje se projektom javne
rasvjete. Kao svjetlosni izvor predvidjeti visokotlačni natrij NaVT. Javna
rasvjeta izvodi se kao cijelonoćna i polunoćna. Regulaciju predvidjeti
pojedinačnim regulatorima ugrađenim u svjetiljku ili u upravljačkim ormarima.
(3) Mreža javne rasvjete izvodi se kabelima,
tipiziranih presjeka, položenih podzemno.
Članak
64.
(1) Dopušteno je odstupanje od načelno
određenih trasa podzemnih kabela, ako to odstupanje ne remeti provedbu plana,
uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.
(2) Trase elektroenergetskih kabela
visokonaponske mreže, mreže niskog napona i javne rasvjete potrebno je
međusobno uskladiti, tako da se što je više moguće polažu u zajedničke kabelske
kanale.
(3) U zajedničkom kabelskom kanalu treba
zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti.
(4) Kod prijelaza ispod prometnica kabeli se
polažu u željezne ili plastične cijevi promjera 160 mm, a na dubini od 120 cm.
(5) Kabeli se u cijeloj dužini ukapaju u
kabelske kanale dubine 80 cm, a oko kabela je potrebno nasuti sloj finog
pijeska. Iznad kabela se postavlja, u dva nivoa, traka za upozorenje. U isti
kanal se polaže i pocinčana traka presjeka 30x4 mm2, na koju se spajaju svi metalni dijelovi
distributivne mreže.
3.3.4 Toplovod i alternativni izvori energije
Članak
65.
(1) Ukoliko se u realizaciji građevina javne
i društvene namjene gradi jedinstveni sustav za grijanje i pripremu tople vode
potrebno je mrežu toplovoda izvesti podzemno, od toplinske stanice do pojedine
građevine.
(2) Na području obuhvata plana predviđa se
racionalno korištenje energije s mogućnošću korištena dopunskih izvora
(prirodno obnovljivi izvori; prvenstveno sunce i vjetar) za što se planira
mogućnost ugradnje i postavljanja potrebnih uređaja adekvatnog i primjerenog
kapaciteta i veličine (solarnih kolektora, vjetrenjača i sl.).
4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH I OSTALIH
ZELENIH POVRŠINA
Članak
66.
(1) Zelene površine određene su u
kartografskom prikazu br. 1. »Detaljna namjena površina« kao javne, parkovne
površine (Z1) i zaštitne zelene površine (Z).
(2) Javne zelene površine organiziraju se i u
sklopu građevnih čestica javnih prometnih površina.
(3) U sklopu javnih zelenih površina mogu se
uređivati infrastrukturni vodovi i manji infrastrukturni objekti.
Članak
67.
(1) Javne zelene površine, parkovne površine
Z1-1, Z-2, Z1-3 i Z1-4 određene su u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina«.
(2) Na parkovnim površinama dozvoljeno je
hortikulturno uređenje, gradnja pješačkih staza i površina,dječjih igrališta,
postava parkovne opreme te ogradnih i potpornih zidova.
(3) Postojeće visoko zelenilo potrebno je u
cijelosti sačuvati i dopuniti autohtonim i parkovnim biljnim vrstama.
Članak
68.
(1) Zaštitne zelene površine određene su u
sklopu obuhvata plana na rubnim površinama i uz prometnice. Zaštitne zelene
površine zadržavaju postojeći oblik korištenja.
(2) Zaštitne zelene površine Z-1, Z-2 i Z-3,
određene u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina«, čuvaju se u postojećem stanju i kultiviraju prorijedom, sanacijom i
dopunom novom sadnjom autohtonih vrsta. Pri uređenju je potrebno slijediti
postojeću konfiguraciju terena a uz rubove građevnih čestica se dozvoljava
usklađivanje s oblikovnim i visinskim elementima, uz obvezno ozelenjivanje.
(3) Zaštitne zelene površine mogu se urediti
kao javne zelene površine prema kriterijima - odredbama za parkovne površine.
(4) U sklopu zaštitne zelene površine Z-1
moguće je znatnije preoblikovanje terena i organiziranje pratećih sadržaja na
otvorenom za predškolsku dječju ustanovu i osnovnu školu kao što su; staze,
dječje igralište, poligon za vožnju, prostor za nastavu na otvorenom i sl.
5 UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI
OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
69.
(1) Na području obuhvata plana kao posebno
vrijedna cjelina i građevina određuje se crkva Sv. Josipa s pripadajućom
građevnom česticom i okolnim prostorom.
(2) Uređenje okoliša uvjetovano je
zadržavanjem postojećih vrijednosti u sklopu građevne čestice, odnosno
uređenjem parkovnih površina na kontaktnim prostorima.
6 UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak
70.
Uvjeti i način gradnje određeni su u
odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 4. Uvjeti gradnje.
Članak
71.
(1) Graditi se može samo na uređenom
građevinskom zemljištu (II. kategorija uređenosti). Građevna čestica mora imati
osiguran neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu -
cestu, propisani broj parkirnih/garažnih mjesta, priključak na zatvoreni sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav vodoopskrbe i
priključak na elektroenergetski sustav.
(2) Akt kojim se odobrava građenje građevina
se ne može izdati ako nije izgrađena cesta na koju je osiguran priključak
građevne čestice na javnu prometnu površinu i pripadajuća mreža komunalne
infrastrukture. Iznimno se dozvola može izdati ako je prethodno izdana građevna
dozvola za cestu, te ako je trasa ceste iskolčena na terenu.
Članak
72.
Pri projektiranju i izgradnji cesta
dozvoljeno je potporne zidove izvoditi izvan građevne čestice ceste i to u
sklopu uređenja javnih zelenih površina, zaštitnih zelenih površina i površina
pojedine građevne čestice, kada to ne remeti provedbu ovoga Plana.
Članak
73.
Kod gradnje i rekonstrukcije građevina javne
namjene i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama
Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
74.
U obuhvatu plana nema zaštićenih i za zaštitu
predloženih dijelova prirode i ostalih prirodnih vrijednosti.
Članak
75.
Kod svih infrastrukturnih radova (podzemnih
vodova vodovoda, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija), potrebno je
ishoditi posebne konzervatorske uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak
76.
(1) Na prostoru u obuhvatu plana se kao
kulturno dobro štiti sakralna građevina Crkva Sv. Josipa.
(2) Građevina je evidentirana kao kulturno
dobro.
(3) Za sve građevinske intervencije na ovoj
građevini potrebno je ishoditi posebne konzervatorske uvjete nadležnog
Konzervatorskog odjela.
Članak
77.
Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini
se štite uklapanjem cjelina prirodnog i kultiviranog krajobraza u površine
zaštitnog zelenila.
Članak
78.
Zaštita ambijentalnih vrijednosti šireg
prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih
akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana u skladu s postavljenim
smjernicama i odredbama.
8 MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
79.
Provedba plana, gradnja i uređenje površina
vršit će se sukladno ovim Odredbama, kartografskom dijelu Plana i zakonskim
odredbama.
Članak
80.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
81.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
9 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
82.
(1) Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke,
Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima
donesenim temeljem Zakona.
(2) Općina Matulji Programom zaštite okoliša
utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene
na unapređenje stanja okoliša.
(3) Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, zaštitu od prekomjerne buke,
od elektromagnetskog polja, postupanje s otpadom i mjere posebne zaštite
uključujući zaštitu od požara i zaštitu od potresa.
Članak
83.
(1) Zahvati koji su dopušteni ne smiju
ispuštati u okoliš onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija
utvrđenih posebnim propisima.
(2) Zahvati koji pojedinačno mogu imati
značajnije emisije u okoliš, moraju koristiti isključivo najbolju raspoloživu
tehniku (BAT).
9.1 Zaštita tla
Članak
84.
(1) Osnovne mjere zaštite tla osiguravaju se
građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem
stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih građevina.
(2) Teren je u cijelosti povoljan za
građenje, ima dobru stabilnost u prirodnim uvjetima i kod zasijecanja,
relativno dobru nosivost i malu deformabilnost, upojnost terena je općenito
velika, a koeficijent otjecanja općenito mali.
Članak
85.
Zaštitu tla s potencijalnom erozijom
provoditi uređenjem i njegom zelenih površina i uređenjem sustava odvodnje.
Članak
86.
(1) Unutar obuhvata plana nije dozvoljen unos
štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
(2) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
9.2 Zaštita zraka
Članak
87.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) Zahvatima na području Plana ne smije se
narušiti postojeća (I.) kategorija kakvoće zraka, odnosno prouzročiti
prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti određenih Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.
(3) Stacionarni izvori onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora.
(4) Poticati korištenje čistih energenata:
ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
9.3 Zaštita voda
Članak
88.
(1) Zaštita voda se provodi sukladno Zakonu o
vodama, te u skladu s propisima, odlukama i drugim dokumentima iz područja
vodnoga gospodarstva.
(2) Unutar obuhvata plana nema površinskih
vodotoka.
(3) Ovim planom obuhvaćen prostor nalazi se
izvan zone sanitarne zaštite, prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u
slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (»Službene
novine PGŽ« 35/2012).
Članak
89.
(1) Zaštita podzemnih voda provodi se
primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarnih i oborinskih voda, u skladu s
člancima 51. - 56. ovih Odredbi za provođenje.
(2) Svi korisnici prostora dužni su
priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, brinuti se o zaštiti i
održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar svoje
čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
(3) Otpadne vode iz kuhinja javne ishrane
(dječji vrtić, škola) moraju se na odgovarajući način pročistiti putem
odjeljivača masti i ulja prije upuštanja u sustav javne odvodnje.
(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o
vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti
priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.
9.4 Zaštita od prekomjerne buke
Članak
90.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
(2) Zahvatima na području Plana ne smiju se
prekoračiti najviše dopuštene razine buke.
(3) Za područje obuhvata plana određuje se
najviša dopuštena razine buke prema propisanim vrijednostima za stanovanje i
boravak, i ne smije prelaziti 55 dB(A) za dan i 40 dB(A) za noć.
Članak
91.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,
osigurati što manju emisiju zvuka i to:
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke
- uređenjem planiranih javnih zelenih
površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica
9.5 Zaštita od elektromagnetskog polja
Članak
92.
(1) Zaštitu od elektromagnetskog polja
provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja i propisima
donesenim na temelju njega.
(2) Granične veličine elektromagnetskih polja
stacionarnih izvora koje se ne smiju prekoračiti na područjima povećane
osjetljivosti i područjima profesionalne izloženosti propisane su Pravilnikom o
zaštiti od elektromagnetskih polja.
9.6 Postupanje s otpadom
Članak
93.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i
podzakonskih propisa donesenih temeljem Zakona. te s odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije i Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
(2) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti
otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
(3) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima uređenim u sklopu
pojedine građevne čestice ili javne prometne površine, s kolnim prilazom za
komunalno vozilo.
(4) Za skupljanje otpada moraju se koristiti
odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti
rasipanje i prolijevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
(5) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.
9.7 Posebne mjere zaštite
Članak
94.
(1) Posebne mjere zaštite se određuju
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora. Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba slijedećih
mjera zaštite:
- mjere posebne zaštite od prirodnih
opasnosti koje uključuju:
. mjere zaštite od potresa,
. mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka,
osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša,
toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snježne
oborine te poledica) i
- mjere posebne zaštite od
tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
. mjere zaštite od požara,
. mjere zaštite u prometu pri prijevozu
opasnih tvari,
. mjere od epidemiološke i sanitarne
opasnosti.
(2) U skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora i u skladu s Procjenom ugroženosti planiraju posebno
slijedeće mjere:
- izgrađenost zemljišta se određuje točkom
plana 2. 4.1. Uvjeti i način gradnje,
- međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od h1/2 + h2/2 +
5,0 gdje su h1 i h2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak
može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
. da je konstrukcija građevina otporna na
rušenje,
. da u slučaju ratnih razaranja rušenje
građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na
drugim građevinama,
- mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se organizacijom prometne mreže, uvjetima gradnje
novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i
određivanjem visina građevina;
. nesmetan prolaz interventnih i vatrogasnih
vozila planiran je i omogućen do svih građevnih četica i građevina a sustav
prometnica za tu namjenu prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.1. Prometna
infrastruktura i br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u
mj.1:1000,
. pravci za evakuaciju ljudi na području
obuhvata plana određuju se trasom lokalne ceste - glavne mjesne ulice u smjeru
Malog Brguda i u smjeru Mučića, pravce za evakuaciju ljudi predstavljaju i
druge postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na
području obuhvata, a prikazane su na kartografskim prikazima br. 3. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina u mj.1:1000,
. udaljenost građevina od javnih površina
određuje se točkom plana 2. 4.1. Uvjeti i način gradnje i označava na
kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje u mj.1:1000,
- mjesto okupljanja - neizgrađeni prostor za
evakuaciju, označen na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina u mj.1:1000,
- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće i
potencijalno ugrožene zone u prometu opasnim tvarima su:
. koridor lokalne i pristupne ceste,
. gospodarski sadržaji; kotlovnica, kuhinja u
vrtiću i sl.,
. podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina),
te takve zone treba izbjegavati kao moguće
zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi,
- na propisanim udaljenostima su predviđeni
protupožarni hidranti i prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.2.
Komunalna infrastruktura u mj 1:1000,
- unutar građevina se osigurava protupožarnu
zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predviđa za to potrebna oprema,
- na građevinama se predviđa gromobranska
zaštita,
- objekti kritične infrastrukture koji se ne
smiju planirati i graditi u ugroženom području su: objekti za distribuciju
električne energije, objekti vodoopskrbe, objekti telekomunikacije, obzirom da
se uglavnom radi o ukopanoj infrastrukturi nije izložena direktnom utjecaju
vanjskih faktora, odnosno zaštićena je,
- površine za odlaganje materijala od
urušavanja, se određuje uz pristupnu cestu, izvan zona građenja, označene su na
kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u
mj.1:1000,
- potrebno je osigurati opskrbu vodom i
energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća,
- potrebno je osigurati mjere za učinkovito
provođenje civilne zaštite te mjere zaštite od epidemije i epizotija,
- utvrđuju se posebne mjere za građevine
javne namjene (veće površine, s većim brojem korisnika i sa specifičnim
sadržajem) za koje je osiguran slobodan neizgrađen prostor namijenjen za
okupljanje i evakuaciju koji je označen na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina i br. 4. Uvjeti gradnje u mj. 1:1000,
- lokacija za sustav javnog uzbunjivanja
ljudi je planirana u sklopu građevine osnovne škole Brešca i označena na
kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,
(3) Za prostor u obuhvatu plana nije određena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi, a utvrđuje Planom zaštite i spašavanja
Općine Matulji.
(4) Pri projektiranju građevina javne namjene
u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je osigurati slobodan neizgrađen
prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju (označene kartografskim prikazom
br 1. Korištenje i namjena površina i br. 4 Uvjeti gradnje u mj 1:1000).
9.8 Mjere zaštite od požara
Članak
95.
(1) U provedbi mjera zaštite od požara
potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila
tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i
organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji, te
mjera zaštite od požara predviđenih provedbenim odredbama Prostornog plana
uređenja Općine Matulji.
(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
(3) Kod projektiranja i gradnje garaža, zbog
nedostatka domaćih propisa, primjeniti austrijske smjernice TRVB N 106.
(4) Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih temeljem
tog Zakona.
(5) Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(7) Temeljem Zakona o zaštiti od požara
potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine
(građevine skupine 2).
(8) Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina/ objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata,
intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata
i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo.
(9) Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju građevina,
intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti
građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Međusobna
udaljenost slobodnostojećih niskih građevina trebala bi biti najmanje jednaka
visini više građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak
stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta
višeg objekta. Udaljenost građevine od ruba prometne površine mora biti jednaka
polovici visine do vijenca krova građevine. Ukoliko se ne može postići
minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti
dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
9.9 Mjere zaštite od potresa
Članak
96.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim
kartama, zakonima i propisima. Do izrade nove seizmičke karte
Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama.
(2) Maksimalni očekivani intenzitet potresa
za povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7Ê - 8Ê MSK-64
ljestvice.
(3) Sve građevine moraju biti statički
proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih
istražnih radova, te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u
seizmičkim područjima.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
97.
Plan je izrađen u četiri izvornika koji su od
nadležnih tijela Općine Matulji ovjereni sukladno Zakonu.
Članak
98.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine
Matulji, u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,
u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije te u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva.
Članak
99.
Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi
plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio Plana, nisu predmet
objave.
Članak
100.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/09-01/23
Ur. broj: 2156-04-01/13-75
Matulji, 7. ožujka 2013.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Željko
Grbac, v. r.
