68.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11 i članka 35. Statuta Općine
Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09),
Općinsko vijeće Općine Fužine na sjednici održanoj 12. prosinca 2012. godine,
donosi
ODLUKU
o donošenju urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja Na 4-6 (UPU 21)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan UPU 21 za građevinsko područje naselja planske
oznake Na 4-6 (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od Plan 21, d.o.o. iz Rijeke,
broj elaborata 06/10, na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:1.000.
Obuhvat Plana utvrđen je zakonskom osnovom o uređenosti izgrađenog i neizgrađenog
dijela naselja (članak 75. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN broj
76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) te Odlukom o izradi UPU 21 (Sn. Pgž. br. 6/12) kao
i grafičkim dijelom prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja
Općine Fužine, kartografski prikaz br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite
prostora- Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000.
Površina obuhvata Plana je oko 3,26 ha.
Obuhvat Plana određen je s južne strane granicom neizgrađenog dijela
građevinskog područja NA 4-6, a sa sjeverne strane planiranom nerazvrstanom
cestom N10; tj. obuhvat Plana čini dio k.č. broj 1900/1, dio 2911/11, dio
1898/1 dio 1898/2, dio 1888, dio 2911/1, 1889, dio 1887, 1899/4 i 1899/3 sve
k.o. Fužine.
Urbanistički plan uređenja 21 za dio građevinskog dijela naselja Benkovac
Fužinski (planske oznake NA4-6) izrađuje se sukladno Zakonu o prostornom
uređenju i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i pratećim
podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana propisan
Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/ 04,
45/04 i 163/04).
Urbanističkim planom uređenja se definira, poštujući uvjete i smjernice
gradnje građevina i uređenja površina određenih Izmjenama i dopunama Prostornog
plana uređenja Općine Fužine (SN PGŽ br. 05/05, 16/09 i 16/11):
-prostornu organizaciju područja obuhvata,
-uvjete gradnje i uređenja građevina stambene namjene,
-uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih
građevina.
Grafički dio plana izrađuje se u mjerilu 1 : 1.000.
Kroz rješenje područja UPU-a potrebno je diferencirati četiri osnovne vrste
površina:
1) Prometne površine koje obuhvaćaju: planiranu glavnu pristupnu prometnicu
koja prolazi po sjevernom rubu UPU-a i koja povezuje područje obuhvata sa
naseljima Benkovac Fužinskii Fužine te sporedne prometnice unutar UPU-a koje
povezuju unutrašnje područje UPU-a sa glavnom prometnicom.
2) Površine namijenjene stambenoj izgradnji - definirati oblik, veličinu i
izgrađenost pojedinačnih parcela prema uvjetima PPU-a.
3) Zelene površine se u pravilu formiraju kao grupirane i prateće površine.
Također, hortikulturnom uređenju treba posvetiti posebnu pažnju, pa je u tom
smislu potrebno sagledati mogućnosti očuvanja i postupka sa postojećom
vegetacijom te nove pejzažno - parkovne zahvate.
4) Vodne površine istovremeno služe za prikupljanje voda iz potoka,
oborinskih voda, dijela podzemnih voda. Namjena i način korištenja vodnih
površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.
Područje UPU-a 21 potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom -
vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta, plinska mreža te
telekomunikacijska mreža.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2
(dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća
sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za
javnost).
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10.Mjere provedbe plana
GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:1000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.a. Prometna infrastrukturna mreža Mj. 1:1000
2.b. Komunalna infrastrukturna mreža
- telekomunikacije, energetski sustav
i plinoopskrba Mj. 1:1000
2.c. Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:1000
4. Način i uvjeti gradnje
4.a. Način i uvjeti gradnje - Oblici
korištenja Mj. 1:1000
4.b. Način i uvjeti gradnje - Način
gradnje Mj. 1:1000
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje), Obvezni prilozi
Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine, zahtjevi
i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne
rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja NA4_6 u
prostoru Općine Fužine
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini
Općine Fužine
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke
te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno
dijela naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja Općine
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu
na planirani i postojeći broj stanovnika, gustoću
stanovanja, obilježje izgrađene strukture,
vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih te ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak 2.
Urbanistički plan uređenja 21 za dio građevinskog dijela naselja Benkovac
Fužinski (planske oznake NA4-6) donosi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju
i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Odluci o izradi istog (SN PGŽ
br. 6/12) i pratećim podzakonskim aktima te je sadržaj tekstualnog i grafičkog
dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN
106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).
Urbanističkim planom uređenja se definira, poštujući uvjete i smjernice gradnje
građevina i uređenja površina određenih Izmjenama i dopunama Prostornog plana
uređenja Općine Fužine (SN PGŽ br. 05/05 i 16/09):
-prostornu organizaciju područja obuhvata,
-uvjete gradnje i uređenja građevina stambene namjene,
-uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih
građevina.
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 3.
Namjena površina utvrđuje se za potrebe stambene namjene te izgradnju
građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak 4.
Namjena zona i površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
. Površine stambene namjene (S)
. Zaštitne zelene površine (Z)
. Površine prometnica (SU, OU, U)
. Vodotoci
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-Korištenje i
namjena površina.
Članak 5.
Zone stambene namjene (S) namjenjuju se izgradnji stambenih kuća ili
kuća za odmor. Unutar ove namjene nije moguće smjestiti nikakve sadržaje i
programe osim osnovne namjene stanovanja. Unutar stambene građevine planira se
do najviše 3 stambene (odnosno samostalne uporabne) cjeline.
Članak 6.
Unutar površina prometnica (SU, OU, U) moguće je graditi građevine,
uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne infrastrukture naselja.
Zaštitne zelene površine (Z) su površine zelenila sa zaštitnom i
oblikovnom funkcijom.
Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije uz
dopunu novim pretežito visokim autohtonim zelenilom bez mogućnosti gradnje.
Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom
urbane opreme ili sprava isključivo od prirodnih materijala.
Unutar obuhvata Plana nalazi se neimenovani desni pritok potoka
Kostanjevice, koji teče uz sjevernu granicu obuhvata Plana. Potok Kostanjevica
i njegov pritok namijenjeni su prikupljanju oborinskih voda te pripadaju
slivnom području Gorskog kotara.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 7.
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja gospodarskih
građevina.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 8.
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja građevina
društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 9.
Kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje Plana određeni su detaljni
uvjeti i način gradnje građevina neposrednom provedbom koji, ovisno o vrsti
zahvata u prostoru, sadrže elemente i ograničenja potrebne za izdavanje
lokacijske dozvole:
-oblik i veličina građevinske čestice,
-namjena građevine,
-tipologiju građevine,
-veličinu i površinu građevine,
-smještaj građevina na građevinskoj čestici,
-oblikovanje građevine,
-uređenje građevinske čestice,
-način i uvjete priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu,
-mjere zaštite okoliša,
-druge podatke značajne za izgradnju i uredenje građevina.
Tipologijom gradnje stambene građevine mogu unutar obuhvata ovog Plana biti
samo samostojeće.
4.1. Oblik i veličina građevne čestice
Članak 10.
Najmanja površina građevne čestice za gradnju stambenih građevina
unutar namjene (S) iznosi 400,0 m2.
4.2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
Članak 11.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,2,
Najviša visina građevine iznosi 6,5 m do vijenca,
Najviša ukupna visina građevine iznosi 11 m do vrha sljemena,
Najveći broj etaža: Podrum+3 nadzemne etaže,
Unutar građevine moguće je planirati najviše tri stana,
Najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2,
Najveća GBP građevina iznosi 400 m2.
4.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 12.
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0
m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu
građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.
4.4. Uređenje građevne čestice
Članak 13.
Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a
najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti
površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji
stablašica.
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti
na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti
na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine
predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,5 m, a visina punog dijela ograde iznosi u
pravilu najviše do 1,0 m ako je izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj
površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih
profila i sl. te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za
izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina,
potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9 m.
Iznimno od prethodnog visina potpornog zida može biti veća ako se:
-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,
-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,
-potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu
građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.
Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno
borave domaće životinje mora se ograditi ogradom.
Unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2
parkirališna mjesta po stambenoj jedinici.
4.5. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 14.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,
materijalima i stilom uklopljeno u goranski kontekst.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina
kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta te upotrebljeni
građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih
građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj gradnji (Gorski kotar).
Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist
dužine pročelja.
Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za
arhitekturu Gorskog kotara.
Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna,
raščlanjena na minimalan broj krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s
nagibom krovnih ploha od 25-45o. Pokrov može biti crijep tamne boje,
ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi
naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti
paralelno sa slojnicama zemljišta.
Moguće je ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore
sunčeve energije.
Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
Nije moguće graditi ravna krovišta.
4.6. Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu
Članak 15.
Građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na planiranu stambenu ulicu
širine 6,0 m te sabirnu i prometnicu u rangu ostalih, obje širine 4,5 m,
sukladno kartografskom prikazu broj 2a - Prometna infrastrukturna mreža.
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora
se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se
građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija,
pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije.
Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu,
neposredno ili posredno (iznimno, pravom služnosti) s prometne površine, kojim
se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni
pristup vatrogasnog vozila.
Kolno-pješački prilazi se formiraju u neizgrađenom dijelu ovog Plana
isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može
iznositi najviše 50,0 m,
Najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene
građevine iznosi 3,0 m.
Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su
poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim ovjektima i
površinama ove Odluke.
4.7. Mjere zaštite okoliša
Članak 16.
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.8. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina
Članak 17.
Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne namjene (garaže,
drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sijenice, ljetne
kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.), a grade se na građevinskoj
čestici stambene građevine u čijoj su funkciji.
Pomoćne građevine izgrađene ne mogu se prenamijeniti u prostore druge
namjene.
Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili
javne površine mora biti ravna površina i to za sljedeće namjene:
-smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih
institucija iz područja prometa,
-zelene površine.
Pomoćne građevne su jedno etažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili
dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u
nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena.
4.8. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih i
višeobiteljskih građevina
Članak 18.
Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 19.
U obuhvatu Plana određene su površine za izgradnju prometne infrastrukture
prikazane na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža.
Unutar obuhvata plana nema izgrađenih prometnih površina. Sjevernom granicom
prolazi nerazvrstana prometnica N10 a zapadnom granicom obuhvata prolazi
lokalna cesta L5 - od spoja sa županijskom cestom Ž3 - građevinsko područje
naselja Benkovac Fužinski (NA4_6) - uz sportsko rekreacijsku zonu R16 - spoj
županijske ceste Ž1 unutar građevinskog područja naselja Benkovac Fužinski
(NA4_1).
Mrežom cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđene su trase
planiranih dionica sabirne, stambene i ulice u rangu ostalih. Ulicom se smatra
svaka javna prometna površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju
građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.
Kategorizacija prometnica
Na postojeće definirane kategorije javnih cesta ovim planskim rješenjem se
nadovezuju ostale planirane nerazvrstane ceste za koje se predlažu kategorije
sabirnih i stambenih ulica. Sve kategorije su vidljive iz grafičkog priloga, a
i zahtjevani poprečni profili po kategorijama definiraju se kako slijedi:
- Sabirna ulice (SU)
Prometnica 1 (SU-1) - U kategoriju sabirnih ulica je ovim Planom
uvrštena novoplanirana prometnica (ostale ceste (nerazvrstane) N10) koja je
raskršćem spojena na županijsku cestu Ž3-Benkovac Fužinski, te prolazi
sjevernim rubom naselja NA4-6, i omogućuje budući nastavak van obuhvata Plana,
prema istoku. Planirana širina ulice je 6,0 m. Na nju se spaja novoplanirana
stambena ulica.
- Stambene ulice (U)
Prometnica 2 (U-2) je novoplanirana jednosmjerna stambena ulica. To
je ulica, koja je raskršćima spojena na Prometnicu 1. Planirana širina ulice je
4,5 m.
- Ostale ulice
Prometnica 3 (OU-3) je novoplanirana ulica. To je slijepa ulica, koja
je raskršćem spojena na Prometnicu 2. Na završetku ima formirano ugibalište.
Planirana širina ulice je 4,5 m.
Uvjeti za parkiranje
Minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta je 2 parkirana mjesta po
stambenoj jedinici. Minimalna dimenzije parkirališnog mjesta je 2,5x5,0 m.
Parkirališno mjesto mora biti smješteno unutar građevinske čestice.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 20.
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja javnih garaža.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 21.
Unutar područja obuhvaza ovog Plana ne planira se gradnja trgova i drugih
većih pješačkih površina.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 22.
Razvoj telekomunikacijske mreže na području Općine Fužine usmjeren je na:
-povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Vrata, zatim UPS Lič i UPS
Benkovac Fužinski), kako bi se povećala mogućnost količine i vrsta usluga koje
se danas pružaju u suvremenim telekomunikacijama,
-izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odgovarajućih
kapaciteta, pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima uvučenim kroz
cijevi kabelske kanalizacije, čime će se ostvariti podzemni priključak svih građevina
bez obzira na broj stambenih jedinica,
-povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu
predvidjeti isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima
radi povećanja sigurnosti u njihovom radu,
-pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka,
kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja Općine Fužine, a u tu svrhu po
potrebi i povećanja baznih stanica.
Poštanske jedinice, kao i do sada nalazit će se u Fužinama, Liču i Vratima.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 23.
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih
prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C Vodoopskrba i
odvodnja.
Priključenje planiranih dionica novih cjevovoda izvršiti će se na
novoplanirani cjevovod u županijskoj prometnici ŽC 5062 a koji se nalazi izvan
obuhvata ovog plana. Priključenje će se izvesti na novoplanirani cjevovod koji
izlazi iz vodospreme V.Vrata (V=400 m2, visine h=842/838) a napaja
naselje Vrata izvan same zone UPU-a, uz eventualnu mogućnost spoja na na
novoplanirani cjevovod koji dolazi is direktno sa izvora Vrelo odnosno
novoplaniranih uređaja uz sami izvor.
Nova planirana dionica graditi će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i
korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe
predviđena je ugradnja hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj
udaljenosti koja je definirana posebnim propisima.
Novoplanirana dionica je planirana u ovoj fazi, odnosno unutar obuhvata
UPU-a kao sljepi vodovod stoga će na njegovom završetku odnosno na njegovoj
najnižoj visinskoj koti biti potrebno izvesti odmuljavanje cjevovoda, osim u
slučaju da se spoji ponovno u južnom dijelu a izvan obuhvata UPU-a na cjevovod
u županijskoj cesti.
Ukupna dužina planiranih dionica vodoopskrbe unutar granice obuhvata je cca.
320 m.
Ukupan planirani broj korisnika na području je cca. 40. Norma potrošnje po
stanovniku se može usvojiti sa cca. 1 lit/osoba/dan.
Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže to će se usvojiti kao mjerodavan
podatak, uz povećanje za povremene korisnike - posjetioce.
Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže, mjerodavan podatak za najveću
potrošnju biti će potrebna protupožarna količina vode u vrijednosti od 10 lit/s
(2 x 5,00 lit/s).
Eventualno veća protupožarna količina vode može biti rezultatom procjene
protupožarnih količina na osnovu elaborata procjene ugroženosti od požara, a
što može biti slučaj kod objekata specifične namjene. Ovakve potrebe se mogu
rješavati i lokalno odnosno na pojedinačnim objektima ugradnjom kompenzacijskih
bazena unutar samih objekata.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od
odgovarajućeg materijala profila DN 100 mm.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 110 do 150
cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim
se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija
pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje
završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na
način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.
Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se
smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju te kasnije
održavanje i popravke.
Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s
korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno
okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a
u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi.
Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili
kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički
uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i
ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi
vodoopskrbe vode iznad kolektora.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Kanalizacija
Članak 24.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup novoplaniranih
prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c Vodoopskrba i
odvodnja.
Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se
pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta
planiranih
prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne
gradnje te ostalim čimbenicima.
Sanitarne otpadne vode
Članak 25.
Priključenje planiranih dionica unutar zahvata izvršiti će se na sljedeći
način: kolektor koji skuplja otpadne sanitarne vode unutra obuhvata UPU-a
priključiti će se na novoplanirani kolektor u županijskoj cesti.
Cjelokupni sustav odvodnje oborinskih voda je planiran kao gravitacijski,
odnosno svi objekti se priključuju bez prepumpavanja sanitarnih voda.
Eventualno će se spoj na županijsku cestu izvesti kao tlačni ali to ovisi o
samom projektu kanalizacije kroz županijsku cestu.
Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom
kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode, a zasebnom mrežom
kolektora se prihvaćaju oborinske vode.
Ukupna dužina planiranih dionica odvodnje voda unutar granice obuhvata je
cca. 320 m.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od
odgovarajućg materijala promjera 300 mm.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 200
cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim
se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija
pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje
završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na
način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.
Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu,
kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna,
na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.
Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s
korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi priključno
okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje.
Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu.
Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.
Kod polaganja cjevovoda kanalizacije paralelno s ostalim instalacijama ili
kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički
uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i
ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom vodoopskrbe, cjevovodi
kanalizacije vode ispod cijevi vodoopskrbe.
Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i
oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN
PGŽ 23/04) i »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
Crikveničko-vinodolskom području (SN 1/99 i Županijski glasnik 3/99):
-sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u
teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom
samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne
otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja, kojim se
podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode
uključujući i trokomorne septičke taložnike
-tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja u sustav
sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih
otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon
odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.
Oborinske vode
Članak 26.
Za sustav oborinske kanalizacije predviđena je izgradnja cijelog novog
sustava jer na predmetnoj lokaciji ne postoji organizirano prikupljanje
oborinskih voda, jer su dosadašnje prometnice bile kategorije makadama.
Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati
prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog
perioda, a u ovisnosti o površini sa koje se odvodi voda.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina/bunara.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina odvode
se putem novoplaniranog sustava unutar UPU-a u upojni bunar (upojnagrađevina) a
koji se nalazi u obuhvatu plana. Prije upuštanja u bunar voda prolazi kroz
separator masti i ulja.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od
odgovarajućg materijala promjera 300 mm.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 180
cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim
se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija
pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje
završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na
način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanje na terenu.
Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu,
kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna,
na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.
Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s
korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog
tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim
rešetkama.
Promjer slivničkog priključka je 200 mm.
5.3.3. Uređenje vodotoka
Članak 26a.
Unutar obuhvata Plana nalazi se neimenovani desni pritok potoka
Kostanjevice, koji teče uz sjevernu granicu obuhvata Plana. Potok Kostanjevica
i njegov pritok namijenjeni su prikupljanju oborinskih voda te pripadaju
slivnom području Gorskog kotara.
Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra),
širina koridora vodotoka neimenovanog pritoka Kostanjevice, obuhvaća prirodno
ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od
gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja
toka. Korištenje koridora i
svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se
vršiti samo sukladno Zakonu i vodama (NN 153/09, 130/11).
Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno
Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u koritu
i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih građevina, te
njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno
ili prirodno korito i obostrano po 10 m od definiranog gornjeg ruba korita.
Iznad vodotoka dozvoljena je samo gradnja prometnica (SU-1), javnih površina i
infrastrukture.
Sve objekte na vodotocima koji su u funkciji zaštite nizvodno branjenog
područja izvoditi na način da udovolje kriterijima pojave velikih voda za min.
25 godišnji povratni period.
5.3.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 27.
Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima
određenim u točki 3.5.2. Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj
2B - elektroinstalacije i telekomunikacije.
Članak 28.
Napajanje električnom energijom zone ovog plana predviđeno je iz
novopredviđene trafostanice 20/0,4 kV, čija je načelna lokacija nacrtana u
grafičkom dijelu plana. Planirana trafostanica gradit će se kao slobodno
stojeća građevina.
Za planiranu trafostanicu potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da
građevina bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele trafostanice i
najmanje 2 m od kolnika.
U slučaju da se prije planirane trafostanice iz ovog plana izgradi nova
trafostanica na prostoru plana UPU 8, planirana trafostanica iz ovog plana se
ne bi izvodila.
Načelne trase elektroenergetskih vodova naznačene su u grafičkom dijelu
plana. Točne trase elektroenergetskih vodova izradit će se u toku izrade
projektne dokumentacije.
Niskonaponska mreža će se razvijati podzemnim kabelima ili kao nadzemna, sa
samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima. Trase buduće niskonaponske
mreže odrediti će se zasebnim projektima.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se
zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip
stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi
nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijati će se u sklopu buduće nadzemne
niskonaponske mreže ili kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim
podzemnim kabelima. U dijelu gdje će se izvoditi kao samostalna, trase će se
što je moguće više izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 0,4
naponskog nivoa.
Način izvođenja radova
Članak 29.
Trase elektroenergetskih kabela potrebno je međusobno uskladiti, tako da se
što je više moguće polažu u zajedničke kabelske kanale. U zajedničkom kabelskom
kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti. Kod prijelaza ispod
saobraćajnica kabeli se polažu u željezne ili plastične cijevi promjera 160 mm,
a na dubini od 120 cm. Kabeli se u cijeloj dužini ukapaju u kabelske kanale
dubine 80 cm, a oko kabela je potrebno nasuti sloj finog pijeska. Iznad kabela
se postavlja, u dva nivoa, traka za upozorenje. U isti kanal se polaže i
bakreno uže presjeka 50 mm2, na koje se spajaju svi metalni dijelovi
distributivne mreže.
5.3.5. Uvjeti gradnje plinske mreže
Članak 30.
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske
distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije
Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa
zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava
treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni
plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj
instalaciji.
Rješenje plinoopskrbnog sustava u ovom Planu sadržava trase i kapacitete
(protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena primopredajna mjesta s
nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača.
Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je
pridržavati se važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i
gore navedene poslove (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se
ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku
domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW),
Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise
(API i ANSI).
Plinska mreža na području Plana predviđena je kao srednjetlačna plinska
mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će se,
u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim postojećim i planiranim
ulicama. Postojeće, kao i planirane trase utvrđene su katrografski.
Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi
lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije koja će se
izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije, važećim
propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim
okolnostima.
Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu u sklopu
ovoga urbanističkog plana uređenja. Plinsku mrežu potrebno je polagati u
koridoru prometnica, a iznimno u se mogu polagati ispod nogostupa.
Uvjeti gradnje plinske mreže za opskrbu prirodnim plinom
Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za
plinovode radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između plinske
cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija) u skladu s trenutno
važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede
adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda
iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke od 0,6 do 1,0 m. U slučaju
izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno je izvesti zaštitu
plinovoda na način kako je to definirano zakonskom regulativom i pravilima
tehničke prakse.
Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i javnih
objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka
plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim propisom za plinske instalacije HSUP-P
600, te ostalom pozitivnom regulativom i uvjetima lokalnog distributera plina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 31.
Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje
imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem
autohotne vegetacije Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je
nadležnog komunalnog društva.
Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne
zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz
mogućnost uređenja. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne
padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka
i dr) te funkciji prirodnog odvajanja stambenog naselja od prometnica te je
isključeno od svake gradnje.
U sklopu ovih površina moguća je postava odmorišta (klupice od prirodnog
materijala-drva), pješačkih puteva, uz uvjet da ukupna površina tako uređenog
prostora ne prelazi 1% od ukupne površine zelene površine.
U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu
prometnu dostupnost kao ipriključke na komunalnu infrastrukturu sukladno
grafičkom prikazu 4b. Način gradnje.
Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost
odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
Članak 32.
Unutar obuhvata UPU 21, ne postoje lokacije posebnih mjera zaštite, za
područje vrijede ostale mjere zaštite propisane Planom višega reda:
-očuvati i zaštititi prirodni i kultivirani krajolik kao temeljnu vrijednost
prostora,
-očuvati prirodna staništa, što prirodnija vodena staništa, voditi brigu
prilikom gospodarenja šumama kao i pridržavati se mjera propisanih
šumsko-gospodarskom osnovom, očuvati povoljan omjer travnjaka i šikara
uključujući sprječavanje procesa sukcesije (zaraštanje travnjaka i cretova),
gospodariti travnjacima putem ispaše i režima košnje, prihvatljivo koristiti
sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva, poticati ekstezivno stočarstvo i
sl.,
-kvalitetu prostora štititi izgradnjom adekvatnih sustava odvodnje,
-zadržavati prirodni, tradicijski ustroj poljoprivrednog zemljišta i šuma te
poticati i unapređivati obnovu i održavanje zapuštenih poljoprivrednih
zemljišta i poticati tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,
-očuvati povijesne cjeline naselja, ali i sve druge povijesne građevine
spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora,
-očuvati povijesne slike, volumen (gabarit) i obris naselja, naslijeđene
vrijednosti krajobraza i slikovitih vizura.
Obnovljivi izvori energije
Članak 33.
Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom
smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na
području Općine Fužine posebna je pogodnost mogućnost korištenja sunčeve
energije i energije okoline (putem dizalica topline). Za područje Općine Fužine
godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi
oko 4,2 kWh/md. Prema tome, s npr. 8 m2 površine sunčevih kolektora
može se godišnje uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja EL.
Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih
zapadno-europskih zemalja koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije
najprije kao primarna mora proizvesti električna energija, a tek onda
sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih
jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno
električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena
električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno
rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje. Prednost takvih
manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je u tome što one mogu
biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za
toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88%
ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a
zadovoljavaju najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija.
Jedan od obnovljivih izvora energije je i vjetar. Stoga se na području
Općine unutar zone infrastrukturne namjene- zona »vjetroparka« u Lič polju
(IS1) planira postaviti nekoliko mjernih uređaja brzine i snage vjetra koja
mora biti 5 do 7 m/sek i planska izgradnja nekoliko vjetroelektrana. Po jednoj
elektrani bi se godišnje moglo proizvesti 3 do 4,5 milijuna kilovatsati struje.
Za navedeno područje (IS1) u Lič polju potrebno je izraditi studiju utjecaja na
okoliš (SUO 4) i Urbanistički plan uređenja (UPU 9).
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
Članak 34.
U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o
zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/0, 157/03, 87/09 i 88/10).
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 35.
Na području Općine planirana je lokacija za manje reciklažno dvorište izvan
poplavnog područja tj. južno od naselja Fužine (kartografski prikaz 3C Plana
više razine).
Koncepcija zbrinjavanja otpada po vrstama podrazumijeva opće prihvaćeni
koncept sa tri stupnja djelovanja: izbjegavanje nastanka otpada, oporaba
(recikliranje, ponovno korištenje) nastalog otpada te odlaganje otpada koji se
nije mogao izbjeći niti oporabiti, a nepreradivi otpad potrebno je obraditi na
način da se mogu sigurno i trajno zbrinuti.
Prostornim planom Primorsko-goranske županije reciklažno dvorište (prostor
na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada) predviđeno je na lokaciji
»Sović Laz« u Općini Delnice.
Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na sanitarnom
odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom
u okviru Primorsko-goranske županije.
Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje
komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na
građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko
ovlaštenoga komunalnog poduzeća.
Separatno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog
otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih
na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih
potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno
staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti
smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne
službe.
Za postavljanje spremnika iz stavaka (1) i (3) ovog članka potrebno je
osigurati odgovarajući prostor neposredno uz prometni koridor, u skladu s posebnim
uvjetima nadležne općinske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti
dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa te mora
biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.
Lokacije spremnika na javnim površinama određuju se posebnim programima koje
izrađuju komunalne službe Grada temeljem Odluke izvršnog tijela jedinice
lokalne samouprave.
Članak 36.
Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati
principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:
-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja
-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada
-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom
-prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće
odlagalište
-saniranje otpadom onečišćenih površina.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 37.
Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno
izraditi procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Uredbom o procjeni
zahvata na okoliš (NN br. 64/08) i Prostornim planom Primorsko-goranske
županije (SN 14/00 i 10/05).
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti
usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak
neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno
je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 110/07)
i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.
Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju
zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.
ZAŠTITA TLA
Članak 38.
U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br.
82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Fužine obavezno je izraditi Plan
intervencija u zaštiti okoliša.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti
usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak
neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata plana potrebno je mjerama
zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994) i drugim
propisima svesti na najmanju moguću razinu.
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na
kartografskim prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,
3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
UPU 21 svojim južnim dijelom graniči sa šumskom površinom Š1 - Gospodarske
šume
Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda te
osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše
zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih
radova, njege, čišćenja i prorjede.
Šumama na području Općine Fužine gospodari Šumarija Fužine putem Programa
gospodarenja (za državne šume, dok za privatne šume nije napravljen program
gospodarenja).
U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je sljedeći:
-osiguranje po trajnosti ekosustava,
-održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma,
-gospodarenjem u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne
panja) treba stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju, koja će uz kontinuiranu reprodukciju
svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne
sirovine.
-Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se:
-njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladika,
-čišćenje u mladim sastojinama,
-prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama.
Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.
Šumsko tlo
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:
-održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,
-povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te
drugih negativnih utjecaja na njih,
-stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih
gradskih, seoskih naselja.
Zaštita poljoprivrednog tla
Prostorni raspored ostalog obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog
tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ), prikazani su na kartografskom prikazu br. 1
»Korištenje i namjena površina«, mjerilo 1:25.000, u Planu višeg reda.
UPU 21 svojim sjevernim i zapadnim dijelom graniči sa poljoprivrednom
površinom P3 - Ostala obradiva tla.
Bonitetnim vrednovanjem tla utvrđeno je da na području Općine Fužine nema
osobito vrijednih tala P1 kategorije. Najbolja tla ovog kraja svrstavaju se tek
u P2 i P3 kategoriju (vrijedna obradiva tla, odnosno ostala obradiva tla) ili
pak u kategoriju PŠ (pašnjačke površine).
Stoga se racionalno i svrhovito korištenje, te zaštita poljoprivrednih
površina nameće kao imperativ. Poljoprivredne se površine moraju očuvati na
način da se jednako koriste kao i nekad te da se osigura njihova namjena, a ne
da se dopušta nekontrolirano pošumljavanje i devastacije.
Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i
stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:
-smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
-poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
-prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj
trebaju biti obiteljska gospodarstva.
Područje obuhvata Plana se nalazi unutar zone riječno- potočnih naplavina,
definirane Planom višega reda:
-IVb geotehnička kategorija - zona riječno-potočnih naplavina -
Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost
terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su
zamočvareni.
Uređenjem prostora obuhvata i gradnjom ne smije se povećati vodna erozija
niti se smiju stvarati preduvjeti dodatnog nagomilavanja površinskih voda. Sve
zahvate u prostoru treba provoditi tako da uključuju antierozijsku zaštitu pri
samom zahvatu i njegovu okončanju.
Posredno se zaštita tla provodi i maksimalnim ozelenjavanjem površina
kako se ne bi ogolile površine podložne eroziji.
ZAŠTITA ZRAKA
Članak 39.
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije.
Zbog blizine autoceste i kamenoloma, za područje Općine Fužine od velikog je
značaja stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju
porasta onečišćenja moglo intervenirati na vrijeme. Također, proširenjem
eksploatacijskog polja u kamenolomu Benkovac Fužinski i Široko Brdo tehnologije
se moraju podrediti zahtjevima zaštite zraka.
Zbog blizine naselja Vrata i zahtjeva za proširenje eksploatacijskog polja
potrebno je izvršiti mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti
kakvoće zraka za lebdeće čestice. Isto je potrebno izvršiti i za kamenolom
Benkovac Fužinski, zbog blizine istoimenog naselja.
Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma »Široko Brdo« i »Benkovac
Fužinski« obuhvaćaju:
-upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa,
opremljenih uređajima za hvatanje prašine;
-postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija)
mora biti opremljeno uređajima za otprašivanje;
-etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz
autocisterni kako bi se spriječilo dizanje prašine;
-najveća dopuštena koncentracija lebdećih čestica unutar područja sanacije
kamenoloma ne smije prijeći 10- 100 mg/m3 zraka.
Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i
vrsti goriva. Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem
koji s određuje učestalost mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s
Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere:
-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT) te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/ 1997);
-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA- LUFT standardima);
-zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se
razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem
opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u
nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;
-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja
o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim
vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996);
-stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i
objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak
tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka
(Narodne novine broj 48/ 1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj
140/1997).
ZAŠTITA VODA
Članak 40.
Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Fužine određene su
Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog
Kotara (SN 23/04), Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
Crikveničko-Vinodolskom području (SN PGŽ 3/99), a prikazane su na kartografskom
prikazu Prostornog plana uređenja br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.
Područje obuhvata UPU 21, nalazi se unutar III. Zone sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće.
Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite određene su Odlukama o sanitarnoj
zaštiti izvorišta vode za piće iz Plana višeg reda.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:
-mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukama navedenim u
članku 147. stavak Plana višeg reda,
-mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija
izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Unutar područja obuhvata nalazi se vodozaštitno područje III. zone zaštite i
vodotok I. kategorije zaštite.
Radi njihove zaštite, izvorišta i vodotoke prvog reda potrebno je
obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i
otpadnih voda.
Mjere sanitarne zaštite u III. zoni koja je obuhvaćena slivnim
područjem Gorskog kotara utvrđene su u Odluci o zonama sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04).
U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja je pokrivena
Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko -
vinodolskom području (SN PGŽ1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i
površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja
od kojih je najvažnija izgradnja
sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda.
Odvodnja otpadnih voda za zone koje se nalaze unutar III. zone sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće određene ovim Planom riješit će se
pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u teren do razine propisane
mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda su:
-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju
iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i
otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999).
Treća zona zaštite
Treća zona zaštite (u nastavku treća zona) obuhvaća dijelove krških
slivova izvan vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško
podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima visokih
vodnih valova, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja
između 1-3 cm/s.
Granice treće zone ucrtane su na topografskoj karti Plana višeg reda
mjerila 1:50 000 (Karta 2.) te na karti 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, UPU-a 21, u mjerilu 1:1000.
Na području treće zone, zabranjuje se:
-građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu
opasne tvari i proizvode opasne tvari,
-upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim
tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98),
-građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i
pročišćavanja oborinskih voda,
-upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,
-čista sječa šuma u gospodarenju šumama.
Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8.
Izvoda za zaštitu, i ove mjere zaštite:
1.individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru
poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske
opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj
drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem izvan zone ili
disperznim ispuštanjem u podzemlje,
2.uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo
neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom
prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja;
gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene
kulture,
3.uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive,
nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode
primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki
vjetar),
4.objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni.
Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za
držanje životinja,
5.postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak
mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova
rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,
6.pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja
šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti
vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba
mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.
ZAŠTITA OD BUKE
Članak 41.
Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene
subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o
buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke,
ovisno o namjeni prostora.
Zaštitu stambenih naselja od buke prometnica, potrebno je izvoditi
različitim metodama. Vezano na izgradnju planiranog južnog traka autoceste
Goričan- Zagreb- Rijeka, na pojedinim dijelovima prvenstveno u blizini naselja
Vrata očekuje se da će utjecaj buke biti iznad dozvoljenih granica. Stoga je
prilikom izrade izvedbene dokumentacije za tu prometnicu potrebno:
-odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim
vremenskim periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od
građevina stambene namjene iznosi manje od 300 m,
-snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun
buke od prognoziranog prometa,
-za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice
projektirati zaštitu od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).
Prilikom izrade studije utjecaja na okoliš za kamenolom Široko Brdo potrebno
je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja
prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.
Prilikom izrade studije utjecaja na okoliš za kamenolom Široko Brdo potrebno
je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja
prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak 42.
Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Fužine temelje se na:
-Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima,
-Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda,
-Zakonu o zaštiti od požara,
-Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređenju prostora,
-Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu,
-Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa,
-Prostornom planu Primorsko-goranske županije.
Temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne zaštite koje se moraju
primijeniti na prostoru UPU 21, obuhvaćaju: sklanjanje ljudi, zaštitu od
rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara.
Zaštita od potresa obuhvaćena je detaljnije u poglavlju koje obrađuje
geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom području.
Poradi provedbe odredbi o sadržaju urbanističkih planova uređenja iz
navedenog Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora, potrebno je napomenuti
sljedeće:
-ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost
dijelova prostora Općine Fužine (zone gospodarske namjene, važnije prometnice i
sl.) na učinke eventualnih ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu
mogućnost,
-za područje UPU 21 nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za
to nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni
aspekt tretiranja prostora,
-cijelo područje UPU 21 ujedno je zona ugroženosti od elementarnih
nepogoda koje su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti
prostora (posebno od potresa i požara),
Da bi se posljedice takvih ugrožavanja svele na najmanju moguću mjeru,
neophodno je postaviti i integralno primjenjivati neke opće (osnovne) i
specifične smjernice - zahtjeve obrane, civilne obrane i civilne zaštite
(zaštite i spašavanja) te zaštite od požara.
Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja zbog
omogućavanja što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja
smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, obuhvatile su:
-mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i
drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja
(manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina,
veće udaljenosti između građevina i slično),
-mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje,
spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite
i spašavanja ljudi,
-mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i
kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete),
-mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica
pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja,
-mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju
oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).
Uređenje zemljišta uz infrastrukturne građevine
Planom višega reda utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta
uz infrastrukturne građevine, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3
»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1000.
Zemljište uz infrastrukturne građevine predviđeno za oblikovanje, na
području obuhvata Plana, nalazi se uz koridor planirane nove lokalnihe
prometnice. Uređuje se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim
hortikulturno-krajobraznim tehnikama.
Sklanjanje ljudi
Članak 43.
Na području Općine Fužine, tako i za područje UPU 21 nije utvrđena obvezna
izgradnja skloništa osnovne zaštite (Pravilnik o kriterijima za određivanje
gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi
objekti za zaštitu NN broj 2/91), osim u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na
razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Ovim Planom utvrđuje se:
Način i smjerove evakuacije naselja, definiraju glavne prometnice koje će se
koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjene su zone i objekti koji su
pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone
koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
Zaštita od rušenja
Članak 44.
Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti
građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da
razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u
dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da
se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj
(prizemnoj) razini.
U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske
županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.
Zaštita od potresa
Članak 45.
Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 46.
Pod zaštitom od poplava i bujičnih voda podrazumijevaju se mjere i postupci
zaštite koji se provode prije, u toku trajanja pojave velikih bujičnih voda i
nakon njihovog prestanka, te kod prihvaćanja vodnih valova u akumulacijskom
sustavu HE Vinodol. Te mjere zaštite propisane su »Planom obrane od poplava na
lokalnim vodama Primorsko-goranske županije« (»Službene novine PGŽ« br. 6/
2001) i »Pravilnikom za rukovanje i upravljanje hidrosustavom HE Vinodol«,
unutar kojeg se detaljno analizira sustav HE Vinodol, mjere provođenja zaštite,
dužnosti i
ovlaštenja osoba, daju se uputstva za prihvaćanje vodnih
valova, sustav veza, prognoze vremena i dotoka vode, osnovne karakteristike
hidrosustava i objekata te maksimalne preljevne kote akumulacija. U uputstvu za
prihvaćanje vodnih valova u akumulaciji Bajer i Lepenica - CHE Fužine između
ostaloga stoji da izvanredne okolnosti nastupaju kada vodostaj jezera Bajer
dostigne kotu od 716,80 m.n.v. i dalje raste 5 cm na sat ili više. Tada se
pokreće niz aktivnosti u sustavu kako bi se spriječila elementarna nepogoda, a
sve prema navedenom Pravilniku.
Ovi dokumenti međusobno su usklađeni i zamjenjuju sve prijašnje koji
reguliraju tu materiju. Odgovorna organizacija za provođenje Plana obrane od
poplava na vodama 2. reda su Hrvatske vode, VGO Rijeka, a za provođenje mjera
zaštite od poplava propisanih Pravilnikom za rukovanje i upravljanje sustavom
HE Vinodol, HEP Proizvodnja, HE Vinodol-Tribalj.
Operativna obrana od poplave za vodotok Kostanjevica provodi se u okviru
cjelovitog sustava obrane od poplava Lokvarka - Ličanka i HE Vinodol.
Neposredno se provodi temeljem Plana obrane od poplava na vodama 2. reda -
sektor E - branjeno područje 24. - područje malog sliva »Gorski kotar« i
Pravilnika za rukovanje i upravljanje HE Vinodol, koji su međusobno usklađeni.
Zaštita od bujica i erozija provodi se u okviru uređenja vodotoka gradnjama
koje smanjuju ili eliminiraju eroziju korita. Mjere zaštite od erozije provode
se i u sklopu redovnog gospodarenja šumama (šume oborinskog područja hidrocentrale
Vinodol proglašene su stalno zaštitnim).
Cjelokupno područje obuhvata je podložno eroziji, te se svi građevinski i
drugi zahvati u prostoru moraju izvoditi na način da uključuju antierozijsku
zaštitu.
Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica grade se i
održavaju regulacijske i zaštitne vodne građevine, izvode zaštitni radovi i
provode sljedeće mjere zaštite:
- U samim vodotocima zaštita se provodi uređenjem vodotoka gradnjama koje
smanjuju ili eliminiraju eroziju korita te čišćenjem korita,
- U slivu vodotoka sanacija prirodnih erozijskih procesa provodi se izvedbom
građevinskih zahvata (terasiranje erodibilnih površina i izvedba drenažnih
sustava), pošumljavanjem i uzgojem zaštitne vegetacije,
- Za velike zahvate u prostoru kao što su prenamjena šumskih površina u
poljoprivredne i sječa šumskih površina izraditi protuerozijske elaborate;
- Radi smanjenja erozije i nestabilnosti terena (sprječavanje pojave
klizišta) obradive površine na vodopropusnim i strmim flišnim područjima
trebaju biti izvedene terasasto s mrežom odvodnih kanala;
- Sanirati erozijske procese naročito na flišnim naslagama (bujice u slivu
akumulacija);
- Na erozijska područja i klizišta moraju se primijeniti ograničenja
izgradnje.
Prolomi hidroakumulacijskih brana
Članak 47.
Područje Plana se djelomično nalazi unutar poplavnog područja kod
incidentnih situacija (dio naselja Fužine). Unutar poplavnog područja nije
moguće planirati nova građevinska područja, već samo zelene
(sportsko-rekreacijske) i druge neizgrađene površine te infrastrukturne
koridore.
Druga ograničenja, koja obrađuju poplavna područja u slučaju incidentnih
situacija i elementarnih nepogoda proizašla su iz Pravilnika o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređenju prostora članak 35. stavak 4. i 5 - u zoni plavljenja dozvoljeno
je graditi samo infrastrukturne koridore i druge zelene i neizgrađene površine,
u zoni se ne mogu utvrditi uvjeti uređenja prostora za objekte koji se prema
istoj odredbi ne mogu graditi na tom području.
Za potencijalna ugrožena područja od poplava zbog mogućih iznenadnih rušenja
ili prelijevanja visokih brana određuju se mjere zabrane i ograničenja
korištenja prostora. U ovim područjima zabranjeno je širenje i otvaranje novih
građevinskih područja, a moguća je samo izgradnja linijskih infrastrukturnih
objekata. U zoni vodnog vala dozvoljena je interpolacija unutar izgrađenog
dijela građevnog područja, uz uvjet da se izuzmu površine veće od 2000 m2
te svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.
Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra),
širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s
obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice
nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog koridora
planira se gradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova
mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih
građevina te korištenje prostora kod provedbe, obrane od poplava. Korištenje
koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti
samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, NN 130/11).
Zaštita od požara
Članak 48.
Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti
od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i
vatrobranim pojasevima.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim
zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti
zaštite od požara te pravilima struke.
Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru
mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara,
potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one
nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u
naselju obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa
slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za
vatrogasna i druga interventna vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne)
treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i zaokretne radijuse.
Područna šumarija u Delnicama donosi godišnje planove zaštite od požara, sa
požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna postupati po njima.
Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Županije.
Nadležna javna ustanova dužna je izraditi odgovarajuće planove i procjene
područja jače ugroženih od požara, te za njih izraditi i mjere zaštite.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 49.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ
(SN PGŽ broj 14/00, 12/ 05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom
zemljištu: osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda
i priključak na električnu struju.
Iznimno,moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno
članku 25. ove odluke.
Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim
tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to
određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:
- HP i HT
- HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka
-
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati
odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i
normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N.
47/82).
10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak 50.
Unutar UPU 21 nije predviđena izrada planova užeg područje već se isti
provodi neposredno.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
Članak 51.
Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni
nema unutar obuhvata ovog Plana.
Članak 52.
Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se
sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj
76/07 i 8/09).
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena
pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća
Općine Fužine.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Fužine, u
pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva.
Članak 54.
Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja 21 za građevinsko područje
naselja Na 4-6, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.
Članak 55.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/12-01/07
Ur. broj: 2112/03-01-12-29
Fužine, 12. prosinca 2012
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE
Predsjednik
Đuro Radošević, v.r.
