49.
Na temelju članka 100. stavka 7. i članka
101. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj
76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članaka 23. i 29. Statuta Grada Opatije
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 25/09), Gradsko vijeće
Grada Opatije, na sjednici održanoj 12. srpnja 2012. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja
Poljane - Menderi - Strmice (UPU 20)
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan
uređenja naselja Poljane - Menderi - Strmice (u daljnjem tekstu: Plan) a koji
je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., tijekom 2011. i 2012.
godine.
(2) Urbanistički plan uređenja je provedbeni
dokument prostornog uređenja koji sadrži osnove urbane regulacije prostora,
uvjete za podizanje kvalitete i standarda opremljenosti prostora, određivanje
novih prometnica i infrastrukturne mreže, namjenu i svrhovito korištenje
prostora, uvjete za izgradnju i uređenje, oblikovanje javnih površina, sanaciju
građevinskog i drugog zemljišta i zaštitu okoliša i povijesnih cjelina, kao i
druge elemente važne za urbanu regulaciju naselja.
Granice
Članak
2.
(1) Granica obuhvata Plana prikazana je na
grafičkim prikazima Prostornog plana uređenja Grada Opatije u mjerilu 1:25000:
»3c. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA« i »4a. GRAĐEVINSKA PODRUČJA
NASELJA«, te na svim kartografskim prikazima Plana. Opisno, granica obuhvata
Plana obuhvaća građevinsko područje naselja Poljane - Menderi - Strmice ukupne
površine od oko 28,96 ha.
Članak
3.
(1) Ovaj plan uređenja prostora sadržan je u
elaboratu » Urbanistički plan uređenja naselja Poljane - Menderi - Strmice » i
sastoji se od:
I - OSNOVNI DIO PLANA:
0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i
odgovornom voditelju izrade
I.1.Tekstualni dio - Odredbe za provođenje
I.2.Kartografski prikazi
1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.1.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- PROMET
2.2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
2.3.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- ENERGETSKI SUSTAV
- ELEKTROENERGETIKA
2.4.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
- VODOOPSKRBA
2.4.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA
3.1.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
- UVJETI KORIŠTENJA
3.2.OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE
II. - OBVEZNI PRILOZI PLANA:
II.1.Obrazloženje Urbanističkog plana
uređenja;
II.2.Popis Zakona i drugih propisa korištenih
tijekom izrade Plana;
II.3.Zahtjevi i mišljenja pristigli prije i
tijekom prethodne rasprave (temeljem čl. 79. Zakona), te očitovanja na nacrt
konačnog prijedloga plana (temeljem čl. 94. Zakona);
II.4.Izvješća o provedenoj prethodnoj i
javnoj raspravi;
II.5.Evidencija postupka izrade i donošenja
prostornog plana;
II.6.Sažetak za javnost.
(2) Elaborat iz stavka 1. ovog članka
sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Gradskog vijeća Grada Opatije
i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Opatije.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
4.
(1) U Zakonu o prostornom uređenju i gradnji
u članku 2. (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te u PPUG Opatija (u
daljnjem tekstu PPUGO) u članku 3. (Službene novine Primorsko-goranske županije
1/07) dani su osnovni pojmovi vezani za uređenje prostora i gradnju.
(2) Pored pojmova i termina određenih Zakonom
i PPUGO, ako ovim Planom nije drugačije određeno izrazi i pojmovi koji se
koriste imaju sljedeća značenja:
Građevne čestice
1. koridor ulice je prostor između
regulacijskih linija građevnih čestica, koji je definiran postojećom česticom
ili je namijenjen formiranju nove čestice za izgradnju prometnica i uređenju
pripadajućih javnih prometnih površina;
Vrste zgrada i građevina
2. izgrađena zgrada/građevina je ona
zgrada/građevina koja cijela ili svojim dijelom fizički postoji u prostoru, a
koja se ne može smatrati postojećom prema odredbi Zakona o prostornom uređenju
i gradnji (članak 2. točka 41.)
3. zgrada osnovne namjene je ona zgrada čija
je namjena osnovna ili pretežita unutar površine određene namjene. Zgrade
osnovne namjene se grade na građevnom pravcu.
4. pomoćna zgrada je zgrada u pravilu građena
u dubini iste čestice iza zgrada osnovne namjene i može biti slijedeće namjene
i slijedećih sadržaja:
a) da namjenom upotpunjuje zgradu osnovne
namjene:
garaža za osobna vozila, drvarnica,
spremište, ljetne kuhinje, ostave sitnog alata, opreme, nadstrešnica i sl.
b) da služi u domaćinstvu za proizvodnji za
vlastite potrebe / za tržište bez izvora onečišćenja:
zgrade za smještaj strojeva i alata, male
građevine za tihe i čiste djelatnosti za potrebe domaćinstva i sl.).
c) manja poslovna zgrada (na površinama
stambene i mješovite namjene) u kojima se mogu odvijati i druge djelatnosti
različite od namjene osnovne zgrade ali sa njom kompatibilne.
d) manji sportski sadržaji.
5. pomoćna građevina je građevina koja je u
funkciji zgrade ili građevine osnovne namjene ali je u sustavu infrastrukture
(kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za
grijanje i sl.).
6. nadstrešnice su pomoćne zgrade koje
natkrivaju prostor, otvorene sa svih strana osim u slučaju da se najviše sa
dvije strane naslanjaju na druge zgrade, potporne zidove ili na međe susjednih
građevnih čestica, u kojem slučaju moraju biti zatvorene sa tih strana;
Dijelovi i visina zgrada
7. oznake katnosti odnose se na sve etaže i
imaju sljedeće oznake:
Po - podrum;
S - suteren;
P - prizemlje;
1, 2... - broj katova iznad prizemlja;
Pk - potkrovlje;
Elementi važni za gradnju
8. građevni pravac je zamišljeni pravac koji
određuje najmanju udaljenost vertikalne projekcije minimalno 60% širine
pročelja osnovne zgrade prema javno - prometnoj površini (regulacijskoj
liniji). Položaj građevnog pravca određuje se udaljenošću od regulacijske
linije.
9. prometna površina je površina javne
namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na
kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do
građevnih čestica.
Kao prometna površina (koja se ovim Planom
određuje kao jedan od uvjeta za utvrđivanje da li je neka čestica uređena
građevna čestica ili ne - uvjet za gradnju), može se smatrati:
a) ona izgrađena / postojeća javno dostupna
prometna površina (ulica, cesta, put ili sl.) određena odlukom Grada Opatije sa
jasno određenom koridorom tj. regulacijskom linijom (česticom) provedenom u
katastarskom planu;
b) da je započeta gradnja prometne površine;
c) kolni pristupni put min širine 3,5 m
(iznimno 3 m);
d) pješački put ili stube minimalne širine 1,5
m - za čestice do kojih nije moguć drugačiji pristup ili direktan kolni pristup
(samo za postojeće zgrade);
e) prometne površine definirane u čl. 2.
Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Opatije
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČENJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
5.
(1) S obzirom na zatečeno stanje, prostorne
karakteristike, kvalitete, položaj u prostoru, te mogućnosti rasporeda
funkcija, Planom se u cilju omogućavanja kvalitetnog urbanog razvoja, te
zadovoljenja što šireg spektra zahtjeva i potreba, Planom se razgraničavaju
površine javnih i drugih namjena sukladno namjeni i korištenju.
(2) Unutar obuhvata Plana prostori su
podijeljeni u tri osnovne skupine:
. Građevinsko područje naselja;
. Građevinsko područje izdvojene namjene;
. Površine izvan građevinskog područja.
Članak
6.
(1) Razgraničenje svih površina prikazano je
na kartografskom prikazu br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu
1:2000 i to tako da se različitim bojama i šrafurama grafički određuju prostori
različitih osnovnih namjena. Prostori za uređenje i gradnju na prostoru
obuhvata Plana dijele se u četiri osnovne kategorije i to:
a) Građevinsko područje naselja
(2) Površine u sklopu obuhvata Plana, a koje
su PPUG- om Opatije određene kao građevinsko područje naselja i dijela naselja
razgraničene su u tri osnovne kategorije i to:
S (žuta) - Stambena namjena;
M (narančasta) - Mješovita namjena;
D (crvena) - Javna i društvena namjena
(D6-kultura, D7-vjerska);
(3) Pored površina iz prethodnog stavka u
sklopu građevinskog područja naselja nalaze se i površine posebnog režima
uređenja i izgradnje i to su:
IS (bijela) - Infrastrukturne građevine;
G (bijela+crni križ) - Groblje.
b) Građevinsko područje izdvojene namjene
(4) Površine u sklopu obuhvata Plana, a koje
su PPUG- om Opatije određene kao građevinsko područje izdvojene namjene su:
T2 (svijetlocrvena) -
Ugostiteljsko-turistička namjena (turističko naselje).
c) Površine izvan građevinskog područja
(5) Površine u sklopu obuhvata Plana, a koje
su PPUG- om Opatije određene kao površine izvan građevinskog područja naselja
predstavljaju zelene površine različitog načina korištenja i stupnja uređenja.
Iz tog razloga podijeljene su u tri osnovne kategorije i to:
Z2 (zelena) - kultivirane zelene površine
(voćnjaci, poljoprivredno zemljište);
Z3 (zelena) - zaštitne zelene površine.
d) Površine prometne, ulične i
infrastrukturne mreže
(6) Površine posebnog režima uređenja i
izgradnje unutar obuhvata Plana, a koje se pojavljuju u sklopu građevinskog
područja naselja, građevinskog područja izdvojene namjene i izvan građevinskog
područja naselja su:
. prometne površine (bijela) - koridori ulica
i pješačkih prolaza i staza.
(7) Površina koja se pojavljuje u sklopu
građevinskog područja naselja a koja ima karakter prometne, ulične i infrastrukturne
mreže predstavlja prostor planiran za uređenje pješačke površine - trga.
1.1 Opći uvjeti određivanja namjena, sadržaja
i razgraničenja površina javnih i drugih namjena unutar obuhvata Plana
Članak
7.
(1) Na površinama iz prethodnog članka moguće
je vršiti preparcelaciju - promjenu oblika čestica (osim na način da se
preparcelacijom čestica izvan granica građevinskog područja povećava građevna
čestice unutar granice građevinskog područja), uređenje okolnog prostora,
uređenje novih javnih zelenih površina, vanjskih sportskih igrališta, uređenje
prometnih / pješačkih površina (kako u sklopu zone tako i u obliku formiranja
čestica novih javnih prometnih površina, pristupnih putova i sl.), te izgradnja
gra
đevina
komunalne infrastrukture sukladno odredbama Plana.
(2) Čestice izvan građevinskog područja
moguće uređivati sukladno namjeni prostora, odredbama ovog Plana, dokumentima
prostornog uređenja šireg područja i drugim propisima.
(3) Postojeće građevne čestice s postojećim
zgradama unutar svih navedenih površina planiranih za gradnju, a koje površinom
ili oblikom izlaze iz okvira određenih odredbama ovog Plana, zadržavaju se. Sve
daljnje intervencije na istima podložne su odredbama ovog Plana.
(4) Detaljno razgraničenje između pojedinih
namjena površina, građevnih čestica i javnih prometnih površina /
infrastrukturnih koridora granice kojih se kartografskim prikazom Plana iz
razloga neusklađenosti podloga ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se
prilikom izdavanja akata za gradnju a sukladno razgraničenjima utvrđenim
odgovarajućom posebnom geodetskom podlogom.
1.1.1. Uvjeti uređenja i gradnje na
površinama javnih i drugih namjena u sklopu građevinskog područja naselja i
građevinskog područja izdvojene namjene
Opći uvjeti gradnje
Članak
8.
(1) Gradnji zgrada i građevina na površinama
građevinskog područja naselja unutar obuhvata Plana može se pristupiti samo na
uređenim građevnim česticama što podrazumijeva da su za iste ispunjeni
slijedeći uvjeti:
. površina i dimenzija određene kao minimalne
za ciljanu namjenu;
. oblika pogodnog za gradnju;
. direktan kolni pristup s prometne površine
(čl. 4. točka 9. ovih Odredbi);
. mogućnost priključka na komunalnu
infrastrukturu - sustav javne odvodnje, vodoopskrbni sustav i elektroenergetsku
mrežu;
(2) Iznimno od odredbi iz prethodnog stavka,
samo za izgradnju novih individualnih stambenih zgrada, kao minimalni uvjeti
koje građevna čestica mora ispunjavati su:
površina i dimenzije određene kao minimalne
za ciljanu namjenu;
oblika pogodnog za gradnju;
direktan kolni pristup sa prometne površine
(čl. 4. točka 9. ovih Odredbi);
mogućnost priključka na sustav javne
vodoopskrbe;
mogućnost priključka na javni elektroopskrbni
sustav
pri čemu se sustav odvodnje mora riješiti
putem vodonepropusne sabirne jame (bez ispusta i preljeva) koju je nakon
izgradnje sustava javne odvodnje potrebno napustiti i odvodnju riješiti
priključkom na spomenuti sustav javne odvodnje. Ovo se odnosi samo za dijelove
naselja u kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje.
(3) Gradnji zgrada i građevina na površinama
građevinskog područja izdvojene namjene (T2) unutar obuhvata Plana može se
pristupiti samo na uređenim građevnim česticama što podrazumijeva da su za iste
ispunjeni slijedeći uvjeti:
. površina i dimenzija određene kao minimalne
za ciljanu namjenu;
. oblika pogodnog za gradnju i potrebno
uređenje okolnog prostora zgrada;
. mogućnost priključka na komunalnu
infrastrukturu - sustav javne odvodnje, vodoopskrbni sustav i elektroenergetsku
mrežu;
. direktan kolni pristup s javne prometne
površine (čl. 4. točka 9. ovih Odredbi) ili preko mreže internih prometnica
turističkog naselja (za čestice koje se nalaze u središtu zone).
Načini gradnje
Članak
9.
(1) Unutar obuhvata Plana određene su dva
osnovna načina gradnje zgrada i građevina i to kao:
. individualna izgradnja, te
. mješoviti način izgradnje
(2) Individualna izgradnja podrazumijeva na
jednoj čestici mogućnost izgradnje samo jedne zgrade osnovne namjene sa mogućnošću
izgradnje pomoćnih zgrada i građevina (čl. 4. točka 4., alineje a) - c)), te
uređenje okolnog prostora zgrada. Ovakav način gradnje rezultira homogenijom
prostornom morfologijom. Ovaj način gradnje zgrada osnovne namjene predstavlja
slobodnostojeći (SS) i dvojni (D) način gradnje. Skupni način (S) se dozvoljava
samo prilikom rekonstrukcije/obnove/adaptacije postojećih zgrada.
(3) Mješoviti način izgradnje podrazumijeva
mogućnost izgradnje jedne ili više zgrada osnovne namjene na građevnoj čestici
koje čine cjeloviti prostorni sklop i za koje je potrebno kao cjelinu riješiti
promet, uređenje okoliša i dr. Ovaj način gradnje zgrada osnovne namjene
predstavlja slobodnostojeći (SS) način gradnje.
(4) Oblici korištenja prostora, izgrađeni i
neizgrađeni dijelovi prostora te načini gradnje po pojedinim zonama unutar
obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu 3.2. »OBLICI KORIŠTENJA I
NAČIN GRADNJE« u mjerilu 1:2000.
Članak
10.
(1) Pomoćne zgrade mogu se graditi uz zgrade
osnovne stambene namjene, u dubini čestice, u pravilu iza zgrade osnovne
namjene (osim garaža za osobna vozila koja mogu biti ispred ili u liniji sa
zgradom osnovne namjene). Djelatnosti koje se u njima odvijaju ne smiju smetati
okolini i umanjivati kvalitetu stanovanja i rada na vlastitoj niti na susjednim
građevnim česticama.
(2) Pomoćna zgrada iz čl. 4 točka 4. ovih
Odredbi može imati najviše jednu nadzemnu etažu, visine (vijenca) do 4,0 m,
ukupne visine do 6 m, s mogućnošću gradnje podruma i/ ili suterena , te
krovišta bez nadozida.
(3) Pomoćne zgrade mogu se graditi kao:
SS - slobodnostojeće (min. 3 m udaljenost od
međa);
D - dvojne (uz obvezu izgradnje vatrootpornog
zida prema susjednoj pomoćnoj zgradi i s odvodnjom krova na vlastitu česticu);
S - skupne (uz obvezu izgradnje vatrootpornog
zida prema susjednoj pomoćnoj zgradi i s odvodnjom krova na vlastitu česticu).
Visina i oblikovanje zgrada
Članak
11.
(1) Izvan gabarita Planom određenih kao
maksimalnih mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i
slični elementi čije tehničke karakteristike i primarna funkcija to zahtijeva i
koje predstavljaju manje elemente zgrada ili dijelove pomoćnih građevina u
funkciji zgrada osnovne djelatnosti.
(2) Krovne plohe zgrada mogu biti izvedene
kao ravne, kose, bačvaste ili neke druge složene forme u ovisnosti o
arhitektonskom oblikovanju maksimalnog nagiba 35Ê i sa kojih odvodnja ne
smije biti izvedena na susjednu česticu. Materijal pokrova ovisi o arhitektonskom
oblikovanju zgrade sa preporukom korištenja autohtonih materijala na
individualnim stambenim, odnosno stambeno - poslovnim zgradama (kupa kanalica i
sl.), zgradama ugostiteljsko turističke djelatnosti i zgradama u sklopu
turističkog naselja.
Uvjeti gradnje ograda
Članak
12.
(1) Ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim česticama. Voditi računa da se uklapaju u krajolik i sliku
naselja.
(2) Ulična ograda se podiže sa unutrašnje
strane regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu i to na način da
ne ometa okolni promet (kako fizički tako i u smislu zaklanjanja vizura).
(3) Ograde prema susjednim građevnim
česticama postavljaju se po osi međe.
(4) Na površinama stambene (S) i mješovite
(M) namjene ograde se ne preporuča graditi oko;
. stambeno-poslovnih zgrada;
. poslovnih zgrada;
. zgrada javne i društvene namjene (osim za
dječji vrtić, đački ili starački dom ili sličnu javnu i društvenu namjenu sa
boravkom osoba)
i osim ako je to potrebno radi zaštite
pojedinih dijelova zgrade, instalacija, opreme i sl.
(5) Visina ograde može biti do 1,80 m. Kameno
ili betonsko podnožje ograde ne može biti više od 80 cm mjereno od kote nižeg
terena. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od
drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao
zeleni nasad (živica).
(6) U slučaju potrebe izgradnje podzida kao
dijela uređenja građevne čestice, iste je moguće izvoditi do visine 2,0 m u
jednom segmentu. Ako je potreba izvedbe podzida veće visine, on mora biti
razlomljen u nekoliko stepenica (kaskada) visine do 2,0 m pojedinog segmenta i
minimalnog horizontalnog pomaka od 2,0 m mjereno od vrha donjeg segmenta do
nožice gornjeg segmenta uz obvezu ozelenjivanja horizontalne plohe.
Članak
13.
(1) Na dijelovima naselja koji su predloženi
za zaštitu kao graditeljske cjeline te i drugih prostora naselja za koje se
Planom određuju posebne mjere zaštite i očuvanja, graditi se može sukladno propozicijama
ovog Plana, te sukladno posebnim mišljenjima i propozicijama nadležne službe
zaštite, odnosno kako je to određeno u poglavlju 7. »MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI« ovih
Odredbi.
(2) Prostori za koje se određuju posebni
režimi zaštite, korištenja i načina gradnje, prikazani su na kartografskom
prikazu 3.1. »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA » u mjerilu
1:2000.
(3) Gradnja, rekonstrukcija i uređenje ulica,
trgova, pješačkih staza, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom
prostoru naselja sukladno odredbama iz poglavlja 5. »UVJETI UREĐENJA ODNOSNO
GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA« ovih Odredbi.
1.1.2. Građevinsko područje naselja
S - Stambena namjena
Članak
14.
(1) Na površinama stambene namjene (S)
planira se izgradnja i uređenje primarno individualnih stambenih i
stambeno-poslovnih zgrada kao zgrada osnovne namjene.
(2) Osim zgrada osnovne stambene namjene iz
prethodnog stavka, na površinama ove namjene moguća je gradnja zgrada osnovne:
. javne i društvene namjene - socijalnog
smještajnog karaktera - D2 (domovi socijalne skrbi, starački domovi, učenički
domovi, domovi za zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja i sl.),
. ugostiteljsko-turističke namjene - manji
obiteljski hoteli, moteli, hosteli, pansioni, prenoćišta, (zgrade
ugostiteljskih usluga u domaćinstvu sukladno Pravilniku osim kampa), i sl.
uz mogućnost izgradnje pomoćnih zgrada i
građevina sukladno djelatnosti.
(3) Pored stambenih prostora u sklopu zgrada
osnovne stambene i stambeno-poslovne namjene (ili u obliku pomoćnih zgrada na
istoj građevnoj čestici) mogu se naći i drugi nestambeni sadržaji kompatibilni
stanovanju kao npr:
. poslovni prostori,
. javni i društveni sadržaji (manji dječji
vrtić, prostori raznih udruga, političkih stranaka i sl.),
. obrti,
. zanatske radnje,
. servisi,
. uslužne djelatnosti,
. ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffe
bar / restoran, guest house, apartmani, sobe),
i slični stanovanju kompatibilni ne stambeni
sadržaji komercijalnog tipa uz obvezu poštivanja i drugih propisa relevantnih
za tu vrstu djelatnosti.
(4) U slučaju gradnje zgrada osnovne ugostiteljsko-turističke
i javne i društvene namjene, pored zgrada takve osnovne namjene na istoj
građevnoj čestici nije moguća gradnja pomoćnih poslovnih zgrada (namjene
drugačije od namjene osnovne zgrade), već samo pomoćnih zgrada i građevina u
funkciji namjene osnovne zgrade (čl. 4. točka 4. alineje a) i d)).
(5) Prilikom gradnje individualnih
stambeno-poslovnih zgrada, GBP ne stambenih prostora u svim zgradama na
građevnoj čestici (u koje se ne uračunavaju prostori spremišta, garaža i sl.
servisni zajednički prostori u etažama ispod prizemlja) iznosi najviše 50%
sveukupnog GBP-a svih zgrada na čestici.
(6) Na površinama ove namjene ne mogu se
graditi zgrade za proizvodnju, skladišta, uslužne djelatnosti što onečišćuju
okoliš, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzivnim teretnim prometom
smetaju stanovanju. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti
širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.
(7) Općenito, gradnja na površinama ove
namjene moguća je uz poštivanje građevnog pravca i drugih odredbi Plana. Za sve
sadržaje koji se mogu naći na građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban
broj parkirališnih mjesta sukladno normativima iz tablice 5.1.1.1. u članku 42.
ovih Odredbi.
(8) Ograde oko zgrada javne i društvene namjene
prema javnim površinama ne preporuča se graditi (osim za specifične dijelove
kao npr. gospodarske dvorišta, infrastrukturne građevine i sl.) ili ako je to
određeno drugim propisima (u ovisnosti i sadržajima), te se preporuča okolni
prostor urediti u formi urbanih pješačkih površina sa obvezom izbjegavanja
urbanističko-arhitektonskih barijera.
(9) Na površinama ove namjene omogućava se
izgradnja svih potrebnih pomoćnih zgrada i građevina, komunalne infrastrukture,
infrastrukturnih građevina, prometnih i drugih komunikacijskih i zelenih
površina.
(10) Način gradnje i drugi parametri određeni
su u poglavlju 1.5. Uvjeti uređenja i gradnje na površinama javnih i drugih
namjena u sklopu građevinskog područja naselja i građevinskog područja
izdvojene namjene te prikazani
na
kartografskom prikazu 3.2. »OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE« u mjerilu
1:2000.
M - Mješovita namjena
Članak
15.
(1) Na površinama mješovite namjene (M)
sadržaji koji se mogu naći u zgradama osnovne namjene su:
. stambeni, stambeno - poslovni;
. poslovni, manji proizvodni, obrtnički,
servisni;
. trgovački, uslužni;
. ugostiteljsko-turistički (manji obiteljski
hoteli, moteli, hosteli, pansioni, prenoćišta i sl.);
. javni i društveni;
. manji sportsko-rekreacijski (u sklopu
kompleksa ugostiteljsko-turističkih / javnih i društvenih sadržaja;
. i drugi okolišu prihvatljivi sadržaji.
(2) Na površinama ove namjene moguće je
graditi zgrade na individualni te mješoviti način.
(3) U slučaju gradnje zgrada osnovne
trgovačke, ugostiteljsko - turističke, te javne i društvene namjene na istoj
čestici nije dozvoljena gradnja i manjih poslovnih zgrada već samo manjih
pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene uz obvezno uređenje okoliša
zgrada.
(4) Općenito, gradnja na površinama ove
namjene moguća je uz poštivanje građevnog pravca i drugih odredbi Plana. Za sve
sadržaje koji se mogu naći na građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban
broj parkirališnih mjesta sukladno normativima iz tablice 5.1.1.1. u članku 42.
ovih Odredbi.
(5) Na površinama ove namjene omogućava se
izgradnja svih potrebnih pomoćnih zgrada i građevina (u funkciji osnovne
namjene), građevina javne komunalne infrastrukture, prometnih i drugih
komunikacijskih, zelenih površina i uređenje okoliša zgrada.
(6) Ograde oko stambeno - poslovnih i drugih
poslovnih, ugostiteljsko-turističkih zgrada prema javnim površinama ne
preporuča se graditi (osim za specifične dijelove kao npr. gospodarske
dvorišta, infrastrukturne građevine i sl.) ili ako je to određeno drugim
propisima (u ovisnosti i sadržajima), te se preporuča okolni prostor urediti u
formi urbanih pješačkih površina sa naglaskom na izbjegavanje
urbanističko-arhitektonskih barijera.
(7) Način gradnje i drugi parametri određeni
su u poglavlju 1.5. Uvjeti uređenja i gradnje na površinama javnih i drugih
namjena u sklopu građevinskog područja naselja i građevinskog područja
izdvojene namjene, te prikazani na kartografskom prikazu 3.2. »OBLICI
KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE« u mjerilu 1:2000.
D - Javna i društvena namjena
Članak
16.
(1) Površine ove namjene izgrađene su odnosno
predviđaju se za izgradnju i uređenje zgrada i javne i društvene namjene:
. kulturnog (D6) i
. vjerskog (D7) karaktera.
(2) Na površinama ove namjene zgrade je
moguće graditi na mješoviti način (gradnja do 3 zgrade osnovne namjene koje
moraju predstavljati oblikovnu i tehnološko- funkcionalnu cjelinu).
(3) Iznimno, u funkciji upotpunjavanja
djelatnosti osnovne javne i društvene namjene i sadržaja mogući su i prateći
sadržaji ugostiteljsko - trgovačko - poslovni, ali ne više od 30% ukupnog GBP-a
(primarno kao sastavni dio zgrada osnovne namjene ili iznimno u sklopu pomoćnih
zgrada), odnosno ne više od jedne etaže zgrade.
(4) U sklopu čestice javne i društvene -
obrazovne namjene moguća je gradnja i manjih sportskih dvorana i drugih
pratećih sportskih sadržaja (zatvoreni i vanjski tereni i igrališta).
(5) Općenito, gradnja na površinama ove
namjene moguća je uz poštivanje građevnog pravca i drugih odredbi Plana. Za sve
sadržaje koji se mogu naći na građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban
broj parkirališnih mjesta sukladno normativima iz tablice 5.1.1.1. u članku 42.
ovih Odredbi.
(6) Iznimno od prethodnog stavka, za potrebe
zgrada javne i društvene namjene parkiranje vozila moguće je, osim na vlastitoj
građevnoj čestici, planirati i u neposrednoj blizini, na susjednim česticama, u
sklopu prometnica i sl., pri čemu je mogućnost njihova uređenja (ako ne
postoje) potrebno utvrditi aktima za gradnju (prošireni zahvat). Najveća
udaljenost od tako planiranog ili postojećeg parkirališnog mjesta (na čije se
korištenje za ciljanu namjenu može računati) do najbližeg ulaza u zgradu javne
i društvene namjene iznosi 300 m zračne linije.
(7) Na površinama ove namjene omogućava se
izgradnja svih potrebnih pomoćnih zgrada i građevina, komunalne infrastrukture,
infrastrukturnih građevina, prometnih i drugih komunikacijskih, pješačkih i
zelenih površina te potrebnih pomoćnih zgrada koje moraju biti u funkciji osnovne
namjene ili u funkciji pratećih poslovnih sadržaja.
(8) Ograde prema javnim površinama u cilju
formiranja atraktivnih javnih prostora naročito ispred glavnih pročelja zgrada
nije preporučeno graditi (osim za specifične dijelove kao npr. gospodarske dvorišta,
infrastrukturne građevine i sl.) ili ako je to određeno drugim propisima (u
ovisnosti i sadržajima), te se preporuča okolni prostor urediti u formi urbanih
pješačkih površina sa naglaskom na izbjegavanje urbanističko-arhitektonskih
barijera.
(9) Način gradnje i drugi parametri određeni
su u poglavlju 1.5. Uvjeti uređenja i gradnje na površinama javnih i drugih
namjena u sklopu građevinskog područja naselja i građevinskog područja
izdvojene namjene, te prikazani na kartografskom prikazu 3.2. »OBLICI
KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE« u mjerilu 1:2000.
IS/TS - infrastrukturne građevine
Članak
17.
(1) To su površine namijenjene za izgradnju
vodova infrastrukture ispod, na nivou i iznad površine zemlje (npr.
srednjenaponski dalekovodi, vodovod i sl.), te za izgradnju građevina za
smještaj specifične opreme (npr. transformatorske stanice). Gradnju manjih
infrastrukturnih građevina predviđena je i na površinama drugih namjena u
sklopu građevinskog područja naselja, građevinskog područja izdvojene namjene
ali i izvan građevinskog područja naselja sukladno potrebama uz uvjet da im se
po potrebi osigura zasebna građevna čestica ili mogućnost direktnog pristupa
vozilima s prometne površine radi izgradnje i/ili održavanja. Moguće ih je
graditi kao zasebne građevine ili u sklopu drugih zgrada i općenito gradnja
takvih građevina mora biti u skladu sa posebnim propisima, preporukama,
normativima i drugim odredbama nadležnih institucija i službi.
Groblje
Članak
18.
(1) Ovim Planom ne predviđa se proširenje
postojećeg groblja. Na prostoru groblja, te na kontaktnom prilaznom prostoru
(zaštitno zelenilo) moguće je uređenje partera i/ ili parkovno uređenje
prostora, uređenje parkirališnih površina, postava montažnih kioska i druge
opreme za
usluge i
prodaju tj. sve groblju potrebne sadržaje. Izgradnja novih zgrada (kapelice,
mrtvačnica i sl.) unutar prostora groblja ne predviđa se. Postojeće zgrade
Planom je omogućeno održavati, sanirati, obnavljati.
1.1.2. Građevinsko područje izdvojene namjene
T - ugostiteljsko-turistička namjena -
T2-turističko naselje
Članak
19.
(1) To su površine namijenjene za izgradnju
zgrada osnovne ugostiteljsko-turističke namjene turističkog naselja (i pomoćnih
zgrada i građevina), tipova određenih u člancima 11. - 15. Pravilnika o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti
smještajnih objekata iz skupine hoteli (NN48/02), kategorije najmanje 3
zvjezdice (***) sukladno navedenom Pravilniku. Konačni smještajni kapacitet
biti će određen projektnom dokumentacijom.
(2) Površine turističkog naselja »T2a« i T2b«
moraju se prilikom planiranja izgradnje i uređenja svaka za sebe tretirati kao
jedinstvena prostorna, oblikovna i funkcionalna cjelina na način da se kao
sastavni dio projektne dokumentacije u fazi ishođenja akata za gradnju za svaku
pojedinačno izradi cjelovito urbanističko rješenje kojim treba obuhvatiti
cjelovitu površinu zone sa mogućnošću etapnog rješenja i izgradnje. Svaka etapa
uređenja cjelokupnog prostora mora biti potpuno funkcionalna cjelina sa svim
pratećim sadržajima. Etapnost uređenja i izgradnje odrediti će se aktima za
gradnju.
(3) Površine turističkog naselja
predstavljaju površine mješovitog načina izgradnje zgrada uz obvezu
hortikulturnog uređenja okolnog prostora zgrada.
(4) Poslovni sadržaji koji se mogu naći u
sklopu površina turističkog naselja predviđaju se isključivo kao prostori u
sklopu zgrada osnovne ugostiteljsko-turističke namjene i to do najviše 50%
GBP-a pojedine zgrade, odnosno ne više od 15% sveukupnog GBP-a svih zgrada u
sklopu turističkog naselja.
(5) Iznimno od odredbi iz prethodnog stavka
ovog članka, moguće je graditi zasebne zgrade isključivo poslovne - trgovačke
namjene do najviše 150 m2
GBP-a pojedinačne zgrade (trgovine i sl.) koje svojom ponudom upotpunjuju
ponudu cijelog turističkog naselja pri čemu sveukupni GBP tih zasebnih zgrada i
GBP svih drugih poslovnih prostora u drugim zgradama na prelazi navedenih 15%
GBP-a cjelokupnog turističkog naselja iz prethodnog stavka.
(6) Kao sastavni dio ugostiteljsko-turističke
ponude zajedno sa zgradama osnovne namjene na jednoj čestici moguća je gradnja
i zgrada sportsko rekreacijskih sadržaja (manje dvorane, bazeni i sl.) te
uređenje i određenog broja vanjskih sportskih igrališta.
(7) Za potrebe uređenja okolnog prostora
zgrada u sklopu turističkog naselja potrebno je izraditi hortikulturni projekt
u fazi ishođenja akata za gradnju i prema njemu prostor urediti i učiniti ga
dostupnim svim kategorijama ljudi (u smislu pokretljivosti). Omogućava se
izgradnja svih potrebnih pomoćnih građevina, komunalne infrastrukture,
prometnih i drugih komunikacijskih i zelenih površina i potrebnih pomoćnih
zgrada.
(8) Ovim Planom ograde prema javnim
površinama se ne predviđaju, osim za specifične dijelove kao npr. gospodarske
dvorišta, infrastrukturne građevine i sl.) ili ako je to određeno drugim
propisima (u ovisnosti i sadržajima.
(9) Sustav parkiranja preporuča se riješiti
centralno za cijelu zonu naselja po mogućnosti u podzemnim etažama. Za potrebe
pristupa i kretanja vozila (primarno interventnih) planirati isključivo internu
prometnu mrežu. Normativi za izračun potrebnog broja parkirališnih mjesta iz
tablice 5.1.1.1. u članku 42. ovih Odredbi.
(10) Etažiranje zgrada turističkog naselja
namjenjenih smještaju (apartmanske zgrade bez drugih sadržaja) moguće je
sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
1.1.3. Površine izvan građevinskog područja
naselja
Z2 - Kultivirane zelene površine
Članak
20.
(1) Površine ove namjene predstavljaju
površine manje ili više kultiviranog krajobraza, uređenog i korištenog za
određeni oblik poljoprivredne proizvodnje ili u obliku neobrađenih tala,
travnjaka.
(2) Na površinama ove namjene ne predviđa se
gradnja već samo njihovo održavanje sukladno namjeni i korištenju kao prirodne
zelene površine.
Z3 - Zaštitne zelene površine
Članak
21.
(1) Površine ove namjene su negradive
površine i u principu predstavljaju zaštitne zelene prostore - pejsažno
zelenilo niskog stupnja uređenja i to su u principu vrijedni djelomično
cjelovito očuvani predjeli guste vegetacije.
(2) Površine ove namjene podrazumijevaju po
potrebi sadnju visokog i niskog zelenila, odnosno kultiviranje i održavanje
prirodnog krajolika (kako unutar naselja tako i na prostorima kontakta naselja
sa okolinom). Jednako tako i unutar zelenih otoka, između kojih je omogućen
kolni pristup do čestica, pješački prelazi i sl.
(3) Prilikom izrade projektne dokumentacije
za uređenje i izgradnju prometnih i pješačkih površina koje će uključivati i
određeni oblik zelenih površina (sadnju visokog i grmolikog zelenila), treba
voditi računa o dostupnosti prostora svim kategorijama korisnika, te
preglednosti križanja i uočljivosti pješaka i biciklista u blizini mogućih
prijelaza.
1.1.4. Površine prometne, ulične i
infrastrukturne mreže
Prometne površine
Članak
22.
(1) Pod ove površine podrazumijevaju se sve
one površine unutar obuhvata Plana na kojima je moguće kretanje motornih
vozila, bicikala i pješaka. To su:
ulice,
parkirališta
prolazi,
putovi i sl.
(2) Unutar koridora prometnica na razini
terena planira se:
izgradnja kolnika,
pločnika
te eventualno i poteza zaštitnog zelenila
(tamo gdje to postojeće stanje prostora omogućava).
(3) Unutar koridora prometnica ispod
površinskog uređenja (u zemlji) osiguravaju se pojasevi za rekonstrukciju /
izmještanje postojećih odnosno polaganje novih vodova komunalne infrastrukture
sukladno mogućnostima i potrebama prostora, a temeljem pozitivnih propisa.
Pješačke površine
Članak
23.
(1) Općenito, pješačke površine su površine
grafički označene u Planu a koje su primarno namijenjene kretanju pješaka (i
eventualno biciklista). To su nogostupi u sklopu ulica i površina predviđena za
uređenje kao trg. Također, pješačke površine su i drugi pješački putovi,
prolazi i šetnice.
(2) U središnjem dijelu naselja u blizini
crkve Sv. Petra predviđa se uređenje pješačke površine (trga). Stupanj i način
uređena ovog prostora svodi se na:
. odgovarajući tip popločenja - uređenja hodne
plohe;
. postavu urbane opreme, uređenje »zelenih
otoka« (prikupljanje sekundarnog otpada);
. sadnju visokog zelenila u potezu;
. uređenje manjih zelenih / vodenih površina;
. postavu spomeničke plastike i sl.;
. izgradnju sve pripadajuće komunalne infrastrukture
u prvom podzemnom sloju.
(3) Promet koji nije pješački a koji je
dozvoljen na površini trga iz prethodnog stavka je interventnog karaktera i
odnosi se na vozila policije, vatrogasaca, hitne pomoći, vozila stanara,
dostava do uslužnih / trgovačkih / ugostiteljskih sadržaja. te iznimno prolaz
specijalnim vozilima.
(4) Pješačke površine koje nisu grafički
prikazane u Planu, a koje je kao takve moguće uređivati, predstavljaju površine
okoliša stambeno-poslovnih i zgrada javne i društvene, te ugostiteljsko -
turističke namjene, pri čemu se ograde ne preporuča izvoditi odnosno samo
iznimno ako je to određeno drugim propisima (sukladno sadržaju i namjeni
zgrade) sa primarnim ciljem osiguranja dostupnosti svim kategorijama građana u
smislu pokretljivosti. Stupanj i način uređenja odnosi se na vrstu i kategoriju
pješačke površine, njenu namjenu, sadržaje te se sukladno tome projektnom
dokumentacijom određuje i način uređenja uz obvezno poštivanje propisa o
sigurnosti kretanja pješaka i o dostupnosti osobama smanjene pokretljivosti.
2. UVJETI SMJEŠTAJA ZGRADA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
24.
(1) Zgrade gospodarskih djelatnosti (zgrade
osnovne namjene na čestici) koje je moguće graditi na površinama unutar
obuhvata Plana dijele se na sljedeće osnovne kategorije:
a) zgrade poslovne namjene
Mogu se graditi na površinama mješovite
namjene (M) u sklopu građevinskog područja naselja, i u njima se obavljaju
neopasne djelatnosti kao npr:
. uslužne (intelektualne, bankarske,
poštanske...),
. trgovačke,
. komunalno-servisne i manje proizvodne
djelatnosti (manja zanatska proizvodnja, obrti, servisi, manje tiskare i sl. -
I2),
. a kod kojih se ne javljaju: buka, zagađenje
zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš.
b) zgrade ugostiteljsko - turističke namjene
Mogu graditi u sklopu građevinskog područja
naselja na površinama mješovite (M) i stambene (S) namjene, te na površinama
građevinskog područja izdvojene namjene - turističko naselje - (T2) sukladno
posebnim propisima. To su u pravilu:
. manji (obiteljski) hoteli, moteli, hosteli,
pansioni, prenoćišta i sl.
c) zgrade turističkog naselja
Mogu se graditi na površinama građevinskog
područja izdvojene namjene - turističko naselje - (T2). To su:
. zgrade navedene u člancima 11. - 15.
Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj
kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli (NN48/02), kategorije najmanje
3 zvjezdice (***)
. zgrade i prostori za društvene aktivnosti i
zabavu (kongresne dvorane, noćni klubovi i sl.), konzumacije hrane i pića
(restorani, caffe barovi i sl.), zgrade aktivnog odmora (wellnes, kupke, manji
bazeni i sl.),
i sve druge potrebne servisne zgrade i građevine
(recepcije, drugi servisi i sl.) uključivo i potrebne pomoćne građevine (čl. 4.
točka 5).
(2) Opći uvjeti za izgradnju zgrada osnovne
gospodarskih namjene, prikazani su na kartografskom prikazu 3.2. »OBLICI
KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE« u mjerilu 1:2000.
(3) Osnovni uvjet za izgradnju gospodarskih
djelatnosti kao zgrada osnovne namjene je uređena građevna čestica sukladno
definiciji iz članka 8. stavak 1. ovih Odredbi.
2.1. Građevinsko područje naselja
2.1.1. Zgrade gospodarske djelatnosti -
poslovne namjene
Članak
25.
(1) Opći uvjeti za izgradnju zgrada
gospodarske djelatnosti - poslovne namjene iz prethodnog članka, stavak 1.
podstavak a) su:
* Odnosno ne manje od h/2 (polovica visine)
zgrade gospodarske djelatnosti - poslovne namjene prema toj međi.
(2) Pored navedenih općih zajedničkih uvjeta
navedenih u tablici iz prethodnog stavka, u cilju urbanog uređenja prostora
određuje se i slijedeće:
. obveza hortikulturnog uređenja okoliša
zgrada na čestici;
. kroz oblikovanje zgrade prilagoditi okolišu
i okolnoj izgradnji;
. mogućnost izgradnje kupola, krovnih kućica,
postave solarnih kolektora na krovne plohe;
(3) Minimalna širina kolnika prometne
površine (ulice) s koje se pristupa na čestice zgrada gospodarskih djelatnosti
- poslovne namjene iznosi 5,5 m odnosno 4,5 m ako su jednosmjerne. Nije
dozvoljeno planirati parkiranje vozila na čestici na način da se na
parkirališna mjesta pristupa direktno sa prometne površine (ulice).
(4) Za gradnju zgrada poslovne namjene unutar
obuhvata prostora koji je predložen za zaštitu kao graditeljske cjeline i
prikazane na kartografskom prikazu 3.1. »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA« u mjerilu 1:2000, umjesto uvjeta uređenja i gradnje iz redaka b), c),
d), e), f), i) i j) tablice iz stavka 1. ovog članka, isti su određeni u članku
70. ovih Odredbi.
2.1.2. Zgrade gospodarske djelatnosti -
ugostiteljsko - turističke namjene
Članak
26.
(1) Opći uvjeti za izgradnju zgrada gospodarske
djelatnosti - ugostiteljsko - turističke namjene - čl. 24. stavak 1, podstavak
b) u sklopu građevinskog područja naselja su:
* Odnosno ne manje od h/2 (polovica visine)
zgrade djelatnosti - ugostiteljsko - turističke namjene prema toj međi.
(2) Pored navedenih općih zajedničkih uvjeta
navedenih u tablici iz stavka 1. ovog članka, u cilju urbanog uređenja prostora
određuje se i slijedeće:
. obveza hortikulturnog uređenja okoliša
zgrada na čestici;
. kroz oblikovanje zgrade prilagoditi okolišu
i okolnoj izgradnji;
. mogućnost izgradnje kupola, krovnih kućica,
postave solarnih kolektora na krovne plohe;
(3) Minimalna širina kolnika prometne
površine (ulice) s koje se pristupa na čestice zgrada ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti iznosi 5,5 m odnosno 4,5 m ako su jednosmjerne. Nije dozvoljeno
planirati parkiranje vozila na čestici na način da se na parkirališna mjesta
pristupa direktno sa prometne površine (ulice).
(4) Za gradnju zgrada ugostiteljsko -
turističke namjene unutar obuhvata prostora predloženog za zaštitu kao
graditeljske cjeline i prikazane na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2000, umjesto uvjeta
uređenja i gradnje iz redaka b), d), e), f), g) i i) tablice iz stavka 1. ovog
članka, isti su određeni u članku 70. ovih Odredbi.
2.2. Građevinsko područje izdvojene namjene
2.2.1. Turističko naselje - T2
Članak
27.
(1) Minimalno 30% smještajnih kapaciteta
obiju zona prikazanih u Planu mora biti zadovoljeno u hotelu (hotelima), dok se
u manjim hostelima, apartmanskim zgradama, pansionima, guest house i dr. može
nalaziti maksimalno 70% smještajnih kapaciteta obiju zona zajedno.
(2) Opći način izgradnje na ovim površinama
je mješoviti način gradnje. S obzirom na okolnu tipologiju izgradnje u
građevinskom području naselja, prihvatljiva tipologija hotelskih zgrada jesu
zgrade razvedenih gabarita ili hoteli na principu depandansi.
(3) Sve zgrade ugostiteljsko - turističke
namjene moraju biti izgrađene sukladno normativima danim Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti
smještajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02).
Članak
28.
(1) U ovisnosti o načinu gradnje, opći uvjeti
za izgradnju zgrada gospodarske djelatnosti - ugostiteljsko - turističke
namjene - čl. 25. stavak 1., podstavci b) i c) su:
* Odnosno ne manje od h/2 (polovica visine)
zgrade prema toj međi.
(2) Pored navedenih općih zajedničkih uvjeta
navedenih u tablici iz prethodnog stavka ovog članka, u cilju urbanog uređenja
prostora određuje se i slijedeće:
. obveza hortikulturnog uređenja okoliša
zgrada u formi parkovno/perivojnog prostora;
. kroz oblikovanje zgrade prilagoditi okolišu
i okolnoj izgradnji;
. mogućnost izgradnje kupola, krovnih kućica,
postave solarnih kolektora na krovne plohe;
. mogućnost uređenja vanjskih sportskih
igrališta.
(3) Zbog potreba osiguranja kolnog prolaza i
požarnog puta, najmanja međusobna udaljenosti zgrada građenih na istoj čestici
u sklopu zone jednaka je visini više zgrade (h) odnosno ne manje od »h1« /2 +
»h2« /2, gdje »h1« visina jedne zgrade, a »h2« visina druge zgrade.
(4) Sve elemente pomoćnih zgrada i građevina
koje su u funkciji servisa i u sluge središnjih sadržaja turističkog naselja
(dimnjaci kotlovnica i sl.) pozicionirati tako da što manje narušavaju sveopći
vizualni dojam kako turističkog naselja kao cjeline tako i vizure u sklopu same
turističke zone.
(5) Tlocrtne površine vanjskih otvorenih
bazena (do 24 m2), njihovih
uporabnih površina i sličnih građevina u funkciji sporta/rekreacije uređenih
kao dio hortikulturnog uređenja okolnog prostora zgrada te igrališta na
prirodnom terenu (npr. minigolf, tenis tereni sa zemljanom podlogom i sl.) bez
gledališta kao proširenja ponude sadržaja (bez natkrivanja čvrstim ili
montažnim konstrukcijama) ne uračunava se u kig iskazan u tablici u stavku 1.
ovog članka.
Članak
29.
(1) Pored općih uvjeta danih u prethodnom
članku, kao dodatni uvjeti za izgradnju turist apartmanskih zgrada, pansiona,
guest house daju se slijedeći parametri:
3. UVJETI SMJEŠTAJA ZGRADA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.1. Građevinsko područje naselja
Članak
30.
(1) Zgrade društvenih djelatnosti predstavljaju
zgrade osnovne namjene na čestici u kojima se obavljaju se djelatnosti javnog i
društvenog karaktera. Mogu se graditi u sklopu građevinskog područja naselja
primarno na površinama javne i društvene namjene (D), mješovite namjene (M) te
iznimno i na površinama stambene namjene (S). Po djelatnosti dijele se na:
. socijalne - D2 (starački domovi,
dječji/đački domovi, »sigurne kuće« i sl.);
. kulturne - D6 (domovi kulture, kina, manja
kazališta, društveni domovi, galerije, muzeji i sl.);
. vjerske - D7 (crkve, kapelice, župni uredi
i zgrade drugih religijskih potreba)
uz iznimnu mogućnost uređenja jednog
stambenog prostora (D2, D7);
Članak
31.
(1) U ovisnosti o načinu gradnje opći uvjeti
za izgradnju zgrada društvenih djelatnosti iz prethodnog članka su:
* Odnosno ne manje od h/2 (polovica visine)
zgrade prema toj međi osim ako se radi o međi sa javno dostupnom pješačkom
površinom (trg) pri čemu ta udaljenost može biti i 0 m.
(2) Pored navedenih općih zajedničkih uvjeta
navedenih u tablici iz stavka 1. ovog članka, u cilju urbanog uređenja prostora
određuje se i slijedeće:
. obveza hortikulturnog uređenja okoliša
zgrada sa naglaskom na uređenje pristupnih površina u formi urbanih pješačkih
ploha (trgovi i sl.);
. kroz oblikovanje zgrade prilagoditi okolišu
i okolnoj izgradnji;
. mogućnost izgradnje kupola, krovnih kućica,
postave solarnih kolektora na krovne plohe;
. obveza mogućnosti prenamjene dijela
prostora podzemnih etaža za potrebe privremenog sklanjanja ljudi.
(3) U slučaju gradnje većeg broja odvojenih
zgrada društvenih djelatnosti na istoj građevnoj čestici (mješoviti način
gradnje), zbog potreba osiguranja kolnog prolaza i požarnog puta njihove
minimalne udaljenosti ne mogu biti manje od visine više zgrade (h) ali ne manje
od »h1«/2 + »h2« /2 gdje »h1« visina jedne zgrade, a »h2« visina druge zgrade.
(4) Iznimno od odredbi o minimalnim
udaljenostima zgrada od međa susjednih čestica iz retku i), tablice iz stavka
1. ovog članka, u slučaju da na susjednim građevnim česticama u trenutku
izgradnje novih zgrada društvenih djelatnosti već postoji izgrađena druga
zgrada osnovne namjene (ne odnosi se na njihove pomoćne zgrade i građevine),
onda se kao minimalna udaljenost između tih dviju zgrada uzima vrijednost
visine više zgrade (h) ako ona rezultira većom udaljenošću zgrade društvene
djelatnosti od međe od minimalno određene u spomenutom retku i), tablice iz
stavka 1. ovog članka.
(5) Iznimno, međusobni razmak zgrada iz
stavka 4. i retka i) iz tablice iz stavka 1. ovog članka može biti i manji od
propisanog, pod uvjetom da je projektnom dokumentacijom utvrđeno:
. da konstrukcija zgrade ima povećani stupanj
otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda;
. da u slučaju potresa ili ratnih razaranja
rušenje zgrade neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati
oštećenje na drugim zgradama
ali ne manje od 4 m.
(6) Za gradnju zgrada društvenih djelatnosti
unutar obuhvata prostora PPUG-om Opatija predloženog za zaštitu kao
graditeljske cjeline i prikazane na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2000, umjesto uvjeta
uređenja i gradnje iz redaka b), c), d), e), h) i i) tablice iz stavka 1. ovog
članka, isti su određeni u članku 70. ovih Odredbi.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH ZGRADA
Članak
32.
(1) Zgrade osnovne stambene namjene moguće je
graditi u sklopu prostora građevinskog područja naselja i to na površinama:
S - Stambene namjene;
M - Mješovite namjene
i to su individualne stambene zgrade u kojima
je moguće izgraditi do tri (3) odvojene stambene jedinice.
(2) Individualne stambene zgrade dijele se
na:
isključivo stambene zgrade (bez drugih
sadržaja)
stambeno-poslovne zgrade (s drugim
sadržajima).
(3) Isključivo stambene zgrade su zgrade
osnovne namjene u kojima osim stambenih sadržaja nema drugih ne stambenih
sadržaja (npr. lokala, ureda i dr.). U ne stambene sadržaje se ne uračunavaju
potrebne pomoćne prostorije (spremišta, kotlovnice i dr.) koje su u funkciji
stambenih prostora.
(4) Stambeno-poslovne zgrade su zgrade
primarno stambene namjene (min. 50% sveukupnog GBP-a su stambeni sadržaji) u
sklopu kojih se pored stanovanja nalaze i drugi ne stambeni sadržaji. To su u
pravilu gospodarske djelatnosti poslovnog karaktera kompatibilne stanovanju kod
kojih se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla, te ostali štetni
utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš, kao i javni i društveni sadržaji (dječji
vrtić, prostori raznih udruga, političkih stranaka i sl.), pri čemu se dječji
vrtić i stambeni prostori moraju nalaziti u nadzemnim etažama dok se ostali
sadržaju mogu nalaziti u svim etažama sukladno potrebama i tehničkim i drugim
uvjetima u ovisnosti o djelatnosti.
4.1. Individualne stambene zgrade
Članak
33.
(1) Osnovni uvjet za izgradnju individualnih
stambenih zgrada kao zgrada osnovne namjene na čestici je uređena građevna
čestica sukladno definiciji iz članka 8. stavka 2. ovih Odredbi.
(2) Za izgradnju individualnih stambenih
zgrada određuju se slijedeći specifični parametri:
* Ne odnosi se na granicu građevne čestice na
koju se zgrada naslanja.
(3) Za izgrađene zgrade koje izlaze iz
gabarita određenih prethodnim stavkom ovog članka omogućavaju se svi
građevinski zahvati na njima (obnova, rekonstrukcija i sl.), dokle god se njima
na mijenjaju vanjski gabariti. Prilikom rušenja i zamjenske gradnje moraju se
poštivati odredbe ovog Plana.
(4) Iznimno od odredbe iz retka »k« tablice
iz stavka 2 ovog članka, udaljenost građevnog pravca nove individualne stambene
zgrade od regulacijske linije može biti i manja od 6 m ali samo prilikom
zamjenske gradnje zgrada u sklopu izgrađenog dijela građevinskog područja
naselja ali ne manja od spojne linije dviju susjednih izgrađenih zgrada ili u
produžetku građevnog pravca jedne susjedne zgrade (u pravilu udaljenije ako su
izgrađene na različitim udaljenostima).
(5) Iznimno od odredbe iz retka »l« tablice
iz stavka 2 ovog članka, ako je prilikom izgradnje zamjenske zgrade na
građevnim česticama u sklopu izgrađenog dijela građevinskog područja naselja
zatečena udaljenost postojećih zgrada od granica građevnih čestica manja od
propisane u tablici iz stavka 2. ovog članka, istu je dozvoljeno zadržati ali
ju se ne smije smanjivati.
(6) Na pročelju zgrade koje je od granice
građevne čestice udaljeno manje od 4 m ne mogu se izvoditi otvori.
(7) Minimalna širina kolnika prometne
površine (ulice) s koje se pristupa na čestice individualnih stambenih zgrada
iznosi 5,5 m za dvosmjerne odnosno 4,5 m ako su jedno
smjerne.
Iznimno, za čestice individualnih stambenih zgrada na koje se pristupa s
postojećih ulica posebnog režima prometa prihvaća se postojeća širina kolnika
tih ulica.
(8) Za izgradnju individualnih stambenih
zgrada unutar obuhvata prostora predloženog za zaštitu kao graditeljske cjeline
i prikazane na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina« u mjerilu 1:2000, umjesto uvjeta uređenja i gradnje iz redaka
c), d), g), i) i k) tablice iz stavka 2. ovog članka, isti su određeni u članku
70. ovih Odredbi.
(9) Individualne stambene zgrade grade se
uvijek na način individualne izgradnje (na jednoj građevnoj čestici mogućnost
izgradnje samo jedne zgrade osnovne namjene s mogućnošću izgradnje pomoćnih
zgrada i građevina), neovisno o oznaci načina gradnje na kartografskom prikazu
3.2. »OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE« u mjerilu 1:2000.
Udaljenosti zgrada
Članak
34.
(1) Pomoćne zgrade na istoj građevnoj čestici
moguće je graditi i prislonjene na zgradu osnovne stambene namjene. Također,
pomoćne zgrade na susjednim česticama moguće je graditi na dvojni način
(prislonjene jedna na drugu) pri čemu odvodnja krovnih ploha svake mora biti na
vlastitu česticu, zgrade moraju biti odvojene vatrootpornim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, te se na tom razdjelnom zidu ne mogu
izvoditi otvori.
(2) Individualne stambene zgrade koje se
grade na dvojni način (D) moraju od svih drugih međa osim od one na koju se
naslanjaju biti udaljene najmanje 4 m. Zid između dvije zgrade mora se izvesti
kao protupožarni. Zgrade koje se izgrađuju na ovaj način ili u nizu moraju sa
zgradom na koju su prislonjene činiti skladnu arhitektonsku cjelinu.
(3) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne
mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4,0 m od međe susjedne građevne
čestice.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
35.
(1) Prometne površine (iz čl. 4 ovih Odredbi)
određene koridorima i površinama građevina i uređaja prometne i komunalne
infrastrukturne mreže ovim su Planom određene kao površine posebnog režima
uređenja i izgradnje i dijele se na:
. prometne površine - Ulice, kolno-pješačke
ulice i
. pješačke površine - staze, putovi i
površina trga,
a prikazane su na kartografskom prikazu 2.1.
»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET« u mjerilu 1:2000.
(2) Na površinama iz stavka 1. ovog članka
moguće je graditi i uređivati:
. ulice i trgove;
. javna parkirališta i garaže;
. biciklističke staze;
. pješačke površine;
. površine zelenila u sklopu uličnih profila;
. infrastrukturne građevine;
pri čemu je ulice, trgove, te pješačke
površine moguće uređivati i graditi i na površinama drugih namjena (sukladno
stavku 1. članka 7. ovih Odredbi).
(3) Unutar Planom određenih koridora iz
stavka 1. nije dozvoljena gradnja zgrada osnovne namjene te pomoćnih zgrada i
građevina. Uređenje ulica, puteva i staza provodi se po pravovaljanim aktima za
gradnju za cijelu ili funkcionalni dio ulice (osim iznimno za nužnu interventnu
rekonstrukciju vodova infrastrukture).
(4) Nakon što je aktima za građenje utvrđena
konačna građevna čestica ulice (ili njenog dijela), preostali dio prostora
izvan tako utvrđene čestice ulice a unutar Planom određenog koridora ulice može
se priključiti građevnim ili česticama susjedne planske namjene.
(5) Građevna čestica ulice može biti i šira
od koridora ulice određenog ovim Planom zbog prometno-tehničkih uvjeta danih u
posebnim uvjetima građenja od strane nadležnih službi kao što su: formiranje
raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, podzida, nasipa i sl.
(6) Građevna čestica ulice može biti i uža od
planiranog koridora ulice određenog ovim Planom, ukoliko je prometno-tehničko
rješenje uklopivo Plansko rješenje koridora ulice u punom profilu.
Članak
36.
(1) Unutar obuhvata plana ulicom se smatra
svaka prometna površina namijenjene za kretanje motornih vozila, pješaka,
biciklista, cesta ili pristupni put uz koji se izgrađuju zgrade osnovne namjene
(stambene, javne, društvene, poslovne itd.) i sa koje se pristupa na
građevinske čestice. Ovim Planom, ulice su određene svojim koridorom. Koridor
predstavlja postojeći zemljišni pojas (česticu) ili površinu predviđenu za
njeno formiranje (članak 4. točka 1. ovih Odredbi).
(2) U sklopu uličnih koridora pored površinskih
elemenata uređenja (kolnici, pješačke staze, zelenilo i sl.) te
infrastrukturnih vodova i instalacija (u podzemnom sloju, te na mjestima i kao
zračni vodovi)) mogu se postavljati i:
. druga infrastrukturna oprema i uređaji
(npr. telekomunikacijski ormarići i sl.);
. transformatorske stanice;
. stajališta, nadstrešnice i sl.;
. prometna signalizacija;
. reklamni panoi i stupovi ukupne površine 3
m2 (preporuka uz pješačke
poteze u sklopu zelenila na način da ne ometaju promet - kolni, biciklistički i
pješački);
. »zeleni otoci« - mjesta prikupljanja
sekundarnog otpada,
. i druga urbano-komunalna oprema.
(3) Sve postojeće prometnice mogu se
uređivati i rekonstruirati u postojećim gabaritima i elementima profila ukoliko
oni udovoljavaju potrebama neovisno o ovim Planom predloženom poprečnom profilu
i ako se od Plana razlikuju u smislu većih vrijednosti elemenata profila ulice.
Za sve nove ulice prilikom njihova uređenja i izgradnje moraju se poštivati
odredbe ovog Plana.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Kategorizacija ulica
Članak
37.
(1) Na prostoru obuhvata Plana cestovna
prometna mreža dijeli se u slijedeće kategorije:
. Glavne ulice (G1, G2, G3);
. Sabirne ulice (S1, S2);
. Ostale nekategorizirane ulice - stambene
ulice (O1 - O12);
. Kolno - pješačke ulice - ulice i prolazi
posebnog režima korištenja
pri čemu je zasebnom oznakom (u zagradama)
označena svaka pojedina ulica.
(2) Preporučene planske vrijednosti načelnih
karakterističnih poprečnih profila za uređenje prometnica unutar obuhvata Plana
(sukladno kategoriji prometnice) dani su u člancima 38 - 40. ovih Odredbi i
njih se prilikom izrade projektne dokumentacije za njihovo uređenje i izgradnju
treba držati koliko god to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.
(3) Za prometnice i ulice iz stavka 1. ovog
članka na kartografskom prikazu 2.1.»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA« prikazane su oznake odgovarajućih karakterističnih
poprečnih profila ulica i to:
G - za glavne ulice ulice - načelni poprečni
profili 2, 3, 3a;
S - za sabirne ulice - načelni poprečni
profili 3a, 4 i 5a,
O - za ostale / kolno-pješačke ulice -
načelni poprečni profili 1, 4, 5 i 5a,
Načelni karakteristični poprečni profili ulica
razlikuju se kako po elementima površinskog uređenja tako i po rasporedu
pojaseva za vođenje instalacija u prvom i drugom podzemnom sloju.
(4) Na načelnim karakterističnim poprečnim
profilima iz prethodnog stavka prikazanima na kartografskom prikazu 2.1.
»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« dan je obvezni sadržaj i
minimalno dozvoljene vrijednosti elemenata prometnih površina (u ovisnosti o
kategoriji prometnice) i koje se projektnom dokumentacijom moraju osigurati (za
slučaju ne mogućnosti uređenja prometnica kako je to određeno u člancima 38 -
40. ovih Odredbi). Ako zbog stanja na terenu nije nemoguće niti njih
ispoštovati, to je onda potrebno u projektnoj dokumentaciji jasno obrazložiti i
opravdati i predložiti alternativna prometna rješenja koja nadoknađuju učinak
minimalno traženih a ne ostvarenih elemenata prometnica (npr. ugibališta za
mimoilaženje i dr.).
(5) Ako je zbog stanja na terenu potrebno
izvršiti reduciranje širina elemenata načelnog poprečnog profila ulice prilikom
projektiranja ili izvođenja isto je potrebno vršiti po slijedećem redoslijedu:
1. zelena površina - prošireni dio kolnika,
2. pješačke staze i nogostupi;
3. kolnici
pri čemu je minimalna dozvoljena širina
nogostupa (iznimno od odredbi iz podstavka 3. prethodnog stavka) = 1 m (ako je
visinski izdvojen od kolnika).
(6) Iznimno, na mjestima izrazitih suženja
koridora (na kojima nije moguće drugačije kvalitetnije prometno rješenje)
potrebno je postavom zaštitnih elemenata (ograda) uz jedan rub jedinstvene
pješačko-kolne plohe osigurati min 1m svijetlo za siguran prolaz pješaka dok se
regulacija kretanja vozila treba rješiti prometnom signalizacijom (znakovi,
oznake prednosti kretanja, i dr.).
(7) Na temelju odredbe iz članka 7. stavka 1.
ovih Odredbi, za sve nove ostale nekategorizirane ulice koje se mogu planirati
za uređenje i izgradnju na površinama drugih namjena (naročito u sklopu zone
turističkog naselja - T2 a kojima ovim Planom nije označen koridor) određuje
se:
Minimalna širina koridora 7,0 m;
Širina kolnika (za dvosmjerni promet) 6,0 m
(min. 5,5 m);
Širina nogostupa (po mogućnosti obostrano)
1,5 m
(8) Općenito, za nove nekategorizirane ulice
iz prethodnog stavka ovog članka preporuča se poprečni profil »1« (prikazana na
kartografskom prikazu 2.1.»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA«). Nove ulice iz prethodnog stavka nije dozvoljeno planirati kao
jednosmjerne. Ako se planiraju kao slijepe, njihova dužina iznosi do 200 m s
obvezom izgradnje okretišta na kraju koje će svojim tehničkim karakteristikama
zadovoljavati uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, te vozilima za
odvoz otpada.
(9) Planom se ne dozvoljava izgradnja zgrada
i ograda, te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih
ulica, uklanjanje oštrih zavoja, odnosno koji bi zatvarali vidno polje i time
ometali promet.
(10) Sve ulice trebaju biti projektirane i
izvedene bez arhitektonskih barijera sukladno Pravilniku o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(11) Minimalni standard površinskog uređenja
ulice (ili pristupnog puta) u smislu najnižeg nivoa komunalne opremljenosti
građevne čestice (radi početka gradnje zgrada i građevina) je put sa utabanom
zemljom ili nasipan šljunkom (uz obvezno održavanje od strane korisnika
dotičnog pristupnog puta u cilju omogućavanja pristupa interventnim vozilima do
konačne izgradnje prema pravomoćnim aktima za gradnju).
(12) Postojeće i izgrađene zgrade koje se
nalaze unutar prostora predviđenog za proširenje uličnih koridora mogu se
održavati i obnavljati i uređivati i zatečenim gabaritima, ali kod gradnje
novih zgrada i zamjenske gradnje, iste se moraju pomaknuti na građevni pravac
izvan Planom predviđenog proširenog koridora.
(13) Iako na kartografskom prikazu
2.1.»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« nisu označene lokacije
proširenja prometnica za potrebe mimoilaženje vozila, njihova se izgradnja po
potrebi omogućava na svim mjestima na kojima to prostorne i druge mogućnosti
dozvoljavaju i na kojima se utvrdi potreba njihova uređenja. Obveza je
slijediti upute ovog Plana i poštivati sve relevantne tehničke i druge propise.
(14) U smislu prostornih karakteristika koje
se Planom određuju, kretanje vozila koja prevoze opasne tvari prometnicama
unutar obuhvata Plana, odredbama ovog Plana se ne predviđa. Iznimno, sukladno
vrsti opasne tvari, veličine vozila koje ga prevozi, odluke nadležne PU i
drugim propisima, njihovo kretanje omogućeno je prometnicom kategoriziranom kao
»glavna mjesna ulica« oznake »G1«, te eventualno ulicama kategoriziranim kao
»sabirne ulice«. Njihovo kretanje treba biti u skladu s važećom regulativom i u
skladu s preporukama institucija koja njihovo kretanje određuju.
Glavne mjesne ulice
Članak
38.
(1) Glavne ulice i prometnice su dvosmjerne ulice
i predstavljaju osnovnu središnju mrežu ulica naselja čija je primarna uloga
odvođenje unutrašnjega prometa (automobilskog, opskrbnog i javnog) prema
susjednim naseljima i koje predstavljaju osnovnu poveznicu između magistralnih
prometnica šireg prostora i mreže sabirnih, te ostalih nekategoriziranih
stambenih ulica.
(2) Uz osnovni kolni i pješački promet,
glavne ulice predviđene su za vođenje prometa motornih vozila i to:
. osobnih vozila;
. teretnih vozila,
. autobusa,
kako je to određeno na kartografskom prikazu
2.1.»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET« u mjerilu
1:2000.
(3) Sukladno prostornim mogućnostima elementi
koje se preporuča osigurati za glavne ulice i prometnice su:
. širina koridora (zemljišnog pojasa) za
izgradnju 7,0 - 8,5 m;
. računska brzina Vr = 40 - 50 km/h,
. širina prometnog traka 2,75 - 3,50 m
Za ulice i prometnice kojima će biti vođen i
autobusni i promet teretnih vozila (iznad 5t) minimalna širina jednog prometnog
traka iznosi 3,25 m (iznimno 3,00 m). S vanjske strane prometnih traka u sklopu
kolnika potrebno je dodati prostor proširenog profila kolnika u širini od min
0,25 m sa svake strane.
. Raskrižja su u razini, proširena, s
dodatnim trakovima za prestrojavanje vozila (ako ima prostora za to);
. maksimalni nagib nivelete 7% (10%)
. preporučeni minimalni razmak raskrižja (za
novoplanirane ulice) 90 (120) m,
. preporučena širina nogostupa 1,5 m (1,6 m
ako je samo sa jedne strane, minimalno 1m);
. preporuka uređenja zelenih površina u
sklopu uličnog profila (ako ima prostora za to),
. bez parkiranja u sklopu uličnog profila.
(4) Pješačke nogostupe (i eventualno i
biciklističke staze), gdje to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, treba odvojiti
od kolnika.
(5) Ukupna širina kolnika se izračunava = n x
širina prometnog traka (pri čemu je n=broj kolnih traka).
Sabirne ulice
Članak
39.
(1) Mreža sabirnih ulica ima primarnu ulogu
vođenja unutrašnjega prometa (automobilskog, opskrbnog, pješačkog i
biciklističkog), te predstavlja osnovni distribucijski prometni sustav naselja
i organiziran je u formi prstena (S1 i S2) koji započinje i završava na glavnoj
prometnici kroz naselje.
(2) Uz osnovni pješački promet, sabirne ulice
predviđene su za vođenje prometa motornih vozila i to:
osobnih vozila;
teretnih vozila (do nosivosti 5t),
(3) Sukladno prostornim mogućnostima elementi
koje se preporuča osigurati za sabirne ulice su:
. širina koridora (zemljišnog pojasa) za
izgradnju 6,0 - 7,5 m;
. računska brzina Vr = 40 km/h,
. širina prometnog traka 2,50 - 3,00 m
. raskrižja u razini,
. maksimalni nagib nivelete 12% (za nove
ulice);
. preporučeni minimalni razmak raskrižja (za
novoplanirane ulice) 40 (80) m,
. preporučena širina nogostupa 1,5 m (1,6 m
ako je samo sa jedne strane, minimalno 1m);
. mogućnost uređenja zelenih površina i
parkiranja u sklopu ulice (ako ima prostora za to).
(4) Pješački nogostupi i biciklističke staze,
gdje to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, treba odvojiti od kolnika.
(5) Ukupna širina kolnika se izračunava = n x
širina prometnog traka (pri čemu je n=broj kolnih traka).
Ostale nekategorizirane (stambene) ulice
Članak
40.
(1) Mreža ovih ulica predstavlja sustav
prometnica koje krećući se paralelno (manje-više) uz slojnice terena
osiguravaju pristup do građevnih čestica. To su pretežno dvosmjerne slijepe
ulice različitih dužina.
(2) Uz osnovni pješački (i eventualno i
biciklistički promet) ove ulice predviđene su za vođenje prometa motornih
vozila i to:
osobnih vozila;
teretnih vozila (do nosivosti 5t uz iznimku
interventnih vozila).
(3) Elementi koje se preporuča osigurati za
ovu kategoriju ulica su:
. širina koridora (zemljišnog pojasa) za
izgradnju 6,5 - 7,0 m
. računska brzina Vr = 30 (40) km/h,
. širina prometnog traka 2,50 - 2,75 m
. raskrižja u razini,
. maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do
17%);
. preporučeni minimalni razmak raskrižja (za
novoplanirane ulice) 50 m,
. preporučena širina nogostupa 1,5 m (1,6 m
ako je samo sa jedne strane, minimalno 1 m);
. mogućnost uređenja zelenih površina i
parkiranja u sklopu uličnog profila.
(4) Biciklističke staze po mogućnosti
planirati i izgrađivati gdje god to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.
(5) Ukupna širina kolnika se izračunava = n x
širina prometnog traka (pri čemu je n=broj kolnih traka).
Kolno-pješačke ulice - ulice i prolazi
posebnog režima korištenja
Članak
41.
(1) Postojeće ulice čiji su koridori uži od
7,5 m i koje je zbog postojećeg izgradnje nije moguće izvesti u Planom
određenim minimalnim širinama (situativno i visinski odvojen kolnik od
pješačkih hodnika), tretiraju se kao kolno-pješačke ulice tj. ulice i prolazi
posebnog režima korištenja i kao takve se zadržavaju.
(2) Temeljem članka 7. stavka 1. ovih
Odredbi, za potrebe pristupa do građevnih čestica Planom se u sklopu površina
svih namjena (uključivo i preko Planom određenih i prikazanih pješačkih
površina), omogućuje izgradnja i uređenje novih pristupnih puteva min. širine
3,5 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće zgrade 3, 0 m), kojeg je
potrebno urediti kao jedinstvenu kolno-pješačku plohu. Postojeći pristupni
putevi do građevnih čestica u sklopu površina drugih namjena zadržavaju se u
postojećim širinama.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
42.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih
ili garažnih mjesta ovim Planom određuje se kao obveza na pripadajućoj
građevnoj čestici. Ovo se isključivo odnosi na:
. individualnu isključivo stambenu i stambeno-poslovnu
izgradnju;
. izgradnju zgrada gospodarskih djelatnosti -
poslovne i ugostiteljsko turističke namjene;
. izgradnju zgrada društvenih djelatnosti -
na površinama namjene (S),
(2) Na kartografskom prikazu 2.1. »PROMETNA, ULIČNA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET« u mjerilu 1:2000 prikazan je
također i prostor unutar građevinskog područja naselja koji obuhvaća planiranu
površinu javne i društvene namjene i pješačku površinu (trg) ispod koje bi s
obzirom na položaj u naselju i planiranu javnu i društvenu namjenu bilo logično
planirati izgradnju podzemnih parkirališta i garaža. Detaljnije odredbe vezano
za izgradnju podzemnih garaža dane su u čl. 46. ovih Odredbi.
(3) Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta (broj PGM) određuje se prema broju funkcionalnih jedinica (npr. stanova
i sl.), prema broju posjetitelja i zaposlenih ili na 1.000 m2 GBP-, ovisno o namjeni zgrade.
(4) U tablici 5.1.1.1. određeni su normativi
tj. jedinice za izračun potrebnog broja PGM-a prilikom uređenja prostora i
izgradnje zgrada.
Tablica 5.1.1.1.
Napomena:U GBP za izračun potrebnog broja
garažno - parkirališnih mjesta ne računaju se površine garaža, jednonamjenska
skloništa, spremišta stanova / poslovnih prostora i drugi instalacijsko
servisni prostori u zgradama.
Članak
43.
(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za
zgrade ili grupe zgrada različitih sadržaja i namjena može se predvidjeti isto
parkiralište ako se koriste u različito vrijeme (vremensko preklapanje).
(2) Neovisno o predloženim načelnim poprečnim
profilima ulica, na mjestima na kojima postoje prostorne mogućnosti u sklopu
kolnika moguće je urediti i površine za parkiranje vozila prvenstveno kao javno
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim
korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad to
ne ometa pristup interventnim i dostavnim vozilima, te prolaz pješaka,
biciklista i osoba s poteškoćama u kretanju.
(3) Iznimno, nedefinirani dijelovima javnih
prometnih površina (proširenja pješačko/biciklističkih površina, rubni dijelovi
trgova i sl.) mogu se označiti kao parkirališna mjesta i kao takva koristi ako
su dostupna vozilima direktno sa kolnika i ako se između tako označenih
parkirališnih mjesta i zgrada / građevina / ograda ili nekih drugih prepreka
osigura minimalno 1,6 m (za kretanje pješaka u oba smjera) + 0,8 m (za kretanje
bicikla u jednom smjeru) = 2,4 m.
(4) Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na
javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na
parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu,
trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti
osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.
Članak
44.
(1) Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta
za vozila »B« kategorije su 5,0 x 2,5 m. Minimalne dimenzije parkirališnog
mjesta vozila »B« kategorije za invalide su 3,7 x 5,0m. Iznimno, u slučaju
preklapanja uporabnog prostora dvaju parkirališta za invalide tada je njihova
ukupna širina minimalno 5,9 m.
(2) Iznimno, dužina parkirališnog mjesta za
vozila »B« kategorije može biti i kraća ali ne kraća od 4,6 m u kojem slučaju
se računa na 0,4 m prepusta u njegovom dnu. Prepust se može raditi na zelene
ili druge komunikacijske površine. U slučaju prepusta na nogostup ili
biciklističku stazu, iste treba proširiti za tu vrijednost sa preporukom
fizičkog onemogućavanja vozila da zauzmu veći prostor od potrebnog.
Javne (podzemne) garaže
Članak
45.
(1) Na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET u mj. 1:2000. prikazana je
potencijalna lokacija na prostoru naselja na kojoj je moguće i na kojoj bi zbog
potreba sadržaja okolnog prostora trebalo planirati izgradnju podzemne garaže
(oznake G).
(2) Ovim Planom se primarno se za izgradnju
javnih podzemnih garaža ili podzemnih garaža djelomično u javnom korištenju
određuju površine ispod planskih javnih pješačkih površina - trga, površine za
izgradnju zgrada javne i društvene (D), ali i površine mješovite namjene (M) te
površine ugostiteljsko-turističke namjene - turističkog naselja (T2).
(3) Javne podzemne garaže ili podzemne garaže
djelomično u javnom korištenju moguće je graditi kao:
zgrade osnovne namjene na građevnim česticama
(ispod planirane pješačke površine- trga);
dijelove zgrada drugih osnovnih namjena;
kao pomoćne zgrade na građevnim česticama
drugih namjena.
(4) Za izgradnju javnih podzemnih garaža
vrijede odredbe kao i za ostale zgrade i građevine koje je moguće graditi na
građevnim česticama.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
46.
(1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i
uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici,
nathodnici, stube i prečaci, te prolazi i šetališta. Na kartografskom prikazu
2.1. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET« u mjerilu
1:2000 prikazana je mreža pješačkih površina i pješačkih prolaza. Trgovi i
druge veće pješačke površine, nogostupi i sve druge pješačke površine moraju
biti izgrađeni bez urbanističko-arhitektonskih barijera, odnosno prilikom
uređenja treba se pridržavati Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN151/05).
(2) Načelnim karakterističnim poprečnim
profilima za ulice (kartografski prikaz 2.1. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA - PRILOG«) dan je načelni raspored pješačkih staza i nogostupa,
njihove minimalne i preporučene širine u ovisnosti o kategoriji ulice.
(3) Na površinama planiranim za uređenje kao
trgovi ili veće pješačke površine moguće je:
površinsko uređenje (uređenje hodne plohe);
sadnja zelenila;
postava urbane opreme, skulptura, vodenih
površina i druge plastike;
postava infrastrukturne opreme i građevina
(ormarići za struju, telefon i sl.);
postava kioska, štandova, nadstrešnica,
pergola i sl.;
uređenje »zelenih otoka«;
organiziranje vanjskih terasa i drugih
vanjskih prostora ugostiteljstva i usluga;
uređenje dječjih igrališta, manjih sportskih
igrališta (boćanje i sl.);
manje sanitarne zgrade (javni WC), manje
galerije, umjetnički paviljoni, manji uslužni / ugostiteljski sadržaji i sl. -
izgrađenosti do najviše 10% površine trga, te
i drugi javno dostupni i urbano interesantni
sadržaji primjerenih takvim otvorenim prostorima čije će se oblikovanje i
stupanj uređenja i komunalnog opremanja odrediti projektnom dokumentacijom.
(4) Površine trgova mogu se preklapati i sa
podzemnim sadržajima - podzemnim garažama i parkiralištima (i pristupima do
istih).
(5) U cilju stvaranja urbaniteta prostora,
postava zgrada prema javnim pješačkim površinama - trgovima treba biti na
regulacijskoj liniji.
(6) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u
kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
(7) Pješačke površine u sklopu zelenih
površina, te površina namijenjenih odmoru, sportu i rekreaciji u sklopu
površina turističkog naselja ali i površina drugih namjena uređivati će se u
skladu s odredbama Plana navedenim u poglavlju 6. »UVJETI UREĐENJA ZELENIH
POVRŠINA«. Pješačke staze u sklopu dječjih igrališta treba rješavati u sklopu
uređenja površina samih igrališta sa ciljem dobivanja cjelovitog rješenja.
5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih
komunikacija
Članak
47.
(1) Sve postupke i zahvate u sustavu javnih
elektroničkih komunikacija treba provoditi u skladu važećom regulativom. Mreža
elektroničkih komunikacija prikazana je na kartografskom prikazu 2.2.
»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - POŠTA I ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJE« u mjerilu 1:2000.
(2) Cilj ovog Plana je sve zračne vodove
javnih elektroničkih komunikacija zamijeniti podzemnim kabelima. Planirane
trase vodova javnih elektroničkih komunikacija iz stavka 1. ovog članka
orijentacijske su, a detaljno će biti određene projektima u postupku izdavanja
akata za gradnju. Planiranjem nadogradnje postojećeg sustava unutar obuhvata
Plana stvaraju se pretpostavke za priključak svih građevnih čestica na mrežu
javnih elektroničkih komunikacija. Također, daje se mogućnost održavanja,
rekonstrukcije postojećih, te se propisuju uvjeti izgradnje novih vodova kabelske
kanalizacije (KK) unutar obuhvata Plana.
(3) Prilikom nadogradnje postojeće javne
komunikacijske mreže novom elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i
povezanom opremom, treba voditi računa o kompatibilnosti postojeće i novih
tehnologija građenja mreže.
(4) Uređaje i građevine javne komunikacijske
mreže treba locirati u blizini ili u sklopu uličnih koridora kako bi do njih
bio omogućen jednostavan i neposredan pristup.
(5) U sklopu uličnih koridora prvenstveno u
ispod nogostupa / biciklističkih staza ili pojaseva zelenila u prvom podzemnom
sloju predviđene su trase za polaganje vodova kabelske kanalizacije (KK)
namijenjenih za provlačenje svjetlovodnih kabela digitalnih mreža javnih
elektroničkih komunikacija jednog ili više operatera. Sve postojeće vodove s
vremenom treba izmjestiti u KK kanale pri čemu je potrebno voditi računa o
privodima do postojećih i planiranih sadržaja (omogućiti priključak na mrežu).
(6) Radove izvoditi kvalitetno i tražiti od
ponuđača/izvođača optimalna rješenja usklađene kvalitete i mogućnosti razvoja
mreže s cijenom izgradnje. Vodove polagati na za to propisima određenim
dubinama. Iznimno ovoj odredbi, moguće su varijacije ali samo u slučaju da zbog
postojećih vodova druge komunalne infrastrukture, koji se ne izmještaju, nije
moguće drugačije rješenje. Prilikom polaganja KK obavezno se treba pridržavati
minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu određenih Pravilnikom o
tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju.
(7) Na trasama između zdenaca predviđeno je polaganje
do četiri PHED cijevi 1 100 mm KK, a do ormarića za koncentraciju instalacija u
objektu polažu se dvije PHED cijevi 1 50 mm. Nastojati radi čitljivosti
polaganja u prostoru (i mogućnosti lakše organizacije i drugih infrastrukturnih
vodova) cijevi KK između zdenaca polagati pravocrtno. Točan broj cijevi biti će
određen sukladno potrebama okolne izgradnje.
(8) Iznimno, budući su cijevi savitljive i
imaju mali koeficijent trenja, na mjestima gdje je to potrebno, cijevi KK i ne
moraju uvijek biti pravocrtne. Razmak između zdenaca određuje se na osnovi
Pravilnika o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju. Tipovi kabelskih
zdenaca biti će određeni glavnim projektom, a trebaju biti dimenzionirani za
nosivost sukladno navedenom Pravilniku.
(9) Radi smanjivanja buke prouzročene
prelaskom vozila (u slučaju polaganja u sklopu kolnika) između zdenca i
poklopca postaviti gumene prigušnike.
(10) Prilikom izgradnje prostora grada
potrebno je predvidjeti i površine za smještaj telefonskih govornica koje su neophodna
infrastruktura svih javnih prostora, a koje oblikovanjem treba prilagoditi
prostoru. Njihov broj ovisiti će o vrsti i potrebama okolne izgradnje. Također
u sklopu koridora prometnica ili zelenih površina moguće je po potrebi
smjestiti i komunikacijske čvorove kabinetskog tipa, dimenzija 2 x 1 x 2 m (bez
formiranja zasebne čestice).
(11) Za potrebe izgradnje i unapređenja
mreže pokretnih komunikacija, u sklopu građevinskog područja naselja i građevinskog
područja izdvojene namjene izgradnja slobodnostojećih antenskih stupova i
prateće opreme ovim Planom se ne predviđa.
(12) Postava opreme za potrebe mreže
pokretnih komunikacija u sklopu građevinskog područja naselja i građevinskog
područja izdvojene namjene moguća je putem postave krovnih i fasadnih prihvata
prema tipskom projektu odobrenom od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva uz suglasnost vlasnika nekretnine na koju se oprema
montira. Takve krovne i fasadne prihvate nije dozvoljeno postavljati na
stambene i stambeno - poslovne zgrade, zgrade dječjih, školskih, zdravstvenih i
socijalnih institucija, te vjerskih, uz iznimku na crkvene zvonike uz obvezu
kamufliranja tako postavljene opreme odnosno uz mišljenje nadležne službe
zaštite ako se radi o građevini zaštićene kulturne baštine (Zakonom ili
prostornim planom).
(13) Iznimno, montaža opreme pokretnih
komunikacija moguća je i na stupove drugih infrastrukturnih sustava
(dalekovodi) ako za time postoji potreba iako su ispunjeni svi potrebni
tehnički uvjeti, te uz suglasnost korisnika / koncesionara / vlasnika dotične
infrastrukture.
(14) Projektiranje, izgradnja, održavanje kao
i uporaba telekomunikacijske infrastrukture obvezno treba biti u skladu s
hrvatskim normama, normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme
(ETSI), normama Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CEN/ CENELEC)
te odlukama, preporukama i drugim propisima Međunarodne telekomunikacijske
unije (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava
(CEPT).
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
48.
(1) Trase vodova komunalne infrastrukture
koji se Planom predviđaju za polaganje u podzemnom sloju prometnih i uličnih
koridora prikazane su na kartografskim prikazima »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA« i to:
2.3.ENERGETSKI SUSTAV
- ELEKTROENERGETIKA
2.4.VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
- VODOOPSKRBA
2.5.VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
- ODVODNJA
i predstavljaju izgrađene mreže te njihovu
planiranu nadopunu. Načelni raspored pojaseva za vođenje vodova komunalne
infrastrukture prikazan je na načelnim karakterističnim poprečnim profilima na
kartografskom prikazu 2.1. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
- PROMET« u mjerilu 1:2000.
(2) Trase vodova komunalne infrastrukture u
pravilu se treba polagati unutar uličnih koridora u pojasevima za svaku vrstu
infrastrukture pojedinačno. Vodove komunalne infrastrukture može se polagati i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da im se omogući
nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.
(3) Općenito, pored odredbi o polaganju
vodova iz prethodnog stavka ovog članka, sve vodove komunalne infrastrukture
prateći principe određene ovim Planom i posebnim propisima moguće je polagati i
u sklopu novih prometnica / prometnih površina formiranih u sklopu površina
namijenjenih za gradnju i uređenje zgrada i građevina drugih namjena (čiji
koridori ovim Planom nisu određeni a koje je temeljem drugih odredbi ovog Plana
na tim površinama moguće formirati), te sukladno tome i u sklopu interne
prometne mreže turističkog naselja.
(4) S obzirom na visok stupanj izgrađenosti
prostora, Planom se određuje obveza pridržavanja prikazanih načelnih raspored
pojaseva za polaganje vodova iz stavka 1 ovog članka, prilikom izrade projektne
dokumentacije, te uređenja i izgradnje novih ulica i prometnica. Svi izgrađeni
vodovi u postojećim ulicama mogu se (neovisno o predloženom načelnom rasporedu)
održavati i rekonstruirati sukladno zatečenom stanju i lokalnim uvjetima
rasporeda i drugih vodova komunalne infrastrukture. Prilikom njihove
rekonstrukcije, a sukladno potrebama i mogućnostima, polagati ih sukladno
predloženom načelnom rasporedu.
(5) Načelno, prije izgradnje novih prometnica
prethodno treba položiti svu planiranu odnosno nedostatnu komunalnu
infrastrukturu. Izgradnja vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađena
s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnih komunalnih poduzeća zaduženih za
njihovu izgradnju i održavanje, a koja će postaviti u postupku izdavanja akata
za gradnju.
(6) Točan položaj vodova komunalne
infrastrukture biti će određen projektima za ishođenje akata za gradnju kojom
prilikom treba poštovati odredbe Plana o međusobnom rasporedu vodova unutar
profila, uvjetima gradnje i polaganja vodova (osim na mjestima gdje to fizički
nije provedivo). Izgradnju i rekonstrukciju pojedine vrste infrastrukture treba
uskladiti izgradnjom ili rekonstrukcijom ostalih vodova (izbjegavati parcijalne
intervencije, već radove na polaganju i rekonstrukciji vodova nastojati
uskladiti istovremenim izvođenjem).
(7) Općenito, priključivanje zgrada na
sustave komunalne infrastrukturne (javne elektroničke komunikacije,
elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda) obavlja se na
način i uz uvjete propisane od nadležnih službi, odnosno posebnim propisima.
Sve zgrade u kojima borave ljudi i koje se grade na prostoru obuhvata Plana da
bi bile uporabljive moraju biti priključene na mreže komunalne infrastrukture
kako je to određeno u članku 8. ovih Odredbi.
(8) Rješavanje sustava odvodnje otpadnih voda
za nove zgrade putem nepropusnih sabirnih jama na prostoru obuhvata Plana nije
dozvoljeno (osim iznimno za individualne stambene zgrade članak 8. stavak 2.
ovih Odredbi). Oborinske vode (s krovnih i sl. površina) treba ispuštati po
površini terena u okviru građevinske čestice bez pročišćavanja, na način da ne
ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba, niti ne ugroze okolnu
izgradnju.
(9) Općenito, infrastrukturne građevine (TS,
CS) grade se na zasebnim česticama infrastrukturnih objekata (IS) kao građevine
osnovne namjene, a mogu se graditi i na prostorima predviđenim za druge namjene
time da im se osigura zasebna čestica (po potrebi sukladno zahtjevima nadležnih
službi). Grade se na način da je do njih moguć pristup vozilima radi izgradnje
i/ili održavanja.
5.3.1. Elektroenergetika
Članak
49.
(1) Elektroenergetska mreža na prostoru
obuhvata Plana sastoji se iz srednjenaponskih vodova (20kV), niskonaposke
mreže, te mreže transformatorskih stanica 20/0,4 kV. Sustav se napaja
transformatorske stanice »TS Strmice« (koja se nalazi u južnom dijelu obuhvata
Plana) i »TS Puhari« (koja se nalazi sjeverno izvan obuhvata Plana), obje
naponske razine 20/0,4 kV. Distribucija do krajnjih korisnika pretežno se vodi
zračnim razvodima na stupovima. Elektroenergetska mreža (postojeća i planirana)
prikazana je na kartografskom prikazu 2.3 »PRO
METNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ENERGETSKI SUSTAV -
ELEKTROENERGETIKA » u mjerilu 1:2000.
(2) Općenito, razvoj elektroenergetskog
sustava na prostoru obuhvata Plana predviđa se putem održavanja/rekonstrukcije
postojećeg sustava, izgradnje novih transformatorskih stanica (TS) i izgradnje
podzemnih / zračnih vodova srednjeg napona i korisničkih / vodova javne
rasvjete. Zadržavanje svih postojećih kabela i zračnih vodova ovim Planom je
dozvoljeno (i sve radnje koje su potrebne kako bi sustav funkcionirao) gdje je
to u skladu s planskim prostornim rješenjem. Ukoliko zadržavanje nije moguće,
za sve novoplanirane i zamjenske vodove u koridorima javno prometnih površina
predviđeni su pojasi za polaganje srednjenaponskih /niskonaponskih kabela.
(3) Prilikom izgradnje novih prometnica u
sklopu koridora prometnica treba osigurati pojaseve minimalne širine 1 m
(iznimno 0,9 m) za buduće elektroenergetske vodove, po mogućnosti s obje strane
prometnice (sukladno prostornim mogućnostima kako je to prikazano na načelnim
karakterističnim poprečnim profilima ulica na kartografskom prikazu 2.1. Trase
odnosno pojasevi za polaganje elektroenergetskih vodova (podzemni kabeli)
prikazani kako na kartografskom prikazu 2.3. tako i na načelnim
karakterističnim poprečnim profilima ulica (kartografski prikaz 2.1.), dane su
načelno i točno će se odrediti projektnom dokumentacijom u fazi ishođenja akata
za gradnju. Primarno je da se njihovo polaganje i smještaj uskladi s okolnom
izgradnjom (postojećom i planiranom) i da ne onemogućava bilo pristup bilo
korištenje prostora i njegovo uređenje.
(4) Elektroenergetske vodove primarno treba
planirati za polaganje u sklopu koridora prometnica a tek potom unutar drugi
površina, prvo ne gradive pa tek na kraju kroz gradive površine. Za pojaseve za
polaganje srednjonaponskih / niskonaponskih kabela u sklopu koridora prometnica
primarno se koriste površine ispod pješačkih staza. Pri planiranju pojaseva za
elektroenergetske instalacije treba se pridržavati važećih tehničkih propisa.
(5) Sve nove zgrade gospodarskih djelatnosti
(poslovne / ugostiteljsko - turističke namjene), te stambeno-poslovne namjene u
pravilu potrebno je priključiti na elektroenergetski sustav putem podzemnih
kabela. Priključak individualnih stambenih zgrada moguć je i preko zračnog
razvoda.
(6) Postojeća mreža TS Planom je predviđena
za održavanje i zamjenu, te izgradnja novih tipskih TS naponske razine 20/0,4
kV. Na prostorima nove urbane regulacije načelno se planira i raspored novih TS
u funkciji osiguranja potrebnih količina električne energije za sve nove
planski predviđene sadržaje. Lokacije planiranih TS prikazanih na kartografskom
prikazu 2.3 »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ENERGETSKI
SUSTAV - ELEKTROENERGETIKA » načelnog su karaktera i u smislu Plana
predstavljaju procjenu potrebe izgradnje novih transformatorskih stanica s
obzirom na plansku izgradnju, a ne njihovu točnu lokaciju. Točna lokacija biti
će određena prilikom izrade projektne dokumentacije u fazi ishođenja akata za
gradnju.
(7) Ako se transformatorska stanica gradi kao
slobodnostojeća, u vlasništvu HEP ODS, najmanja dozvoljena udaljenost
transformatorske stanice do međa sa susjednim građevnim česticama iznosi
namjanje 1 m, a prema regulacijskoj liniji (međi s prometnom površinom)
najmanje 2 m. Do transformatorske stanice potrebno je osigurati direktan ili
posredan pristup sa prometne površine.
(8) Pored načina gradnje iz prethodnog
članka, nove TS za potrebe snabdijevanja sadržaja primarno gospodarske namjene
ali i drugih namjena (javne i društvene, ugostiteljsko-turističke i dr.) mogu
biti građene i u sklopu zgrada osnovne ili pomoćnih namjena sukladno uvjetima
nadležnog HEP ODS-a.
(9) Pored Planom određenih lokacija za
izgradnju novih TS, njihovo planiranje, njihova postava i izgradnja omogućava
se i na drugim lokacijama koje nisu grafički prikazane (u sklopu građevinskog
područja naselja, građevinskog područja izdvojene namjene (turističko naselje -
T2) ili izvan građevinskog područja naselja) ako se za time pojavi potreba, ako
se one planiraju sukladno odredbama ovog Plana i sukladno posebnim uvjetima
nadležnog HEP ODS-a. Analogono tome ovim je Planom omogućeno i polaganje svih
novih potrebnih elektroenergetskih vodova (NN i SN) za potrebe spajanja TS i
priključenja korisnika a sve sukladno posebnim propisima.
(10) Postojeću stupnu transformatorsku
stanicu TS Strmice (20/0,4kV) moguće je na istoj lokaciji (ili u neposrednoj
blizini) zamijeniti s novom tipskom transformatorskom stanicom 20/0,4kV prema
uvjetima ovog Plana.
5.3.1.1. Elektroenergetika - javna rasvjeta
Članak
50.
(1) Postojeća mreža javne rasvjete izgrađena
je dijelom kao kabelska, a dijelom kao zračna. Planom se određuje postupno
napuštanje zračnih vodova odnosno njihovo izmještanje u podzemne kabele
smještene u pojase koji su osigurani unutar svih javno prometnih površina.
(2) Koncepcija novoprojektirane rasvjete
treba biti usklađena s klasifikacijom u Preporukama za rasvjetu cesta s
motornim i pješačkim prometom. Za rasvjetljavanje kolnih površina određena je
klasa C3 (M4) za koju je srednja rasvijetljenost Esr = 15 lx, a za pješačke hodnike klasa P4 i srednja
rasvijetljenost Esr = 5 lx.
(3) Stupove nosače rasvjetnih tijela treba
unutar uličnih koridora postavljati na način i u skladu s potrebom da se
osigura puna rasvijetljenost svih prometnih površina u svim vremenskim
uvjetima. U pravilu stupove je planirano postavljati uzduž jedne strane
prometnih koridora. Izuzetno, kod uličnih koridora većih širina gdje je uslijed
visokih nasada zelenila moguća pojava tzv. »slijepih džepova«, može se za
postizanje zadovoljavajuće razine rasvijetljenosti koristiti obje strane
koridora prometnice. Prilikom odabira stupova javne rasvjete voditi računa o
»svjetlosnom zagađenju« tj. prioritet dati opremi koja svjetlost raspršuje
isključivo prema dolje.
(6) S obzirom na razvoj tehnologije, kao
opcija upotrebe izvora svjetlosti ovim Planom se omogućava i drugačija rješenja
naročito ako ono zadovoljavaju tražene tehničke karakteristike i ako su
energetski učinkovitije.
(7) Preporuka je u funkciji javne rasvjete u
centralni kontrolni ormarić ugraditi i opremu koja će u noćnim satima (između
01 - 04 h) smanjiti intenzitet svjetla za 50%.
5.3.2. Vodno gospodarski sustav
Članak
51.
(1) Planirani sustav sanitarne kanalizacije i
vodoopskrbe naselja Poljane definiran je temeljem prihvaćenog idejnog rješenja
sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa (Idejnim projektom
»Sanitarna kanalizacija i vodoopskrba naselja Poljane«, »IGH« d.d. iz Zagreba,
studeni 2008. god.) i usklađen je s Odlukom o odvodnji otpadnih voda Grada
Opatije ( SN PGŽ 19/97).
(2) Ovim su Planom predložena rješenja iz
spomenutog idejnog projekta preuzeta uz određene manje korekcije
vođenja
planiranih trasa sukladno detaljnije razrađenom i cjelovitom prostornom i
prometnom rješenju.
(3) Minimalni pad cjevovoda odvodnje otpadnih
voda je 2 , a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u
kanalu za pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama.
(4) Sva križanja trase cjevovoda s bujičnim
vodotocima izvoditi na način da gornja kota (tjeme cjevovoda ) bude min 1,20 m
ispod kote nereguliranog korita vodotoka, odnosno 0,80 m ispod kote dna
reguliranog korita vodotoka.
(5) Općenito, revizijska okna treba izvesti
kao monolitna ili tipska s obveznom ugradnjom penjalica, a trebaju biti
dimenzionirani za nosivost:
. zdenac ispod pješačkog hodnika na
opterećenje od 50 kN odnosno 150 kN na sredini poklopca,
. zdenac ispod kolnika na najveće opterećenje
od 5 kN/ m2 jednoliko
raspoređeno po terenu u okolini zdenca.
5.3.2.1. Vodoopskrba
Članak
52.
(1) Postojeći sustav opskrbe vodom područja
obuhvata Plana zasniva se na dvije vodne komore - »Poljane« kapaciteta 1000 m3 i »Pećnik« kapaciteta 300 m3, te tri vodne komore, PK »Mali Pećnik« PK »Korići« i
PK »Menderi«. Postojeći i planiran sustav vodoopskrbe prikazan je na
kartografskom prikazu 2.4 »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -
VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI - VODOOPSKRBA« u mjerilu 1:2000. Točne trase
vodoopskrbnih cjevovoda u sklopu uličnih koridora biti će određeni projektnom
dokumentacijom u fazi ishođenja akata za gradnju.
(2) Planom se omogućava gradnja,
rekonstrukcija, zamjena te izmještanje postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi
osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju
kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana ali i radi
omogućavanje ekonomičnog korištenja prostora.
(3) Dimenzioniranje vodoopskrbnih cjevovoda
treba provesti s minimalnim profilom 1 100 mm. Rekonstrukciju postojećih
cjevovoda treba također izvesti s minimalno O 100 mm, ukoliko drugi zahtjevi ne
uvjetuju veći profil cijevi. Na svim cjevovodima treba osigurati mogućnost
odzračivanja i ispiranja. Iznimno, ako se predviđa gradnja vodoopskrbnih
cjevovoda s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija
od 1 100 mm.
(4) Planirane vodoopskrbne cjevovode treba
polagati unutar uličnih koridora koristeći pri tome drugi podzemni sloj prije
svega ispod nogostupa. Gdje to uslijed određenih okolnosti nije moguće,
cjevovode treba položiti ispod površina kolnika. Iznimno, na mjestima gdje bi
sukladno predloženim načelnim rasporedom pojaseva za vođenje vodova komunalne
infrastrukture izmještanje postojećih cjevovoda s postojećih trasa na planske
bilo neznatno, trase postojećih se zadržavaju.
(5) Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je
graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do
tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te
da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
(6) U postupku izgradnje i uređenja planskih
koridora prometnih površina, vodoopskrbne cjevovode potrebno je položiti /
rekonstruirati i izmjestiti sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima
struke. Trase vodoopskrbnih cjevovoda unutar uličnih koridora potrebno je
uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture, u
skladu s posebnim uvjetima njihovih vlasnika odnosno koncesionara te izgradnju
i rekonstrukciju sinkronizirati i s drugim radovima na prometnim površinama u
cilju ekonomičnosti gradnje i postizanja što veće i trajnije kvalitete.
(7) Neke dijelove vodoopskrbne mreže Planom
se predviđa za održavanje i nužnu rekonstrukciju, naročito na mjestima gdje su
položeni izvan uličnih koridora ili izrađeni od cijevi loših karakteristika i
upitnog stanja odnosno gdje su utvrđeni značajniji gubici u mreži. U tom smislu
potrebno je izraditi detaljan katastar cjevovoda i uvesti sustav nadziranja i
upravljanja.
(8) U cilju osiguranja stalne i stabilne
opskrbe, te osiguranja obveznog radnog tlaka za protupožarne potrebe, cjevovode
treba, gdje god je to moguće, zatvarati u prstene. Na dijelovima mreže gdje to
okolnosti ne dozvoljavaju, obvezno je izvesti završni hidrant u svrhu
mogućnosti ispiranja cjevovoda.
(9) U sklopu rješenja sustava vodoopskrbe
obvezno je na za to Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)
propisanim međurazmacima predvidjeti postavljanje hidranata. U pravilu hidrante
treba izvesti kao nadzemne, pozicionirati ih izvan površina namijenjenih
odvijanju nekog od vidova prometa (kolnik, nogostup).
(10) Vodoopskrbni cjevovodi prema objektima
se mogu izvesti od pocinčanih cijevi, cijevi iz modularnog lijeva, PEHD i sl.,
s profilom prema proračunu.
(11) Vodomjerna okna izvesti dovoljnog
svijetlog otvora (min 60x60cm) da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema zgradama.
(12) Vodovodne cijevi polagati u rov čija se
širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda. Cijevi polagati na pješčanu
posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sa strane i 30 cm iznad tjemena
cijevi. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja.
Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski
i KK, i sl.) uskladiti s uvjetima vlasnika instalacija.
5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda - sanitarne
otpadne vode
Članak
53.
(1) Sustav javne odvodnje na prostoru
obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu 2.5. »PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI - ODVODNJA« u mjerilu
1:2000. Postojeći, a nastavno i planirani sustav javne odvodnje koncipiran je
kao razdjelni što znači da je:
sustav otpadne vode predviđen je za
preuzimanje i prihvat svih kategorija otpadnih voda (i njihov transport prema
centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Punta Kolova);
sustav oborinske vode predviđen je za
preuzimanje i prihvat oborinske odnosno površinske vode sa svih javnih
prometnih površina i njihovo vođenje prema obali i upuštanju u more.
(2) Nove cjevovode sustava otpadne vode
planirano je polagati u svim ulicama. Polaganje mreže cjevovoda predviđeno je
vršiti na način da se najvećim dijelom osigura gravitacijski tok prema uređaju
za pročišćavanje minimalnog profila cjevovoda 1 250 mm. Gdje to nije moguće,
ugrađene su CS Puhari 1, Puhari 2, CS Poljane 1 kojima se otpadne vode tlačnim
kanalima (minimalnih profila 1 110 mm) prebacuju do točaka u mreži odakle je
opet moguće gravitacijski tok.
(3) Planom se predviđa unapređenje mreže
odvodnje na način da se izgubi potreba korištenja CS Poljane 1 već da se
odvodnja rješava putem gravitacijskog toka novoplaniranim cjevovodima.
(4) Dijelovi mreže koji su poddimenzionirani
budući su građeni za neki drugi manji konzum, Planom se određuju za
rekonstrukciju na način da se osiguraju potrebni novi veći presjeci cjevovoda
od obvezno vodonepropusnih cijevi s pravilnim smjerovima tečenja. Također, za
dijelove mreže koji se zbog svog situativnog položaja u sklopu (ili rubno) uz
koridor ulica ne mogu zadržati uzimajući u obzir potrebu izgradnje i drugih
vodova komunalne infrastrukture) predviđa se izmještanje i rekonstrukcija.
(5) Nove cijevi koje budu korištene kod
polaganja cjevovoda obvezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva (vodonepropusnost,
trajnost, nepropusni način spajanja, brza montaža i ugradnja) i ne smiju biti
profila manjeg od 1 40 cm.
(6) Poklopce revizijskih okana u sklopu
kolnika ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to, iz
određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.
(7) Iznimno, za individualne stambene zgrade
koje još nemaju osiguran priključak na sustav javne odvodnje otpadnih voda,
Planom se omogućava odvodnja putem internog razdjelnog sustava odvodnje u vodonepropusnu
sabirnu jamu (bez ispusta i preljeva) - kao privremeno rješenje do izgradnje
razdjelnog sustava javne odvodnje - ali se nakon njegove izgradnje propisuje
obveza priključenja na isti, pri čemu se sabirna jama mora isključiti iz
funkcije.
(8) Manji sustavi (do 10 ES) obvezno moraju
biti izgrađeni kao vodonepropusne sabirne jame (bez ispusta i preljeva) s
kontroliranim pražnjenjem. Veći sustavi (više od 10 ES) trebaju imati vlastite
manje uređaje za pročišćavanje. Takve nepropusne sabirne jame i manje
biopročistače potrebno je postavljati unutar čestice na način da su dostupne
vozilima za njihovo održavanje i čišćenje. Odvoz otpadnih voda iz sabirne jame
mora biti povjereno ovlaštenom poduzeću za objavljenje ovih djelatnosti.
Granične vrijednosti otpadnih voda koje se ispuštaju u sabirne jame, moraju
biti u skladu vrijednostima propisanim Pravilnikom o graničnim vrijednostima
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 87/10).
5.3.2.3. Odvodnja otpadnih voda - oborinske
otpadne vode
Članak
54.
(1) Sustav odvodnje oborinske vode bazira se
na gravitacijskom toku. Cjevovode oborinske odvodnje izvesti od poliesterskih,
PVC i sl. cijevi prema hidrauličkom proračunu. Kao privremeno rješenje (do
trenutka konačnog uređenja uličnih profila sukladno odredbama i preporukama
Plana) odvodnja oborinskih voda će se rješavati kao i dosad tj. prihvaćanjem u
prirodni recipijent.
(2) U cilju očuvanja kvalitete podzemnih voda
oborinske vode sa prometnih površina (pješačkih površina, trgova i dr.) trebaju
se prikupiti u sustav oborinske odvodnje preko pjeskolova i sustavom slivnika s
ugrađenim taložnikom te hvatača masti, ulja i tekućih goriva, te se potom mogu
odvoditi dalje u sustav ili ispuštati u povremene ili stalne vodotoke.
(3) Dubina taložnice u slivniku mora biti
najmanje 1,5 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u
vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije
dozvoljeno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi.
(4) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina na građevnim česticama potrebno je predvidjeti
separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 200 m2. Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s
parkirališnih površina direktno na okolni teren (kroz propusno površinsko
uređenje npr. šuplji betonski opločnici ili sl.) samo za parkirališta za osobna
vozila kapaciteta do 10 PM.
(5) Na prostoru obuhvata Plana ne predviđa se
izgradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih niti otpadnih fekalnih voda.
Općenito sustav odvodnje otpadnih voda (fekalnih i oborinskih) mora biti
riješen na način da se ne ugrožavaju interesi drugih pravnih i/ili fizičkih
osoba.
(6) Do trenutka izgradnje cjevovodnog sustava
odvodnje oborinske odvodnje prethodno pročišćene i tretirane oborinske vode sa
čestica moguće je odvoditi i u lokalne recipijente sukladno mišljenjima
nadležnih službi.
(7) Odvodnja oborinskih voda sa krovnih
površina može biti riješena odvodnjom izravno u tlo po površini vlastitog
terena ili u sustav interne odnosno javne odvodnje oborinskih voda bez potrebe
prethodnog pročišćavanja.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
55.
(1) Ovim urbanističkim planom uređenja zelene
površine unutar obuhvata plana predstavljaju prostore izvan građevinskog
područja naselja i dijele se na:
. Z2 - kultivirane zelene površine, i
. Z3 - zaštitne zelene površine.
(2) Razgraničenje ovih površina prikazano je
na kartografskom prikazu 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2000.
(3) U člancima koji slijede, navedene su
odredbe uređenja javnih zelenih površina unutar obuhvata Plana. Sve odredbe u
smislu preporuka biti će posebno istaknute.
6.1. Uvjeti uređenja kultiviranih zelenih
površina
Članak
56.
(1) Na površinama zelenih površina
kultiviranog krajobraza nije dozvoljena gradnja zgrada već je moguće isključivo
njihovo uređenje i korištenje kao prirodne zelene površine određenog oblika
poljoprivredne namjene (maslinici, voćnjaci, vinogradi, vrtovi i livade).
(2) Iznimno, moguća je gradnja i održavanje
vodova i uređaja komunalne infrastrukture za potrebe elektroenergetskog
napajanja i odvodnje oborinskih i otpadnih voda s precrpnom stanicom odvodnje,
a u skladu s Odredbama ovog plana.
Članak
57.
(1) Općenite smjernice za uređenje zelenih
površina kultiviranog krajobraza su sljedeće:
. Uređivati i koristiti površine kako ne bi
došlo do zapuštanja i procesa prirodne sukcesije, zarastanja prostora u šikare
i slične funkcionalno i estetski neprihvatljive vegetacijske zajednice;
. Koristiti autohtone ili vrste koje
odgovaraju podneblju i nisu agresivne u smislu širenja i utjecaja na autohtone
vrste.
6.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih
površina
Članak
58.
(1) Unutar kategorije zelenih površina nalazi
se pejsažno zelenilo niskog stupnja uređenja i to su u principu vrijedni
djelomično cjelovito očuvani predjeli guste vegetacije.
(2) Općenite smjernice za uređenje zaštitnih
zelenih površina prirodnog zelenila u prostor veće krajobrazne kvalitete su
sljedeće:
. Nije dozvoljena nikakva izgradnja zgrada
(osim eventualno i u manjoj mjeri povlačenja podzemnih vodova komunalne
infrastrukture).
. Poželjno je održati stanje vegetacije na
razini okolnog prirodnog okruženja s minimalnim utjecajem kako bi se osigurala
prihvatljiva forma odnosno spriječila degradacija kontaktnog prostora.
. Prostor je potrebno održavati na
zadovoljavajućoj razini i osigurati ga od degradacije u smislu zarastanja u
šikaru.
. Preporuča se minimalni stupanj uređenja u
smislu staza, šetnica, urbane opreme kako bi se prostor aktivirao za korištenje
stanovnicima.
(3) Uvjetno su dozvoljeni isključivo sljedeći
tipovi građevina:
staze (kamen, betonske kocke, drvo, sipina -
voditi računa o dostupnosti prostora svim kategorijama korisnika);
elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna
tijela, posude za otpatke i dr.
6.3. Uvjeti uređenja zelenih površina u
sklopu drugih namjena
Članak
59.
(1) Hortikulturno uređenje građevne čestice
ali i okolice zgrada javne i društvene, stambeno - poslovne, gospodarske -
poslovne namjene trebalo bi uskladiti s uređenjem ostalih otvorenih površina
naselja, tim više ako su oni neograđeni i javno dostupni.
(2) Razina hortikulturnog uređenja svodi se
na osnovno uređenje hodnih i zelenih ploha pa sve do sadnje ukrasnog i
zaštitnog bilja, sadnje živica uz ograde te održavanje navedenog (redovito
obrezivanje, šišanje, košnju, čišćenje i popravke hodnih i drugih ploha i sl.)
Članak
60.
(1) Za privatne vrtove i okućnice, mjere
uređenja bile bi sljedeće:
. prednji dio prema ulici trebao bi biti
nositelj reprezentativne funkcije; preporuča se urediti ga kvalitativno
zadovoljavajuće - kompozicijski i stilski, dok bi ostale funkcije i sadržaje -
intimni boravak, dječja igra, voćnjak, povrtnjak i sl. bilo preporučljivo imati
na stražnjoj strani čestice;
. koristiti što veći broj autohtonih vrsta,
primjerenih veličina u odnosu na kuću; visinu i vrstu ograde prilagoditi
susjedstvu (uz poštivanje odredbi Plana);
Članak
61.
(1) Uređenje zelenih površina u sklopu
površina turističkog naselja - T2 (uključivo i površine za sport i rekreaciju)
svode se na uređenje zelenog okoliša u formi perivoja. Pod time se misli na:
uređenje raznih vrsta popločenih površina i
staza ( drvo, sipina, šljunak);
elemente urbane opreme: klupe, rasvjetna
tijela i stupovi, posude za otpatke;
nadstrešnice, pergole;
vodeni elementi (česme - potreba za pitkom
vodom);
površine parternog zelenila - - travnjaci,
puzavci, cvjetnjaci i sl.
uređenje i sadnju stabala (obvezno sačuvati
postojeće šumarke ili kvalitetne skupine autohtonih stabala kestena maruna).
(2) Za zelene površine rekreativnih sadržaja,
preporuke i smjernice uređenja bile bi sljedeće:
. urediti ih kvalitativno zadovoljavajuće -
kompozicijski, stilski, i funkcionalno;
. koristiti autohtone vrste, uglavnom
grmolike vegetacije manjeg habitusa te mjestimične grupacije cvjetnih nasada.
Članak
62.
(1) Na površinama uz javne i društvene
sadržaje - srednjeg stupnja uređenosti namijenjenim mirnim aktivnostima
(šetnja, sjedenje, društvene igre) i dječjoj igri mogu se naći sljedeći
elementi:
razne vrste popločenih površina i staza
(kamen, betonske kocke, drvo, sipina, šljunak);
elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna
tijela i stupovi, posude za otpatke;
sprave za dječju igru manje od 2 m visine te
potrebne manje površine za igru manje od 4 m2 (preporuka);
nadstrešnice;
vodeni elementi (česme - potreba za pitkom
vodom);
pergole;
oprema i sprave za igru djece, mladeži i
rekreaciju starijih;
razne druge površine i prostori namijenjeni
zadržavanju, igri, razonodi mladih (»skate park« i sl.).
Članak
63.
(1) Na uređenim površinama uz vjerske
sadržaje - visokog stupnja uređenosti, isključivo se mogu naći sljedeći
elementi:
razne vrste popločenih površina i staza
(kamen, betonske kocke, drvo, sipina, šljunak);
elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna
tijela i stupovi, posude za otpatke;
pergole;
vodeni elementi (česme - potreba za pitkom
vodom)
Groblje
Članak
64.
(1) Za prostor groblja, preporuke i smjernice
uređenja bile bi sljedeće:
Ulazni dio groblja trebao bi biti nositelj
reprezentativne funkcije; preporuča se urediti ga kvalitativno zadovoljavajuće
- kompozicijski i stilski
biljni materijal bi trebao većinom biti
crnogorični ili bjelogorične vrste koje nisu listopadne. U pravilu, crnogoricu
koristiti kao akcent - bilo kao soliterno stablo ili manju skupinu stabala.
Biljne vrste većinom držati u domeni autohtonih vrsta
visinu i vrstu ograde prilagoditi susjedstvu
(uz poštivanje odredbi Plana);
Preporuka uređenja samog prostora grobnog
polja vrstama brzog rasta i gustog sklopa pogodnih za oblikovanje orezivanjem.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
65.
(1) Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na
kartografskom prikazu 3.1. »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA« u
mjerilu 1:2000.
(2) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih
cjelina propisane su Zakonom i posebnim propisima te odredbama prostorno -
planske dokumentacije.
7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti
Članak
66.
(1) Unutar obuhvata Plana nema dijelova
prirode za koje je upisano u registar zaštićenih dijelova prirode temeljem
Zakona.
(2) Dijelovi građevinskog područja naselja u
južnom dijelu obuhvata Plana Prostornim planom uređenja Grada Opatija određeni
su kao planska kategorija zaštite šume kestena maruna »Dobreć« u razini park
šume (sa prijedlogom njihove registracije i upisa u Registar).
(3) PPU Grada Opatije i ovim Planom za
navedeni prostor šume kestena maruna »Dobreć«, koji se predlaže za zaštitu u
kategoriji Park šume, predlažu se slijedeće mjere očuvanja i zaštite
krajobraznih vrijednosti:
Za svaki zahvat i radnju ishođenje uvjeta
zaštite prirode odnosno dopuštenje sukladno člancima 38. i 127. Zakona o
zaštiti prirode;
Planom se određuje obvezno uređenje zelene
površine u okviru čestice sadnjom visokog i niskog zelenila, prema krajobraznom
rješenju.
Uz projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju
postojećih i izgradnju novih zgrada potrebno je uz snimak postojeće visoke
vegetacije koja se čuva od sječe, priložiti krajobrazno rješenje uređenja
čestice.
Za svaku sječu stabala na građevnoj čestici
ishoditi suglasnost Grada Opatije.
Za svaku sječu stabala na površini većoj od
0,5 ha izraditi studiju »očuvanja stabala« te ishoditi suglasnost Grada
Opatije.
7.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
Članak
67.
(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti ovim Planom određuju se sljedeće mjere očuvanja biološke
i krajobrazne raznolikosti:
. zaštita šuma s njihovom osnovnom
biološko-ekološkom funkcijom,
. formiranje površina pejsažnog zelenila kao
dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz
povećanje ukupne zelene površine,
. uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva
unutar građevnih čestica uz prometne (kolne i pješačke) pravce, s ciljem
povećanja ukupnog fonda zelenih površina kao povezivanja drugih tipova zelenih
površina kao mreže prirodnog i urbanog zelenila unutar naselja,
. sprečavanje smanjivanja šumskih površina
zabranom sječe stabala bez prethodne suglasnosti Grada Opatije.
7.3. Mjere očuvanja i zaštite
kulturno-povijesnih cjelina i građevina
Članak
68.
(1) Pregled evidentiranih kulturnih dobara
temelji se na konzervatorskoj podlozi koju je izradio Konzervatorski odjel u
Rijeci za Prostorni plan uređenja Grada Opatije.
(2) Dijelovi građevinskog područja naselja u
sklopu obuhvata Plana na temelju navedene konzervatorske podloge PPU Grada
Opatije predloženi za registraciju i zaštitu u kategoriji povijesnih
graditeljskih cjelina - 3. stupanj zaštite (mjere zaštite određene su PPUG
Opatija i ovim Planom).
Članak
69.
(1) Unutar obuhvata plana nalaze se sljedeće
evidentirane povijesne graditeljske cjeline - seosko naselje (planska
kategorija zaštite):
1. Korići, Poljane - dio naselja unutar
obuhvata Plana;
2. Menderi, Poljane - dio naselja unutar
obuhvata Plana;
3. Strmice, Poljane - dio naselja unutar
obuhvata Plana;
4. Sv. Petar, Poljane - dio naselja unutar
obuhvata Plana.
(2) Evidentirane povijesne graditeljske
cjeline iz stavka 1. ovog članka, prikazane su na kartografskom prikazu broj
3.1. »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA«.
Članak
70.
(1) Neovisno o odredbama za gradnju danima u
prethodnim člancima ovih Odredbi (u ovisnosti o namjeni zgrada), osnovni
parametri za izgradnju na površinama unutar građevinskog područja naselja u
sklopu obuhvata Plana iz prethodnog članka ovih Odredbi su:
(2) Za sve radnje koje se poduzimaju na
zgradama, a koje se nalaze unutar evidentirane povijesne graditeljske cjeline
kao što su:
. obnova krovišta i krovnog pokrova,
. sanacija stolarije i pročelja,
. zamjena i konsolidacija dotrajalih
dijelova,
. odnosno koje se odnose na vanjštinu zgrade,
potrebno je od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci, zatražiti
posebne
uvjete zaštite, kao i prethodno odobrenje za izvođenje radova na zgradama.
(4) Za potrebe promjene namjene, investitor
je dužan zatražiti prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
Predložena namjena mora biti u skladu sa ovim Planom.
(5) Za potrebe postavljanja zaštite od sunca
(tende) i reklamnih panoa, potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog
Konzervatorskog odjela, osim u slučaju ukoliko su odredbe za postavljanje
reklama i tendi sastavni dio odredbi Odluke o komunalnom redu, koja se donosi u
suradnji sa službom zaštite spomenika.
Članak
71.
(1) Također, pored odredbi iz prethodnog
članka, za izgradnju zgrada unutar građevinskog područja naselja evidentiranog
kao povijesno seosko naselje, vrijede i slijedeći uvjeti ovog Plana:
. Obveza obnove zgrade na način da se očuvaju
tradicionalni elementi;
. Očuvati kamene elemente fasada, tornice,
šterne,
. Ne dozvoljavaju se nadogradnje koje bi
nagrdila izvorni oblik zgrada svojim gabaritima, oblikovanjem i sl.;
. Eventualne prigradnje i novogradnje
uskladiti s tradicijskom arhitekturom;
. Oblikovanje građevina i korištenje
materijala usklađuje se s tradicijskom arhitekturom, uz primjenu jednostavnih
tlocrta zgrada;
. Preporuča se primjena manjih otvora uz
obradu pročelja kamenom ili glatkom žbukom primjerenih boja s kamenim okvirima
oko otvora;
. Izgradnja treba slijediti terasastu
konfiguraciju terena, poštivati kultivirane zelene površine i sačuvati kamene
podzide.
(2) Kod rekonstrukcije ili nove gradnje
(interpolacije) unutar cjelina predloženih za zaštitu potrebno je novu
izgradnju uklopiti u gabarite i tipologiju okolnih zgrada čime će se osigurati
njihovo uklapanje u postojeću izgrađenu strukturu, a sukladno posebnim uvjetima
nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
72.
(1) Kroz sve ulice unutar obuhvata Plana i u
kontaktnom prostoru (uzevši u obzir granicu obuhvata Plana) moguće je kretanje
vozila za odvoz otpada.
(2) Planom se utvrđuju sljedeći temeljni
principi postupanja s komunalnim otpadom u području obuhvata:
. smanjenje količine otpada,
. reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada
otpada),
. zbrinjavanje ostatka otpada (preostali
otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).
(3) Općenito, postupanje s otpadom treba biti
u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog
proizvodnog otpada vršit će organiziranim odvozom koji će se obavljati prema
komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća i odvozom istog na za to predviđeno
odlagalište.
(4) Gospodarske djelatnosti ne smiju
proizvoditi infektivne, kancerogene, toksične otpade te otpade koji imaju
svojstva nagrizanja ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku
reakciju. Svi eventualni proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su
se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se
svode na:
. izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja
. razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka
. iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u
materijalne i energetske svrhe
. sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom
. odlaganje otpada na postojeće odlagalište
. saniranje otpadom onečišćenih površina.
(5) Svi poslovni i gospodarski sadržaji
moraju na svojoj čestici osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog
tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode te štetnog utjecaja na okolnu
izgradnju.
(6) U sklopu zelenih i drugih površina uz
prometnice (koje su lako dostupne ) na cjelokupnom prostoru naselja preporuka
je uređivati »zelene otoke« - mjesta ugradnje kontejnera i drugih tipova
uređaja i opreme za prikupljanje sekundarnog otpada.
(7) Unutar obuhvata Plana nema niti se
dozvoljava uređenje prostora za odlaganje otpada.Na području obuhvata Plana ne planira
se gradnja reciklažnog dvorišta, već se otpad transportira u najbliže
reciklažno dvorište.
(8) Odgovarajućim mjerama treba poticati i
organizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla koji će se
prerađivati za kompost. Potrebno je poticati stanovnike naselja da u svojim
vrtovima uređuju mala kompostišta za potrebe domaćinstva.
(9) Građevni otpad koji će nastati kod
gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona
o otpadu odvozom na za to predviđeno odlagalište.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
73.
(1) Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na
okoliš svodi se na vođenje računa o svim aspektima ljudskog ponašanja i
korištenja prostora. U osnovi štetan utjecaj se odnosi na:
. načine korištenja voda i proizvodnja
otpadnih voda (te njeno tretiranje);
. načine i vrste korištene energije te
sukladno vrsti i nus produkti;
. štetan utjecaj na okoliš kroz proizvodnju
buke, neugodnih mirisa, štetnih plinova, prekomjerno osvjetljenje.
. štetan utjecaj na okolne zgrade i prostor
prilikom izvanrednih situacija (rušenja, požar i sl.).
Zaštita tla / podzemnih voda
Članak
74.
(1) Zaštitu podzemnih voda od zagađenja treba
vršiti na način:
. izgraditi sustave za odvodnju otpadnih voda
od vodonepropusnih elemenata i materijala;
. oborinske vode s prometnih površina i
parkirališta odvoditi putem slivnika s taložnicama u sustav javne odvodnje do
ispusta u recipijente s prethodnim odvajanjem masti, ulja, taloga;
. odrediti obvezu, načine te vremenski rok
obveznog priključenja izgrađenih građevnih čestica na sustav odvodnje
sukcesivno s njegovom izgradnjom i puštanjem u korištenje;
. poštivanje propisa i kontrola načina
privremenog odlaganja proizvodnog otpada na čestici;
. poštivanje propisa prilikom postave i
izgradnje spremišta naftnih derivata na čestici;
. zabraniti pranje automobila te drugih
vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje
tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica;
. korisnik građevne čestice mora brinuti o
zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja,
unutar i ispred čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja;
. opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja,
otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama.
Zaštita površinskih voda, zaštita od poplava
i erozija tla
Članak
75.
(1) U cilju zaštite površinskih vodotokova na
prostoru obuhvata Plana ili u neposrednom kontaktnom prostoru (slivno područje
bujičnih tokova), ovim Planom se određuje da se sve djelatnosti unutar granice
slivnog područja mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa načelnim
odredbama o zaštiti površinskih vodotoka koje određuje nadležna služba.
(2) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje,
održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od eventualnog štetnog
djelovanja voda temelji na direktnoj provedbi odredbi Plana.
(3) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju zgrada u sklopu slivnog područja bujičnih tokova (kartografski prikaz
broj 3.1. »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA« u mjerilu 1:2000.) a
ovisno o namjeni potrebno je ishoditi vodopravne uvjete sukladno članku 122.
Zakona o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je
dostaviti priloge određene člankom 5 Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata.
(4) Preporuka je Plana, zgrade i građevine, a
napose građevine na građevnim česticama koje su u funkciji infrastrukture i
opskrbe zgrada i građevina (npr. spremnici plina i sl.), smjestiti izvan zone
potencijelnog slivnog područja bujičnih tokova.
Zaštita zraka
Članak
76.
(1) Zaštitu i očuvanje čistoće zraka od zagađenja
treba vršiti na način:
. odabrati i preporučiti te stimulirati
ekološki prihvatljive izvore energije (prirodni plin, drveni peleti, sunčeva
energija, energija vjetra, geotermalna energija...);
. za manje proizvodne djelatnosti (u
ovisnosti o tehnologiji) odrediti obvezu korištenja filtara na ispustima te
periodički kontrolirati njihovo korištenje i ispravnost kako ne bi ispuštali u
zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka
(NN 178/2004.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora;
. odrediti režime i vrijeme kretanja teretnih
vozila kroz središta naselja (komunalni red);
. poticati sadnju visokog zelenila kako kroz
uređenje javnih zelenih površina tako i na privatnim česticama.
Zaštita od buke, prekomjernog osvjetljenja
Članak
77.
(1) Unutar građevinskog područja naselja i
građevinskog područja izdvojene namjene dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju
i 45 dBa noću. Uz glavnu ulicu i sabirne ulice u kojima se očekuje intenzivniji
promet vozila preporuka je po potrebi sadnja visokog zelenila i formiranje
zaštitnih zelenih poteza naročito prema stambenoj izgradnji (s obzirom na
skučenost prostora preporuka se u pravilu odnosi na uređenje predvrtova
čestica).
(2) Općenito na području naselja Poljane,
Menderi, Strmice potrebno je pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih
razina za određene subjekte koji je proizvode.
(3) Kako bi se sustavno onemogućilo
ugrožavanje okolnog prostora bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:
. odredbama o prihvatljivim sadržajima i
djelatnostima određeno je da se potencijalni izvori buke ne smiju se
smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u
mirnim djelatnostima,
. pri planiranju zgrada i namjena što
predstavljaju potencijalan izvor buke obveza je sprovesti učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. primjenom odgovarajućih građevnih materijala, izolacijom prostora
s povećanom emisijom buke i sl.).
(4) Preporuka je izgradnje i postava sustava
javne rasvjete koji će minimalno širiti svjetlost prema gore, a maksimalno
osvjetljavati komunikacijske površine. Preporuka je korištenja solarnih ćelija
i štedljivih rasvjetnih tijela kako bi se u što većoj mjeri smanjila potrošnja
električne energije. Preporuka je planirati i izgraditi sustav javne rasvjete
koji će u noćnim satima (od 01 - 04 h) smanjivati intenzitet osvjetljenja na
50%.
Zaštita od požara
Članak
78.
(1) Vatrogasni pristupi su osigurani po svim
postojećim i planiranim ulicama i prometnim površinama čime je omogućen pristup
do svake građevne čestice. U ovisnosti o visini zgrade sukladno važećim
propisima prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je planirati i
razmještaj površina za operativni rad vatrogasne tehnike.
(2) Planirane vodoopskrbne cjevovode kojima
bi se osigurale količine vode potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu
s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Hidrantsku mrežu
izvesti s nadzemnim hidrantima do najviše svakih 120 metara (ili podzemnim
hidrantima ukoliko su takvi izvedeni u okviru postojeće vodoopskrbne mreže).
Svaku novu rekonstrukciju vodoopskrbne mreže provoditi s profilom min 1 100 mm.
(3) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja
koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s
okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila
(postojeće ulice i putovi u kojima to nije moguće zadržavaju se).
(4) Prilikom projektiranja potrebno je
planirati vatrogasne pristupe te površine za rad vatrogasnog vozila koje imaju
propisanu širinu, dužinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(5) Izgradnja zgrada i građevina treba biti u
skladu sa zakonskom regulativom iz oblasti protupožarne zaštite. U svrhu
sprječavanja širenja požara na susjednu zgradu, zgrade moraju biti udaljene
jedna od druge najmanje 4 m. U slučaju gradnje na međi, zgrada mora biti
odvojena od susjednih zgrada protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90
min., koji u slučaju da zgrada ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov
vatrootpornosti najmanje 90 min.), nadvisuje krov zgrade 0,5 m ili završava
dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m, ispod pokrova
krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(6) Vatrogasni pristupi su minimalne širine
3,0 m, sa prolazima svijetle visine 4,0 m i rampama nagiba do 10%.
Površine za
operativan rad vatrogasnih vozila za sve zgrade unutar naselja osigurane su na
udaljenosti od do 12 m od građevine. Površine moraju biti s minimalnim
dimenzijama 5,5 x 11,0 m. Za gospodarske - poslovne građevine te se površine
trebaju osigurati sa svih strana (najmanje dvije uzdužne i jedne poprečne). Sve
površine za operativan rad i one za pristup vatrogasnih vozila moraju imati
nosivost od 100 kN osovinskog pritiska.
(7) Rekonstrukcije postojećih zgrada i
građevina u naselju potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno
postojeće požarno opterećenje zgrade, zone ili naselja kao cjeline. Za
zahtjevne građevine potrebno je izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od
požara iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara.
(8) Općenito kod projektiranja zgrada, radi
veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, preporuka je prilikom
procjene ugroženosti od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom
dijelu projektne dokumentacije primjenjivati uniformne standarde (po mogućnosti
dosljedno koristiti propise iz tehničke regulative i pravne legislative samo
jedne države) odnosno one koji najkvalitetnije rješavaju sustav zaštite od
požara u ovisnosti o djelatnosti i one koje preporuča i kojih se drži nadležna
služba zaštite od požara.
(9) Općenita preporuka je koristiti sljedeće
prihvaćene proračunske norme:
TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM
- za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove
i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi;
(10) Od infrastrukture koja je najizloženija
mogućim tehničko - tehnološkim nesrećama to su transformatorske stanice i
elektroenergetski vodovi. Planska mjera sprječavanja nastajanja i širenja
požara izazvana kvarom na navedenim sustavima jest primarno smjernica za
polaganje vodova u podzemne kanale, čime bi se eliminirala mogućnost izazivanja
požara nastala pucanjem vodova pod naponom. Druge mjere sprječavanja nastajanja
i širenja požara u pravilu se određuju aktima za građenje navedene
infrastrukutre sukladno posebnim propisima.
(11) Spremnike i druge infrstrukturne
građevine koje se grade ne građevnim česticama zajedno sa zgradama osnovne
namjene, potrebno je smjestiti i izgraditi sukladno posebnim priopisima i
uvjetima nadležnih službi. Planska je preporuka planirati ih kao ukopane ili
ako to nije moguće, onda sa zaštitom kako bise što više umanjio negativni
učinak na okoliš u slučaju požara ili eksplozije.
(12) Općenito, prilikom izrade projektne
dokumentacije za gradnju zgrada unutar obuhvata Plana, potrebno je primijeniti
odredbe iz Zakona o zaštiti od požara, Pravilnika o tehničkim normativima za
hidrantsku mrežu za gašenje požara, Pravilnika o uvjetima za vatrogasne
pristupe, Zakona o prostornom uređenju i gradnji i druge važeće propise.
Zaštita od potresa
Članak
79.
(1) Projektiranje zgrada i građevina unutar
obuhvata Plana treba provoditi sukladno zakonskim seizmičkim kartama odnosno
zakonskim propisima za zonu VIIÊ prema MCS skali.
(2) Prometne površine unutar neizgrađenog
dijela naselja planirane su na način da razmak zgrada građenih na građevnom
pravcu omogućuje da eventualno rušenje zgrada ne utječe na mogućnost pristupa
interventnih vozila ruševinama u cilju evakuacije i spašavanja ljudi.
(3) Protupotresno projektiranje zgrada, kao i
građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i
postojećim tehničkim propisima. Analogno tome, potreba i obveza provođenja
geološkog ispitivanja tla za potrebe izgradnje proizlazi iz obveza primjene
posebnih propisa relevantnih za izgradnju.
(4) Da bi se umanjio negativan učinak potresa
na sustav vodoopskrbe (s obzirom na njegovu važnost), isti je planiran kao
prstenasti i koji je potrebno podjeliti na segmente s ventilima i hidrantima
kako bi se mogli izdvojiti oštećeni dijelovi sustava, umanjiti nekontrolirano
istjecanje vode, a vodoopskrba osposobiti priključkom na hidrant dijela koji je
u funkciji.
(5) Sukladno topografiji prostora ali i s
ciljem umanjivanja eventualnog štetnog utjecaja na okoliš u slučaju oštećenja
cjevovoda prilikom potresa, sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih
voda podjeljen je u nekoliko odvojenih cjelina, kako se ne bi mogla stvoriti
mogućnost jednog kritičnog žarišta na kojem bi otpadne vode iz cijelog protora
u slučaju oštećenja cjeovovda mogle prouzročiti štetu na okoliš. Preporuka je
Plana na mjestima na kojima je to prostorno moguće, planiranje i izgradnja
nepropusnih komora u sustavu sanitarne kanalizacije, koje bi u slučaju
oštećenja sustava mogle na sebe preuzeti privremeno prikupljanje otpadnih voda
i njihovo prepumpavanje kako bi se što više spriječilo njihovo nekontrolirano
istjecanje u okoliš.
(6) U slučaju potrebe uklanjanja urušenih
zgrada i dijelova zgrada, koje zbog svog položaja u odnosu na prometnice
predstavljaju najveću opasnost za onemogućavanje provođenja akcija obrane i
spašavanja stanovništva (zone prikazane na kartografskom prikazu 3.0. »PODRUčJA
PRIMJENE POSEBNIH MJERA ZAŠTITE«, u mjerilu 1:2000), Planom je predviđena
mogućnost privremenog odlaganja ruševnog materijala u neposrednoj blizini
ruševne zgrade, pri čemu su kriteriji za odabir lokacije za odlaganje prvo
neuređene zelene površine izvan građevinskog područja naselja, te potom javne zelene
površine, slobodne površine prometnica i tek na kraju građevne čestice,
primarno neizgrađene.
Zaštita od ratnih opasnosti i elementarnih
nepogoda
Članak
80.
(1) Unutar obuhvata Plana ne predviđaju se za
izgradnju skloništa osnovne namjene.
(2) Kao osnovna mjera zaštite ljudi predviđa
se pravovremena evakuacija stanovništva iz naselja, odnosno prilagođavanje
pogodnih podrumskih / suterenskih i drugih pogodnih dijelova zgrada za funkciju
sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja (evakuacija) stanovništva, prilagođavanja
i prenamjene pogodnih prostora, a koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne
opasnosti.
(3) Kao prostori pogodni za privremeno
sklanjanje ljudi mogu se koristiti za to pogodne podrumske / suterenske
prostorije u sklopu individualnih stambenih zgrada. U sklopu zgrada javne i
društvene, te gospodarske - poslovne namjene dana je obveza izrade prostora
koji osim svakodnevne namjene u funkciji korištenja zgrade mogu poslužiti i za
sklanjanje ljudi (korisnika, zaposlenika, ostalih stanovnika), a prema
normativima danim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora. Prostori za
sklanjanje koji su dvonamjenski moraju se moći osposobiti za osnovnu namjenu u
roku 24 sata.
(4) Privremeni zakloni iz prethodnog stavka
uređuju se tako da mogu ponuditi najveći stupanj zaštite te da se iz
mirnodopskog načina korištenja (skladišta ili sl.) mogu u relativno kratkom
vremenu osposobiti za sklanjanje ljudi.
zaklone treba izvesti u podrumima /
suterenima / prizemljima zgrada (ako se nalaze u sklopu zgrade);
zakloni bi trebali sadržavati prostorije
sanitarija te imati mogućnost višestrukog odvajanja od vanjskog prostora;
kroz zaklone se ne bi smjele voditi
instalacije zgrade (ako se nalaze u sklopu zgrade);
instalacije mirnodopske namjene treba izvesti
izvan prostora mogućih zaklona;
(5) Na mjestima na kojima se očekuje veći
broj ljudi i posjetitelja (npr. u središtu naselja uz planiranu javnu i
društvenu namjenu i pješački površinu - trg kao i u sklopu površina
namijenjenih za izgradnju gospodarskih i drugih zgrada - turističko naselje i
sl.) treba planirati sustav uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupku
uzbunjivanja stanovništva. Općenito, mjere sklanjanja provode se sukladno Planu
zaštite i spašavanja Grada Opatije.
(6) Općenito, sustav zaštite i spašavanja
ljudi, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama utvrđeni
su sljedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i
79/07), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova
zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnik o postupanju uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06).
(7) Za sve zgrade gospodarske - poslovne,
javne i društvene, ugostiteljsko-turističke namjene obvezna je izrada plana
evakuacije. Evakuacija je pravovremeno, organizirano, brzo i sigurno napuštanje
zgrade ili dijela građevine dok još nije nastupila neposredna opasnost za
osobe.
(8) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro
osvijetljeni s pričuvnim izvorom napajanja preko generatora (agregata) ili
akumulatora (baterije).
(9) Dozvoljena duljina puta za evakuaciju je
45 m, a označavanje smjera kretanja prema izlazima provodi se postavljanjem
slikovitih oznaka i natpisa na uočljivim mjestima, u visini očiju.
(10) U zgradama ugostiteljsko-turističke
namjene gdje boravi više od 100 osoba obvezno se instalira i protupanična
rasvjeta koja se uključuje automatski nakon nestanka struje ili isključenja
sklopke.
(11) Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi,
hodnici, stubišta i dizala) moraju zadovoljavati zakonske odredbe koji
propisuju način njihove gradnje i izvedbe.
(12) Privremeno okupljanje ljudi potrebno je
organizirati na za to pogodnim slobodnim, neizgrađenim površinama, lako
dostupnim s evakuacijskih puteva. Kriteriji za odabir lokacije za privremeno
okupljanje i smještaj ljudi su prvo neuređene zelene površine izvan
građevinskog područja naselja, te potom javne zelene površine, slobodne
površine pješačkih površina i tek na kraju građevne čestice, primarno
neizgrađene.
Rješenje opskrbe vodom u iznimnim uvjetima
Članak
81.
(1) Na osnovi studije mjera zaštite od ratnih
opasnosti i stupnja ugroženosti od elementarnih nepogoda, a u skladu s
»Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora«, službe zadužene za provođenje
mjera zaštite u slučaju elementarnih nepogoda, a na osnovi procijenjenog
stupnja opasnosti, u slučaju ratnih razaranja i od elementarnih nepogoda
provode opskrbu skloništa vodom i drugim potrepštinama.
(2) Opskrba osoba u skloništu pitkom vodom
vršila bi se iz plastičnih spremnika, koji ujedno sadrže i sustav kemijskog
čišćenja vode, a sadrže dovoljnu količinu vode za planirani broj korisnika za
vremenski period od 7 dana. Sanitarna voda može biti iz bazena kišnice ili iz
vodoopskrbnog sustava koji ima dodatak dodatnog kemijskog tretiranja vode.
(3) Spremnici bi bili punjeni u onom trenutku
kada nadležne institucije za obranu i provođenje mjera zaštite odluče da je
vrijeme za to. Spremnike puniti ili iz vodoopskrbnog sustava dok on još nije
ugrožen ili putem cisterni. Nadležne službe moraju voditi računa o ispravnosti sustava
putem redovitih inspekcija, bilo na godišnjoj ili nekoj drugoj osnovi.
Nesmetano kretanje osoba s poteškoćama u
kretanju
Članak
82.
(1) Kod projektiranja te izvođenja radova na
izgradnji ili rekonstrukciji prometnica treba voditi računa da se omogući
nesmetano kretanje invalidnih i ostalih osoba s poteškoćama u kretanju, na
način da se pješački prijelazi izvedu s rampama i upuštenim rubnjacima.
(2) Također, pri projektiranju drugih zgrada
u prostoru ne samo prometnica, treba se pridržavati važećeg Pravilnika o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
83.
(1) Provedba ovog plana vrši se neposredno
provedbom Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata
(tekstualnog i grafičkog dijela).
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
(1) Obveza izrade dokumenata prostornog
uređenja užeg područja (detaljnog plana uređenja) za područje unutar obuhvata
Plana nije predviđena.
10.2. Rekonstrukcija zgrada čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
Članak
84.
(1) Za zgrade i građevine što su izgrađene u
skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj
ovim Planom, mogu se iznimno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje
uvjeta života i rada.
(2) Neophodni obim rekonstrukcije za
poboljšanje uvjeta života građana smatra se:
. promjena lokacijskih uvjeta zgrade i
zahvati za koje je potrebno izdavanje akata za gradnju unutar postojećih
gabarita;
. preinake u smislu otvaranja vanjskih otvora
na postojećim zgradama (sukladno ograničenjima u Planu);
. konstruktivne sanacije na način zadržavanja
osnovnog gabarita zgrade;
. preinake unutarnjeg prostora bez povećanja
volumena zgrade (promjena instalacija, promjena funkcije prostora);
. konstruktivne sanacije uz zadržavanje
osnovnog gabarita zgrade:
. popravak postojećeg krovišta;
. izmjena ravnih krovova u kose bez podizanja
nadozida;
. adaptacija tavanskog prostora unutar
postojećeg gabarita zgrade u stambeni prostor;
. rekonstrukcija svih vrsta instalacija;
. ograde i potporni zidovi radi saniranja
terena;
. priključenje na komunalnu infrastrukturu
(elektro, vodovod i mrežu javne odvodnje).
(3) Neophodni oblik rekonstrukcije za
poboljšanje uvjeta rada smatra se:
. izmjena uređaja i instalacija vezanih za
promjenu tehnoloških rješenja, s tim da se zgrade ne mogu rekonstruirati izvan
postojećeg gabarita;
. promjena namjene poslovnih prostora, ali
pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekova okoliša i
svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima,
ali samo unutar postojećeg gabarita;
. pretvorba stambenog prostora u poslovne
prostorije, ali unutar postojećeg gabarita, prema valjanim propisima;
. uređenje ili izgradnja sanitarnog čvora na
dijelu poslovnog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, ukoliko je ista
neophodna za poboljšanje uvjeta rada ili uvjetovana promjenom namjene poslovnog
prostora
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
85.
(1) Urbanistički plan uređenja naselja
Poljane - Menderi - Strmice izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog
vijeća Grada Opatija i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Opatija
Izvornici Urbanističkog plana uređenja 20 -
Poljane - Menderi - Strmice čuvaju se u:
. pismohrani Grada Opatija,
. Gradskom vijeću Grada Opatija,
. Upravnom odjelu za prostorno uređenje Grada
Opatije,
. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
. JU Zavodu za prostorno uređenje Primorsko -
goranske županije,
. Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.
Članak
86.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.
Klasa: 011-01/12-01/21
Ur. broj: 2156/01-01-12-1
Opatija, 12. srpnja 2012.
GRADSKO
VIJEĆE
GRAD OPATIJA
Predsjednik
Gradskog
vijeća
O'Brien
Sclaunich, dipl. oecc., v. r.