SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 3. Četvrtak, 31. siječnja 2013.
GRAD KRK
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

2.

Na temelju odredbe članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« broj 32/08 i 9/12) i članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 28/09 i 41/09), suglasnosti Župana Primorsko- goranske županije, Klasa: 350-02/13-03/2, Ur. broj: 2170/ 1-03-01/1-13-2 od 18. siječnja 2013. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 29. siječnja 2013. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna
Detaljnog plana uređenja predjela »Mali Kankul«
u gradu Krku

I . Opće odredbe

Članak 1.

(1) Donosi se Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu Krku (u daljnjem tekstu Izmjena i dopuna Plana) koju je izradio Ured ovlaštenog arhitekta Zdenko Novosel, urbanizam, projektiranje i savjetovanje, iz Rijeke, Bujska ulica 15/a.

Članak 2.

(1) Granica obuhvata Izmjena i dopuna Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Izmjena i dopuna Plana iznosi 1,7 ha.

Članak 3.

(1) Elaborat Izmjena i dopuna Plana iz članka 1. ove Odluke sadrži tekstualni dio, grafičke dijelove i obvezne priloge kako slijedi:

0. OPĆI DIO

A. TEKSTUALNI DIO

A.0. UVOD

A.1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. GRAFIČKI DIO

1. Detaljna namjena površina 1:1000

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

infrastruktura

2.1. Promet 1:1000

2.2. Vodno gospodarski sustav 1:1000

2.3. Elektroenergetski sustav 1:1000

2.4. Telekomunikacijska mreža 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000

4. Uvjeti gradnje 1:1000

5. Posebne mjere zaštite 1:1000

C. OBVEZNI PRILOZI

C.1. Obrazloženje prostornog plana

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti predjela Mali Kankul na

području Grada Krka

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj

stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i

izgrađenost)

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina i građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna i ulična mreža

2.3.2. Komunalna infrastrukturna mreža

2.3.2.1. Vodoopskrbna mreža

2.3.2.2. Kanalizacijska mreža, fekalna i oborinska

2.3.3. Elektro mreža

2.3.3.1. Visokonaponska mreža

2.3.3.2. Niskonaponska mreža

2.3.3.3. Javna rasvjeta

2.3.4. Telekomunikacijska mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.1.1. Stambene građevine

2.4.1.2. Pomoćne građevine, garaže, bazeni

2.4.1.3. Montažne građevine i kiosci

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

2.5.1. Tlo za planiranje izgradnje

2.5.2. Zaštita zraka

2.5.3. Zaštita voda

2.5.4. Zaštita od prekomjerne buke

2.5.5. Postupanje s otpadom

3. POSEBNE MJERE ZAŠTITE

3.1. Mjere zaštite i spašavanja od prirodnih katastrofa i

velikih nesreća

3.1.1. Mjere zaštite od potresa

3.1.2. Mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka

3.1.3. Mjere zaštite od epidemija i epizotija

3.2. Mjere zaštite od požara i tehničko-tehnoloških

nesreća s ispuštanjem opasnih tvari

3.2.1. Mjere zaštite od požara

3.2.2. Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa

3.3. Mjere zaštite od ratnih djelovanja i terorizma

3.3.1. Građevine i površine za sklanjanje ljudi

3.3.2. Ostali objekti za sklanjanje

3.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja

od katastrofa i većih nesreća

3.4.1. Sustav uzbunjivanja

3.4.2. Mjere za evakuaciju

3.4.3. Mjere zaštite prometne i komunalne infrastrukture

3.4.4. Rješenje opskrbe vodom u iznimnim uvjetima

C.2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja

C.3. Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno

planska rješenja

C.4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo

potrebno poštivati pri izradi plana

C.5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona

C.6. Izvješće javnoj raspravi

C.7. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog

plana

C.8. Sažetak za javnost

C.9. Odluka o donošenju

Članak 4.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»(1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovih Izmjena i dopuna Plana imaju slijedeće značenje:

1. Stambena građevina je građevina stambene namjene, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju.

(2) Obiteljska kuća je građevina isključivo stambene namjene koja sadrži najviše 1 stan i koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže.

(3) Građevina mješovite namjene M2 - pretežito poslovna; je građevina ugostiteljsko turističke, trgovačke, uslužne i sl. namjene. U ovoj građevini moguće je smjestiti jedan stambeni prostor do 120 m2.

4. Slobodnostojeća građevina je građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

5. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta).

6. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Pomoćne građevine ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

7. Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili javnu površinu.

8. Regulacijski pravac je granica između građevne čestice osnovne namjene i čestice javne površine (javna cesta, prilazni put).

9. Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine osnovne namjene i pomoćne građevine.

10. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže; u površinu izgrađenosti se ne obračunavaju nenatkrivene terase i građevine potpuno ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren kao što su cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, terase na terenu, i parkirališne površine.

11. Koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

12. Visina građevine (V) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2m.

13. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do sljemena ili najviše kote ravnog krova.

14. Etaža je bilo koji kat građevine uključujući prizemlje (suteren), podrum, kat i potkrovlje.

15. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,2m, najveća visina do sljemena je 4,0m. Potkrovlje se smatra etažom.

16. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine čija visina do sljemena iznosi najviše 3.0m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.«

Članak 5.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»(1) Namjena planiranih građevina i površina treba biti kompatibilna stambenoj namjeni kao osnovnoj namjeni.

U zoni obuhvata plana predviđena je gradnja građevina stambene namjene (obiteljske i stambene) i građevine mješovite namjene M2 - pretežito poslovna; sve s pomoćnim građevinama, te uređenje pripadajućih površina; prometne površine (ulice i pješačke), zelene površine, objekti i uređaji komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.

U obiteljskoj kući moguće je smjestiti isključivo sadržaje stambene namjene.

U građevinama stambene namjene moguće je smjestiti poslovne sadržaje različitih namjena (ne više od 50% površine), koji po svojoj namjeni i načinu obavljanja djelatnosti trebaju biti primjereni lokaciji u stambenoj zoni, bez opasnosti od eksplozije, požara, pri čemu ne smiju zagađivati zrak, tlo, proizvoditi buku, niti na drugi način ugrožavati život u stambenoj zoni.

U građevini mješovite namjene M2 - pretežito poslovna; moguće je smjestiti sadržaje ugostiteljsko turističke (sa samostalnim jedinicama za smještaj - hotel, pansion, prenoćište), trgovačke, uslužne i sl. namjene.

U građevini mješovite namjene M2 - pretežito poslovna moguće je smjestiti jedan stambeni prostor do 120 m2.

(2) Formirano je 15 građevnih čestica za stambenu izgradnju, te 1 građevna čestica mješovite M2 - pretežito poslovne namjene.

(3) Prometnica koja opslužuje građevinske čestice br. 1- 5, 8 i 14 riješena je kao jednosmjerna cesta s ulazom i izlazom na lokalnu prometnicu M. Balote.

Građevne čestice br. 6, 7, 15 i 16 priključuju se neposredno na lokalnu prometnicu M. Balote.

Građevna čestica br. 16 ima mogućnost priključka i na planiranu jednosmjernu prometnicu oznake U-3.

(4) Prometnica koja opslužuje građevinske čestice br. 9- 13 riješena je kao dvosmjerna cesta s okretištem i priključkom na lokalnu prometnicu M. Balote.

(5) Javna parkirališta riješena su uz prometnicu (P)

(6) Zaštitne zelene površine (Z) riješene su uz prometnicu.

(7) Za potrebe trafostanice (TS) formirana je izdvojena građevna čestica.«

Članak 6.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»(1) Građevna čestica za trafostanicu (TS) površine 30 m2.

(2) Građevne čestice su pravilno formirane uz postojeću i nove prometnice naselja.

(3) Približne površine čestica su:

- čestica broj 1 površine 979,00 m2

- `` 2 902,00 m2

- `` 3 849,00 m2

- `` 4 804,00 m2

- `` 5 803,00 m2

- `` 6 796,00 m2

- `` 7 761,00 m2

- `` 8 789,00 m2

- `` 9 710,00 m2

- `` 10 736,00 m2

- `` 11 751,00 m2

- `` 12 767,00 m2

- `` 13 662,00 m2

- `` 14 504,00 m2

- `` 15 710,00 m2

- `` 16 406,00 m2«

Članak 7.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Na građevnim česticama broj 1, 2, 4-15 grade se stambene građevine s najviše četiri stambene jedinice, odnosno mjerna mjesta.

Na građevnoj čestici broj 16 gradi se obiteljska kuća koja može imati najviše jednu stambenu jedinicu, odnosno mjerno mjesto.

Na građevnoj čestici broj 3 gradi se građevina mješovite namjene M2 - pretežito poslovne, koja uz sadržaje osnovne namjene može imati i jednu stambenu jedinicu.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina stambene građevine je 100m2.

(2) Koeficijent izgrađenosti je maksimalno kig = max 0,25.

Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine stambene i mješovite - pretežito poslovne namjene je 200m2.

Najmanja dopuštena tlocrtna površina obiteljske kuće je 60m2.

(3) Najveća dopuštena tlocrtna površina pomoćne građevine je 50m2 i ulazi u postotak izgrađenosti građevne čestice.«

Članak 8.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice za gradnju stambene i mješovite - pretežito poslovne građevine je max. kis = max 0,75.

(2) Kad građevina stambene i mješovite - pretežito poslovne namjene ima podrum kis = max 1,0.

(3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice za gradnju obiteljske kuće je maksimalno kis = max 0,5.

(4) Kad obiteljska kuća ima podrum kis = max 0,75.«

Članak 9.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Gig - gustoća izgrađenosti je odnos zbroja pojedinačnih kig (koeficijenata izgrađenosti) i zbroja građevnih čestica

max Gig = (0,25 x 16) / 16 = 0,25«

Članak 10.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»(1) Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je sukladno članku 8. stavak 1.-4., pri čemu u obračun ulaze i pomoćne građevine.

(2) Max. građevinska bruto izgrađena površina obiteljske kuće je 200m2

Članak 11.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Najveća dopuštena visina stambene građevine je 7,50m. Najveća dopuštena visina građevine mješovite - pretežito poslovne namjene je 8,50 m. Najveća dopuštena visina obiteljske kuće je 6,50 m.

(2) Najveća dopuštena ukupna visina stambene građevine je 10,0m, građevine mješovite - pretežito poslovne namjene je 11,0m, te obiteljske kuće je 9,0 m.

(3) Najveća dopuštena visina Ppomoćne i manje građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene iznosi 3,0.

(4) Nivelaciona kota najniže nadzemne etaže (prizemlje ili suteren) može biti najviše 30cm viša od najniže kote zaravnatog terena oko građevine.«

Članak 12.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»(1) Maksimalni broj etaža građevine stambene i mješovite - pretežito poslovne namjene su podrum i tri nadzemne etaže. Građevina na svim pročeljima može imati vidljive maksimalno tri etaže.

(2) Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je podrum i dvije nadzemne etaže. Etažom se smatra bilo koji nivo građevine uključivši podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. Građevina na svim pročeljima može imati vidljive maksimalno dvije etaže.

(3) Pomoćne građevine i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne.«

Članak 13.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se, osim građevine osnovne namjene (stambena i mješovita - pretežito poslovna namjena) graditi pomoćne građevine.

(2) U obiteljskoj kući na građevnoj čestici br. 16. moguće je planirati isključivo sadržaje stambene namjene.

U stambenim građevinama na građevnim česticama od br. 1, 2 i 4-15, uz sadržaje stambene namjene moguće je planirati i poslovne sadržaje.

U građevini mješovite - pretežito poslovne namjene na građevnoj čestici br. 3. uz sadržaje osnovne namjene ugostiteljsko turističke (hotel, pansion, prenoćište), uslužne i sl. namjene moguće je planirati jedan stambeni prostor do 120 m2.

(3) Pomoćne građevine su građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, bazeni i sl).

 (4) Namjena građevina određena je na kartografskom prikazu br. 1.«

Članak 14.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Građevni pravac određuje smjer dominantnog sljemena krova osnovne građevine u odnosu na susjedne čestice i građevine, te prometnicu.

(2) Udaljenost osnovne i pomoćne građevine od regulacijskog pravca je 5,0m.

Izuzetno kod čestica 1 i 5 udaljenost je 7,0m, prema grafičkom prilogu.

(3) Udaljenost građevine stambene namjene mora biti najmanje 4,0m od granice građevne čestice.

(4) Udaljenost građevine mješovite - pretežito poslovne namjene mora biti najmanje 6,0m od granice građevne čestice.

(5) Udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti najmanje 4,0m.«

Članak 15.

U članku 16. na kraju stavka 6. dodaje se nova alineja koja glasi:

- za ugostiteljsko turistički prostor (hotel, pansion, prenoćište i sl.) - na dva ležaja min. jedno parkirališno mjesto.

Članak 16.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) Na dijelu obuhvata plana predviđa se izvedba jednosmjerne prometnice oznake U-1, širine 4,5 m s obostranim nogostupom širine 1,5 m, i dvosmjerne pristupne prometnice oznake U-2, s okretištem i jednostranim nogostupom širine 1,5 m i dio jednosmjerne prometnice oznake U-3, širine 4,5 m s jednostranim nogostupom širine 1,5 m kao spoj ove jednosmjerne prometnice na postojeću prometnu mrežu naselja sjeverozapadno od obuhvata plana.

(2) Uz jednosmjernu prometnicu oznake U-1, u obuhvatu plana formirana je građevna čestica raskršća - spoja s planiranom dvosmjernom stambenom (pristupnom) prometnicom oznake U-5, širine 5,5 m s jednostranim nogostupom širine 1,5 m, koja će u budućnosti omogućiti prometnu vezu sa zapadnim dijelom područja Vidikovac.

(3) Prometnica M. Balote oznake U-4, se proširuje na 4,5+1,5 m širine kolnika s jednostranim nogostupom sa sjeverozapadne strane širine 1,5 m.

(4) Kao ishodište dimenzioniranja širine kolnika jednosmjerne prometnice (4,5 m+1,5 m) usvojen je jugoistočni rub asfalta u Ulici M. Balote.«

Članak 17.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Niveleta jednosmjerne prometnice oznake U-1, prati teren i pruža se od istoka prema zapadu i polukružno prema jugoistoku u padu od 2 - max 8,22 % i spaja na postojeću prometnicu M. Balote oznake U-4, koja se rekonstruira nagiba do max 11,17%.

(2) Niveleta dvosmjerne prometnice oznake U-2, prati teren i pruža se od jugozapada prema sjeveroistoku u padu max 4% i spaja na postojeću prometnicu M. Balote.

(3) Niveleta dijela nove jednosmjerne prometnice oznake U-3, prati teren i pruža se od istoka prema zapadu u padu max 1,5 % i spaja na jednosmjerne prometnicu.«

Članak 18.

U članku 22. stavak 1. briše se tekst: »odabran je separator tip LKPO -30 l/s«.

Članak 19.

U članku 23. stavak 2. briše se tekst: »10(20)« i dodaje tekst: »20kV«.

Članak 20.

U članku 24. stavak 5. briše se tekst: »a prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom«.

Članak 21.

U članku 26. dodaju se novi stavci 2.3. i 4. koji glase:

»(2) Realizacija planiranih zahvata u prostoru moguća je u etapama.

(3) Postojeće vrijedno zelenilo potrebno je pri svim intervencijama u prostoru čuvati i dopunjavati sadnjom autohtonog grmlja i visokih stablašica.

(4) Osiguranje pristupačnosti i unaprjeđivanje pristupačnosti građevinama javne i poslovne namjene treba vršiti prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

Članak 22.

U članku 27. na kraju stavka 1. dodaje se tekst:

»U obračun zelenih površina uključuju se sve staze maksimalne širine 1,5 m.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

« (5) Potrebno je maksimalno očuvati vrijedne primjerke stablašica (masline).«

Članak 23.

U članku 28. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Preduvjet za formiranje planirane građevne čestice broj 16. je rušenje svih pomoćnih građevina koje su uz osnovnu građevinu izgrađene na građevnoj čestici broj 15.«

Članak 24.

U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema Uredbi o ograničenim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora;

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka;

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora«.

Članak 25.

U članku 31. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Obzirom na smještaj područja obuhvata Izmjene i dopune Plana izvan zone sanitarne zaštite dozvoljava se upotreba naftnih derivata kao energenta za centralno grijanje. Spremnik goriva mora biti čelični dvostijenski ili jednostjenski u vodonepropusnoj betonskoj tankvani.«

Članak 26.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke je 55dBa danju i 45dBa noću.

 (2) Zaštitu od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke i Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.«

Članak 27.

Članak 33. i naslov ispred članka se briše.

Članak 28.

Članak 34. i naslov ispred članka se briše.

Članak 29.

Broj podnaslova 8.7. Postupanje s otpadom, mijenja se u 8.5 Postupanje s otpadom

Članak 30.

Dosadašnji članak 35. postaje članak 33.

U članku 33. mijenja se stavak 2. i glasi:

»(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada,

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom,

- Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu,

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom.«

U članku 33. mijenja se stavak 4. i glasi:

»(4) Unutar zone obuhvata Izmjene i dopune Plana predviđena je postava pet setova kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada smještenih na javne zelene površine.

Set se sastoji od:

- smeđeg kontejnera ( 240 l) za biootpad,

- žutog kontejnera ( 340 l) za PET, staklo i plastiku,

- plavog kontejnera ( 340 l) za papir i karton,

- sivog kontejnera ( 140 l) za sitni metal,

- zelenog kontejnera ( 340 l) za ostali otpad.

Za svaki set osigurana je površina 110 x 330 cm.«

Članak 31.

Članak 36. i podnaslov ispred članka 36. briše se.

Članak 32.

Iza članka 33. dodaju se novi naslovi i članci od 34.do 58. koji glase:

»9. Posebne mjere zaštite

Članak 34.

(1) Stanovnici na obuhvaćenom prostoru dužni su se dosljedno pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera koje sadrži Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Krka.

(2) Ovom Izmjenom i dopunom Plana određuju se (urbanističke) mjere posebne zaštite, odnosno smjernice za uređenje prostora i gradnju u svrhu smanjenja na najmanju moguću mjeru broja, opsega i posljedica mogućih katastrofa i većih nesreća.

(3) Mjere posebne zaštite ljudi, materijalnih dobara i okoliša u zoni obuhvata prikazane su na kartografskom prikazu broj 5. »Posebne mjere zaštite«, mjerila 1:1000.

Članak 35.

(1) Ovisno o uzrocima nastanka u obuhvaćenom prostoru mogu se očekivati sljedeće opasnosti i prijetnje s mogućim većim i katastrofalnim posljedicama:

- prirodne katastrofe i velike nesreće (potres i ostali prirodni uzroci),

- tehničko-tehnološke, izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima i u prometu,

- ratna djelovanja i terorizam.

9.1. Mjere zaštite i spašavanja od prirodnih katastrofa i velikih nesreća

Mjere zaštite od potresa

Članak 36.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(2) Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunati prema pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena.

Članak 37.

(1) Do izrade nove seizmičke karte županije i karata užih područja protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(2) Prema karti seizmičke mikrorajonizacije šireg gradskog područja Rijeke, Izmjenom i dopunom Plana obuhvaćeno područje nalazi se u zoni seizmičnosti 7o MSK ljestvice.

Članak 38.

(1) Ugroženost područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal je zanemariva, budući da je zona gotovo neizgrađena, a konstruktivni dijelovi planiranih građevina moraju biti statički proračunati prema pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena.

Članak 39.

(1) Infrastrukturne građevine osobito energetske i cestovne građevine potrebno je projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže i najveći očekivani stupanj potresa.

(2) Infrastrukturne sustave potrebno je planirati tako da je u razdoblju trajanja incidentne situacije moguće koristiti alternativne izvore i rješenja pružanja komunalnih usluga.

Mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka

Članak 40.

(1) Od ostalih prirodnih uzroka, cjelokupno obuhvaćeno područje utvrđuje se kao područje ugroženo olujnim i orkanskim vjetrom koji može bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, nemogućnost pružanja hitne medicinske pomoći i sl.).

Članak 41.

(1) Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja građevina uzrokovanih djelovanjem potresa, te olujnog i orkanskog vjetra, utvrđuju se kako slijedi:

- prilikom projektiranja građevine potrebno je primjenjivati propise koji reguliraju protupotresnu gradnju, utjecaj na stabilnost i otpornost na mehaničko oštećenje građevine te provedbu mjera zaštite i spašavanja,

- građevine treba tako projektirati da je osigurano brzo napuštanje objekta,

- građevine moraju biti otporne na djelovanje olujnog vjetra i potrese do 7o MCS ljestvice,

- građevine trebaju biti tako locirane da ne ugrožavaju sigurnost susjednih objekata, da je do njih moguć pristup za potrebe intervencije i pružanja pomoći.

- građevine se moraju redovito održavati i rekonstruirati kako bi se osigurali bitni zahtjevi za građevinu za cijelo vrijeme trajanja građevine.

Mjere zaštite od epidemija i epizotija

Članak 42.

(1) Na obuhvaćenom području nema evidentiranih i planiranih odlagališta otpada niti divljih deponija, pa se ovom Izmjenom i dopunom Plana ne definiraju mjere zaštite od epidemije i epizotije.

Članak 43.

(1) Lokacija za deponiranje materijala nastalog kao posljedica rušenja građevina prilikom incidentnih situacija definirana je izvan obuhvata plana, a kao prostor za privremeni deponij materijala (DM) određuju se planirane javne zelene i parkirališne površine.

9.2. Mjere zaštite od požara i tehničko-tehnoloških nesreća s ispuštanjem opasnih tvari

Članak 44.

(1) Stanovnici na obuhvaćenom prostoru dužni su se dosljedno pridržavati tehničkih i organizacijskih mjera koje sadrži Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Krka.

Članak 45.

(1) Mjere zaštite temelje se na raščlambi potencijalnih opasnosti i posljedica po ljudstvo i materijalna dobra, te okoliš unutar granica obuhvata, kao i onih koje mogu doći sa susjednih područja, i to:

- mjere zaštite od požara,

- tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima.

Mjere zaštite od požara

Članak 46.

(1) Mjere zaštite od požara, se određuju kako slijedi:

-na cijelom području obuhvata određuje se provedba mjera zaštite od požara i mjera za poboljšanje stanja zaštite od požara,

-sve mjere zaštite od požara treba uskladiti s odredbama Zakona o zaštiti od požara, na njemu temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te mjere zaštite od požara usvojene pravilima tehničke prakse,

-radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, te gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, potrebno je osigurati vatrogasne prilaze, pristupe i površine za operativni rad vatrogasne tehnike propisanih tehničkih karakteristika, sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe,

-rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, ili zone kao cjeline,

-međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina mora biti jednaka visini više građevine, odnosno min. 6,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,

-na građevini treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu sukladno Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima,

-kod projektiranja građevina u zoni, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati TRVB; GRETENER; DIN 18230 ili EUROALARM proračunske metode, odnosno norme - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

-prilikom projektiranja građevine, sukladno njenoj namjeni, potrebno je primjenjivati odredbe zakona, tehničkih i drugih propisa koji reguliraju otpornost građevine na požar, sprječavanje širenja vatre i dima, sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine, provedbu gašenja požara te provedbu mjera zaštite i spašavanja,

-u glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su obavili ugradnju, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti,

-bitni zahtjevi za građevine glede zaštite od požara moraju se osigurati za cijelo vrijeme trajanja građevine redovitim održavanjem i rekonstrukcijom,

-prilikom projektiranja složenijih građevina (građevine skupine 2) za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, treba izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti od požara, te za svaku primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa ili norme,

-temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara, za složenije građevine (građevine skupine 2), na glavni projekt, odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane ili posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara,

-vodoopskrbna mreža treba osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima,

-vodoopskrbnu mrežu treba izvesti s nadzemnim hidrantima postavljenim na propisanim međusobnim razmacima sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara,

-potrebno je poduzimati druge mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara, za sprječavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica uzrokovanih požarom sukladno Zakonu o zaštiti od požara i propisima donesenim na temelju njega.

Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa

Članak 47.

(1) Unutar obuhvaćenog prostora nisu dopuštene djelatnosti koje mogu uzrokovati tehničko-tehnološke nesreće većih razmjera, pa se ne propisuju mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa.

9.3. Mjere zaštite od ratnih djelovanja i terorizma

Članak 48.

(1) U postupku utvrđivanja lokacijskih uvjeta treba primjenjivati zajedničke prostorne normative i standarde iz glave IV - »Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora«.

Građevine i površine za sklanjanje ljudi

Članak 49.

(1) Sklanjanje ljudi osigurati će se korištenjem postojećih skloništa osnovne zaštite i privremenim izmještanjem korisnika u zone utvrđene Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora, koji će biti izrađeni u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(2) Unutar obuhvaćenog prostora ne utvrđuje se obveza izgradnje skloništa.

Članak 50.

(1) Građevine trebaju biti tako locirane da ne ugrožavaju sigurnost susjednih građevina te da je do njih moguć pristup za potrebe intervencije i pružanja pomoći.

(2) Međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta veće građevine, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5 m gdje je H1 visina vijenca jedne građevine, a H2 visina vijenca druge građevine, pod uvjetom da slijedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba 45 stupnjeva.

Članak 51.

(1) Međusobni razmak objekata može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

- da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Ostali objekti za sklanjanje

Članak 52.

(1) Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara vršit će se prema potrebi u podrumske i druge prostorije prilagođene za tu namjenu, prirodne objekte, te rovovska skloništa i zaklone pogodne za funkciju sklanjanja ljudi, a koje se u pravilu gradi i uređuje u slučaju neposredne ratne opasnosti.

9.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja od katastrofa i većih nesreća

Sustav uzbunjivanja

Članak 53.

(1) U obuhvatu Izmjene i dopune Plana nisu planirane građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.

(2) Obveza uključivanja u jedinstveni sustav uzbunjivanja određuje se za sve korisnike definirane Pravilnikom o postupku uzbunjivanja stanovništva.

Članak 54.

(1) Za uzbunjivanje i obavješćivanje predviđa se korištenje elektroničkih medija, SMS uređaji (nakon što se za slanje SMS poruka ostvare uvjeti kod davatelja usluga), te evantualno korištenje javnih sirena.

(2) Ovom Izmjenom i dopunom Plana u zoni obuhvata nije predviđena lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva.

Mjere za evakuaciju

Članak 55.

(1) Prostor za prikupljanje evakuiranih osoba definiran je izvan obuhvata plana, a kao prostor za privremeno prikupljanje evakuiranih osoba (PE) određuju se planirane javne zelene, parkirališne i pješačke površine.

(2) Za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara određenuju se sve prometnice.

(3) Neizgrađene površine planirane za sklanjanje od rušenja i evakuaciju osoba udaljene su od susjednih građevina najmanje za polovinu visine (H/2) tih građevina.

(4) Veličina neizgrađene površine nije manja od OS/4 računano u m2 gdje je OS broj osoba.

Mjere zaštite prometne i komunalne infrastrukture

Članak 56.

(1) Mjere zaštite osjetljive komunalne infrastrukture od mehaničkih oštećenja, u svrhu njene funkcionalnosti u izvanrednim uvjetima, utvrđuju se kako slijedi:

- prilikom projektiranja prometne infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja koja će i u najgorem slučaju, osigurati pristupačnost pogođenom području za potrebe intervencije i pružanja pomoći, minimalni uvjeti za preživljavanje poslije prestanka djelovanja izravne opasnosti i putovi za evakuaciju iz pogođenog područja,

- cjevovode i vodove poželjno je smještati u zajednički instalacijski kanal, uz ugradnju savitljivih cijevi s elastičnim ili žilavim spojevima, pri čemu je glavne ventile potrebno zaštititi od zarušavanja.

Rješenje opskrbe vodom u iznimnim uvjetima

Članak 57.

(1) Prilikom projektiranja objekata i uređaja vodoopskrbne infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja za uvjete gubitka izvora, oštećenja, odnosno nemogućnosti korištenja dijelova sustava i sustava u cjelini, kako bi se i u iznimnim uvjetima osigurala redovita opskrba pitkom vodom za sve potrošače planirane zone, kao i efikasnu protupožarnu zaštitu.

Članak 58.

(1) U iznimnim uvjetima, kada bi se postojeći opskrbni cjevovod, preko kojeg se snabdjeva obuhvaćeni prostor, našao van pogona (iz bilo kojeg razloga), redovita vodoopskrba će se (nakon određenih prespajanja) vršiti iz preostalih vodosprema koje budu još u funkciji.

(2) Ukoliko vodoopskrbu nije moguće osigurati iz javne vodoopskrbne mreže ostaje na raspolaganju korištenje vode iz cisterni ili doprema i distribucija vode iz autocisterni kao najjednostavniji način privremene vodoopskrbe.«

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

(1) Elaborat Izmjena i dopuna Plana je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća grada Krka. Elaborat Plana iz članka 2. ovjeren pečatom Gradskog vijeća

Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka, sastavni je dio ove Odluke i nije predmet objave.

Članak 34.

(1) Izvornici Izmjene i dopune Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Članak 35.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije.«

Klasa: 350-03/13-01/1

Ur. broj: 2142/01-01-13-5

Krk, 29. siječnja 2013.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Josip Staničić, v.r.

 

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=824&mjesto=51500&odluka=2
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr