39.
Na temelju odredbi Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/ 11), Odluke
o Prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 49/07), Odluke Općinskog vijeća Općine Viškovo o izradi
detaljnog plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
30/08, 6/10 i 2/11) i članka 35. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Viškovo na 36.
sjednici održanoj dana 11. listopada 2012. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja Ferenčić /DPU - 24/
Članak
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja Ferenčić
/DPU-24/ u Općini Viškovo (u nastavku teksta: Plan).
Članak
2.
Granica i površina obuhvata plana određene su
u odnosu na druge namjene prema grafičkom prilogu 3. Uvjeti korištenja i
zaštite prostora, 3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite,
Odluke o prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko- goranske
županije« broj 49, 21. XII 2007.).
Površina obuhvata plana iznosi 3,65Ha.
Članak
3.
Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
A TEKSTUALNI DIO
I. UVOD
II. OBRAZLOŽENJE PLANA
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti
područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna i ulična mreža
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Elektroopskrba
2.3.4. Komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna
bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH I ZELENIH
POVRŠINA
5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI
OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
6. MJERE PROVEDBE PLANA
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
B GRAFIČKI DIO
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA m. 1:1000
2.A1 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- IDEJNO RJEŠENJE PROMETNICA
GRAĐEVINSKO I PROMETNO RJEŠENJE
POPREČNI PROFILI PROMETNICA m. 1:1000
2.A2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA -
IDEJNO RJEŠENJE PROMETNICA
UZDUŽNI PROFILI PROMETNICA m. 1:1000/100
2.B KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- VODOOPSKRBA I ODVODNJA
OTPADNIH VODA m. 1:1000
2.C KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
ELEKTROOSKRBA
TELEKOMUNIKACIJE m. 1:1000
3. UVJETI GRADNJE m. 1:1000
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak
4.
Namjena površina plana određena je na
kartografskom prikazu broj 1. grafičkog dijela Plana.
GOSPODARSKO PROIZVODNA NAMJENA
- pretežito zanatska (I2)0,7347 Ha (20,10%)
STAMBENA NAMJENA2,0304 Ha (55,54%)
MJEŠOVITA NAMJENA
- pretežito stambena (M1)0,4730 Ha (12,94%)
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE 0,0459 Ha (1,26%)
PROMETNE POVRŠINE
- lokalna prometnica (P1)
- pristupne prometnice (P2)
- kolno/pješačke površ. (PP,KP)0,3715 Ha
(10,16%)
sveukupno3,6555 Ha (100,0%)
Površine namijenjene gradnji
prometno-infrastrukturne mreže ne mogu se mijenjati, osim, eventualno, manjih
proširenja radi izvedbe povoljnijih tehničkih elemenata zahvata.
Pojedine jedinice namjene površina mogu,
djelomično ili u cijelosti, mijenjati namjenu, ali samo u okviru navedenih
mogućnosti korištenja ove Odluke, uz prethodnu suglasnost Općinskog vijeća.
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak
5.
Uvjeti gradnje određeni su kartografskim
prikazom broj 3. grafičkog dijela Plana.
Na području obuhvata plana smješteno je
dvadeset i sedam građevnih čestica, dvadeset i dvije za gradnju novih ili
rekonstrukciju postojećih građevina, jedna je namijenjena zaštitnom zelenilu i
četiri čestice, koje predstavljaju dijelove prometnih pravaca.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
Veličina i oblik građevnih čestica određeni
su u kartografskom prikazu broj 3. - »Uvjeti gradnje«.
Površine građevnih čestica za gradnju
građevina, izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i gustoća izgrađenosti
određeni su kako slijedi:
|
broj
građevne
čestice
|
površina
građevne
čestice
|
koeficijent
izgrađenosti
(kig)
|
koeficijent
iskorištenosti
(kis)
|
|
m2
|
(%)
|
|
|
A-1
|
1000,1
|
16,7
|
0,50
|
|
A-2
|
1015,4
|
16,2
|
0,48
|
|
A-3
|
1000,3
|
20
|
0,60
|
|
A-4
|
699,0
|
20
|
0,60
|
|
B-1
|
1093,6
|
20
|
0,60
|
|
B-2
|
1639,2
|
20
|
0,42
|
|
B-3
|
1112,2
|
20
|
0,629
|
|
B-4
|
1425,8
|
20
|
0,491
|
|
B-5
|
1203,2
|
20
|
0,58
|
|
B-6
|
989,3
|
20
|
0,60
|
|
B-7
|
1062,3
|
20
|
0,60
|
|
B-8
|
1244,2
|
20
|
0,56
|
|
B-9
|
1398,4
|
20
|
0,500
|
|
B-10
|
1571,8
|
20
|
0,445
|
|
B-11
|
1296,9
|
20
|
0,540
|
|
B-12
|
1326,5
|
20
|
0,528
|
|
B-13
|
1616,9
|
20
|
0,433
|
|
B-14
|
1729,4
|
20
|
0,405
|
|
B-15
|
483,9
|
30
|
0,60
|
|
B-16
|
775,8
|
20
|
0,400
|
|
B-17
|
1351,0
|
20
|
0,600
|
|
C-1
|
7347,4
|
45
|
0,902
|
Gustoća izgrađenosti Gig (odnos zbroja izgrađene površine građevnih čestica i
površina građevnih čestica) na području unutar granica obuhvata detaljnog plana
uređenja iznosi 1,444.
Ukupni koeficijent iskorištenosti Kis (odnos zbroja ukupne izgrađene površine građevnih
čestica i površina građevnih čestica) na području obuhvata plana iznosi 3,71.
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna
brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
Članak
6.
Veličina i površina građevina, ukupna brutto
izgrađena površina i katnost određuju se kako slijedi:
|
broj
građevne
čestice
|
površina
građevne čestice
|
maksimalna
tlocrtna
izgrađenost
|
maksimalna
tlocrtna
izgrađenost
|
maksimalna
brutto građevna površina
|
dozvoljena
katnost
|
|
m2
|
m2
|
(%)
|
m2
|
|
|
A-1
|
1000,1
|
168,0
|
postojeća
|
504,0**
|
postojeća
|
|
A-2
|
1015,4
|
165,0
|
postojeća
|
495,0**
|
postojeća
|
|
A-3
|
1000,3
|
200,1
|
0,2
|
600,2
|
P+2
|
|
A-4
|
699,0
|
139,8
|
0,2
|
419,4
|
P+2
|
|
B-1
|
1093,6
|
218,7
|
0,2
|
656,2
|
P+2
|
|
B-2
|
1639,2
|
327,8
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-3
|
1112,2
|
222,4
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-4
|
1425,8
|
285,2
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-5
|
1203,2
|
240,6
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-6
|
989,3
|
197,9
|
0,2
|
593,7
|
P+2
|
|
B-7
|
1062,3
|
212,5
|
0,2
|
637,4
|
P+2
|
|
B-8
|
1244,2
|
248,8
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-9
|
1398,4
|
279,7
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-10
|
1571,8
|
314,4
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-11
|
1296,9
|
259,4
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-12
|
1326,5
|
265,3
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-13
|
1616,9
|
323,4
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-4
|
1729,4
|
345,9
|
0,2
|
700,0*
|
P+2
|
|
B-15
|
483,9
|
145,2
|
0,3
|
290,3
|
P+1
|
|
B-16
|
775,8
|
155,2
|
0,2
|
310,3
|
P+1
|
|
B-17
|
1351,0
|
270,2
|
0,2
|
810,6
|
P+2
|
|
C1
|
7347,4
|
3306,3
|
0,45
|
6625,0
|
S+P+3/P+1
|
|
UKUPNO
|
32383,0
|
8291,8
|
|
19642,1
|
|
* na građevnim česticama B2, B5 B8-B14
maksimalna bruto izgrađena površina definira se bez obzira na veličinu čestice
sa 700,0 m2.
** postojeća građevina - zadržava se
postojeća izgrađenost
2.3. Namjena građevina
Članak
7.
Osnovna namjena građevina određena je
kartografskim prikazom broj 1 - »Detaljna namjena površina«.
Namjena građevina je primarno stambenog
karaktera, te proizvodno-uslužnog korištenja.
Namjena građevina temelji se na osnovnoj
namjeni površina određenoj planovima višeg reda i iskazanim prijedlozima
zainteresiranih subjekata. Razrađena je prema gospodarskom korištenju i
namjeni, pretežito stambenog karaktera (S), u manjoj mjeri mješovitog (M1), te
zanatskog (I2).
Članak
8.
Na česticama oznaka A-1-A-4, na kojima su
izgrađene stambene građevine, tj. obiteljske kuće, zadržava se postojeća
namjena-stambena, uz mogućnost rekonstrukcije po uvjetima koje propisuje ovaj
plan. Na česticama A-1, A-2 zadržava se postojeća stambena građevina, na A-3 i
A-4 dozvoljava se rekonstrukcija obiteljske kuće s 2 stana.
Na neizgrađenim česticama oznaka B-1, B-2,
B-7-B-14, planira se stambena namjena, po uvjetima koje propisuje ovaj plan.
Predviđa se gradnja jednostavnih stambenih građevina do 4 stana.
Na neizgrađenim česticama oznaka B-15, B-16,
planira se stambena namjena, po uvjetima koje propisuje ovaj plan. Predviđa se
gradnja obiteljskih kuća s 2 stana.
Na neizgrađenim česticama oznaka B-3-B-6,
planira se mješovita, pretežito stambena, namjena. Predviđa se gradnja
jednostavnih stambenih građevina do 4 stana; u dijelovima građevina do 50%
ukupne površine može se predvidjeti poslovna djelatnost, prikladna namjeni
zone. Na neizgrađenoj čestici oznake B-17 planira se stambena namjena, po
uvjetima koje propisuje ovaj plan. Predviđa se gradnja višestambene građevine
do 6 stanova.
Na izgrađenoj čestici C-1 predviđa se
rekonstrukcija i dogradnja građevine gospodarsko- proizvodne namjene.
Čestica D-1 čini manju zaštitnu zelenu
površinu, u koju je moguće locirati manje infrastrukturne uređaje, ako njihovu
postavu potvrde idejna rješenja prometno-komunalnih dijelova mreže.
Na građevnim česticama koje predstavljaju prometne
površine E-1 i E-2 plan predviđa rekonstrukciju postojećeg stanja glavne
prometnice do maksimalno moguće razine funkcioniranja, a pristupne ceste u
skladu s potrebama korisnika. Čestice E-3 i E-4 su pješačka, odnosno kolno-
pješačka površina.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
9.
Uvjeti i način gradnje određeni su grafičkim
prilogom broj 3.
Građevine se smiju graditi unutar građevnog
dijela građevne čestice.
Obvezni građevni pravac nije određen.
Smještaj građevina na građevnoj čestici je
definiran površinom za gradnju, i niveletama pojedinih čestica u odnosu na
ulaze s prometnih površina, a djelomice i zatečenim stanjem.
Unutar građevnog dijela građevne čestice
osnovne građevine dozvoljava se gradnja isključivo osnovne građevine sukladno
namjeni određenoj Planom, osim na čestici C-1, gdje se zbog zahtjeva
tehnološkog procesa dozvoljava gradnja do 4 objekta na čestici.
Izuzetno se dozvoljava i gradnja
nenatkrivneih bazena kao odvojene građevine, ukopane ili poluukopane na
udaljenosti minimalno 1,5m od ruba čestice.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
10.
Oblikovanje građevina bitno ovisi o
korištenju i namjeni, te o položaju u užem i širem prostoru.
Oblikovanje građevine treba biti sukladno
njezinoj namjeni.
Oblik i geometrija krova nisu određeni.
Najveći dozvoljeni nagib kosog krova je 25o.
Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba
kupa kanalica, mediteran crijepa i drugih pokrova sukladno namjeni i
oblikovanju građevine.
Postava uređaja za klimatizaciju, ventilaciju
i sl. dozvoljava se samo na bočnim i stražnjim pročeljima, te uklopljeno u
geometriji krova, a na glavnim pročeljima prema ulici dozvoljava se postava
ukoliko se za te uređaje u projektu predvidi niša ili sl. uklopljeno u
kompoziciju pročelja.
Radni prostori unose u okruženje veće
dimenzije i povećano mjerilo. Gradnja se obavlja montažnim ili polumontažnim
elementima. Krovne površine, zbog uvećanih dimenzija, trebalo bi izvoditi s
minimalnim nagibima ili ravnim krovištima i obodnim nadozidima.
Članak
11.
Minimalni broj etaža je 1 etaža. Dijelovi tj.
etaže građevina moraju biti usklađeni važećim zakonskim propisima.
Maksimalni broj nadzemnih etaža je 3; osim na
česticama B-15, B-16, gdje se zbog zatečenog stanja parcelacije (relativno
malenih parcela u odnosu na ostatak čestica unutar obuhvata Plana) dozvoljava
maksimalno gradnja (ili rekonstrukcija) dvije nadzemne etaže.
Na području unutar granica obuhvata Plana
dozvoljava se gradnja podruma, unutar građevnog dijela čestice (podrum je dio
građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u
konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,
odnosno suterena)
Nivelacijska kota je kota gotovog poda prve
nadzemne etaže građevine.
Članak
12.
Maksimalna visina građevine je (mjereno od
nivelacijske kote do najviše kote građevine):
- za građevine stambene i mješovite namjene -
9m
- za građevinu gospodarsko-proizvodne namjene
- 9m; dozvoljeno je povećanje visine na površini građevine od 30% (do max.
visine 15m), kada je povećanje uvjetovano tehnološkim zahtjevima namjene
Članak
13.
U skladu s odredbama Prostornog plana
uređenja općine Viškovo SN PGŽ XV, br. 49, 21. XII 2007., (čl.5) određuje se
tip i maksimalni broj stanova po česticama:
A-1, A-2 postojeća stambena građevina
(zadržava se)
A-3, A-4, B-15, B-16 obiteljska kuća s dva
stana
B-1, B-2, B-3, B-4, B-5, B-6, B-7,
B-8, B-9, B-10, B-11, B-12, B-13, B-14
jednostavna stambena građevina s četiri stana
B-17 višestambena građevina sa šest stanova.
Članak
14.
Gradnja garaža dozvoljava se u sklopu osnovne
građevine.
Ako se garažni prostori grade u podrumskim
etažama njihova površina ne računa se u izgrađenost. U izgrađenost se također
ne računaju površine vanjskih parkirališta, terasa na terenu te ukopanih etaža.
U slučaju gradnje garaže u podzemnoj etaži
ona se može izgraditi do ruba parcele prema susjednim parcelama, ali s obavezom
da se krov garaže prevuče zemljanim nasipom i hortikulturno uredi ili uredi kao
pješačka površina ili dječje igralište. Prema prometnici ukopana garaža mora
biti udaljena minimalno 3,0 m.
U slučaju uređenja površina za parkiranje
vozila izvan građevine, dozvoljava se postava nadstrešnice ili pergole s
pokrovom od prirodnih materijala, tendi ili biljaka penjačica.
Članak
15.
Izvan građevnog dijela građevne čestice
dozvoljava se:
- gradnja potpornog zida, stubišta i vanjske
terase čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,5m
- postava elemenata za pergolu, sjenicu i
slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m, do 15m2
- postava instalacija, uređaja i objekata
komunalne infrastrukture (cisterna za vodu i septična jama zapremine do
27m3, podzemni i nadzemni spremnika
goriva zapremnine do 10m3, solarni kolektor)
- postava instalacija građevina ukopanih ili
izgrađenih u razini terena (bazen tlocrtne površine do 24m2 i dubine do 2m)
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
16.
Uređenje građevnih čestica, zbog internih
razloga (osiguranje minimalnih korisnih površina za interni transport,
parkiranje, požarne putove, skladištenje i sl.), treba u potpunosti izvesti
uporabom potpornih i ogradnih zidova, ozelenjavanjem pokosa dr., a i zbog ukupnog
izgleda urediti postojeće i dodati novo zelenilo, sadeći drvorede gdje je god
to moguće.
Kod gradnje novih građevina i adaptacije
postojećih mora se osigurati 1 parkirno mjesto po 50m2 stambene jedinice, do najviše 3 mjesta+1 parkirno
mjesto za goste. U slučaju da se dio građevine koristi za poslovnu namjenu
potrebno je osigurati dodatna parkirna mjesta i to 1 parkirno mjesto/20m2 površine poslovne namjene.
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
Članak
17.
Uvjeti gradnje novih i rekonstrukcija
postojećih cesta, kao i opremanja cestovne mreže prikazani su na grafičkom
prilogu 2A1 (situacija 1:1000), odnosno uzdužnim profilima 1:100/1000. i
poprečnim profilima na prilozima 2A1 i 2A2.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
cestovne i ulične mreže određeni su za dvije prometnice:
- glavna cesta u središnjem dijelu zahvata
DPU-a i jedne pristupne ceste, do građevnih čestica udaljenih od središnje
ceste. Glavna bi cesta kroz područje zahvata, daljnjim uređenjem i nastavkom
gradnje narednih zona okolnih područja mogla postati dijelom prometnica višeg
značenja.
Glavna cesta P1 je planirana sa cjelokupnim
prometnim profilom i elementima poprečnog presjeka - kolnikom, pločnikom i
opremom:
- širina kolnika 2 x 2,75m
- širina pločnika 1 x 1,60m
- zaštitna pasica 1 x 0,50m
Odvojak ceste urbanističke oznake P2 ima
karakteristike:
- širina kolnika 2 x 2,50m.
Pješački pristup urbanističke oznake PP ima
karakteristike:
- širina staze 1 x 3,00m.
Najveći uzdužni nagib nivelete glavne ceste
P1 iznosi 13,65%, od profila 20-23 u duljini od 45,27m.
Najveći uzdužni nagib nivelete kraka ceste P2
iznosi 5,27%.
Svaka građevna čestica mora imati neposredan
priključak na javnu prometnu površinu.
Kolni promet je organiziran kao dvosmjerni, a
površine za parkiranje rješavaju se unutar pojedinih građevnih čestica, prema
normativima u odnosu na broj zaposlenika i posjetitelja.
Idejno rješenje i karakteristični profili
prometnica prikazani su grafičkim prilogom 2A1.
Kolne su površine od pješačkih razdvojene
rubnjakom standardnih dimenzija.
Pješački promet je omogućen nogostupom širine
1,75m samo s istočne strane glavne ceste P1. Na odvojku ceste P2 nije predviđen
nogostup, već samo zaštitne pasice širine 0,50m.
Trošivi sloj prometnice je asfalt debljine
4,00cm.
Sve ceste moraju imati vodoravnu i uspravnu
signalizaciju.
Uzdužni projektirani profili prometnica
prikazani su na grafičkim prilozima 2A2.
Nivelete prometnice su istovremeno i nivelete
kolnih i pješačkih pristupa pojedinim građevnim česticama.
Poprečni nagibi cesta su jednostrešni i
iznose od 2,50- 4,00%.
U trup prometnica smještaju se trase
instalacija komunalne infrastrukture (telekomunikacije, elektroopskrba,
vodoopskrba, odvodnja oborinskih voda s prometnih površina, gradnja upojnih
zdenaca s odvajačima masti i ulja-separatori dr.)
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
18.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
određeni su u grafičkom prilogu 2.C.
Gradnja distribucijske telekomunikacijske
kanalizacije treba biti usklađena s uvjetima definiranim u točki 2.3.2.
tekstualnog dijela plana.
Telekomunikacijska mreža će se graditi podzemnim
kabelima položenim u cijevima, prema grafičkom prilogu.
Kućne komunikacijske instalacije trebaju biti
koncentrirane u kabelskom ormaru smještenom u ili na pročelju građevine,
veličine primjerene kapacitetu komunikacijske instalacije. Ormar treba biti
povezan na temeljni uzemljivač građevine.
Od kabelskog ormara do granice građevne
čestice investitor treba položiti jednu do dvije cijevi (ovisno o veličini
građevine), minimalnog promjera 140 mm što će omogućiti podzemni priključak
svake građevine na javnu elektroničku komunikacijsku mrežu, kao i mrežu
kabelske televizije.
Komunikacijska instalacija mora biti izvedena
strukturnim kabliranjem UTP/STP instalacijskim kabelima kategorije min.5E.
Uz planirane instalacijske vodove treba
ugraditi i jednu instalacijsku cijev 113,5 mm do svakog mjesta priključka
terminalne opreme, kako bi se mogla ostvariti usluga putem svjetlosnog voda.
Pri projektiranju i izvođenju elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba se pridržavati zakonskih
propisa i pravilnika:
- Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN
73/2008),
- Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja
zona komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog
koridora, te obaveze investitora radova ili građevine (NN 42/2009),
- Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i
uporabe komunikacijske infrastrukture (NN 88/2001),
- Pravilnik o tehničkim uvjetima za
elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/ 2009),
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN
76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011),
- Pravilnik o jednostavnim građevinama i
radovima (NN 21/2009)
Također, prema Zakonu o elektroničkim
komunikacijama, za sve građevne čestice na kojima je položen tk kabel, a na
kojima se predviđa prenamjena površina, izgradnja poslovnih građevina, ili
građevinski radovi na
izmjeni
niveleta terena (spuštanje ili dizanje nivoa terena) treba izraditi projekte
izmicanja ili zaštite postojeće tk mreže, te izvesti izmicanje trase u skladu s
novonastalim stanjem, tako da tk kabeli ne budu oštećeni za vrijeme izvođenja
radova ni po njihovom završetku. Isto se odnosi i na zračni dio mreže čije
postojanje treba utvrditi na terenu.
Pri projektiranju i izgradnji dijelova
elektroničke komunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji
su atestirani za ugradnju u javnu elektroničku komunikacijsku mrežu, a prema
uputama za pojedine vrste radova koje je izdala Hrvatska agencija za
telekomunikacije.
Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s
ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne
udaljenosti.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak
19.
Vodoopskrbni sustav potrebno je izvesti
sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 2.3.4. tekstualnog dijela Plana i
kartografskim prikazom broj 2D.
Sanitarna pitka voda
Sanitarnom pitkom vodom, po zahtjevima
potrošača, se obskrbljuje preko novog cjevovoda položenog u trupu nove
prometnice. Novi vodovod se priključuje na komunalni vodovod na križanju nove
prometnice i priključka na prometnicu Viškovo - Klana. Cijevi novog ogranka
vodovoda su profila No 110.
Moguće je da će se kod priključka pokazati
potreba za ugradbom reducir stanice, te će se tlak u novoj mreži svesti na
veličinu od 5 bara.
Protupožarna voda
Potreba zaštite naselja od požara osigurat će
se preko vanjskih nadzemnih hidranata na novom vodovodu.
Hidrantsku mrežu priključiti na komunalni
vodovod pokraj priključka sanitarne potrošne vode bez redukcije tlaka.
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
20.
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 2.3.4.
tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 2D.
Predmetno područje se nalazi u zoni
djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite.
Ne postoji izgrađeni sustav odvodnje otpadnih
voda.
Koncepcija razvoja komunalnog poduzeća je
razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.
U sklopu razvojnih projekata nadležnog
komunalnog poduzeća »V i K -Vodovod i kanalizacija d.o.o.« Rijeka, izrađeno je
idejno rješenje kanalizacijskog sustava otpadnih voda općine Viškovo.
Po idejnom rješenju izrađivača »FLUMING«
d.o.o., broj projekta RN 84908, na području DPU-a Ferenčić središnjom
prometnicom prolazi gravitacijski kanalizacijski kolektor. Prema definiciji
projekta, to je sekundarni kolektor u sustavu odvodnje općine Viškovo; promjer
cjevovoda je 1250 ili DN 315/271 i priključuje se na glavni kolektor KOSI,
profila 1250 ili DN 400/343. Sekundarni kolektor je položen u padu do 10%, ovisno
o niveleti ceste.
Trase kanala su načelne, uglavnom u
koridorima prometnica; pojedine trase se mogu korigirati, sukladno terenskim
uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko-pravnim odnosima,
potrebama gradnje i ostalim čimbenicima.
Do izrade projekata, odnosno realizacije
komunalne infrastrukture, na lokaciji se predviđaju izvesti privremeni interni
kanalizacijski sustavi.
Sanitarno-otpadne vode
Do mogućnosti izvedbe priključka na buduću
javnu kanalizaciju odvod se privremeno rješava interno, za svaku parcelu
zasebno.
Interni sustavi odvodnje sanitarno-otpadnih
voda se sastoje od nepropusnih cijevi kanalizacije s građevinama okana,
nepropusne septičke jame i upojnog bunara.
Cijevi vanjskog odvoda interne kanalizacije
su profila DN 200.
Septička jama je građevina s tri ili četiri
komore (ovisno o opterećenju); omjer duljine stranica je 4:1; korisna dubina
iznosi maksimalno 1,50 m, a brzina kretanja fluida u jami iznosi maksimalno 3
mm/sec. Preljev jame se završava u upojnom bunaru.
Tehnološke otpadne vode
koje se mogu pojaviti u proizvodnji, prema
vrsti i stupnju onečišćenja potrebno je adekvatno pročistiti prije ispuštanja u
interni sustav odvoda sanitarno otpadnih voda.
Kišnica s krovnih ploha i uređenih platoa
ispušta se u tlo preko upojnih bunara.
Kišnica s parkirališta i prometnih površina
odvode se i ispuštaju u upojne bunare uz prethodno odmašćivanje.
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
21.
Napajanje građevina unutar obuhvata ovog
plana predviđeno je iz postojećih TS 20/0.4 kV Marčelji 4 i TS 20/ 0.4 kV
Marčelji 5, koje su smještene izvan granica ovog plana.
Trase NN mreže i javne rasvjete prikazana je
na nivou načelnih trasa u grafičkom dijelu plana.
Buduća niskonaponska mreža izvodit će se s
podzemnim i nadzemnim kabelima, prema zasebnim projektima - tehničkim
rješenjima.
Buduća javna rasvjeta riješit će se prema
zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir
stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi
nivo osvijetljenosti. U dijelu gdje će se niskonaponska mreža izvoditi kao
nadzemna, javna rasvjeta bi se izvodila u sklopu nje.
Prilikom izrade projekata niskonaponske mreže
i javne rasvjete moguća su određena odstupanja od trasa naznačenih u grafičkom
prilogu, a što će se obraditi kroz idejne projekte za ishodovanje lokacijske
dozvole.
3. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH I ZELENIH
POVRŠINA
Članak
22.
Na području obuhvata plana nalazi se površina
oznake D-1, koja se može smatrati javnom zelenom površinom, iako zbog terenskih
karakteristika više predstavlja površinu zaštitnog zelenila. Uvjeti uređenja i
opreme te manje javne zelene površine su stabilizacija strmijih dijelova,
zadržavanje postojećeg zelenila i unošenje novih vrsta površinskog i nižeg
zelenila.
5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI
OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
23.
Planovi višeg reda ili drugi zakonski ili pod
zakonski akti nisu registrirali na području obuhvata plana posebno vrijedne
i/ili osjetljive cjeline i građevine, pa se uvjeti uređenja odnose na
karakteristični prirodni krajolik pomiješan s površinama napuštene
poljoprivredne djelatnosti. Takav odnos u promijenjenim okolnostima treba
zadržati pretvaranjem šumskih u zelene površine, a poljoprivredne u stambene
tj. radne površine.
Uvjeti i način gradnje građevina na razini
detaljnog plana definirani su kartografskim prikazom 3. i odredbama u
tekstualnom dijelu II. Obrazloženje - 2. Plan prostornog uređenja - 2.4.1.
Uvjeti i način gradnje.
Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih
i građevnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti nisu potrebne, jer navedenih
cjelina, građevina i ambijenata nema u planiranom području.
6. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
24.
Mjere provedbe plana se odnose u prvom redu
na daljnju izradu projektno-tehničke dokumentacije sa svim potrebnim
suglasnostima i odobrenjima nadležnih tijela državne uprave, a na temelju
odredaba odgovarajućih zakonskih i podzakonskih akata, posebice iz područja
izvedbe i uređenja prometno-komunalne infrastrukturne mreže i zaštite okoliša,
što se osobito odnosi na rekonstrukcije glavne prometnice, ako ne u cijelosti,
onda na dijelu u obuhvatu plana. Ponajprije će se izvesti telekomunikacijske,
elektro- i vodoopskrbne instalacije, i po stjecanju uvjeta sustav odvodnje
otpadnih voda.
Kod gradnje nove građevine te uređenja javne
površine potrebno je postupiti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05, 61/07 i 76/ 07).
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
25.
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš su primijenjene samim izborom mogućih djelatnosti u području plana,
odnosno, njihovih tehnoloških procesa, a prema odredbama propisa iz oblasti
zaštite na radu i zaštite okoliša.
7.1. Zaštita od požara
Članak
26.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/ 10), te
prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Općine Viškovo.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara (kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije) potrebno je, u
nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati numeričku metodu TRVB za stambene
i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TVRB ili Gretener ili
Euroalarm za pretežito poslovne građevine u kojima se okuplja i boravi veći
broj ljudi.
Kod projektiranja i gradnje podzemnih garaža
potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati austrijske
smjernice TRVB N 106.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju, intenzitetu toplinskog zračenja
kroz otvore, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova. Kod gradnje
slobodnostojećih niskih stambenih objekata, njihova udaljenost treba biti
jednaka visini višeg objekta, a minimalno 6 metara. Kod stambeno- poslovnih
objekata međusobna udaljenost objekata ne može bitimanja od visine sljemena
krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima projektnom dokumentacijom potrebno je predvidjeti
dodatne, pojačane, mjere zaštite od požara kao što su gradnja vatrootpornih
zidova, ugradnja negorivih materijala i slično.
Projektiranje i rekonstrukciju cesta/ulica
potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je poštivati
odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«
broj 108/95 i 56/10) i pod zakonskim propisima kojima se uređuje skladištenje i
promet zapaljivih tekućina i/ili plinova.
Glavni projekt za gradnju i rekonstrukciju
građevina na području obuhvata Plana mora biti usklađen s propisanim mjerama
zaštite od požara.
Temeljem čl. 28 st. 2 Zakona o zaštiti od
požara (»Narodne novine« broj 92/10), potrebno je izraditi elaborat zaštite od
požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
7.2. Zaštita od buke
Članak
27.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena
razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć
45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te
pod zakonskih propisa kojima se uređuje zaštita od buke.
7.3. Zaštita voda
Članak
28.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o
vodama (»Narodne novine« broj 153/09).
Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni
djelomičnog ograničenja zone sanitarne zaštite te je sve djelatnosti potrebno
uskladiti s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/94, 12/94,
12/95, 24/96, 4/ 01, 15/09, 28/10).
Otpadne sanitarne i tehnološke vode se, u
ovoj fazi uređenja radne zone, prikupljaju i pročišćuju u okviru vlastitih
građevnih čestica, te evakuiraju na propisani način.
Nadalje je potrebno predvidjeti razdjelni
sustav odvodnje. Odvodnju oborinskih voda riješiti sukladno usvojenoj
koncepciji odvodnje oborinskih voda na području Općine Viškovo, odvodnju
sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda riješiti sukladno čl. 67. Zakona o
vodama (»Narodne novine« broj 153/09).
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, potrebno je sukladno čl. 143. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj
153/09) ishoditi vodopravne uvjete. Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta
potrebno je priložiti priloge propisane čl. 5. Pravilnika o izdavanju
vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 78/ 2010).
7.4. Zaštita zraka
Članak
29.
Onečišćenje zraka, bilo emisijom štetnih
plinova, bilo prekomjernom bukom, već na samom izvorištu ne smije prelaziti
dopuštene granice.
Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o
zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11) uz obvezno provođenje mjera za
sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II.
kategorije kakvoće zraka.
Prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće
zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku
(»Narodne novine« broj 133/05) nije dozvoljeno.
7.5. Zaštita od potresa
Članak
30.
Zaštitu od potresa potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07,
38/09, 127/10).
7.6. Mjere postupanja s otpadom
Članak
31.
Na području obuhvata Plana s otpadom je
potrebno postupati sukladno Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04,
153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09).
Skupljanje i odvoz otpadnih materijala
provodi se sukladno odluci lokalne uprave.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
32.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Viškovo i potpisom predsjednika Općinskog
vijeća Općine Viškovo.
Članak
33.
Dva Izvornika Planova se čuvaju u pismohrani
Općine Viškovo, a jedan Izvornik u Uredu za prostorno uređenje,
stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije.
Članak
34.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz
odredbe 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak
35.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/12-01/09
Ur. broj: 2170-09-06/01-12-5
Viškovo, 11. listopada 2012.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Igor
Rubeša, ing., v. r.
