15.

Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/0738(09,55/ 11 i 90/11) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Cresa za razdoblje 2005.-2008. godine (»Službene novine« Primorsko-goranske županije br.21/05), a po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske županije, Klasa: 350- 02/12-05/6 Ur. broj: 69-03/4-12-4 od 19. ožujka 2012. godine, suglasnosti Župana primorsko-goranske županije, Klasa: 350-02/12-03/3, Urbr: 2170/1-03-01/1-12-2 od 3. svibnja 2012. godine i suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: 350-02/12-13/10, Ur. broj: 531-05-1-1-12-4 od 24. svibnja 2012. godine, članka 21. Statuta Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 25/1, 29/01, 15/03 i 37/06) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici održanoj dana 19. srpnja 2012. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
- Valun građevinskog područja naselja (NA 14) zona
ugostiteljsko-turističke namjene T3₄ i lučkog područja
luke otvorene za javni promet- lokalnog značaja

I. TEMELJNE ODREDBE

Glava I.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja Valun - građevinsko područje naselja (NA14), zona ugostiteljsko-turističke namjene T3₄ i lučko područje luke otvorene za javni promet - lokalnog značaja (u daljnjem tekstu Plan).

(2) Plan se donosi za područje obuhvata, utvrđeno člankom 197. Prostornog plana uređenja područja Grada Cresa (SN PGŽ br. 31/02 i 23/06 i 03/11).

(3) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Urbanistički plan uređenja Valun - građevinsko područje naselja (NA14), zona ugostiteljsko-turističke namjene T3₄ i lučko područje luke otvorene za javni promet - lokalnog značaja, broj elaborata 06/07 koji je izradila je tvrtka Urbanistički studio Rijeka d.o.o. iz Rijeke i ovjerila sukladno zakonu.

(4) Elaborat Urbanističkog plan uređenja Valun - građevinsko područje naselja (NA14), zona ugostiteljsko-turističke namjene T3₄ i lučko područje luke otvorene za javni promet - lokalnog značaja, sadrži tekstualni dio, grafički dio i obvezne priloge kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO PLANA:

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena unutar građevinskog područja naselja NA14

1.2. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T3₄

1.3. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina izvan građevinskog područja

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja naselja NA14

2.1.1. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene

2.1.2. Uvjeti smještaja poljoprivredne gospodarske građevine

2.1.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene

2.1.4. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (TP)

2.1.5. Uvjeti smještaja poslovnih i pratećih sadržaja u montažnim građevinama - kioscima i štandovima

2.2. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3)

2.2.1. Uvjeti smještaja na površinama kamp jedinica i pratećih građevina (T3-K)

2.2.2. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (T3-P)

2.2.2.1. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (T3-P1)

2.2.2.2. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (T3-P2)

2.2.3. Uvjeti smještaja na površinama sportsko-rekreacijskih igrališta u kampu (T3-R)

2.2.4. Uvjeti smještaja na površinama uređenog kupališta (R3)

2.3. Uvjeti smještaja izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja na površinama javne i društvene namjene - vjerske (D3)

3.2. Uvjeti smještaja na površinama stambene namjene (S) i mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

3.3. Uvjeti smještaja građevina sportsko-rekreacijske namjene

3.3.1. Uvjeti smještaja na površinama sportsko-rekreacijskih igrališta (R1)

3.3.2. Uvjeti smještaja na površinama uređenog kupališta (R2)

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE

4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće

4.2. Uvjeti i način gradnje stambene građevine

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Prometne površine za kolni promet

5.1.2. Parkirališta

5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine

5.2. Prometne površine za pomorski promet

5.2.1. Luka otvorena za javni promet - lokalnog značaja

5.2.2. Plovni pu

5.2.3. Privezišta

5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske/ elektroničke komunikacijske mreže

5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže i mreže javne rasvjete

5.4.2. Obnovljivi izvori energije

5.4.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

5.4.4. Uvjeti gradnje mreže za odvodnju otpadnih sanitarnih i oborinskih voda

5.4.5. Uređenje vodotoka i voda

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

6.1. Uređenje zaštitnih zelenih površina (Z1)

6.2. Uređenje ostalih poljoprivrednih površina, šuma i šumskog zemljišta - pašnjačkih površina (PŠ)

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I AMBIJENTALNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA

7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i ambijentalnih cjelina

7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

B. GRAFIČKI DIO:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1: 2000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA 1: 2000

2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - VODOOPSKRBA 1: 2000

2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - ODVODNJA 1: 2000

2.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - ELEKTROOPSKRBA 1: 2000

2.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - TT MREŽA 1: 2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: 2000

3.1. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 1: 2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1: 2000

II. ODREBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 1.

(1) U obuhvatu plana se nalaze: građevinsko područje naselja Valun oznake NA14, lučko područje luke otvorene za javni promet - lokalnog značaja, zona ugostiteljsko-turističke namjene T3₄, negrađevinski prostor između građevinskih područja, uređena plaža (uz naselje) pod red. br. 25, prostor obalnog mora namijenjenog kupanju i sportovima na vodi i ostale morske površine.

(2) Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu plana razgraničene su zasebno u građevinskom području naselja Valun, u građevinskom području izdvojene namjene i izvan građevinskog područja.

(3) U obuhvaćenom prostoru razgraničene su slijedeće površine:

a. površine unutar građevinskog područja naselja NA14:

- stambena namjena (S),

- mješovita namjena - pretežito stambena (M1),

- gospodarska namjena - prateći sadržaji ugostiteljsko turističke namjene (TP),

- javna i društvena namjena - vjerska (D3),

- sportsko rekreacijska namjena - rekreacijska igrališta (R1),

- sportsko rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R2),

- zaštitne zelene površine (Z1),

- luka otvorene za javni promet,

- kolno-pješačke prometnice,

- pješačke površine,

- obalni put (OP1),

- javno parkiralište (P),

- komunalna infrastruktura (IS),

- bujični vodotok,

- kanalizirana bujica,

b. površine unutar građevinskog područja ugostiteljsko- turističke namjene T3₄:

- ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3),

- sportsko rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R3),

- obalni put (OP3),

- komunalna infrastruktura (IS1),

- bujični vodotok,

- kanalizirana bujica,

c. površine izvan građevinskog područja:

- ostale poljoprivredne površine, šume i šumsko zemljište - pašnjačke površine (PŠ),

- rekreacijsko područje u moru (RM),

- ostale morske površine i plovni put,

- kolno-pješačke prometnice,

- pješačke površine,

- obalni put (OP2),

- javno parkiralište (P1),

- komunalna infrastruktura (IS1),

- bujični vodotok.

1.1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena unutar građevinskog područja naselja NA14

Članak 2.

Razgraničenje površina javnih i drugih namjena unutar građevinskog područja naselja NA14 utvrđuje se u sladu s kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2000 i uvjetima rekonstrukcije i izgradnje infrastrukturnih građevina iz točke 5.1. »Prometna i ulična mreža« i iz točke 5.3. »Komunalna infrastrukturna mreža«.

Stambena namjena (S)

Članak 3.

(1) Površine stambene namjene se planiraju za smještaj građevina stambene namjene koje mogu biti stambene i stambeno poslovne, a grade se kao obiteljske kuće i kao

stambene građevine. Planira se pojedinačna građevina ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj.

(2) U sklopu ovih površina se planiraju javne zelene površine - javni park, dječje igralište, rekreacijsko igrališta i sl. kao i infrastrukturne građevine.

Mješovita namjena - pretežito stambena (M1)

Članak 4.

(1) Površine mješovite - pretežito stambene namjene se planiraju za smještaj građevina stambene namjene, stambeno poslovnih građevina, građevina različitih poslovnih namjena i građevina javne društvene namjene. Planiraju se javne i poslovne namjene potrebne stanovanju i one primjerene uvjetima stanovanja.

(2) Planira se smještaj građevina društvenih djelatnosti - socijalne namjene sa smještajem i građevina ugostiteljsko- turističke namjene sa smještajem.

(3) U povijesnoj jezgri naselja se prije prvenstveno planiraju poslovni i javni sadržaji koji će doprinijeti atraktivnosti i živosti središta naselja kao što su: ugostiteljstvo i trgovina, izložbeni i galerijski prostori, javne usluge, manji uslužni obrti i slično a u sklopu površina uz luku se planiraju prateći sadržaji potrebni za organizaciju pomorskog prometa.

(4) U sklopu ovih površina se planiraju javne zelene površine, dječje igralište, rekreacijsko igralište i sl. kao i infrastrukturne građevine.

Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička - prateći sadržaji (TP)

Članak 5.

(1) Prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene (TP) se planiraju za smještaj pratećih ugostiteljskih, sportskih, rekreacijskih, zabavnih, trgovačkih, uslužnih i drugih sličnih pratećih sadržaja.

(2) U okviru ovih površina se ne planiraju smještajni sadržaji.

(3) U sklopu ovih površina se planiraju infrastrukturne građevine, zelene površine, dječja igrališta i sl.

Javna i društvena namjena - vjerska (D3)

Članak 6.

Vjerska namjena (D3) se planira za površinu postojeće župne crkve i površinu s postojećom kapelom. U okviru ovih površina se planira rekonstrukcija građevina vjerske namjene, infrastrukturne građevine, uređenje zelene površine i sl.

Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijska igrališta (R1)

Članak 7.

(1) Sportsko rekreacijska namjena - rekreacijska igrališta (R1) se planiraju za smještaj različitih otvorenih rekreacijskih i dječjeg igrališta i prateće građevine.

(2) U sklopu ovih površina se planiraju infrastrukturne građevine, zelene površine i sl.

Sportsko-rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R2)

Članak 8.

(1) Sportsko rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R2) se planira za smještaj kupališnih i rekreacijskih sadržaja i prateće građevine.

(2) U sklopu ovih površina se planiraju infrastrukturne građevine, privezi, zelene površine, dječje igralište i sl.

Zaštitne zelene površine (Z1)

Članak 9.

(1) Zaštitne zelene površine se namjenjuju očuvanju i uređenju zelenila, suhozida i postojećih gospodarskih građevina njihovim korištenjem za jedan od tradicijskih oblika poljoprivredne djelatnosti te u sklopu toga za rekreacijske i u edukativne namjene.

(2) Površine u koridoru ceste se planiraju i za hortikulturno uređenje.

(3) U sklopu ovih površina se planiraju infrastrukturne građevine, rekreacijske površine, dječja igrališta i sl.

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

Članak 10.

(1) Površine luke se namjenjuju za organiziranje pomorskog prometa za potrebe naselja. U sklopu luke se planira mogućnost obavljanja slijedećih djelatnosti: promet putnika, ukrcaj i iskrcaj roba i drugih materijala, privez brodica stanovnika, privez ribarskih brodova iz Valuna i brodova u prolazu s mogućnošću iskrcaja ulova, privez nautičkih i turističkih plovila te ostale gospodarske djelatnosti u funkciji pomorskog prometa i djelatnosti koje ne umanjuju niti otežavaju obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti (npr. uređenje i izvlačenje/dizanje iz mora manjih plovila, opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, i sl.).

(2) U okviru akvatorija luke se planira privez i plovidba u funkciji djelatnosti planiranih u sklopu luke.

(3) Na kopnenom dijelu luke se planiraju prometne površine koje su integralni dio javnih prometnih površina naselja i u funkciji su transfera osoba (putnika) i roba na sustav pomorskog prometa.

(4) Prateći sadržaji luke se planiraju sklopu površina mješovite - pretežito stambene namjene M1 uz u okviru luku ili u sklopu građevine s poslovnim sadržajima koja se planira na kopnenom dijelu luke.

Kolno-pješačke prometnice

Članak 11.

(1) Kolno-pješačke prometnice se namjenjuju odvijanju kolnog i pješačkog prometa. Planiraju se kao sabirne i opskrbne ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi.

(2) U sklopu ovih površina se planiraju autobusno stajalište s čekaonicom, ugibališta, okretišta, površine za parkiranje i zaustavljanje i sl., uređenje zelenih površina, prostori za postavu pratećih građevina, vanjski prostori poslovnih sadržaja, komunalna infrastruktura i sl.

Pješačke površine

Članak 12.

(1) Pješačke površine se namjenjuju odvijanju pješačkog prometa a planiraju se kao pješački putovi, stubišta, trgovi i kao pješačke površine koje se uređuju u sklopu prometne i druge javne namjene u naselju (pločnici u sklopu ulične mreže, obala na kopnenom dijelu luke i dr.) te u sklopu zaštitnih zelenih površina.

(2) U sklopu pješačkih površina se planiraju zelene površine, prostori za postavu montažnih i pratećih građevina, vanjski prostori poslovnih sadržaja, komunalna infrastruktura i sl.

Obalni put (OP1)

Članak 13.

(1) Obalni put (OP1) se namjenjuje uređenju dijela obalnog puta unutar granica građevinskog područja naselja.

(2) Namjenjuje se za pješačku komunikaciju duž obale, a gdje je nužno i moguće namjenjuje se za kolni promet prema posebnom režimu.

Javno parkiralište (P)

Članak 14.

(1) Javno parkiralište se namjenjuje uređenju parkirališnih mjesta za javne potrebe i drugih parkirališnih mjesta u skladu s točkom 5.1.2.

(2) U sklopu javnih parkirališta se planiraju zelene površine, prostori za postavu pratećih građevina, vanjski prostori poslovnih sadržaja, komunalna infrastruktura i sl.

Komunalna infrastruktura (IS)

Članak 15.

Površine komunalne infrastrukture (IS) se planiraju za smještaj građevina infrastrukturnih sustava za elektroopskrbu, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i za sustav elektroničkih komunikacija.

Bujični vodotok i kanalizirana bujica

Članak 16.

(1) Površine bujičnog vodotoka se namjenjuju regulaciji i uređenju vodotoka u sklopu planiranog sustava zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Kanalizirane bujice su, u sklopu planiranog sustava, namijenjene zaštiti od štetnog djelovanja voda.

1.2. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T3₄

Članak 17.

Razgraničenje površina javnih i drugih namjena unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T3₄ utvrđuje se u sladu s kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2000 i uvjetima rekonstrukcije i izgradnje infrastrukturnih građevina iz točke 5.1. »Prometna i ulična mreža« i iz točke 5.3. »Komunalna infrastrukturna mreža«.

Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

Članak 18.

(1) Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3) se planira za uređenje postojećeg kampa »Zdovice« najvećeg kapaciteta 100 kreveta.

(2) U sklopu ugostiteljsko-turističke namjene - kamp se pored smještajnih i pratećih sadržaja kampa planiraju i prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene, sportsko- rekreacijska igrališta, dječja igrališta, infrastrukturne građevine, zelene površine i sl.

Sportsko-rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R3)

Članak 19.

(1) Sportsko rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R3) se planira za smještaj kupališnih i rekreacijskih sadržaja i prateće građevine.

(2) U sklopu ovih površina se planiraju zelene površine, infrastruktura i sl.

Obalni put (OP3)

Članak 20.

Obalni put (OP3) se namjenjuje uređenju dijela obalnog puta, namijenjenog za pješačku komunikaciju, unutar granica građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp.

Komunalna infrastruktura (IS1)

Članak 21.

Površina komunalne infrastrukture (IS1) se planira za smještaj građevine infrastrukturnog sustava elektroopskrbe (trafostanice).

Bujični vodotok i kanalizirana bujica

Članak 22.

(1) Površine bujičnog vodotoka se namjenjuju regulaciji i uređenju vodotoka u sklopu planiranog sustava zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Kanalizirane bujice su, u sklopu planiranog sustava, namijenjene zaštiti od štetnog djelovanja voda.

1.3. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina izvan građevinskog područja

Članak 23.

Razgraničenje površina izvan građevinskog područja utvrđuje se u sladu s kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2000 i uvjetima rekonstrukcije i izgradnje infrastrukturnih građevina iz točke 5.1. »Prometna i ulična mreža« i iz točke 5.3. »Komunalna infrastrukturna mreža«.

Ostale poljoprivredne površine, šume i šumsko zemljište - pašnjačke površine (PŠ)

Članak 24.

(1) Ostale poljoprivredne površine, šume i šumsko zemljište - pašnjačke površine se planiraju za poljoprivrednu djelatnost, te za rekreacijske i edukativne namjene. Razgraničenje pašnjačkih površina od poljoprivrednih, odnosno šumskih površina određeno je u svrhu zaštite pašnjačkih površina s ciljem unaprijeđenija ovčarstva.

(2) Površine u koridoru ceste se planiraju za hortikulturno uređenje.

(3) U sklopu ovih površina se planiraju infrastrukturne građevine, rekreacijske površine i sl.

Rekreacijsko područje u moru (RM)

Članak 25.

Rekreacijsko područje u moru (RM) se planira za kupanje i rekreaciju koja ne remeti osnovnu namjenu kupanja te za plovni put bez korištenja motornog pogona za prilaz do priveza. Na ovoj površini mora je za navedenu namjenu dozvoljena izgradnja i postavljanje rekreacijskih sadržaja i opreme (pontoni, oznake, zaštita i drugo slično).

Ostale morske površine i plovni put

Članak 26.

(1) Ostale morske površine se namjenjuju za plovidbu i odvijanje pomorskog prometa.

(2) Za unutarnji plovni put se koridor određuje prema regulaciji plovidbe na Jadranu kao dužobalni plovni put za srednje i male brodove, u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.

Kolno-pješačke prometnice

Članak 27.

(1) Kolno-pješačke prometnice se planiraju za odvijanje kolnog i pješačkog prometa.

(2) U sklopu ovih površina se planira cesta, autobusno stajalište s čekaonicom, ugibalište, površine za parkiranje

i zaustavljanje i sl., uređenje zelenih površina, komunalne infrastrukture i sl.

Pješačke površine

Članak 28.

Pješačke površine se namjenjuju odvijanju pješačkog prometa a planiraju se kao pješački putovi i kao i putovi i staze u sklopu ostalih poljoprivrednih površina, šuma i šumskog zemljišta - pašnjačkih površina.

Obalni put (OP2)

Članak 29.

Obalni put (OP2) se namjenjuje uređenju dijela obalnog puta, namijenjenog za pješačku komunikaciju, izvan granica građevinskog područja.

Javno parkiralište (P1)

Članak 30.

(1) Javno parkiralište se namjenjuje uređenju parkirališnih mjesta za javne potrebe i drugih parkirališnih mjesta u skladu s točkom 5.1.2.

(2) U sklopu javnog parkirališta se planiraju prostori za postavu pratećih građevina, komunalna infrastruktura, zelene površine i sl.

Komunalna infrastruktura (IS1)

Članak 31.

Površina komunalne infrastrukture (IS1) se planira za smještaj građevine infrastrukturnog sustava elektroopskrbe (trafostanica).

Bujični vodotok

Članak 32.

Bujični vodotok je namijenjen zaštiti od štetnog djelovanja voda.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 33.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti planira se unutar građevinskog područja naselja NA14, unutar građevinskog području izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene T3₄ i izvan građevinskog područja.

2.1. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja naselja NA14

Članak 34.

(1) Unutar građevinskog područja naselja NA14 se planira smještaj građevine gospodarske - poslovne namjene, poljoprivredne gospodarske građevine, osim onih s izvorima zagađenja i građevine ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) Građevine gospodarske namjene se smještaju na građevnim česticama koje svojom veličinom, položajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(3) Građevine i pojedinačni sadržaji gospodarskih djelatnosti koji se smještaju unutar građevinskog područja naselja ne smiju narušiti uvjete života i stanovanja, što isključuje djelatnosti koje su izvor prekomjerne buke, izvor zagađenja zraka i neugodnih mirisa, koje ispuštaju agresivne otpadne tvari i sl. te se uz navedeno, zbog elemenata prometne mreže u naselju (izrazitih uzdužnih nagiba, ograničenih širina i dr.), isključuju djelatnosti s učestalom dostavom teškim teretnim vozilom.

(4) U pojasu do 70 m od obalne crte se ne može planirati proizvodna djelatnost koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom.

Članak 35.

(1) Za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti, kao i kod rekonstrukcija postojećih u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim dijelovima naselja te povijesnim graditeljskim cjelinama, granične vrijednosti utvrđuju se u skladu s lokalnim uvjetima prema članku 54. odredbi.

(2) Zatečene građevine poslovne namjene se zadržavaju i mogu se rekonstruirati uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša

(3) Ako je postojeća prometnica širine manje od propisane, udaljenost regulacijskog pravca građevne čestice treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje.

(4) Kolni i pješački pristup građevinama poslovnih djelatnosti potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, u skladu s lokalnim uvjetima.

2.1.1. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene

Članak 36.

(1) Građevine poslovne namjene se planiraju na površinama stambene namjene S i na površinama mješovite namjene - pretežito stambene M1.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj građevina poslovne namjene:

1. Veličina građevne čestice

Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m².

Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2.000 m².

Građevine poslovne namjene se planiraju kao pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne, zanatske i druge naselju kompatibilne poslovne namjene.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno (uključujući podrum) (k_is) iznosi 2,0.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (k_in) iznosi 1,0; te 1,5 uključujući tavan.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina, izvan površine nadzemnog dijela građevine, hortikulturno obradi kao okolni teren.

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice.

Na građevnoj čestici površine veće od 500 m² mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene, kao sklop ili na međusobnom razmaku min 6,0 m.

6. Oblikovanje građevine

Oblikovanje građevine i upotrjebljeni materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, primjereni tradicionalnoj gradnji, (glatko žbukana fasade, kamene erte, vijenci, sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.). te u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja i maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Krovišta građevina moraju biti kosa, dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha s nagibom ploha između 17^o i 22^o. Na kosom terenu sljeme krova je u pravilu paralelno sa slojnicama zemljišta. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa.

Pokrov je kupa kanalica, višebojna; oker-terakota-svijetlosmeđe boje, i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja.

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a kolektore sunčeve energije na okućnici.

7. Uređenje građevne čestice

Rubne dijelove građevnih čestica prema prometnici, susjednim česticama, posebice prema drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje pri kojem treba koristiti autohtone biljne vrste.

Ograde se izvode od neobrađenog kamena bez fuge, metalne (ne smiju biti žičane), zelene u kombinaciji sa kamenom ili betonom, visine do 1,5 m, iznimno kada je to nužno radi zaštite ili načina korištenja, mogu biti visine do 2,0 m kada zidani dio ograde može biti visine do 1,0 m.

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do 150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Parkirališta se planiraju sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Građevine poslovne namjene se mogu graditi ako je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.

Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Do izgradnje sustava odvodnje uvjetuje se individualno zbrinjavanje otpadnih voda (do veličine 10 ES) na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša, a prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

2.1.2. Uvjeti smještaja poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 37.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine se planiraju na površinama mješovite namjene - pretežito stambene M1.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj poljoprivredne gospodarske građevine:

1. Veličina građevne čestice

Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m².

Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1.500 m².

2. Namjena građevine

Planiraju se poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja su uljara, destilerija, vinarija, sirana, mljekara i sl. djelatnosti te staklenici i sl. građevine za uzgoj bilja.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m²;

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (k_in) iznosi 0,4; 0,6 uključujući tavan.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno (k_is) iznosi 0,8 (uključujući podrum).

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža iznosi jednu etažu, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m do vijenca građevine.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice.

Na građevnoj čestici površine veće od 500 m² mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene, kao sklop ili na međusobnom razmaku min 6,0 m.

6. Oblikovanje građevine

Oblikovanje građevine i upotrjebljeni materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, primjereni tradicionalnoj gradnji, (glatko žbukana fasade, kamene erte, vijenci , sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.). te u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja i maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Pokrov je kupa kanalica, višebojna; oker-terakota-svijetlosmeđe boje, i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja.

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a kolektore sunčeve energije na okućnici.

7. Uređenje građevne čestice

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Parkirališta se planiraju sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Građevine poslovne namjene se mogu graditi ako je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.

2.1.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 38.

(1) Unutar građevinskog područja naselja NA14 se planira smještaj građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti za pružanje usluga smještaja gostiju i građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti bez smještaja.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti za pružanje usluga smještaja gostiju se planiraju unutar površina stambene namjene S i unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene M1.

(3) Građevina ugostiteljsko-turističkih djelatnosti za pružanje usluga smještaja gostiju se planiraju kao pansion, smještaj u seoskom domaćinstvu ili drugi sličan sadržaj kapaciteta do 20 gostiju.

(4) Građevina ugostiteljsko-turističkih djelatnosti se grade prema uvjetima iz točke 4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene uz uvjet da površina građevne čestice iznosi najmanje 50 m² po gostu. Iznimno površina građevne čestice za zahvat interpolacije, rekonstrukcije i prenamjene postojeće građevine u jezgri naselja može biti manja i utvrđuje se prema lokalnim uvjetima.

(5) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti bez smještaja se planiraju unutar površina stambene namjene S, unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene M1 i na površinama ugostiteljsko - turističke namjene - prateći sadržaji TP.

(6) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti bez smještaja planirane na površinama stambene namjene S i na površinama mješovite - pretežito stambene namjene M1 grade se prema uvjetima iz točke 2.1.1. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene.

(7) Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.

(8) Kod rekonstrukcije postojećih i interpolacije građevina ugostiteljsko-turističke namjene u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim dijelovima naselja te povijesnim graditeljskim cjelinama, granične vrijednosti se utvrđuju u skladu s lokalnim uvjetima sukladno članku 54. odredbi.

2.1.4. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (TP)

Članak 39.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj građevina unutar površina pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene TP.

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1600 m².

Najveća dopuštena površina građevne čestice je ograničena površinom planirane zone pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

2. Namjena građevine

Planira se smještaj pratećih ugostiteljskih, sportskih, rekreacijskih, zabavnih, trgovačkih, uslužnih i drugih sličnih pratećih sadržaja. U okviru ovih površina se ne planiraju smještajni sadržaji.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,6.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine građevine sklopa koji se gradi na građevnoj čestici iznosi 180m²

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m a najveća ukupna visina 8,5 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice izračunava se umnoškom broja etaža x 3,0 m, ali ne manje od 5,0 m.

Građevine se grade kao sklop ili na međusobnom razmaku min 6,0 m.

Sklop građevina treba biti uklopljen u postojeći teren velikog nagiba.

Građevine se smještaju izvan zaštitnog koridora prirodnog korita vodotoka Raca.

6. Oblikovanje građevine

Oblikovanje građevine; fasade i krovište, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.). Preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za ruralnu arhitekturu naselja.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Krovišta građevina moraju biti kosa, dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha s nagibom ploha između 17^o i 22^o. Pokrov je kupa kanalica, višebojna; oker- terakota-svijetlosmeđe boje, i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova je u pravilu paralelno sa slojnicama zemljišta. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa.

7. Uređenje građevne čestice

Za uređenje građevne čestice obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način, uvažavajući namjenu građevine, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnistre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se formiranje brajda.

U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ako su na terenu (+/- 0,5 m od kote uređenog terena).

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Prirodno zelenilo treba sačuvati najmanje 40% površine građevne čestice. Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, igrališta i sl., s tim da površina zelenila iznosi najmanje 40% površine građevne čestice.

Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge, kao živice zelenila a na dijelu mogu biti od metala visine najviše 120 cm.

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Potrebno je osigurati priključak građevne čestice na kolnu / pješačko- kolnu prometnicu minimalne širine 5,5 m. Kolni priključak na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

Kad nije moguće osigurati propisan kolni priključak na prometnu površinu, u sklopu građevine se ne planiraju poslovne djelatnosti.

Za smještaj pratećih sportskih, rekreacijskih, uslužnih i sličnih pratećih sadržaja (sanitarni čvor, spremište, iznajmljivanje rekvizita i sl.), neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu mora se osigurati najmanje pristupnim (pješačkim) putem širine najmanje 1,5 m.

Priključak na mrežu vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća

2.1.5. Uvjeti smještaja poslovnih i pratećih sadržaja u montažnim građevinama - kioscima i štandovima

Članak 40.

(1) Kiosci i štandovi se mogu postavljati na javnim površinama ili na površinama u vlasništvu Grada Cresa, iznimno na privatnom zemljištu. Lokacije za postavu kioska na području naselja Valun se utvrđuju planom lokacija kioska na području Grada Cresa, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i načinom uklanjanja.

(2) U sklopu montažne građevine se planira smještaj poslovnog (prodaja novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., pružanje ugostiteljskih ili obrtničkih usluga) i/ili pratećeg sadržaja (za obavljanje različitih javnih, prometnih i komunalnih funkcija naselja). Postavom kioska je moguće na određeno vrijeme riješiti nužne prateće sadržaje u sklopu uređenog kupališta, na javnim pješačkim i pješačko-kolnim površinama, na zelenim površinama, na prostoru luke, parkirališta, autobusne stanice, smještaj uređaja komunalne infrastrukture i sl.

(3) Mogu se postavljati kao samostalne građevine ili se nekoliko građevina može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Najveća površina sklopa montažnih građevina na jednoj lokaciji iznosi 100 m², a najveća dopuštena visina, mjereno od kote površine na kojoj se postavlja do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi do 3,0 m. Trebaju biti kvalitetno oblikovane i izvedene. Krovište ukoliko je koso, može biti nagiba do 22^o.

(4) Montažne građevine se ovisno o namjeni priključuju na prometnu i komunalnu infrastrukturu prema uvjetima nadležnih tijela.

2.2. Uvjeti smještaja unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3)

2.2.1. Uvjeti smještaja na površinama kamp jedinica i pratećih građevina (T3-K)

Članak 41.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj kamp jedinica i pratećih građevina

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice se određuje u odnosu na broj gostiju a prema kriteriju planirane gustoće korištenja koja iznosi najviše 120 kreveta/ha ili 83,33 m² po gostu (za kamp kapaciteta 100 gostiju površina građevne čestice iznosi najmanje 8.334 m²).

Najveća dopuštena površina građevne čestice je ograničena površinom planirane zone kampa.

Planira se jedna građevna čestica smještajnih jedinica i pratećih građevina kampa.

2. Namjena građevine

Planira se građevina postojećeg kampa najvećeg kapaciteta do 100 gostiju i prateći sadržaji. Rekonstrukcija kampa se planira u cilju održavanja ili podizanja kategorije na 3 *.

Planira se smještaj pratećih građevina koje mogu biti sanitarni čvorovi i građevine drugih pratećih sadržaja.

Planiraju se prateći sadržaji, prema važećim propisima za kampove, koji upotpunjuju i obogaćuju smještajne sadržaje i mogu biti; ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske, uslužne, trgovačke i druge kompatibilne namjene.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) uključujući sve prateće građevine iznosi 0,1.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) uključujući sve prateće građevine iznosi 0,15.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine građevine pratećih sadržaja iznosi 180 m².

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža prateće građevine iznosi jednu etažu, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina prateće građevine iznosi do 4,0 m, a ukupna visina do 5,0 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja udaljenost prateće građevine i smještajne jedinice od granice građevne čestice kampa iznosi 5,0 m.

Prateće građevine se grade na međusobnom razmaku min. 6,0 m.

Smještajne jedinice u kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način.

6. Oblikovanje građevine

Sve prateće građevine kampa trebaju činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa treba primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Oblikovanje pratećih građevina treba biti sukladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima. Oblikovanje fasada i krovišta, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde i dr.). Preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za izvornu ruralnu arhitekturom naselja.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, vrata i prozori trebaju biti zaštićeni drvenim škurama/griljama.

7. Uređenje građevne čestice

Postojeće autohtono zelenilo i svi postojeći ogradni, potporni i drugi suhozidi izvan zona gradnje se čuvaju i prezentiraju u okviru uređenja građevne čestice. Prostor na građevnoj čestici uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnistre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se for

miranje brajda i sadnja voćaka. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti igrališta, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ako su na terenu (+/- 0,5 m od kote uređenog terena).

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, igrališta i sl., s tim da prirodno zelenilo iznosi najmanje 30% površine građevne čestice.

Za uređenje građevne čestice obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge, kao živice zelenila a na dijelu mogu biti od metala visine najviše 120 cm.

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Kolektore sunčeve energije je moguće postaviti na terenu.

Nakon izgradnje trase ceste za zonu Travnice za smještajne i uslužne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Nakon izgradnje trase ceste za zonu Travnice potrebno je izgraditi kolni priključak na tu prometnicu.

Planira se priključivanje na vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i telekomunikacije, sukladno točki 5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže i točki 5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske/elektroničke komunikacijske mreže. Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

2.2.2. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (T3-P)

2.2.2.1. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (T3-P1)

Članak 42.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj građevina unutar pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene T3-P1:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m².

Najveća dopuštena površina građevne čestice je ograničena površinom planirane zone pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

2. Namjena građevine

Planira se smještaj pratećih poslovnih, sportskih, rekreacijskih, uslužnih i drugih sličnih pratećih sadržaja. U okviru ovih površina se ne planiraju smještajni sadržaji.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,4.

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža iznosi jednu etažu, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,5 m a najveća ukupna visina 6,5 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost građevine od regulacijskog pravca, od susjednih građevina i od od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.

Građevine se grade kao sklop ili na međusobnom razmaku min 6,0 m.

6. Oblikovanje građevine

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

7. Uređenje građevne čestice

Za uređenje građevne čestice obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Površina zelenila iznosi najmanje 40% površine građevne čestice.

Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge, kao živice zelenila a na dijelu mogu biti od metala visine najviše 120 cm.

Teren se uređuje terasasto a novi potporni zidovi su visine do 150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Za izgradnju površini pratećih sadržaja (T3-P1) se ne planira obveza uređenja parkirnih mjesta.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Za smještaj pratećih sportskih, rekreacijskih, uslužnih i sličnih pratećih sadržaja, neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu mora se osigurati najmanje pristupnim (pješačkim) putem širine najmanje 1,5 m.

U sklopu građevine se ne planiraju poslovne djelatnosti dok za tu namjenu ne bude moguće osigurati propisan kolni priključak na prometnu površinu.

2.2.2.2. Uvjeti smještaja na površini pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (T3-P2)

Članak 43.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za rekonstrukciju građevina unutar pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene T3-P2:

1. Veličina građevne čestice

Građevna čestica se planira postojeće površine i oblika, a određuje se sukladno pripadajućoj katastarskoj čestici.

2. Namjena građevine

Planira se smještaj poslovnih, ugostiteljskih, trgovačkih, uslužnih i drugih sličnih pratećih djelatnosti. Planiraju se najviše 3 uporabne cjeline.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je postojeći i ne može se povećavati preko iznosa 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je postojeći i ne može se povećavati preko iznosa 0,8.

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža pri rekonstrukciji postojeće građevine iznosi dvije etaže koje su prizemlje i potkrovlje s mogućnošću podruma.

Najveća dopuštena visina pri rekonstrukciji postojeće građevine iznosi 4,5 m mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Ne smije se smanjivati udaljenost građevine od granica građevne čestice manja od 4 m ni udaljenost građevine od regulacijske linije (koju predstavlja kolnik ceste) manja od 5 m .

Nadogradnja i povećanje visine do propisane granične vrijednosti se planira i kad se građevina nalazi na granici građevne čestice.

6. Oblikovanje građevine

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevini moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Krovište građevine mora biti koso, dvovodno ili jednovodno, raščlanjeno na više krovnih ploha s nagibom ploha između 17^o i 22^o. Pokrov je kupa kanalica, višebojna; oker-terakota-svijetlosmeđe boje, i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja Valun. Na kosom terenu sljeme krova je u pravilu paralelno sa slojnicama zemljišta. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa.

7. Uređenje građevne čestice

Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge, kao živice zelenila a na dijelu mogu biti od metala visine najviše 120 cm.

Teren se uređuje terasasto a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Za izgradnju površini pratećih sadržaja (T3-P2) se ne planira obveza uređenja parkirnih mjesta.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Nakon izgradnje trase ceste za zonu Travnice potrebno je izgraditi kolni priključak na tu prometnicu.

2.2.3. Uvjeti smještaja na površinama sportsko-rekreacijskih igrališta u kampu (T3-R)

Članak 44.

U sklopu površine sportsko-rekreacijskih igrališta (T3- R) se planira smještaj otvorenih igrališta i prateće građevine prema slijedećim graničnim uvjetima:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m².

Najveća površina građevne čestice je ograničena planiranom površinom sportsko-rekreacijskih igrališta.

2. Namjena građevine

Planira se smještaj različitih otvorenih rekreacijskih igrališta uključujući otvoreni bazen te dječje igralište na lokaciji koja je shematski određene kartografskim prikazom br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1: 2000.

Prateća građevina igrališta se planira na građevnoj čestici površine veće od 1000 m². U sklopu prateće građevine se planiraju garderobe i sanitarije, prostori za pohranu i iznajmljivanje sportske i rekreacijske opreme, spremište opreme za održavanje igrališta, klupski i ugostiteljski sadržaj i drugo slično,

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije prateće građevine iznosi 100 m².

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,3.

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža prateće građevine iznosi jednu etažu, koja je suteren ili prizemlje, ovisno o konfiguraciji terena, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m.

Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 5,0 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja udaljenost igrališta od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Najmanja udaljenost prateće građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m a od granice prema moru 6,0 m.

6. Oblikovanje građevine

Igrališta se uređuju s travnatom ili nasipanom površinom, izuzetno ako je propisano ili uobičajeno za određenu namjenu mogu biti i s čvrstom površinom. Nivelacija površine igrališta treba biti maksimalno prilagođena postojećem terenu. Pri opremanju igrališta u pravilu koristiti prirodne materijale.

đevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde i dr.). Preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za izvornu ruralnu arhitekturom naselja.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, vrata i prozori trebaju biti zaštićeni drvenim škurama/griljama.

7. Uređenje građevne čestice

Postojeće autohtono zelenilo i postojeće suhozide treba u što većoj mjeri sačuvati. Pri novoj sadnji koristiti autohtone i mediteranske biljne vrste. Površina uređenog ili/ i prirodnog zelenila iznosi najmanja 10 % površine građevne čestice.

Pješački površine i terase u okolišu se izvode kao nasipane ili popločuju kamenim pločama (pravilnim ili nepravilnim).

Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge i kao živice zelenila visine najviše 120 cm.

Kolektore sunčeve energije je moguće postaviti tako da nisu izloženi pogledu s mora. Projekt igrališta treba sadržavati rješenje okoliša s potrebnim odrednicama- tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.

Za izgradnju sportsko-rekreacijskih igrališta se ne planira obveza uređenja parkirnih mjesta.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, odnosno pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

Kod izgradnje bazena je u sklopu tehničke dokumentacije potrebno riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazen je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnog bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

2.2.4. Uvjeti smještaja na površinama uređenog kupališta (R3)

Članak 45.

(1) Sportsko rekreacijska namjena - uređeno kupalište (R3) - plaža Zdovica je pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno uređena, neposredno povezana s morem.

(2) Uređenje kupališta se planira prema slijedećim uvjetima;

- prirodni žal se čuva u izvornom izgledu i postojećoj površini od obalne crte do obalnog puta i tu se planira isključivo mogućnost dopune šljunčanog žala,

- na manje vrijednom dijelu, izvan poteza žala, planira se uređenje sunčališta, rekreacijskih sadržaja na kopnu i u moru uključujući otvoreni bazen s morskom vodom (bazen u moru), dječje igralište i sl.

(3) Građevina se smješta unutar površine uređenog kupališta R3 prema slijedećim graničnim uvjetima:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m².

Najveća površina građevne čestice je ograničena planiranom površinom uređenog kupališta.

2. Namjena građevine

U sklopu uređenog kupališta se planiraju:

- sunčališta, rekreacijski sadržaji na kopnu i u moru uključujući otvoreni bazen s morskom vodom (bazen u moru), dječje igralište i sl.

- prateća građevina se planira izvan površine žala, na građevnoj čestici površine veće od 1000 m² a u sklopu nje se planiraju garderobe i sanitarije, prostori za pohranu i iznajmljivanje rekreacijske opreme, spremište opreme za održavanje kupališta, ugostiteljski sadržaj i drugo slično, unutar površine uređenog kupališta R3 planira se najviše jedna prateća građevina,

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,1.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_ig) iznosi 0,1.

Najveća dopuštena površina privezišta, uključujući gat i priveze u moru iznosi 500 m².

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža prateće građevine iznosi jednu etažu, koja je suteren ili prizemlje, ovisno o konfiguraciji terena.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m.

Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 4,5 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja udaljenost građevine kupališta od granice građevne čestice prema pješačkoj površini iznosi 1,0 m i taj se pojas unutar kupališta uređuje u istoj razini u pravilu kao pješačka površina.

6. Oblikovanje prateće građevine

Oblikovanje prateće građevine treba biti sukladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima prije svega s lokacijom građevine u najužem obalnom pojasu. Preporučuje se korištenje oblikovnih elemenata i materijala karakterističnih za izvornu ruralnu arhitekturu gospodarskih građevina izgrađenih izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Krov može biti ravan uređen kao pješačka površina, sunčalište, vidikovac i sl. i /ili kosi s nagibom ploha između 17^o i 22^o. Pokrov ravnog prohodnog krova je završna obrada pješačke površine; kamene ploče, beton, oblutak i sl. ili je zelena površina sa sukulentama ili sl. Pokrov kosog krova je kupa kanalica, višebojna; oker-terakota-svijetlosmeđe boje, i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja.

7. Oblikovanje kupališta / uređenje građevne čestice

Uređenje kupališta uključuje uređenje dijela obalnog kopna neposredno povezanog s morem i obalnog mora. Elemente prirodnog obilježja; postojeći teren, zelenilo i suhozide treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novi zahvat.

Planira se uređenje pješačkih, zelenih i rekreacijskih površina, uređenje sunčališta »plombiranjem« kamenite obale, izgradnja otvorenog bazena u moru i privezišta, nasipavanje i izgradnja obale kupališta, uređenje pristupa u more koji su prilagođeni i osobama s posebnim potre

bama te opremanje infrastrukturom i opremom za kupališta (utilitarnom i rekreacijskom).

Prostor uređenog kupališta se pažljivo hortikulturno uređuje autohtonim biljnim vrstama, halofitima, sukulentama, trajnicama, penjačicama i stablašicama. Pri novoj sadnji koristiti autohtone i mediteranske biljne vrste.

Pri uređenju kupališta u pravilu koristiti prirodne materijale, pješačke površine i sunčališta (plombe u stjenovitoj obali) izvoditi kamenom (pravilnim ili nepravilnim), oblutkom u betonu, šljunčane nasipane površine i sl. ili kao drvene platforme (pajol). Okvirna površina ravnih platoa za sunčanje interpoliranih u prirodnu kamenu obalu može biti do 10 m².

Uređenje dodatnih površina sunčališta i rekreacijskih sadržaja se planira na obali i u moru postavljanjem drvenih montažnih platoa, plutača, splavi i sl. naprava.

Potporni zidovi se na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima bez fuga, po uzoru na postojeće suhozide. Najveća visina potpornih zidova iznosi do 1,5 m.

Ograde se na kopnenom dijelu kupališta u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge i kao živice zelenila.

Prostor kupališta se s morske strane označava i zaštićuje u skladu s uvjetima za smještaj građevine.

Za izgradnju kupališta se ne planira obveza uređenja parkirnih mjesta.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

2.3. Uvjeti smještaja izvan građevinskog područja

Članak 46.

Postojeće gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i namjeni.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja na površinama javne i društvene namjene - vjerske (D3)

Članak 47.

Na površinama javne i društvene namjene - vjerske D3 se postojeće građevine rekonstruiraju za što se utvrđuju slijedeće granične vrijednosti:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja površina građevne čestice je površina pripadajuće katastarske čestice.

Najveća površina građevne čestice je ograničena planiranom površinom javne i društvene namjene-vjerske.

2. Namjena građevine

Građevina vjerske namjene je postojeća župna crkva i postojeća kapela.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) je postojeći i iznosi 1,0.

U slučaju rekonstrukcije kapele i povećanja površine građevne čestice najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža je postojeći ( jedna etaža).

Najveća dozvoljena visina građevine je postojeća.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Postojeća udaljenost od regulacijskog pravca manja od h/2 i manja od 5,0 m se rekonstrukcijom nasmije smanjivati.

Postojeća udaljenost od ostalih granica građevne čestice manja od h/2 i manja od 4,0 m se rekonstrukcijom nasmije smanjivati.

Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

6. Oblikovanje građevine

Građevine se čuvaju u postojećeg oblikovanja a eventualne izmjene su moguće iznimno uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

7. Uređenje građevne čestice

Kod rekonstrukcije postojeće građevine, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara uređenja građevne čestice.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

Ograde su u pravilu od neobrađenog kamena bez fuge, živice ili od metala visine najviše 120 cm.

Za građevine društvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Kod rekonstrukcije postojeće građevine zadržava se postojeći priključak na komunalnu infrastrukturu i /ili se rekonstruira na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

3.2. Uvjeti smještaja na površinama stambene namjene (S) i mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Članak 48.

Građevine društvenih djelatnosti; zdravstva, odgoja i obrazovanja, kulture, socijalne djelatnosti i druge, grade se unutar građevinskog područja naselja NA14 na površinama stambene namjene (S) i mješovite - pretežito stambene namjene (M1) na način da pridonose kvaliteti života u naselju. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se na osnovi potreba, posebnih zakona i standarda.

Članak 49.

Za izgradnju građevina društvenih djelatnosti utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti:

1. Veličina građevne čestice

Za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu (prizemlje i tavan) u pravilu je 40 m² po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m²,

- iznimno se rekonstrukcija postojećih građevina dozvoljava na građevnim česticama manje površine, ali ne manje od 1000 m² i ne manje od 25 m² po djetetu,

- iznimno se dozvoljava izgradnja građevina na manjim građevnim česticama, ali ne manjim od onih koje su određene za obiteljske kuće.

Za osnovne škole

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² po učeniku za rad škole u 2 smjene;

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr..

Pojedinačna građevina društvenih djelatnosti - socijalne namjene sa smještajem (dom za starije, dom za djecu i sl.) se planira kapaciteta do 20 kreveta i gradi se u skladu s uvjetima za izgradnju stambene građevine uz uvjet da najmanja površinom građevne čestice iznosi 600 m², odnosno najmanje 40 m² po korisniku.

2. Namjena građevine

Građevina društvenih djelatnosti mogu biti obrazovne, zdravstvene, socijalne, kulturne, sportske , vjerske i druge javne i društvene namjene.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Iznimno za izgradnju zatvorene sportske građevine javnog korištenja i za vjerske građevine najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,8.

Za osnovne škole bruto površina građevine iznosi oko 6 m²/učeniku.

4. Broj etaža i visina građevine

- u zoni M1₁

Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,7 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- u zoni M1₂

Najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže, s mogućnošću izgradnje podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- u zoni M1₃

Najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca. Izuzetno za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Za građevine vjerske namjene bez smještajnih sadržaja se najveća dozvoljena visina građevine ne određuje.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Slobodnostojeća građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice.

Dvojna građevina se jednom stranom prislanja uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, drugim dijelovima građevine je od granice susjedne građevine udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice iznimno, uz suglasnost susjeda, ne manje od 4,0 m.

Građevina u nizu će bočnim stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m.

Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

6. Oblikovanje građevine

Građevine koje služe društvenim djelatnostima se u pravilu grade na istaknutim lokacijama te oblikovanjem i izvedbom trebaju doprinijeti izgledu naselja kao i kvaliteti života u naselju.

Oblikuju se u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih građevina, uz visoku kakvoću izvedbe. Pri tome pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene treba u najvećoj mjeri uvažavati osobitosti prostora u kojem se grade, kao i arhitektonski izraz postojećih građevina u naselju.

Oblikovanje, posebno oblikovanje fasada i krovišta, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, glavne ulaze u zgradu treba naglasiti, vrata i prozori trebaju biti drveni zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a kolektore sunčeve energije na okućnici.

7. Uređenje građevne čestice

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se u pravilu, na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnistre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Najmanje 30% građevne čestice hortikulturno urediti. Iznimno najmanje 40% građevne čestice građevine vjerske namjene i građevina društvenih djelatnosti - socijalne namjene sa smještajem mora biti hortikulturno uređeno.

Ograde su u pravilu od neobrađenog kamena bez fuge, živice ili od metala visine najviše 120 cm.

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Za građevine društvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.

Parkirališta se planiraju sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Građevine društvenih djelatnosti se mogu graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

Kolni priključak na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

Prilikom određivanja lokacije predškolske i školske ustanove mora se osigurati dostupnost i sigurnost prilaza.

Kod građenja sportskih građevina potreban broj parkirališnih mjesta se planira osigurati u okviru građevne čestice ili u okviru javnih parkirališta.

Članak 50.

(1) Za izgradnju građevina društvenih djelatnosti, kao i kod rekonstrukcija postojećih u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim dijelovima naselja te povijesnim

graditeljskim cjelinama, granične vrijednosti utvrđuju se u skladu s lokalnim uvjetima prema članku 54. odredbi.

(2) Ako je postojeća prometnica širine manje od propisane, udaljenost regulacijskog pravca građevne čestice treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje.

(3) Kolni i pješački pristup građevinama društvenih djelatnosti potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, u skladu s lokalnim uvjetima.

3.3. Uvjeti smještaja građevina sportsko-rekreacijske namjene

Članak 51.

(1) Građevine sportsko-rekreacijske namjene se smještaju unutar površina sportsko-rekreacijskih igrališta - R1 i unutar površina uređenih kupališta - R2.

(2) Ako je postojeća prometnica širine manje od propisane, udaljenost regulacijskog pravca građevne čestice treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje.

(3) Kolni i pješački pristup građevinama sportsko- rekreacijske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, u skladu s lokalnim uvjetima.

3.3.1. Uvjeti smještaja na površinama sportsko-rekreacijskih igrališta (R1)

Članak 52.

U sklopu površine sportsko-rekreacijskih igrališta (R1) se planira smještaj otvorenih igrališta i prateće građevine prema slijedećim graničnim uvjetima:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m².

Najveća površina građevne čestice je ograničena planiranom površinom sportsko-rekreacijskih igrališta.

2. Namjena građevine

Planira se smještaj različitih otvorenih rekreacijskih igrališta uključujući otvoreni bazen i dječje igralište na lokaciji koja je shematski određene kartografskim prikazom br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1: 2000.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,8 i odnosi se na ukupnu površinu igrališta i prateće građevine.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije prateće građevine iznosi 100 m².

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža prateće građevine iznosi jednu etažu, koja je suteren ili prizemlje, ovisno o konfiguraciji terena, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m.

Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 5,0 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja udaljenost igrališta od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.

Najmanja udaljenost prateće građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m a od granice prema moru 6,0 m.

Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

6. Oblikovanje građevine

Igrališta se uređuju s travnatom ili nasipanom površinom, izuzetno ako je propisano ili uobičajeno za određenu namjenu mogu biti i s čvrstom površinom. Ovisno o konfiguraciji terena na lokaciji, mogu biti u jednoj ili više razina, maksimalno prilagođena postojećem terenu. Nivelacijske kote se određuju prema koti priključka na prometnu površinu i prema postojećem terenu. Pri opremanju igrališta u pravilu koristiti prirodne materijale.

Oblikovanje prateće građevine treba biti sukladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima. Oblikovanje fasada i krovišta, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde i dr.). Preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za izvornu ruralnu arhitekturom naselja.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, vrata i prozori trebaju biti zaštićeni drvenim škurama/griljama.

7. Uređenje građevne čestice

Postojeće autohtono zelenilo i postojeće ogradne, potporne i druge suhozide izvan zona gradnje treba u što većoj mjeri sačuvati i prezentirati u okviru uređenja građevne čestice. Pri novoj sadnji koristiti autohtone i mediteranske biljne vrste. Površina uređenog ili/ i prirodnog zelenila iznosi najmanja 10 % površine svake građevne čestice.

Pješački površine i terase u okolišu se izvode kao nasipane ili popločuju kamenim pločama (pravilnim ili nepravilnim).

Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge, kao živice zelenila a na dijelu mogu biti od metala visine najviše 120 cm.

Potporni zidovi se, na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima bez fuga, po uzoru na postojeće suhozide. Pri nivelaciji terena najveća visina potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa iznosi do 1,5 m u jednoj razini. Nužni zahvati nivelacije s većom visinskom razlikom će se prevladati izvedbom terasaste konstrukcije i sadnjom zelenila na terasama. Najmanja širina terase iznosi 1,5 m, gdje za sadnju zelenila treba osigurati najmanje 1,0 m širine i najmanje 1,0 m dubine zemlje.

Oblikovanjem terena se ne smiju narušiti uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih površina.

Za građevine društvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.

Za izgradnju sportsko-rekreacijskih igrališta (R1) se ne planira obveza uređenja parkirnih mjesta.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

3.3.2. Uvjeti smještaja na površinama uređenog kupališta (R2)

Članak 53.

(1) Sportsko rekreacijska namjena - uređeno kupalište R2₁ i R2₂ je pristupačno svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno uređeno, neposredno povezana s morem.

(2) Građevina uređenog kupališta R2₁ i R2₂ se smješta prema slijedećim graničnim uvjetima:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m².

Najveća površina građevne čestice je ograničena planiranom površinom uređenog kupališta.

2. Namjena građevine

Planira se smještaj:

- uređenog kupališta u sklopu kojeg se planiraju sunčališta, rekreacijski sadržaji na kopnu i u moru uključujući otvoreni bazen s morskom vodom (bazen u moru), dječje igralište i sl.

- prateće građevine se planiraju na građevnoj čestici uređenog kupališta površine veće od 1000 m²,

- u sklopu prateće građevine se planiraju garderobe i sanitarije, prostori za pohranu i iznajmljivanje rekreacijske opreme, spremište opreme za održavanje kupališta, ugostiteljski sadržaj i drugo slično, planira se najviše jedna prateća građevina u okviru površine R2₁ i jedna u okviru površine R2₂,

- privezišta za potrebe priveza brodica stanovnika naselja i sl. na lokacijama koje su shematski određene kartografskim prikazom br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«u mjerilu 1:2000 i kapaciteta prema točki 5.2.3. Privezišta, planiraju se najviše četiri privezišta u okviru površine R2₁ i najviše četiri privezišta u okviru površine R2₂ te privezište Geta za privez turističkih brodova i druge slične povremene namjene.

3. Površina građevine

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,8 i odnosi se na ukupnu površinu kupališta i prateće građevine (bez obveznih zelenih i pješačkih površina).

Najveća površina tlocrtne projekcije prateće građevine iznosi 100 m².

Najveća dopuštena površina privezišta, uključujući gat i priveze u moru iznosi 500 m².

Iznimno, najveća dopuštena površina privezišta Punta Geta, uključujući gat i priveze u moru iznosi 2.500 m².

4. Broj etaža i visina građevine

Najveći dopušteni broj etaža prateće građevine iznosi jednu etažu, koja je suteren ili prizemlje, ovisno o konfiguraciji terena.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m.

Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 4,5 m.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja udaljenost građevine kupališta od granice građevne čestice prema pješačkoj površini iznosi 2,0 m i taj se pojas unutar kupališta u pravilu uređuje kao pješačka površina.

Kada je širina pješačko-kolne površine uz koju se smješta kupalište manja od 5,5 m, najmanja udaljenost građevine kupališta od granice građevne čestice prema pješačko-kolnoj površini iznosi 2 m + potrebna širina da se osigura prometnica širine 5,5 m.

Najmanja udaljenost građevine kupališta od granice građevne čestice prema lučkom području luke otvorene za javni promet iznosi 5,0 m na kopnu i najmanje 10,0 m u moru.

Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

6. Oblikovanje prateće građevine

7. Oblikovanje kupališta / uređenje građevne čestice

Planira se uređenje pristupa u more koji su prilagođeni osobama s posebnim potrebama, na mjestima gdje je to obzirom na nagib terena moguće.

Uređenje dodatnih površina sunčališta i rekreacijskih sadržaja se planira na obali i u moru postavljanjem drvenih montažnih platoa, plutača, splavi i sl. naprava.

Potporni zidovi se na vidljivoj strani izvode kamenim klesancima bez fuga, po uzoru na postojeće suhozide. Pri nivelaciji terena najveća visina potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa iznosi do 1,5 m u jednoj razini. Nužni zahvati nivelacije s većom visinskom razlikom će se prevla

dati izvedbom terasaste konstrukcije. Najmanja širina terase iznosi 1,5 m.

Ograde se na kopnenom dijelu kupališta u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena, kao suhozid, bez fuge, kao živice zelenila a na dijelu mogu biti od metala visine najviše 120 cm.

Planira se opremanje uređenog kupališta opremom za kupališta - utilitarnom i rekreacijskom te infrastrukturom.

Obvezna je izvedba sigurnosne ograde s parapetnim betonskim zidom, propisane visine, prema pješačko-kolnoj površini.

Prostor kupališta se s morske strane označava i zaštićuje u skladu s uvjetima za smještaj građevine.

Gatovi u okviru privezišta se planiraju dužine do 20,0 m na mjestima priveza i širine do 4,0 m. Preporuča se tradicionalni način izvedbe, korištenjem klesanaca za izvedbu obalnog zida i hodne plohe. Mogu se izvoditi i kao betonski s obveznom kamenom poklopnicom na rubu obale širine min. 0,6 m i debljine min. 0,3 m. Opremaju se opremom za privez i za prilaz moru.

Postojeće privezište - gat na Punti Geta planira se rekonstruirati dužine do 50 m i širine do 8 m.

Za građevine društvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.

Za izgradnju kupališta se ne planira obveza uređenja parkirnih mjesta.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE

(1) U sklopu građevinskog područja naselja NA14 se građevine stambene namjene grade kao obiteljske kuće ili kao stambene građevine.

(2) Prema tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu a niz se može graditi s najviše 5 građevina.

Članak 54.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevina, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine odnosno prema lokalnim uvjetima sukladno odredbama stavka (2) do (5) ovog članka.

(2) Lokalni uvjeti jesu dokazane posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne i sl.), uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije susjednih građevina, morfologije gradnje uličnog poteza, dijela naselja odnosno drugog građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne i regulativne specifičnosti građevine, na prostoru u krugu oko 100 m, kao i uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine.

(3) Izgradnja i rekonstrukcija, te prenamjena građevina stambene namjene za izgrađene dijelove naselja, evidentirane povijesne graditeljske cjeline, se planira prema posebnim uvjetima nadležnih tijela i prema slijedećim kriterijima;

a) pri rekonstrukciji i interpolaciji građevina u definirane prostorne okvire izgrađenih dijelova naselja se planiraju odstupanja od graničnih vrijednosti određenih ovim odredbama, prema slijedećem;

- površina i širina građevne čestice može biti manja od propisane, određuje se prema lokalnim uvjetima, može iznositi najmanje 50 % propisane površine a u jezgrama naselja najmanje 50 m², uz uvjet da se površina postojeće čestice koja je manja od propisane smanjuje isključivo u slučaju izvedbe prometne površine,

- građevinski i regulacijski pravac se mogu poklapati,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) može biti i 1,0,

- udaljenost građevina od granice građevne čestice, sukladno posebnim uvjetima zaštite i spašavanja, može iznositi manje od propisane, a izgradnja na granici građevne čestice se u pravilu planira kad na istoj granici već postoji građevina na susjednoj građevnoj čestici; započeti ulični niz, blok ili u drugim sličnim slučajevima,

- na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granice građevne čestice se otvori mogu izvoditi uz suglasnost susjeda ako su neprovidni,

- mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih za uređenje građevnih čestica,

b) pri rekonstrukciji postojećih građevina i interpolaciji nove građevine, radi uklapanja u arhitektonski definiran i pretežno izgrađen niz, blok ili drugu građevnu strukturu, gdje se pored odstupanja navedenih u točki a) građevine se mogu planirati veće visine i broja etaža od propisanih tako da se prilagođavaju susjednim građevinama, uz uvažavanje visine etaža i vijenaca na susjednim građevinama, ali najviše do visine više susjedne građevine.

(4) Planira se prenamjena građevina stambene namjene (cjeline ili dijela) u građevine mješovite, poslovne ili javne i društvene namjene, sukladno uvjetima iz stavka (2) ovog članka.

(5) Izgradnja i rekonstrukcija građevina stambene namjene prema lokalnim uvjetima treba biti u skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili sukladno posebnim uvjetima treba propisati dodatne mjere.

(6) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina. Stanje građevine i ruševine u smislu stavka utvrđuje se izvatkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvatkom i po potrebi, arhivskom građom.

Članak 55.

Ako je postojeća prometnica širine manje od propisane, udaljenost regulacijskog pravca građevne čestice treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje.

4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće

Članak 56.

(1) Obiteljska kuća se smješta na površinama stambene namjene S i S1, na površinama mješovite namjene - pretežito stambene M1₁, M1₂ i M1₃.

(2) Na površini stambene namjene oznake S1 se obiteljska kuća gradi kao slobodnostojeća.

(3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj obiteljske kuće:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m²

- za dvojne građevine: 300 m²

- za građevine u nizu: 250 m²

Iznimno, na već izgrađenim dijelovima površina građevne čestice može biti i manja, a određuje se površine

kao postojeća katastarska čestica ili prema lokalnim uvjetima.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1000 m², za sve tipove gradnje.

2. Namjena građevine

Obiteljska kuća je stambene namjene i sadrži do 3 samostalne uporabne cjeline, od čega najviše jedna može biti namijenjena poslovnoj djelatnosti.

Obiteljska kuća koja se gradi na površinama stambene namjene S1 sadrži najviše 2 stana a poslovna djelatnost se ne planira.

Na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju i dvije manje građevine koje mogu biti; pomoćne (garaže, drvarnice, spremišta i sl.), građevine gospodarske - obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske građevine (sjenice, ljetne kuhinje i sl.).

Poslovna namjena može biti za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe i sl.) te izvan površina stambene namjene (S) i za bučne djelatnosti (automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično).

3. Površina građevine

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

- za građevine u nizu: 50 m²

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 150 m² za sve tipove gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,3

- za dvojne građevine 0,4

- za građevine u nizu 0,5

Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim definiranim i pretežno izgrađenim dijelovima naselja) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) može biti veći od propisanog a određuje se prema lokalnim uvjetima.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,6 / 0,9 uključujući tavan/ 1,1 uključujući tavan i podrum,

- za dvojne građevine 0,8 / 1,2 uključujući tavan/ 1,4 uključujući tavan i podrum,

- za građevine u nizu 1,0/ 1,5 uključujući tavan/ 1,7 uključujući tavan i podrum.

4. Broj etaža i visina građevine

- u zoni M1₁

Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,7 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- u zoni S, M1₂ i M1₃

Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- u zoni S1

Najveći dopušteni broj etaža iznosi jednu etažu, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

U slučaju rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja i interpolacije novih građevina, moguće su i manje udaljenosti od regulacijskog pravca, prema lokalnim uvjetima.

Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

Ako je postojeća prometna površina uz koju se smješta građevina širine manje od propisane (pješački prilaz1,5 m, privoz 3,0 m, za jednosmjerni promet 4,5 m, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet) regulacijski pravac će se formirati na način da se osigura prostor za širenje prometne površine najmanje na propisanu širinu.

Slobodnostojeća građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina i u pretežito izgrađenim i prostorno definiranim djelovnima naselja gdje udaljenost može biti manja i određuje se prema lokalnim uvjetima.

Građevina u nizu će bočnim stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m, iznimno manje prema lokalnim uvjetima.

6. Oblikovanje građevine

Oblikovanje kod rekonstrukcije i izgradnje novih građevina, fasade i krovišta, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).

U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Krovišta građevina moraju biti kosa, dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha s nagibom ploha između 17^o i 22^o. Pokrov višebojna kupa kanalica; oker- terakota-svijetlosmeđe boje i iznimno mogućnost za pomoćne i prateće građevine je drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja (pločasti kamen- »širila«). Na kosom terenu sljeme krova je u pravilu paralelno sa slojnicama zemljišta. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa.

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a kolektore sunčeve energije na okućnici.

7. Uređenje građevne čestice

Prostor na građevnoj čestici uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnistre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Najmanje 20%

građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Ograde su u pravilu od neobrađenog kamena bez fuge, živice ili od metala visine najviše 120 cm.

Bazen je moguće graditi na najviše 20 % neizgrađenog dijela građevne čestice, a na građevnim česticama s postojećim građevinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 20 % površine građevne čestice za zelene površine. U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće stambene građevine, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara uređenja građevne čestice.

Parkirališta se moraju planirati sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

Građevine poslovne namjene se mogu graditi ako je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.

9. Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine građevnoj čestici obiteljske kuće

Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi najviše kao jednoetažne (s prizemljem i tavanom).

Visina građevine iznosi najviše 3,0 m,

Tlocrtna površina građevine može iznositi najviše 60 m² .

Smještaj građevina se određuje kako slijedi:

- slobodnostojeće se mogu graditi i na granici građevne čestice,

- poluotvorene, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Iznimno, mogu se graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.

Planiraju se poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja; sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja nije moguće graditi.

Poljoprivredne gospodarske građevine se mogu graditi kao jednoetažne (s prizemljem i tavanom) tako da:

- visina građevine može biti najviše 2,5 m;

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;

- udaljene najmanje 8 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;

- od susjedne građevne čestice udaljene najmanje 3,0 m; na dijelu građevine koja je na manjoj udaljenosti ne mogu se izvoditi otvori, otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm,

- kad se grade kao dvojne, udaljenost neprislonjenih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m,

- zidovi se moraju graditi od negorivog materijala, pod mora biti nepropustan za tekućine,

- udaljenost od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredne gospodarske građevine koje ne zadovoljavaju uvjete iz ovog plana, sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima.

4.2. Uvjeti i način gradnje stambene građevine

Članak 57.

(1) Stambena građevina se smješta na površinama stambene namjene S i na površinama mješovite namjene - pretežito stambene M1₁, M1₂ i M1₃.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za smještaj obiteljske kuće:

1. Veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m²

- za dvojne građevine: 400 m²

- za građevine u nizu: 300 m²

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima površina građevne čestice može biti i manja, a određuje se prema lokalnim uvjetima.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 2000 m², za sve tipove gradnje.

2. Namjena građevine

Građevina je pretežno stambene namjene i sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline koje mogu biti stambene i/ili poslovne namjene.

3. Površina građevine

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi100 m² za sve tipove gradnje.

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi :

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 180 m²

- za dvojne građevine 150 m²

- za građevine u nizu 120 m²

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,3

- za dvojne građevine 0,4

- za građevine u nizu 0,5

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,9 / 1,2 uključujući tavan / 1,4 uključujući tavan i podrum,

- za dvojne građevine 1,2 / 1,6 uključujući tavan / 1,8 uključujući tavan i podrum,

- za građevine u nizu 1,5 / 2,0 uključujući tavan / 2,2 uključujući tavan i podrum.

4. Broj etaža i visina građevine

- u zoni M1₁

Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,7m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- u zoni M1₂

Najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže, s mogućnošću izgradnje podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

- u zoni S i M1₃

Najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže, s mogućnošću izgradnje tavana i podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

5. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

U slučaju rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja i interpolacije novih građevina, moguće su i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima. Ako je postojeća prometna površina uz koju se smješta građevina širine manje od propisane (pješački prilaz1,5 m, privoz 3,0 m, za jednosmjerni promet 4,5 m, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet) regulacijski pravac će se formirati na način da se osigura prostor za širenje prometne površine najmanje na propisanu širinu.

6. Oblikovanje građevine

U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim griljama (škurama).

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a kolektore sunčeve energije na okućnici.

7. Uređenje građevne čestice

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

Teren se uređuje terasasto i slijedi postojeće terase a novi potporni zidovi su visine do150 cm i izvode se kao suhozid po uzoru na postojeće.

Ograde su u pravilu od neobrađenog kamena bez fuge, živice ili od metala visine najviše 120 cm.

Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće stambene građevine, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara uređenja građevne čestice.

Parkirališta se moraju planirati sukladno točki 5.1.2.

8. Priključivanje na komunalnu infrastrukturu

Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

Građevine poslovne namjene se mogu graditi ako je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.

9. Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine građevnoj čestici obiteljske kuće

Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi najviše kao jednoetažne (s prizemljem i tavanom).

Visina građevine iznosi najviše 3,0 m,

Tlocrtna površina građevine može iznositi najviše 60 m² .

Smještaj građevina se određuje kako slijedi:

- slobodnostojeće se mogu graditi i na granici građevne čestice,

- poluotvorene, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.

Poljoprivredne gospodarske građevine se mogu graditi kao jednoetažne (s prizemljem i tavanom) tako da:

- visina građevine može biti najviše 2,5 m;

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;

- udaljene najmanje 8 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;

- kad se grade kao dvojne, udaljenost neprislonjenih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m,

- zidovi se moraju graditi od negorivog materijala, pod mora biti nepropustan za tekućine,

- udaljenost od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 58.

(1) Prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu čine prometna i ulična mreža, mreža elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje otpadnih sanitarnih voda i oborinskih voda te elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema.

(2) U grafičkom dijelu Plana prikazani smještaji planiranih građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže je shematski te su dozvoljene prostorne prilagodbe sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima, te potrebama potrošača, koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.

(3) Mrežu vodova komunalne infrastrukture u pravilu je potrebno voditi u trupu prometnih i drugih javnih površina.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 59.

(1) Planiranu prometnu mrežu područja obuhvata ovog plana čine:

- prometne površine namijenjene za kolni i pješački promet i

- prometne površine namijenjene za pomorski promet.

(2) Planirana prometna mreža je prikazana na kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna infrastruktura u mjerilu 1:2000.

(3) Projekt izgradnje ili rekonstrukcije prometnica treba u pravilu sadržavati projekte komunalne infrastrukture i distribucijske telekomunikacijske kanalizacije.

(4) Na svim nerazvrstanim cestama je zabranjena motokros vožnja i 'off road' utrke.

5.1.1. Prometne površine za kolni promet

Članak 60.

(1) Prometne površine za odvijanje kolnog prometa su:

- kolno-pješačke površine;

- kolne površine;

- ostale prometne površine.

(2) Kolno-pješačke površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka, a planiraju se ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi:

- ulice se planiraju u okviru građevinskog područja naselja kao sabirna i opskrbne, duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim, fizički odvojenim trakama,

- pješačko-kolni prilazi i privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija pješački promet i promet vozila, na privozima se odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i pješački prilaz,

- pješačko-kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim ograničenjem kretanja vozila.

(3) Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a planiraju se kao javna lokalna cesta i ostala nerazvrstana cesta koju čini dio trase planirane prilazne ceste zoni Travnice.

(1) Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza.

(2) U sklopu prometnih površina se planiraju: biciklističke staze i trake, autobusno stajalište, parkirališta i drugi prateći objekti i sadržaji u funkciji prometa.

(3) U skladu s prometnim uvjetima, na mjestima s atraktivnim vizurama na naselje i krajolik planiraju urediti vidikovci, pri čemu se pored uređenja partera i izgradnje ograde, planira postavljanje urbane opreme i infrastrukturno opremanje prostora.

Članak 61.

Tehnički elementi prometnih površina planiranih za kolni i pješački promet se planiraju na slijedeći način:

(1) Minimalna širina prometnog traka sabirne i opskrbne ulice i javne ceste je 2,75 m.

(2) Minimalna širina prometnog traka opskrbne ulice je iznimno 2,5 m i to isključivo za slučaj kad se gradi ili rekonstruira u ograničavajućim okolnostima koje je u postupku ishođenja dozvola potrebno posebno obrazložiti.

(3) Minimalna širina prometnog traka jednosmjerne ulice je 4,50 m.

(4) Ulice moraju imati nogostup barem jednostrano. Minimalna širina nogostupa je 1,5 m, iznimno 1,2 m.

(5) Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza po kome je planiran dvosmjerni promet je 5,5 m. Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza za jednosmjerni promet je 4,5 m. Maksimalna duljina pješačko-kolnog prilaza je 200 m.

(6) Minimalna širina privoza je 3,0 m. Maksimalna duljina privoza je 100 m.

(7) Maksimalni uzdužni nagib prometnica se usklađuje s uvjetima zaštite od požara.

(4) Sve slijepe ceste, ulice i pješačko-kolni prilazi dulji od 100 m moraju na svom kraju imati okretište.

(5) Duljina prometne površine se mjeri između križanja s prometnom površinom višeg ili istog ranga ili do njenog kraja.

(6) Kod rekonstrukcije postojećih prometnica minimalna širina može iznositi manje od propisane ali ne manje od 3,0 m. Iznimno kad zbog postojeće izgradnje nije moguće širenje postojeće prometnice ona se rekonstruira u postojećoj širini. Postojeća prometnica se rekonstruira i u slučaju kad postojeći uzdužni nagib prelazi 12% a zbog postojeće konfiguracije terena i /ili izgradnje nije moguća korekcija trase.

(7) Ako je postojeća prometnica širine manje od propisane, udaljenost regulacijskog pravca prve izgrađene građevne čestice od osi prometnice treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje. Udaljenosti regulacijskih pravaca ostalih građevnih čestica određuju se prema lokalnim uvjetima.

Članak 62.

(1) Javni autobusni prijevoz se odvija lokalnom cestom i sabirnom ulicom.

(2) Autobusno stajalište s čekaonicom se planira u sklopu sabirne ulice. Stajalište se planira za potrebe zaustavljanja linijskog i turističkog autobusa.

5.1.2. Parkirališta

Članak 63.

(1) Potreban broj parkirališnih mjesta se uređuje na površini građevne čestice pojedine građevine.

(2) Ako investitor građevine nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

(3) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, na 1000 m² bruto izgrađene površine određuje se kako slijedi:

namjena prostora u građevinama	prosječna vrijednost	lokalni uvjeti
stanovanje	11	8-14
trgovine	30	20-40
drugi poslovni sadržaji	15	10-20
restorani i kavane	40	30-60

(4) Kada se, obzirom na posebnosti djelatnosti, potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ne može odrediti na navedeni način, odredit će se po jedno parkirališno- garažno mjesto za:

- stan površine do 70 m² i 0,5 parkirališnih mjesta na svakih slijedećih 30 m²,

- gospodarsku namjenu (skladišta i sl.), na 3 do 8 zaposlenih;

- hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;

- ugostiteljske građevine - na 4 -12 sjedećih mjesta;

- škole, predškolske ustanove - na 1 učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece;

- prateće sadržaje u naseljima - na tri zaposlena u smjeni.

(5) Za zahvat rekonstrukcije i prenamjene postojećih građevina, traženi broj parkirnih mjesta može odobriti nadležna služba Grada Cresa na javnoj ili drugoj površini na kojoj je dozvoljeno parkiranje.

(6) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(7) Za parkiranje osobnih vozila se može koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(8) Garaže, garažno - parkirna i parkirna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirno - garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.

Članak 64.

(1) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine (u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«).

(2) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse.

(3) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije razine: 0,6.

Svijetla visina za smještaj osobnih vozila je 2,25 metara.

(4) Najmanje 10% površine građevne čestice treba zasaditi visokim zelenilom. Kod uređenja parkirališta u jednoj razini na 4 parkirna mjesta treba zasaditi najmanje 1 stablo,

(5) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije razine mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

(6) Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida u skladu s važećim propisima.

Planira se mogućnost izgradnje prizemne prateće građevine, komunalno uslužne namjene u sklopu koje se planiraju sadržaji za kao što su; biljetarnica, sanitarije, ugostiteljski punkt, praonica automobila, spremište i drugo slično. Površina prateće građevine iznosi do 10 % površine parkirališta i ne više od 70 m², a najveća dopuštena visina, mjereno od kote površine na kojoj se postavlja do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi do 3,0 m. Trebaju biti kvalitetno oblikovane i izvedene. Krovište ukoliko je koso, može biti nagiba do 22^o. Prizemna prateća građevina istog oblikovanja i visine, te površine do 70 m² se planira u sklopu autobusne stanice. Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

Članak 65.

U obuhvatu plana se javna parkirališta planiraju slijedećeg okvirnog kapaciteta:

5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine

Članak 66.

(1) Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice. Namijenjene su prometovanju pješaka, životinja u pratnji ljudi, a iznimno mogu služiti za prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima duž označenih traka i prema posebnoj odluci Grada.

(2) Planira se daljnje uređenje postojećih staza i putova, posebno rekonstrukcijom povijesnih trasa putova; starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza prema izvornom načinu uređenja, te uspostavljanje novih putova.

(3) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obvezno uvažavanje tradicionalnog načine izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.

(4) Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl. (»pocivalići«).

(5) Način korištenja pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim i edukacijskim programima kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u funkciji stočarstva i maslinarstva.

(6) Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke staze.

(7) Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim pješačkim stazama zabranjene su motokros vožnja i 'off road' utrke.

Članak 67.

(1) Za odvijanje pješačkog prometa se veličinom i značajem izdvajaju se površine: riva - pješačka površina uz luku u središtu naselja i obalna šetnice Valun - Zdovice - Travnice, ukupne dužine 1,5 km. Uređuju se odgovarajućom obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala, sadnjom autohtonih stablašica; pojedinačnih stabala, grupa i drvoreda te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane i likovne opreme i javne rasvjete.

(2) Riva se zbog posebne ambijentalne vrijednosti čuva i uređuje u postojećem izgledu na načelu obnove postojećih elemenata uz uporabu kamena na obalnoj liniji.

(3) Obalna šetnica minimalne širine 1,5 m u jednoj razini, kontinuirano prolazi duž obale, od kampa a do uvale Raca. Uređuje se u sklopu površina obalnog puta na građevinskom području naselja (OP1), u sklopu površina obalnog puta izvan građevinskog područja (OP2) i u sklopu površina obalnog puta u naselju na građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (OP3) te u sklopu površina kolno-pješačke i pješačke namjene.

(4) Pješački putovi i staze uređuju se i u sklopu površina zaštitnog zelenila i u sklopu ostalih poljoprivredne površina, šuma i šumskog zemljišta - pašnjačkih površina primarno koristeći postojeće putove.

(5) Najmanja širina pješačkog puta iznosi 1,2 m iznimno i manje kad to određuju postojeći uvjeti na terenu; suhozidi, obala, vrijedno zelenilo i sl.

(6) U okviru pješačke površine, na lokaciji shematski označenoj na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«, u mjerilu 1:2000 se planira smještaj građevine s poslovnim sadržajem; trgovačke, uslužne i sl. namjene. Najveća površina građevine iznosi 40 m² a najveća visina 2,5 m. Oblikovanje, fasade i krovište, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, kameni stupovi nadstrešnice, pune zidane ograde i dr.). Građevina se priključuje na prometnu i komunalnu infrastrukturu; vodoopskrbu, kanalizaciju, elektroopskrbu i na elektroničke komunikacije.

5.2. Prometne površine za pomorski promet

Članak 68.

Prometne površine namijenjene za pomorski promet su:

- luka otvorena za javni promet lokalnog značaja,

- plovni put i

- privezišta: privezište Geta i više manjih privezišta duž obale.

5.2.1. Luka otvorena za javni promet - lokalnog značaja

Članak 69.

(1) Luka Valun se planira kao luka lokalnog značaja otvorena za javni promet. Luka se planira rekonstruirati u okviru kopnenog dijela i pripadajućeg akvatorija, kako bi udovoljila kriterijima i tehničko-tehnološkim uvjetima za obavljanje planiranih djelatnosti.

(2) U sklopu lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Valun se planira: komunalni vez, operativna obala - područje namijenjeno za obavljanje linijskog pomorskog prometa, ribarski vez, nautički vez i privezišta.

(3) Ukupni okvirni kapacitet luke se planira sa oko 90 vezova u moru od čega je postojeći kapacitet mandrača oko 20 vezova, a za pojedine djelatnosti u luci se planira slijedeći broj vezova:

oznaka	djelatnost	broj vezova
1	operativna obala - vez za linijski pomorski promet	1
2	ribarski vez	5
3	komunalni vez - postojeći mandrač ———————————————– komunalni vez - novi vezovi	21 ————— 45
4	privezišta	20
	ukupno	92

(4) Uvjeti i način gradnje lučkih građevina na prostoru luke otvorene za javni promet prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«u mjerilu 1:2000. Kapacitet priveza za pojedinu djelatnost je načelan i može se korigirati unutar ukupnog kapaciteta luke do 100 vezova, ali se ne može smanjivati broj vezova određen pod točkom 1-vez za linijski pomorski promet, 2-ribarski vez i 3-komunalni vez.

Članak 70.

(1) Postojeći lukobran će se produžiti za okvirno 30 m + 50 m radi zaštite akvatorija u luci, u širini okvirno 5,0 m, kako bi mogao preuzeti funkciju pristanišnog mula za linijski brod.

(2) Unutar akvatorija luke se predviđaju izgraditi i urediti gatovi za privez plovila različite dužine koji se opremaju opremom za privez i priključnim ormarićima. Obala u luci se uređuje se kao javni pješački prostor naselja. Visina novih dijelova obale će biti na apsolutnoj koti okvirno 1,2 m - 1,5 m, ovisno o visini kontaktnih prostora i obalne ceste.

(3) Prostori unutar luke se opremaju lučkom opremom koja uključuje lučka svjetla i oznake, opremu za privez; bitve i polere, oznake priveza, opremu za gašenje požara, priključne ormariće, dizalicu i sl.

Na kopnenom dijelu luke pri korijenu lukobrana, na lokaciji shematski označenoj na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«, u mjerilu 1:2000 planira smještaj građevine s poslovnim sadržajem; ribarnica, zelena tržnica i drugi primjeren sadržaj. U sklopu građevine se planiraju i prateći sadržaji luke, ukoliko se ne osiguraju u sklopu građevina mješovite-pretežito stambene namjene uz luku. Najveća površina građevine iznosi 100 m² a najveća visina 3,0 m. Oblikovanje, fasade i krovište, te upotrjebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, kameni stupovi nadstrešnice, pune zidane ograde i dr.). Pretežni dio građevine treba biti samo natkriven, krov na stupovima. Udaljenost građevine od kolnika ceste ne može biti manja od 5,0 metara.

(4) Luka se priključuje na prometnu i komunalnu infrastrukturu; vodoopskrbu, kanalizaciju, elektroopskrbu i na elektroničke komunikacije.

5.2.2. Plovni put

Članak 71.

Do luke Valun vodi unutarnji dužobalni plovni put za srednje i male brodove. Za plovidbu i odvijanje pomorskog prometa se namjenjuju ostale morske površine.

5.2.3. Privezišta

Članak 72.

(1) Privezišta se planiraju urediti kako bi udovoljila kriterijima i tehničko-tehnološkim uvjetima za privez a postojeća se planiraju rekonstruirati kako bi se saniralo njihovo građevinsko stanje i popravilo oblikovanje i funkcionalnost. Morski dio - akvatorij privezišta se namjenjuje za privez brodica i plutajućih objekata te za plovni put bez korištenja motornog pogona.

(2) Privezište Geta i više manjih privezišta za potrebe priveza brodica stanovnika naselja planiraju se duž obale u akvatoriju ispred Valuna, u okviru površine sportsko- rekreacijske namjene - uređenog kupališta. Pored navedene namjene postojeće privezište - gat na punti Geta, koji je nekad imao gospodarsku namjenu za ukrcaj boksita i drva, se planira koristiti i za privez većeg plovila (izletnički brod, teretni brod, nautički brod i drugo) i druge slične povremene djelatnosti koje se danas obavljaju na operativnoj obali unutar luke.

(3) Kapacitet pojedinog privezišta iznosi od 1 do 6 vezova, privezišta Geta do 12 vezova a ukupno u okviru privezišta se planira najviše 30 vezova.

5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske/ elektroničke komunikacijske mreže

Članak 73.

(1) Telekomunikacijska/ elektronička komunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom; kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu. Elektronička komunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.5. »Komunalna infrastruktura - elektroničke komunikacije«.

(2) Na obuhvaćenom području se planira rekonstrukcija i dogradnja kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže (bakrene mreže u xDSL tehnologiji i svjetlovodne mreže u tipologijama P2P i P2MP), za implementaciju naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga.

(3) Kabelska kanalizacija i elektronička komunikacijska mreža se planira polaganjem podzemnih kabela u pravilu u koridorima cesta, kolno-pješačkih i pješačkih površina.

(4) Smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža tipologije P2MP) se planira postavljenjem svjetlovodnih razdjelnih vanjskih ormara za montažu na stup ili ormara s postoljem koji se smještaju diskretno u prostoru ili se na adekvatni način usklađuju s oblikovanjem građevina i vanjskih prostora u obuhvatu plana.

(5) Instalacije unutar zgrada treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.

(6) Projekti novih prometnica te rekonstrukcije postojećih prometnica i ostalih infrastrukturnih objekata trebaju obuhvatiti i projekte izgradnje nove kabelske kanalizacije te projekte supstitucije postojećih kabela kako bi se oni mogli napustiti. Pri tome treba voditi brigu o zaštiti postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture do njezine supstitucije novom.

(7) Na području u obuhvatu plana se ne planira izgradnja i postavljanje građevine sustava pokretnih komunikacija; baznih postaja i njihovih antenskih prihvata. Iznimno je lociranje građevine moguće izvan građevinskog područja.

(8) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno:

- na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,

- u građevinskim područjima,

- na vodnom dobru.

(9) U postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta.

(10) Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, planirati minimalni broj koji osigurava zadovoljavajuću pokrivenosti i to na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.

5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 74.

Komunalnu mrežu čine infrastrukturne mreže, uređaji i građevine; vodnogospodarskog sustava: vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda i sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka-bujica, elektroopskrbna mreža i mreža javne rasvjete te objekti i uređaji obnovljivih izvora energije, a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti.

5.4.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže i mreže javne rasvjete

Članak 75.

(1) Sustav elektroopskrbe je prikazan na kartografskom prikazu br. 2.4. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba u mjerilu 1:2.000.

(2) Trafostanice 10(20)/0,4 kV će se gradit na lokacijama označenim u grafičkom dijelu plana. Lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV su načelne a njihova konačna lokacija će se odredit nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u objektu.

(3) Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu grade kao tipske građevine, na vlastitoj građevnoj čestici koja se u pravilu formira u okviru planiranih površina infrastrukturne namjene (IS), u okviru površina kolnih i kolno-pješačkih namjena, zaštitnih zelenih površina (Z1) i/ili u okviru površina javnih parkirališta P.

(4) Postojeću trafostanicu je moguće po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini) novom trafostanicom 10(20)/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(5) Za trafostanicu 10(20)/0,4 kV, koja se gradi kao samostojeća u vlasništvu HEP-a, potrebno je osigurati zasebnu parcelu, na način da se trafostanica gradi najmanje 1 m od granice susjedne građevne čestice i najmanje 2 m od prometne površine.

(6) Za one investitore (kupce) koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kv treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20)/0,4 kv (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar istog zahvata u prostoru.

(7) Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

(8) Niskonaponska mreža će se izvodit kao podzemna, a kao nadzemna samo kao dopuna postojeće, sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na drvenim, betonskim ili željeznim stupovima.

(9) U povijesnoj jezgri naselja se niskonaponska mreža planira izvoditi podzemno, a postava brojila se u pravilu ne planira na vanjskoj fasadi zgrade.

(10) Javna rasvjeta ulica, trgova i drugih pješačkih površina, u pravilu kao ekološka, izvodit će se prema posebnim projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, traženi nivo osvijetljenosti te tip rasvjetnih tijela i njihov razmještaj u prostoru.

5.4.2. Obnovljivi izvori energije

Članak 76.

(1) Planira se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunca i vode.

(2) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do1000 kW. More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki.

5.4.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 77.

(1) Vodoopskrbna mreža se planira u skladu s kartografskim prikazom br. 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba i s točkom Plana 3.5.3.1.Vodoopskrba.

(2) Trase vodovodne mreža treba gdje god je moguće voditi javnim površinama.

(3) Koridor za vođenje i prelaganje lokalnog vodoopskrbnog cjevovoda je određen u širini od 4,0 m za minimalno potreban prostor za intervenciju na cjevovodu, odnosno za zaštitu od mehaničkog oštećenja. Horizontalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(4) Pri izvedbi vodovodne mreže se preferira »Duktile« nodularni liv, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.

Nadsloj nad vodovodnim cijevima je min. 100 cm (poželjno 110 - 130 cm)..

5.4.4. Uvjeti gradnje mreže za odvodnju otpadnih sanitarnih i oborinskih voda

Članak 78.

(1) Mreže za odvodnju otpadnih i oborinskih voda se planira u skladu s kartografskim prikazom br. 2.3. Komunalna infrastruktura - odvodnja i s točkom Plana 3.5.3.2.Odvodnja otpadnih voda.

(2) Način odvodnje otpadnih voda je definiran kao razdjelni, te se planira javni sustav sanitarne kanalizacije i posebno sustav oborinske kanalizacije.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda za Grad Cres.

(4) Odvodnja otpadnih voda rješavat će se grupno ili pojedinačno po prethodno izrađenim studijama, odnosno prema vodopravnim uvjetima, u etapama koje prate dinamiku izgradnje i uređenja prostora i to na način da se dijelovi sustava izvode u cjelini za pojedino građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja.

Članak 79.

(1) Za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda se planira izgraditi uređaj za kondicioniranje (okvirne veličine 1000ES, na koti cca 10 m.n.m.) s podmorskim ispustom (dužine cca 400 m i do dubine 45 m p.m). Tip uređaja i način izgradnje (ukopani, poluukopani) kao i smjer podmorskog ispusta će definirati glavnim projektom prema mareografskim uvjetima u uvali Valun.

(2) Trase mreže za odvodnju otpadnih voda treba gdje god je moguće voditi javnim površinama.

(3) Potreban koridor za cjevovode lokalnog sustava za odvodnju se utvrđuje s obzirom na profil cjevovoda u širini od 4,0 m. Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti njihovo izmicanje i preseljenje. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno 1,0 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod. Radi mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

(4) Pri izvedbi mreže se preferiraju PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju. Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom. Obje kanalske mreže se postavljaju u pravilu niže od vodovodne. Poželjni nadsloj je140-160 cm.

Članak 80.

(1) Potrebno je sve građevine spojiti na zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Na takav sustav se mogu priključiti građevine čije otpadne vode ne prelaze granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari za ispuštanje u sustav javne odvodnje prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. Za druge građevine je potrebno planirati odgovarajući predtretman otpadnih voda.

(2) Do izgradnje cjelovitog sustava, moguće je prema posebnim vodopravnim uvjetima, građevine s kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za građevine veće od 10 ES izgraditi pojedinačni uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u prirodni prijemnik. Uređaj treba biti takav da efluent udovoljava propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

(3) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete prema Zakonu o vodama.

Članak 81.

(1) Oborinske otpadne vode s nepropusnih prometnih površina, posebno s parkirališta i manipulativnih platoa će se prihvaćati zasebnom mrežom kanala i odvesti u javni sustav oborinske odvodnje gdje će se, prije upuštanja u vodotoke i more pročistiti na separatoru masti i ulja.

(2) Oborinske otpadne vode s parkirnih i manipulativnih površina kapaciteta više od 25 vozila je potrebno upustiti u zajednički sustav oborinske odvodnje gdje se pročišćavaju na zajedničkom tipskom separatoru masti i ulja i pročišćene upuštaju u prirodni recipijent.

(3) Do izgradnje zajedničkog sustava za zbrinjavanje »onečišćene« oborinske vode, dozvoljava se na svakoj čestici izgraditi individualni sustav s vlastitim kolektorom i separatorom masti i ulja, gdje se pročišćene vode upuštaju u prirodni prijemnik.

(4) Čiste oborinske vode s krovova, s pješačkih površina s čvrstom podlogom i slične, će se prikupljati i najčešće upuštati u tlo putem upojne građevine ili izravno, ali i u drugi prirodni prijemnik (more ili vodotok).

5.4.5. Uređenje vodotoka i voda

Članak 82.

(1) Zahvati na površini vodotoka i njegovog koridora se planiraju, sukladno Zakonu o vodama, uz posebne uvjete »Hrvatskih voda«.

(2) Na području obuhvata plana se nalaze: donji dio bujičnog toka Valun, neimenovani bujični tok u uvali Raca (smješten na granici obuhvata) te donji dijelovi dva neimenovana bujična toka u uvali Zdovica. Vodotoci i pripadajući koridori su prikazani kartografskim prikazima br. 2.3.Komunalna infrastruktura - odvodnja i br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1: 2000.

(3) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno i uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(4) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

6.1. Uređenje zaštitnih zelenih površina (Z1)

Članak 83.

(1) Uređenje zaštitnih zelenih površina (Z1) se planira na površinama vrlo vrijednih postojećih vrtova, voćnjaka, maslinika, pašnjaka i dr. koje se planiraju i koriste za poljoprivrednu djelatnost i na kojima se čuva postojeći pejzaž, kulture i suhozidi. U okviru zaštitnih zelenih površina svi

radovi moraju biti u funkciji poboljšanja osnovne namjene prostora. Nije dopušteno znatnije preoblikovanje terena kao ni nekontrolirana sječa visokog raslinja. Ovaj prostor nije dozvoljeno nenamjenski koristiti za primjerice; odlagališta građevnog ili drugog materijala, suhu marinu, staklenik ili plastenik i slične sadržaje i građevine.

(2) Planiraju se za poljoprivrednu djelatnost kultiviranjem, sanacijom, unaprjeđenjem te na zapuštenim površinama podizanjem tradicionalnih poljoprivrednih kultura maslinika, vinograda, voćnjaka i vrtova.

(3) Na površinama autohtonog raslinja; makije i kamenjara se čuva postojeći pejzaž i suhozidi. Gospodarsko korištenje tih površina se planira uspostavljanjem novih maslinika i drugih autohtonih poljoprivrednih kultura. Površine u koridoru ceste se planiraju za hortikulturno uređenje dopunom postojećeg raslinja autohtonim stablašicama.

(4) Postojeće gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i namjeni.

(5) Planira se mogućnost korištenja ovog prostora u rekreacijske i u edukativne namjene za što se mogu urediti pješački putovi i površine, odmorišta, pojedinačna dječja i rekreacijska igrališta, posebno oblikovani dio prostora kao npr. park skulptura i slične sadržaje namijenjene stanovnicima za boravak na otvorenom. i sl. Izvan najvrjednijih površina maslinika se planiraju prometne površine kao npr. prometne površine i parkirališta do 10 mjesta te komunalna infrastruktura, trafostanice i drugo i sl. Ove se površine opremaju parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice za otpatke, pergole, skulpture, i sl.) te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl. Dozvoljena je gradnja podzida visine do 1,5 m u jednoj ravnini i infrastrukturne građevine visine do 3,0 m i površine do 10 m².

6.2. Uređenje ostalih poljoprivrednih površina, šuma i šumskog zemljišta - pašnjačkih površina (PŠ)

Članak 84.

(1) Uređenje ostalih poljoprivrednih površina, šuma i šumskog zemljišta - pašnjačkih površina (PŠ) se planira očuvanjem pašnjaka i drugih poljoprivrednih površina ograđenih gromačama. Na ovim se površinama čuva postojeći pejzaž; kulture, autohtono šumsko raslinje i suhozidi te postojeće gospodarske građevine.

(2) Planira se kultiviranje, sanacija, unaprjeđenje te na zapuštenim površinama podizanje tradicionalnih poljoprivrednih kultura: maslinika, vrtova, vinograda, voćnjaka i drugih skladu s utvrđenom vrijednosti - bonitetu tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog, plodnog zemljišta. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje širenje šumskih površina na pašnjake.

(3) Planiraju se reducirani radovi uređenja prostora koji se izvode pažljivo s ciljem očuvanja izgleda ukupnog prostora i trebaju biti u funkciji poboljšanja planirane osnovne namjene prostora. Nije dopušteno znatnije preoblikovanje terena kao ni nekontrolirana sječa visokog raslinja. Ovaj prostor nije dozvoljeno nenamjenski koristiti za primjerice; odlagališta građevnog ili drugog materijala, suhu marinu, staklenik ili plastenik i slične sadržaje i građevine.

(4) Za osnovnu poljoprivrednu namjenu te za rekreacijsku i u edukativnu namjenu ovog prostora se mogu urediti pješački putovi i površine, odmorišta, pojedinačna dječja i rekreacijska igrališta, posebno oblikovani dio prostora kao npr. park skulptura i slični sadržaj namijenjen stanovnicima za boravak na otvorenom. i sl., te izvan najvrjednijih površina maslinika; građevine infrastrukturne namjene; parkirališta do10 mjesta, trafostanice i drugo i sl. Ove se površine opremaju parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice za otpatke, pergole, skulpture, i sl.) te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl. Dozvoljena je gradnja podzida visine do 1,5 m u jednoj ravnini i infrastrukturne građevine visine do 3,0 m i površine do 10 m².

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I AMBIJENTALNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA

7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 85.

(1) Prostor u obuhvatu plana se nalazi unutar osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza šireg područja rta Pernat. Štiti se i unaprjeđuje tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem,

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (maslinici, gromače, pašnjačke površine),

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore.

(2) Pri određivanju detaljne lokacije samostojećeg antenskog stupa elektroničke pokretne komunikacije treba primijeniti propisane mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti.

7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i ambijentalnih cjelina

Članak 86.

(1) Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini se štite uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu površina kao i načinom i uvjetima gradnje na području obuhvata plana.

(2) Veći prostori prirodnog i kultiviranog krajobraza se štite kao zaštitne zelene površine koje prožimaju izgrađene strukture naselja. Posebno se štite prostori maslinika sa suhozidima i obalni pojas s prirodnim žalom.

(3) Prirodni i kultivirani krajobraz se štiti u okviru poljoprivrednih površina, šume i šumsko zemljište - pašnjačke i zelenih površina (Z1) koje se planiraju kao negradive površine postojećih kultura i pejzažnog zelenila i suhozida koji se čuvaju kao vrijedan element oblikovanja krajolika prema točki 6. odredbi.

7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

Članak 87.

(5) Evidentirana kulturno-povijesna baština na području Valuna prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«, u mjerilu 1:2000.

(6) Pregled kulturno-povijesne baštine prikazan je u točki obrazloženja 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno- povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti i u točki plana 3.6.2.1. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina.

(7) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesne graditeljske cjeline (treće kategorije), uvjeti zaštite zadani su unutar valorizirane zone.

Članak 88.

(1) Naselje Valun je evidentirano kao vrijedna povijesna graditeljska cjelina 3. kategorija - lokalna vrijednost koja podliježe definiranju zona i režima zaštite s ciljem očuvanja njihovih temeljnih vrijednosti. Kriterij se temelji na manjoj

vrijednosti sa stajališta povijesti, umjetnosti, arheologije ili etnologije, no ima određeno značenje za lokalnu sredinu.

(2) 3. kategorija- lokalna vrijednost podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, parcelacije i izvorne arhitekture, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme.

(3) Osnovna obilježja postojeće vrijedne građevne strukture je potrebno sačuvati prema slijedećim smjernicama:

- pri sljedećim obnovama potrebno je ukloniti neprimjerene betonske dogradnje, betonske balustre, zamijeniti »sep« i slične žbuke zaglađenim žbukanjem,

- objekte je potrebno žbukati glatko zaglađenom žbukom uz očuvanje i prezentaciju istaknutih kamenih elemenata fasada (npr. kamene erte) i žbukanih dekoracija objekata »građanskog tipa«,

- obavezni krovni pokrov je šarena kupa,

- ne dozvoljava se upotreba aluminijske bravarije; kapci moraju biti drveni,

- ne dozvoljava se postavljanje betonskih nadstrešnica nad otvorima; nadstrešnice se mogu izvoditi samo po uzoru na tradicionalne (drvene sa kupom),

- novogradnje i dogradnje moraju poštivati karakteristike tradicionalne arhitekture (jednostavni pravokutni tlocrti, neutralna boja fasada - npr. boja pijeska i sl...).

(4) Na područje uže zone zaštite povijesne jezgre naselja primjenjuju slijedeći uvjeti gradnje:

- ne dozvoljavaju se nadogradnje,

- nisu dozvoljene transformacije fasadnog plašta objekata (proširivanje otvora i sl.),

Članak 89.

(1) Evidentirana povijesna sakralna građevina je župna crkva Gospe od Ružarija (19 st.). Valorizirana je kao 2. kategorija a štiti se u sklopu zaštite naselja Valun.

(2) Evidentiranu povijesnu građevinu je dozvoljeno održavati i rekonstruirati u izvornim (postojećim) gabaritima i izgledu. Osnovna obilježja postojeće građevne strukture je potrebno sačuvati, ne dozvoljava se mijenjanje fasadnog plašta, stolarija je obvezno drvena a kod obnove građevina je dozvoljena primjena isključivo tradicijskih graditeljskih materijala i glatke vapnene žbuke, dozvoljeno je postavljanje kvalitetno oblikovanih i unificiranih natpisa i reklama, te iste takve ugostiteljske opreme.

(3) Evidentirana povijesna civilna građevina u naselju je toš koji se nalazi na obali - danas je to konoba »Toš Juna« sa lapidarijem.

Članak 90.

Pri svim je radovima na javnoj infrastrukturi i pri drugim većim infrastrukturnim radovima na području obuhvata plana potrebno provesti arheološki konzervatorski nadzor, te u slučaju nalaza vrijede opće smjernice za zaštitu arheoloških lokaliteta.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 91.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Postavljaju se i spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

(3) Kako bi se spriječilo nekontrolirano odlaganje krupnog otpada potrebno je njegovo periodično prikupljanje u posebne veće spremnike i organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici odvozili takav otpad.

(4) Na području obuhvata Plana neophodno je urediti »eko-otoke« sa posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i sl. Potrebno je organizirati skupljanje tako odvojenog otpada putem ovlaštenog skupljača otpada. Prostorni razmještaj »eko-otoka« odredit će se posebnom odlukom Grada Cresa.

(5) Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima (ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog prostora. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

(6) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

(7) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. Proizvođač otpada osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet. Postavljanje spremnika za skupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene. Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(8) Pravne i fizičke osobe koje stavljaju u promet opasne tvari dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

(9) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 92.

(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, niže gustoće izgrađenosti i naseljenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje i njegu zelenih površina, su određene na način da se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti od buke, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o otpadu, Zakona o zaštiti i spašavanju, zakona o zaštiti od požara i drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) Kao vrlo važan čimbenik očuvanja i zaštite okoliša na prostoru Valuna se uspostavljaju i čuvaju zaštitne zelene površine i postojeće poljoprivredne površine. Sanitarno zaštitna funkcija zelenila uključuje zaštitu od buke, od zagađenja zraka, zaštitu tla i regulaciju mikroklime (vjetar, insolacija i drugo).

(3) Nisu dozvoljene gospodarske namjene čije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš. U tehnološkom procesu treba koristiti samo čiste energente. Eventualna onečišćenja okoliša čiji su izvor postojeće proizvodne i obrtničke djelatnosti je potrebno rekonstrukcijom tehnološkog procesa svesti na dopuštene razine.

(4) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

Zaštita tla

Članak 93.

(1) S ciljem zaštite tla je potrebno tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama:

- štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika).

(2) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikro lokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi do smještaja građevina na građevnoj čestici.

(3) Poljoprivredno tlo se štiti određivanjem namjene zaštitnog zelenila za veće izdvojene površine obradivog tla. Korištenje tih površina treba biti isključivo u sklopu definirane namjene (maslinici, vrtovi i vinogradi). U sklopu građevnih čestica stambene namjene treba čuvati manje površine obradivog tla (niska gustoća izgrađenosti , mikro lokacija građevine).

(4) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zaštita zraka

Članak 94.

(1) Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.

(2) Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

(3) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari. Promet je osnovni izvor buke i onečišćenja zraka u naselju Valun i to samo tijekom turističke sezone. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, režimom prometa i uređenjem parkirališta postići će se smanjenje utjecaja prometa u naselju. Pored regulacije prometa u sezoni, osnovne mjere zaštite zraka za ovo naselje uključuju :

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina i to posebno u zaštitnom koridoru lokalne ceste ,

- realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa,

- odabir najpovoljnijih tehnologija,

- poticanje korištenja čistih energenata, posebno ukapljenog naftnog plina i obnovljivih izvora energije.

(4) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Zaštita mora i voda

Članak 95.

(1) Zaštita mora se na području u obuhvatu plana provodi s ciljem očuvanja mora I. kategorije. Mjere zaštite mora obuhvaćaju:

- ograničenja izgradnje u obalnom pojasu,

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda,

- uvjete i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora,

- izraditi katastar zagađivača mora i unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

- kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more,

- obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini županije,

- u sklopu luke osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu,

- kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.

(2) Zaštita voda će se provodit u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda za Grad Cres.

(3) More i vodotok se na području obuhvata plana štite mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Zaštita od buke

Članak 96.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Za područje obuhvata Plana Grad Cres je dužan izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.

(2) Unutar područja naselja Valun je dozvoljena razina buke 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(3) Na područjima naselja treba izvršiti mjerenja buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja

buke na dopuštene razine. Na osnovi rezultata snimanja i zakonskih odredbi donijet će se posebna odluka o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke u naselju. Do donošenja odluke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(4) Kao planska mjera i dopunsko sredstvo za zaštitu od buke se planiraju pojasevi zelenila - posebno uz lokalnu cestu kao prirodna prepreka buci i ostalim negativnim utjecajima s prometnice. Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.

(5) Za nove je građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, potrebno osigurati što manju emisiju zvuka.

(6) U sklopu zona stambene namjene ne dopušta se lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke. Za pojedine postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili dislocirati.

(7) Obvezno je donošenje odluke o ulicama, dijelovima ulica i naselja, trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji razonode, zabavnih i sportskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke. Buka pri takvim događajima ne smije u drugim dijelovima naselja prelaziti dopuštene granice.

(8) Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti na način da se bukom ometa mir i odmor ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 97.

(1) Vodotoke je potrebno održavati u funkciji te zaštitu od eventualnih poplava, radove uređenja i održavanja voda, zahvate planirane unutar koridora vodotoka treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama i sa Županijskim planom obrane od poplava.

(2) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno i uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(3) Bujični vodotoci i pripadajući koridori prikazani su u točki Plana 3.5.4. Uređenje vodotoka i voda i u kartografskim prikazima plana br. 2.3.Komunalna infrastruktura - odvodnja i br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu1: 2000.

(4) Za područja obale smještena na apsolutnoj visini do 2,0 m, potrebno je uzeti u obzir očekivano dizanje razine mora s pratećim učincima. Na tim područjima je potrebno planirati podizanje nivelacijske kote te druge tehničke uvjete određivati prema tako određenoj koti.

Posebne mjere zaštite

Članak 98.

(1) Posebne mjere zaštite određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora. Planira se provedba mjera zaštite kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredivost od identificiranih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata. Planira se provedba slijedećih mjera zaštite:

- mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od potresa,

- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda i prema točki plana 3.7.4.,

- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) i

- mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu,

- mjere zaštite od epidemija i epizotija.

(2) Ovaj se plan usklađuje s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Cresa i s Planom zaštite i spašavanja Grada Cresa. U planu su sadržane mjere zaštite određene navedenom Procjenom i Planom zaštite i spašavanje, razrađene do nivoa provedbenih zadaća investitora u tekstualnom i kartografskom djelu plana.

(3) Definirane su karakteristike obuhvaćenog područja i prikazane u kartografskom prikazu br. 3.1. » Mjere zaštite i spašavanja » u mjerilu 1:2000 i to posebno slijedeći elementi:

- izgrađenost zemljišta izvan jezgre naselja: stambene, stambeno-poslovne i poslovne zone do 30 %, izgrađenost zemljišta u jezgri naselja iznosi do 100 %,

- međusobni razmak građevina, izvan jezgre naselja, se za nove građevine određuje prema točki 3. mjera zaštite od požara,

- mjesto okupljanja za evakuaciju stanovnika naselja se planira na javnim parkiralištima i na obali u luci,

- mjesto okupljanja za evakuaciju gostiju iz kampa se planira na površini uređenog kupališta i igrališta ispred kampa,

- nesmetan prolaz interventnih vozila (prema kartografskom prikazu br. 3.1. » Mjere zaštite i spašavanja » u mjerilu 1:2000), zbog postojeće konfiguracije terena i načina gradnje moguće je zarušavanje dijelova trase lokalne ceste do naselja na dijelu gdje je cesta u usjeku, u tom slučaju je evakuacija moguća morem te nakon izgradnje i planiranom alternativnom cestom do kampa Zdovica i turističke zone Travnica,

- putovi evakuacije: sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, posebno su to prometnice koje su zaštićene od zarušavanja duž trasa planiranih za prolaz interventnih vozila i evakuacija morem, od mjesta okupljanja za evakuaciju u luci, na privezištu Geta i na plaži Zdovica,

- površina za odlaganje materijala od urušavanja se određuje uz lokalnu cestu uz rub naselja, izvan granica ovog plana,

- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće; podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za individualne stambene objekte i manje poslovne sadržaje (gospodarska zona, kamp, luka, radionice ugostiteljski sadržaji i sl.) koji postoje ili se mogu izgraditi, lokalna cesta kroz naselje kojom je dozvoljen promet teretnih vozila što može uključiti i cisternu za prijevoz energenata (naftu i ukapljeni plin) za individualnu potrošnju i za poslovne sadržaje u turističkim zonama (restoranske kuhinje i sl.).

- u zonama ugroza uz takve objekte posebnu pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakua

ciju ljudi, te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi,

- opskrbu vodom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća je moguće osigurati iz postojećih spremnika »šterni« ili dopremiti kamionom-cisternom ili vodonoscem.

- nužnu opskrbu energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća je moguće osigurati agregatima,

- lokacije za sustav javnog uzbunjivanja ljudi definirane su u sklopu građevina mjesnog odbora i župne crkve.

- hidrantska mreža je definirana u točki Plana 3.5.2.1. Vodoopskrba i kartografskim prikazom 2.3.Komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu1: 2000.

- zona posebno ugrožena od potresa je jezgra naselja gdje zatečene uvjete, zbog guste izgradnje, starosti zgrada i neotporne konstrukcije građevina, nije moguće bitno popraviti,

- zona posebno ugrožena bujicama i poplavama je centar naselja i kamp Zdovica (T3), gdje se planira uređenje kanala za male vode uz osiguranje nesmetanog protoka velikih voda. Sustav odvodnje oborinskih voda, u koji su uključeni i bujični vodotoci, te planirani zahvati, prikazani su u točki Plana 3.5.2.2. Odvodnja sanitarnih otpadnih i oborinskih voda i kartografskim prikazom 2.3. Komunalna infrastruktura - odvodnja u mjerilu1: 2000,

- građevina javne namjene u naselju je župna crkva u kojoj se može okupiti veći broj ljudi a pred njenim ulazom je veća pješačka površina i prostor obale i luke je slobodan neizgrađen prostor za okupljanje,

- na prostoru mjesnog groblja je potrebno rezervirati lokaciju za masovni pokop poginulih i umrlih stanovnika,

- lokacija za ukop uginulih životinja se planira izvan građevinskog područja i izvan obuhvata ovog plana.

(4) Planom višeg reda za područje u obuhvatu ovog plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Cresa, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Zaštita od potresa

Članak 99.

(1) Intenzitet mogućih najjačih zemljotresa na području Grada Cresa procijenjen je na VII stupnju MCS skale, odnosno magnitude oko 3,4 stupnjeva.

(2) Najugroženija zona na području obuhvata plana je povijesna jezgra naselja Valun. Pretežan broj građevina u ovoj zoni izrazite gustoće i starosti nije građen prema uvjetima za građenje u seizmičkim područjima. Problem je što je jezgra već vrlo gusto izgrađena, pa je interpolacija mjera zaštite jako otežana.

(3) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina. Objekti visokogradnje projektiraju se i grade tako da je s određenom statističkom pouzdanošću ispunjeno sljedeće:

a) uvjet da se spriječi rušenje konstrukcije

b) uvjet ograničenja stupnja oštećenja

c) važni objekti javne namjene ostaju uporabljivi.

(4) Planiraju se urbanističke mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica potresa su:

- pri planiranju lokalne prometnice najmanja udaljenosti između građevnog i regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

- postavljena je jasna kategorizaciju prometnica i drugih komunikacijskih pravaca, te povezivanje tako planirane mreže na prometni sustav grada,

- u kartografskom prikazu br. 3.1. » Mjere zaštite i spašavanja » u mjerilu 1:2000 su definirana područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, trgovi, slobodne površine i slično), a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije,

- kartografski je definirana zona za deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja prilikom incidentne situacije (dozvoljeno je odlagati i na područjima predviđa za nasipavanje,

- obveza geoloških ispitivanja tla,

- obveza izrade statičkih proračuna, temeljem gore navedenog, u odnosu na intenzitet seizmičnosti,

- kartogrami zarušavanja h1/2 + h2/2 + 5 m i poseban kartografski prikazi zona zarušavanja u izrazito ugroženim područjima

- manja visina građevina,

- manja gustoća izgrađenosti,

- više zelenih površina,

- obzirom na nisku otpornost građevina, koje nisu projektirane u skladu s protupotresnim mjerama, prilikom njihove rekonstrukcije potrebno je provoditi cjelovito ojačavanje konstruktivnih elemenata takvih građevina,

- javne i društvene sadržaje, posebice one koji nisu smješteni u građevinama koje imaju status kulturnog dobra potrebno je postupno preseljavati iz građevina koje ne posjeduju potrebnu otpornost prema potresima u manje ugrožene dijelove grada ili izgraditi namjensku građevinu.

- infrastrukturne građevine osobito energetske građevine, cestovne građevine potrebno je projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže i najveći stupanj potresa, a infrastrukturne sustave potrebno je planirati tako da je u razdoblju trajanja incidentne situacije moguće koristiti alternativne izvore i rješenja pružanja komunalnih usluga.

zaštita od štetnog djelovanja ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla

Članak 100.

(1) Pri planiranju infrastrukturnih objekata treba voditi računa o ekstremnim klimatskim karakteristikama područja. Mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta uključuju:

- mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra,

- mjere zaštite od snježnih oborina, poledice i ostalih nepovoljnih meteoroloških pojava.

(2) Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema Hrvatskoj normi ENV 1991- 2-4 i prema zemljovidu, osnovna poredbena brzina vjetra za ovo područje je ?ref.10min=30,0 m/s.

(3) Mjere zaštite od snježnih oborina, poledice podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema nacionalnom dokumentu za primjenu norme HRN ENV 1991-2-3 područje Grada Cresa spada u ZONU III opterećenja snijegom. Za tu zonu ,se vrijednosti opterećenja snijegom, ovisno o nadmorskoj visini (100-1800 m) kreću od 0,45-13,20 KN/m².

(4) Mjere zaštite od suše pored planirane zaštite od požara uključuju slijedeće:

- zaštitu sustava za opskrbu vodom,

- osiguranje alternativnih izvora snabdijevanja vodom,

(5) Mjere zaštite od erozije tla se odnose na sprječavanje nastanka klizišta, odrona i sl. pojava kojima se graditeljskim i drugim aktivnostima umanjuje stabilnost terena. Kako klizišta ne bi ugrozila ljude i građevine i kako za nji

hovu sanaciju ne bi trebala velika materijalna sredstva primjenjuju se sljedeće mjere:

- na područjima koja su ugrožena klizištima se ne planira novo građenje,

- prilikom gradnje na lokacijama potencijalno opasnim za pojavu klizišta, naročito, ako je riječ o građevinama koje će predstavljati važnu infrastrukturu ili će ih koristiti veći broj ljudi, provesti temeljita geološka ispitivanja tla, te na osnovu rezultata provedenog geološkog ispitivanja utvrdi dali je ta lokacija pogodna za planiranu gradnju i koje je u tom slučaju tehničke mjere sigurnosti potrebno primijeniti.

Zaštita od tehničko-tehnoloških opasnosti

Članak 101.

(1) Planira se provedba mjera zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu,

- mjere zaštite od epidemija i epizotija.

(2) Radi zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u građevinama gospodarske namjene su definirane kao mogući izvori tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu koje mogu utjecati na zrak i na površinske vode i more te na stanovništvo, materijalna dobara, infrastrukturu, okoliš.

(3) Imalac opasnih tvari je dužan instalirati sirenu za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana koja će se uvezati u sustav nadležnog Županijskog centra.

Zaštita od požara

Članak 102.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

(2) Kod projektiranja građevina, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB100 ili drugu općepriznatu metodu - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom i duže od 100 m, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m.

(5) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže (hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata) sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu1: 2000.

(6) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona.

(7) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Cresa, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama Prostornog plana Grada Cresa.

(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

(9) Temeljem Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 103.

(1) Provedba plana, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

(2) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

(3) Građenje se planira na uređenoj građevnoj čestici ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Ova obveza se ne odnosi sna rekonstrukciju postojećih građevina ako se zahvatom ne povećava broj korisnika građevine i bitno ne mijenja način korištenja građevine.

(4) Za građenje na građevinskom području naselja se određuje najmanje I. kategoriju uređenosti - minimalno uređeno zemljište koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda minimalno putem nepropusne septičke jame i propisani broj parkirališnih mjesta.

(5) Za građenje na građevinskom području izvan naselja se određuje najmanje II. kategorija uređenosti - optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s prometne površine, vodoopskrbu koja za obiteljske kuće i druge građevine koje će za stanovanje, boravak ili rad koristiti do 10

osoba, može biti osigurana i vlastitom cisternom za vodu, odvodnju otpadnih voda minimalno putem nepropusne septičke jame, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.

(6) Zbog neusklađenosti katastarske i topografske podloge točno stanje na terenu za svaki pojedini zahvat u prostoru, utvrditi će se u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, u postupku izdavanja lokacijske dozvole odnosno u drugom zakonom predviđenom postupku, izradom i ovjerom obvezne posebne geodetske podloge koju ovjerava nadležno tijelo za državnu izmjeru i katastar nekretnina. Planirano stanje je potrebno uskladiti sa stvarnim stanjem vlasništva zemljišta na kojem se formira građevna čestica, uz uvjet da se u građevnu česticu ne uključuju infrastrukturni koridori.

(7) U građevinskom području naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) te uređenje javnih površina.

(8) U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko- turističke namjene najmanje 100 m od obalne crte, ne može se graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) te uređenje javnih površina.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 104.

Planom se ne propisuje obveza izrade detaljnih planova uređenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 105.

(1) Ovaj Plan je izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/05-1/6

Ur. broj: 2213/02-01-01-12-92

Cres, 19. srpnja 2012.

GRAD CRES
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik

Marčelo Damijanjević, v. r.