40.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), članka 156. Prostornog plana uređenja Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 05/05, 16/09, 55/11 i 90/11) i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09), Općinsko vijeće Općine Fužine na sjednici održanoj 19. srpnja 2012. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja (UPU 4)
poslovne zone »Lič 1« (K1₃)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Poslovne zone Lič 1 (K1₃) (UPU 4); u daljem tekstu Plan.

Plan se donosi za područje obuhvata određeno u PPU Općine Fužine, grafičkim dijelom kartografski prikaz 3.C. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25.000.

Plan se donosi za područje obuhvata utvrđeno člankom Prostornog plana uređenja Općine Fužine (Sn. PGŽ br. 05/ 05, 16/09, 55/11 i 90/11).

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Plan se sastoji od namjene i uvjeta korištenja površina, načina uređivanja prostora, načina opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeta gradnje,smještaja i oblikovanja, mjere unapređenja i zaštite okoliša i krajobraza te druge elemente bitne za područje obuhvata.

Plan se u cijelosti provodi neposredno.

Članak 2.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualni dio, grafički dio i obvezne priloge Plana kako slijedi

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

5.3.5. Obnovljivi izvori energije

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliša

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda

9.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda

9.5. Zaštita od buke

9.6. Mjere posebne zaštite

9.6.1. Sklanjanje ljudi

9.6.2. Zaštita od rušenja

9.6.3. Zaštita od potresa

9.6.4. Zaštita od požara

9.6.5 Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa

i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

III. Mjere provedbe plana

1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a. Promet Mj. 1:2000

2.b. Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje), Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne

rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja u prostoru Općine Fužine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini Općine Fužine

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirode, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i Gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja Grada

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Razgraničenje površina javnih od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskom prikazu 4. Način gradnje., u mjerilu 1:2000.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i kao pojedinačne površine.

Zone su površine određene namjene koje obuhvaćaju jednu ili više građevinskih čestica istih ili srodnih obilježja.

Pojedinačne površine su površine unutar kojih je planirana gradnja jedne građevine planirane namjene, unutar jedne građevne čestice.

Članak 4.

Zone i površine u građevinskom području izdvojene namjene definiraju se kako slijedi:

- Gospodarska namjena

Poslovno - obrtnička namjena (K1-1)

Poslovno - trgovačka namjena (K1-2)

Poslovno - uslužna namjena (K1-3)

Poslovno - skladišna namjena (K1-4)

Poslovno - proizvodna namjena (K1-5)

Poslovno - istraživačka namjena (K1-6)

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Vodne površine

- Vodotok (V)

- Vodna površina (VP)

- Površine prometnica (SU, OU)

Članak 5.

Zona poslovne namjene podijeljena je u nekoliko cjelina:

- poslovno - obrtnička (K1-1) - ova zona je namijenjena gradnji građevina gospodarske djelatnosti koje obuhvaćaju obrtništvo u najširem spektru. Dozvoljeno je korištenje neizgrađenih površina za uzgoj autohtonih biljnih kultura;

- poslovno - trgovačka (K1-2) - unutar zone je dozvoljena gradnja građevina trgovačke namjene (na veliko i na malo) vezanih na proizvodnu i komunalno servisnu djelatnost unutar poslovne zone Lič. Moguća je gradnja sajmišnog centra sa popratnim trgovačkim sadržajem direktno vezanim na proizvodne zone u vidu prezentacijskog prostora. Programski sadržaj mora biti namijenjen stanovnicima i posjetiteljima, te aktivan tijekom cijele godine, ne samo sezonski;

- poslovno - uslužna (K1-3) - obuhvaća građevine u kojima se nalaze poslovni prostori u najširem spektru i istraživački centri, sve usko povezano sa proizvodnim i sajmišnim programom. Poslovni prostori podrazumijevaju upravu, uredske prostore, prostore za poslovna okupljanja i sl. Istraživački centri direktno surađuju sa upravom i trgovinama gdje se planiraju odnosno prezentiraju novi proizvodi, tako i sa proizvodnim segmentom unutar područja proizvodne namjene;

- poslovno - skladišna (K1-4) - unutar ove zone grade se skladišta namijenjena korisnicima poslovnih zona;

- poslovno - proizvodna (K1-5) - unutar zone, pretežito proizvodne namjene grade se proizvodni pogoni - građevine koje obuhvaćaju obrtništvo u najširem spektru, skladišne, uredske, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje i programe, eksperimentalne i proizvodne laboratorije. Unutar ove zone moguće je planirati kongresni centar;

- poslovno - istraživačka (K1-6) - obuhvaćaju poslovne građevine i istraživački centre, kongresni prostori, usko povezani sa proizvodnim i sajmišnim programom. Dozvoljava se i gradnja građevina koje služe za rekreaciju zaposlenika i posjetitelja te korištenje dijela neizgrađenih površina za eksperimentalni uzgoj.

- unutar poslovnih zona pretežito istraživačke (K1-5) ili proizvodne namjene (K1-6), moguće je planirati gradnju elektrana na sunčevu energiju.

Članak 6.

Zaštitne zelene površine (Z) su površine zelenila sa zaštitnom i oblikovnom funkcijom.

Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije uz dopunu novim pretežito visokim autohtonim zelenilom bez mogućnosti gradnje.

Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava isključivo od prirodnih materijala.

Moguće je izvođenje programa 'poučne staze' vezane na 'vodotok Ličanke' i druge prirodne datosti 'Ličkog polja'.

Na području Lovišta 'Lič', unutar zone Z, moguće je graditi samo građevine koje su u funkciji lova.

Članak 7.

Površine prometnica (SU, OU) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao sabirne, ostale i nerazvrstane ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Zone u koje se smještaju građevine poslovnih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazom br.1 Korištenje i namjena prostora i 4b Način gradnje.

2.1. Uvjeti smještaja poslovnih građevina u zonama poslovne namjene (poslovno obrtnička K1-1, poslovno- trgovačka K1-2, poslovno-uslužna K1-3, poslovno-skladišna K1-4, poslovno-proizvodna K1-5, poslovno-istraživačka K1-6 )

Članak 9.

Zone poslovne namjene (K1-1, 2, 3, 4, 5, 6) utvrđene su kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena prostora i br. 4. Uvjeti gradnje.

Poslovne građevine se grade prema sljedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevne čestice

- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1000 m²,

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi 0,50

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi 1,00 odnosno 1,5 u slučaju ako postoji podzemna etaža

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi jednu podzemnu etažu, prizemlje i dva kata (P0+P+2)

- ako geotehnički uvjeti to dopuštaju moguća je izgradnja jedne (1) podzemne etaže

- najveća dozvoljena visina građevine (v) iznosi 10,0 m

- najveća GBP iznosi 2000 m²,

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 10,0 m

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 6,0 m,

4. Uređenje građevne čestice

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u članku 21., Parkirališne površine, ovoga Plana

- Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

- najmanje 30% površine građevne čestice uređuje se sa visokom vegetacijom kao zaštitna zelena površina

- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.

Na površinama proizvodne namjene (K1-5) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trjemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, ekootoci i trafostanice, prometne građevine i uređaji, te neke druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

- proizvodna građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura,

- oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta, uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi krov

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje i postaviti samostalni fotonaponski sustavi iskorištavanja sunčeve energije.

Na površinama gospodarske namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, eko-otoci i trafostanice, prometne građevine i uređaji, te neke druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

6. Način i uvjeti priključenja proizvodnih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu

infrastrukturu

- način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.

- uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana,

7. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Unutar ovog plana nisu planirane građevine javne i društvene namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 11.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 12.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i

površinske infrastrukturne građevine i to za:

- kolni i pješački promet

- sustav telekomunikacija

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)

- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)

- elektrane na sunčevu energiju.

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 13.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja izdvojene

namjene poslovne zone Lič koju čine građevine cestovnog prometa:

- Sabirne ulice SU-2 (postojeća prometnica koja prolazi područjem obuhvata)

- Ostale ulice OU-3, OU-4 i OU-5 (planirana prometnica unutar zone)

Članak 14.

Mrežu cestovnog prometa čine postojeće i planirane ulice. Nužni tehnički elementi za

izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice su za:

- Sabirne ulice:

- proračunska brzina 50 - 70 km/h

- najveći nagib nivelete 7%(iznimno 10%)

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m

- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima

- sa sabirnim prometnicama prema potrebi

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- minimalni razmak raskrižja 100 m

- pješački hodnici obostrani (minimalne širine 1,50 (iznimno 1,00 m)

- rubna traka (dvostrano) 0,5 m

- ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 10,0 m

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

- Ostale ulice:

- računska brzina 40 km/h

- maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00m

- rubna traka (dvostrano) 0,5 m

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,00 m

- na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 9 m

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 15.

Tamo gdje to dopuštaju prostorne mogućnosti, treba izvršiti rekonstrukciju i proširenje

postojeće ulice do planirane širine.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.

Sabirnom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom postojeća lokalna cesta planirane širine koridora 10 m (kolnik 6,0 m i jednostrani pločnik širine 1,5 m te rubna traka od 0,5m).

Ostalom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom osnovna pristupna prometna površina koja služi za pristupni promet vozila minimalne širine kolnika 6,0 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,0 m kao i rubna traka. Ukupna širina koridora OU iznosi 9 m.

Članak 16.

Ovim se Planom na temelju poprečnih profila utvrđuju parcele prometnih površina-glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih.

Moguća je gradnja prometnica u dvije faze, na načina da se u prvoj fazi uređuje postojeća sabirna prometnica SU -2, te se gradi nova prometnica OU-3. U drugoj fazi se grade prometnice OU-1, OU-4 i OU-5, koje omogućuju prometnu povezanost novoizgrađenih objekata u zonama koje nisu direktno povezane sa prometnicama SU-2 i OU-3.

Članak 17.

Poprečni profil Sabirnih ulica je određen sa: rubna traka + nogostup /N/ + trake kolnika /K/ + nogostup /N/ + rubna traka = 0,5m+1,5m+3m+3m+1,5m+0,5m=10,0 m.

Poprečni profil Ostale ulice je određen sa: rubna traka+ nogostup /N/ +trake kolnika /K/ + nogostup /N/+rubna traka = 0,5+1,0+3m+3m+1,0m+0,5=9,0 m.

Članak 18.

Parkirališne površine

Smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice gospodarske građevine potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama	Broj parkirališnih mjesta	Jedinica
proizvodna namjena, obrti, servisi, skladišta	1 PM	4 zaposlenih
trgovački sadržaji	20 PM	1000 m² površine
poslovni sadržaju	10 PM	1000 m² površine

Članak 19.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 28. ovog Plana.

Parkirališta se grade unutar građevne čestice objekta koji ih koristi. Dozvoljeno je korištenje prizemne etaže

kao parkirališnog prostora, tako da parkiralište ne zauzima površinu veću od 60% tlocrtne projekcije građevine.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 20.

Unutar ovog Plana ne planira se gradnja javnih parkirališta i garaža.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 21.

Unutar ovog Plana nema planiranih javnih trgova ni izdvojenih pješačkih putova - osim onih u koridoru prometnica. U smislu dostupnosti planiranih sadržaja potrebno je unutar planiranih zona osigurati zadovoljavajuću dostupnost i kretanje za sve korisnike.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće objekte, instalacije i opremu.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže određeni su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Telekomunikacije,energetski sustav i plinoopskrba, i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Investitori poslovnih objekata unutar obuhvata ovog Plana trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 1 cijev 1 40 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Članak 23.

Pri izgradnji osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Pri određivanju preciznije lokacije samostojećeg antenskog stupa elektroničke pokretne komunikacije treba primijeniti slijedeće uvjete očuvanja krajobrazne vrijednosti:

- preporuča se koristiti jedan stup za više korisnika,

- postavom antenskih stupova ne smije se mijenjati konfiguracija terena a potrebno je i

- zadržati tradicionalan oblik korištenja krajobraza

- prirodnu šumsku vegetaciju koristiti za vizualnu barijeru antenskog stupa,

- izgledom i bojom antenski se stup mora uklopiti u ambijent,

- tipske objekte projektirati kako bi bojom i materijalom bili prilagođeni kontekstu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 24.

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagat će se u trup novo planiranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža-vodoopskrba i odvodnja.

Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti usklađena s tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo nadležno za vodoopskrbu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Akumulacija Potkoš

Područjem obuhvata Plana smješten je i cjevovod Potkoš kojim se vode iz akumulacije Potkoš odvode do crpne stanice Lič. Cjevovod promjera 1 m, je smješten podzemno.

Sve podzemne i nadzemne vode sustava akumulacijskog jezera Potkoš, ulaze po prilogu D2 Državnog plana za zaštitu voda NN 8/99 u II. kategoriju zaštite voda što znači da se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, sportove na vodi, te uzgoj riba, a nakon odgovarajućeg pročišćavanja se mogu koristiti i za piće. Potrebno je očuvati i poboljšati postojeću kvalitetu kakvoće vode. Osnovna mjera za sprečavanje i smanjenje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju iuređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Sve vode koje se ispuštaju u sustav voda HE »Vinodol« u Triblju tako i akumulacijsko jezero Potkoš sa pripadajućim vodnim slivom, moraju biti sa fizikalno-kemijsko-biološkim svojstvima u skladu s uvjetima zaštite za navedene sanitarne zone koje zahtijevaju zakonski propisi za vode

koje se disponiraju te Obavezno poštivati Pravilnik o očuvanju i održavanju propisane kakvoće svih površinskih voda u sustavu HE »Vinodol« od lipnja 2002. godine.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su određene Planom višega reda:

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugihvodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Kanalizacija

Članak 25.

Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog plana, te prema Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Fužine (SN PGŽ 1/97).

Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru planirane lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda područja Fužina i okolnih naselja, planiran PPU-om a nalazi se na lokaciji »Drvenjača«, izvan obuhvata Plana.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novo planiranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Priključenje se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja. Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Na mjestima upojnih bunara vršit će se pročišćavanje oborinskih voda (separatori ulja i masti).

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda dozvoljava se samo privremeno, pojedinačnim objektima izgradnja nepropusnih septičkih taložnica, uz suglasnost Općine Fužine, pod uvjetima predviđenim odredbama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Fužine i uz pridržavanje propisa i sanitarno - tehničkih normi za korištenje odnosnih objekata, te uvjeta navedenih u odobrenju za njihovu izgradnju, sve do izgradnje javne kanalizacije.

5.3.3. Uređenje vodotoka

Članak 26.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka starog korita Ličanka, obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09).

5.3.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 27.

Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim kartografskom prikazu broj 2.b. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Telekomunikacije,energetski sustav i plinoopskrba.

Napajanje električnom energijom budućih kupaca koji će se pojaviti unutar predmetne zone osigurat će se iz budućih trafostanica 20/0.4 kV čije će se lokacije osigurati unutar pojedinih platoa - parcela. U grafičkom dijelu plana nisu crtane lokacije planiranih trafostanica, već će se iste osigurati nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca. Trafostanice će se graditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.

Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao samostojeća građevina gradit će se kao zidana ili montažno - betonska, sa osiguranim direktnim ili posrednim pristupom do javne površine. Za trafostanicu treba osigurati parcelu minimalne veličine od 30 m², a parcelu je potrebno formirati na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao ugradbena, investitor građevine, u sklopu koje je predviđena izgradnja trafostanice 20/0,4 kV, dužan je prije izrade projektne dokumentacije u suradnji s nadležnom elektrodistribucijom dogovoriti mikro lokaciju trafostanice unutar građevine, potreban prostor za nju i njen kapacitet, te nivo koji će biti obrađen u građevinskom dijelu projekta.

Ako će ugradbena trafostanica biti u vlasništvu distribucije, potrebno je za nju osigurati prostor koji će biti u vlasništvu distribucije.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se

izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemna.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

5.3.5. Plinoopskrba

Članak 28.

Ovim planom nije predviđena izgradnja nove opskrbne plinske mreže na području Plana.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod

izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

5.3.6. Obnovljivi izvori energije

Članak 29.

Sukladno ciljevima Plana više razine, unutar obuhvata Plana moguće je planirati postavu građevina, elemenata i naprava iskorištavanja svih obnovljivih izvora energije, osobito energije Sunca.

Uvjeti smještaja infrastrukturnih građevina (elektrana) za iskorištavanje sunčeve energije

Uvjeti smještaja unutar zona K3-5 i K3-6

Infrastrukturne građevine za iskorištavanje sunčeve energije-elektrane na sunčevu energiju sastoje se od samostalnih FN panela a namijenjene su dobivanju električne energije.

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju elektrana na sunčevu energiju ovim se Planom utvrđuje kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 3 000 m² .

2.Veličina i građevna (bruto) površina građevine

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5,

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m,

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 3,0 m.

4. Uređenje građevne čestice

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u točki 5.1.1. Parkirališne površine ovoga Plana

- ograde građevnih čestica mogu se izvoditi sa visinom od najviše 1,80 m,

- Unutar građevne čestice moguće je osim nadstrešnica i trjemova smjestiti i postrojenje za priključak solarne elektrane na elektroenergetsku mrežu

5. Uvjeti oblikovanja građevina

- oblikovanje elektrana na sunčevu energiju provodi se prema načelima funkcionalnog procesa te suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

- ploha infrastrukturne građevine može se izvesti kao kosa, ravna, uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi element kosine

6. Način i uvjeti priključenja solarnih elektrana na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

7. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 30.

Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohtone vegetacije. Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu visoke šumske vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr),te funkciji prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone od okoliša te je isključeno od svake gradnje.

U sklopu ovih površina moguća je postava odmorišta (klupice od prirodnog materijala-drva), uređenje šljunčanih ili zemljanih pješačkih putova, postava kapelica, raspela i slično, uz uvjet da ukupna površina tako uređenog prostora ne prelazi 1% od ukupne površine zelene površine.

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4b. Način gradnje.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 31.

Planom višeg reda predloženo je da se zaštiti područje staroga korita vodotoka Ličanke (ZK1), kao prirodni krajobraz.

Na području obuhvata plana prepoznato je područje osobito vrijednog predia - prirodnog krajobraza, koje obuhvaća područje oko manjeg vodotoka. Zona prirodnog krajobraza predstavlja koridor vodotoka, odnosno prirodno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10m mjereno od gornjeg ruba korita. Unutar područja zabranjuje se sječa stabala, a uklanjanje srušenih stabala i vjetrozavala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza.

Korištenje koridora i svih zahvata kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09).

Unutar obuhvata UPU 4, vrijede mjere zaštite prirode propisane Planom višega reda:

- očuvati i zaštititi prirodni i kultivirani krajolik kao temeljnu vrijednost prostora,

- očuvati prirodna staništa, što prirodnija vodena staništa, voditi brigu prilikom gospodarenjašumama kao i pridržavati se mjera propisanih šumsko-gospodarskom osnovom, očuvati povoljanomjer travnjaka i šikara uključujući sprječavanje procesa sukcesije (zaraštanje travnjaka i cretova),gospodariti travnjacima putem ispaše i režima košnje, prihvatljivo koristiti sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva, poticati ekstezivno stočarstvo i sl.,

- kvalitetu prostora štititi izgradnjom adekvatnih sustava odvodnje,

- zadržavati prirodni, tradicijski ustroj poljoprivrednog zemljišta i šuma te poticati i unapređivati obnovu i održa

vanje zapuštenih poljoprivrednih zemljišta i poticati tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

- očuvati naslijeđene vrijednosti krajobraza i slikovitih vizura.

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 32.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/0, 157/03, 87/09 i 88/10).

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 33.

Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko-goranske županije.

Planom se utvrđuju sljedeći osnovni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

- smanjenje količine otpada

- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada)

- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim postupcima).

Planom se primarna reciklaža (odvojeno prikupljanje) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, tj. spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem koji se postavljaju na javne površine za prikupljanje pojedinih iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, metalni ambalažni otpad, baterije i sl.)

- tipiziranih spremnika postavljenih u poslovnim i proizvodnim građevinama za prikupljanje organskog, biološkog i tehnološkog otpada.

Unutar zone UPU 4 (prema grafičkom prikazu Plana višeg reda br.3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Mjere zaštite) osigurava se rubno (prema sjeveru ili jugu) odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada (EKO 'otoci'). Prostor Eko-'otoka' (za cijelo područje obuhvata UPU 4) locira se neposredno uz javnu prometnicu na minimalnoj parceli veličine 30 m², a isti je potrebno s unutarnje strane ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor EKOotoka treba primjereno zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš.Funkcija 'EKO-otoka' ne smije ometati kolni i pješački promet te ne smije narušiti standard korisnika poslovne zone.

Na svakoj se građevnoj čestici poslovne namjene mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Članak 34.

Postupanje s opasnim tehnološkim otpadom koji će nastajati unutar poslovne zone Lič 1 , do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, odvija se u skladu s važećim propisima nadležne komunalni službe.

Svi proizvođači otpada dužni su pridržavati se načela ekološkog postupanja s otpadom:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada pri nastajanju,

- razvrstavanje otpada po vrstama,

- reciklaža vrijednih dijelova otpada,

- sprječavanje nenadziranog rukovanja otpadom,

- odlaganje otpada na propisana odlagališta,

- saniranje onečišćenih površina.

Svi gospodarski pogoni trebaju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji treba biti zaštićen od atmosferskih utjecaja te bez mogućnosti onečišćenja podzemnih voda. Prostori za privremeno korištenje tehnološkog otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici trebaju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 35.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Fužine obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata UPU 4 potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Planom višeg reda se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Zaštita tla

Članak 36.

Na područje obuhvata Plana nalaze se dvije geotehničke zone:

- IVa - zona fluvioglacijalnih naplavina - napravine su debljine do 18 m i raznolikog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode mjestimice je visoka, dijelovi terena su zamočvareni. Teren je pogodan za građenje uz uvažavanje njegovih slabijih geotehničkih značajki u odnosu na predjele golog krša;

- IVb - zona riječno-potočnih naplavina - Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni.

Uređenjem prostora obuhvata i gradnjom ne smije se povećati vodna erozija niti se smiju stvarati preduvjeti dodatnog nagomilavanja površinskih voda. Sve zahvate u prostoru treba provoditi tako da ne uključuju antierozijsku zaštitu pri samom zahvatu i njegovu okončanju.

Posredno se zaštita tla provodi i maksimalnim ozelenjavanjem površina kako se ne bi ogolile površine podložne eroziji.

9.2. Zaštita zraka

Članak 37.

Osnovni izvori onečišćenja zraka na području naselja Lič su cestovne površine i stacionarni objekti. Sa svrhom očuvanja prve kategorije kakvoće zraka na području Liča potrebno je poduzimati sljedeće mjere:

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih površina

- održavanje šumskih površina neposredno uz područje Liča

- smanjivanje emisija iz stacionarnih izvora (korištenjem plina, kontrolom izgaranja goriva, praćenjem emisija i dostavom podataka za katastar emisija).

Zbog blizine autoceste i kamenoloma, za područje Općine Fužine od velikog je značaja stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo intervenirati na vrijeme. Također, proširenjem eksploatacijskog polja u kamenolomu Benkovac Fužinski tehnologije se moraju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva.Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem koji s određuje učestalost mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 38.

Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997);

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do

donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT - standardima);

- zahvatom se ne smije izazvati značajno povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.);

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

9.3. Zaštita voda

Članak 39.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Fužine određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom području (SN PGŽ 3/99), a prikazane su na kartografskom prikazu Prostornog plana uređenja br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.

Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća obodni dio područja Općine, a to je područje prihranjivanja izvorišta. U trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta koja je obuhvaćena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04) i »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-vinodolskom području (SN 1/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (definirane Odlukom).

Zaštita podzemnih voda određuje se zaštitom slivnih područja i izvorišta pitke vode osigurava se izvedbom nepropusne kanalizacije, ukoliko područjem prolazi prometnica duž čitave trase, a odvođenje se vrši u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine zone sanitarne zaštite.

Članak 40.

Radi njihove zaštite, izvorišta i vodotoke prvog reda potrebno je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

Područje obuhvata UPU 4, nalazi se unutar III. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Mjere sanitarne zaštite u III. zoni koja je obuhvaćena slivnim područjem Gorskog kotara

utvrđene su u Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04).

U III. Zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja je pokrivena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko - vinodolskom području (SN PGŽ 1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Odvodnja otpadnih voda za zone koje se nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće određene ovim Planom riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u teren do razine propisane mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

Članak 41.

Na području treće zone, zabranjuje se:

- građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode opasne tvari,

- upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98),

- građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

- upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

- čista sječa šuma u gospodarenju šumama.

Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8. Izvoda za zaštitu, i ove mjere zaštite:

1. individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje,

2. uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene kulture,

3. uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati

primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

4. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i

kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

5. postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

6. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.

9.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 42.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar poplavnog područja koje nastaje prilikom elementarnih nepogoda (II.kategorija zaštite) - uslijed rušenja brana. Operativna obrana od poplava za vodotok Ličanke provodi se u okviru cjelovitog sustava obrane poplava Lokvarka - Ličanka i HE Vinodol. Neposredno se provodi temeljem plana obrane od poplava na vodama 2.reda - sektor E - branjeno područje 24. - područje malog sliva 'Gorski kotar' i Pravilnika za rukovanje i upravljanje HR Vinodol, koji su međusobno usklađeni.

Ograničenja, koja obrađuju poplavna područja u slučaju elementarnih nepogoda proizašla su iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

Sigurna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg djelovanja bujica, kao i učinkovitije sprječavanje erozije strmih terena postići će se izradom i provođenjem projekata odvodnje oborinskih voda.

Ograničenja na vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava,gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa uz staro korito Ličanke obostrano po 10 m od definiranog gornjeg ruba korita. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova

9.5. Zaštita od buke

Članak 43.

Na području obuhvata UPU 4 potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

Prilikom izrade novih proizvodnih građevina potrebno je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.

9.6. Mjere posebne zaštite

Članak 44.

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Fužine temelje se na:

- Zakon o zaštiti i spašavanju (N.N. 174/04,79/07, 38/09 i 127/10)

- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (N.N. 38/08 )

- Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06 i 110/11)

- Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97),

- Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 92/10),

- Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),

- Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),

- Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),

- Prostornom plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000, 12/05, 50/06, 8/09 i 3/11).

Na području obuhvata ovog UPU-a ne postoji niti jedan gospodarski subjekt koji bi spadao u kategoriju subjekata koji posjeduju opasne tvari u većim količinama prema Seveso II Direktive EU.

Kroz područje UPU nije dozvoljen cestovni prijevoz opasnih tvari osim za potrebe korisnika ovog područja.

Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (trgovački centri, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja) definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»N.N.« broj 47/06).

Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Općine Fužine i obuhvata UPU 4, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi planova užih područja.

Ovim Planom utvrđuje se:

1. Način i smjerove evakuacije na području obuhvata Plana: kartografski su definirane glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara; kartografski su definirane i zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;

2. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (trgovački centri, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja) definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»N.N.« broj 47/06).

9.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 45.

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Općine Fužine (a time i obuhvata UPU 4) nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema Planu djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Fužine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta bilo bi poželjno projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

9.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 46.

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina,mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Na području obuhvata Plana nema starih gušćih jezgri posebno ugroženih od rušenja poradi svog tipa konstrukcije.

U kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja zaštita površina i mjera posebne zaštite definirane su prometnice za evakuaciju ljudi, površina za prikupljanje evakuiranih ljudi, pogodna lokacija za instaliranje sirene za uzbunjivanje ljudi i zona privremenog odlagališta materijala od urušavanja građevina.

9.6.3. Zaštita od potresa

Članak 47.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Općine Fužine je 8^o MCS.

Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

Objekti kritične infrastrukture ugrožene potresom

Na području obuhvata Plana nalazi se trafostanica, koja spada pod objekte kritične infrastrukture ugrožene potresom, te u slučaju potresa moguć je kratki prekid napajanja električnom energijom zbog čega je otežano redovito funkcioniranje objekata na području obuhvata.

9.6.4. Zaštita od požara

Članak 48.

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Fužine, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Fužine, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

U projektiranju planiranih građevina na području Općine Fužine prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N., br. 35/94, 55/94 i 142/03).

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.. Ako se izvode slobodno stojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objek

tima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

Temeljem čl.28. st.2 Zakona o zaštiti od požara (N.N., br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

9.6.5. Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 49.

Mogući izvori tehničko - tehnološke nesreće ne nalaze se na području obuhvata ovoga Plana.U slučaju proloma hidro akumulacijske brane na Bajer i Lepenice, plimni val bi ugrozio i područje obuhvata. Vjerojatnost proloma hidro akumulacijske brane na području Općine Fužine ocjenjena je vrlo malom.

Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće moguće su u cestovnom i željezničkom prometu zbog opasnih kemikalija koje se prevoze istima (otrovi, zapaljive i eksplozivne tvari). U slučaju saobraćajne ili željezničke nesreće najugroženija područja su gdje prometnice prolaze kroz naselja ili u njihovoj blizini odnosno naselja naselje Fužine i Vrata.

Područje obuhvata ovoga Plana ne nalazi se u blizini prometnica koje prevoze opasne tvari, niti se na području Plana nalaze objekti kritične infrastrukture, te se stoga ne donose mjere ograničenja izgradnje u ugroženim područjima.

III. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 50.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama Planova više razine -PPU Općine Fužine, (SN. PGŽ broj 05/05, 16/09, 55/11 i 90/11) te PPPGŽ (SN. PGŽ broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup,parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

Članak 51.

Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 52.

Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izgradnja planova užeg područja.

2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 53.

Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje građevine suprotne namjene u odnosu na planiranu.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Elaborat plana je izrađen u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Fužine, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Grafički dio i obvezni prilozi Plana iz članka 2. ove Odluke (uvez II), koji čini njezin sastavni dio nisu predmet objave.

Članak 55.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021/05-12-01/04

Ur. broj: 2112/03-01/12-05

Fužine, 19. srpnja 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik

Đuro Radošević, v. r.