7.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12) i članka 29. Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 24/ 09, 34/09 - ispr.) Općinsko vijeće Općine
Mrkopalj na sjednici održanoj dana 3. srpnja 2012. godine donosi
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
turističkog naselja T21
u Sungeru -DPU 5
A. TEKSTUALNI DIO
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja turističkog
naselja T21 u Sungeru - DPU 5,
broj elaborata 09/11 (u nastavku teksta: Plan) koji je izradila tvrtka
Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka i ovjerila sukladno posebnom propisu.
Članak
2.
(1) Obveza izrade Plana je utvrđena
Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine PGŽ« broj 46/04 i
26/07).
(2) Plan se donosi za područje obuhvata,
utvrđeno Člankom 64. Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene
novine PGŽ« broj 46/04 i 26/07). Granica obuhvata označena je na kartografskim
prikazima Plana dok površina obuhvata Plana iznosi oko 1,3 ha.
(3) Plan detaljno razrađuje uvjete za gradnju
i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu,
položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu,
komunalnu i drugu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša,
prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.
Članak
3.
(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom »Detaljni plan uređenja turističkog naselja T21 u Sungeru - DPU 5«.
(2) Elaborat »Detaljni plan uređenja
turističkog naselja T21 u
Sungeru - DPU 5« sadrži tekstualni dio, grafički dio i obvezne priloge.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
4.
(1) Namjena površina na području obuhvata
Plana određuje se kako slijedi:
1. Ugostiteljsko-turistička namjena -
turističko naselje - centar (T2C) je površina namijenjena smještaju centralnih
i pratećih sadržaja turističkog naselja gdje se u sklopu građevina planiraju i
smještajni sadržaji.
2. Ugostiteljsko-turistička namjena -
turističko naselje - smještaj (T2S) je površina namijenjena smještaju zgrade sa
smještajnim sadržajima turističkog naselja.
3. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija
(R2) je površina namijenjena uređenju sportsko-rekreacijskih igrališta, bazena
i pratećih objekata.
4. Pješačka površina (PP) je namijenjena
uređenju površina za odvijanje pješačkog prometa.
5. Kolno-pješačka površina (KP) je
namijenjena uređenju površina za odvijanje pješačkog prometa, kolnog prometa i
za uređenje parkirališta unutar turističkog naselja te za uređenje priključaka
turističkog naselja na javnu (županijsku) cestu.
6. Županijska cesta je površina namijenjena
uređenju pločnika i autobusnog stajališta uz županijsku cestu.
7. Zelena površina (Z1) je namijenjena
uređenju zelenih površina, dječjeg igrališta, različitih sadržaja za aktivnosti
u vanjskom prostoru (prostor za okupljanja i priredbe, tržnica autohtonih
proizvoda, odmorište) i sl.
(2) Namjena površina određuje sukladno
kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena površina u mjerilu 1:1000.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
5.
Zahvati uređenja prostora unutar obuhvata
Plana će se provoditi sukladno kartografskim prikazima br. 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina i br. 4. Uvjeti i način gradnje.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
Članak
6.
(1) Građevne čestice određene Planom se
formiraju dijeljenjem i (ili) spajanjem dijelova postojećih čestica zemljišta.
Planirana parcelacija provesti će se u skladu s ovim Detaljnim planom, nakon
izrade parcelacijskog elaborata.
(2) Veličina i oblik građevnih čestica
određeni su kartografskim prikazom broj 4. Uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000.
(3) Dozvoljava se usklađenje planiranog
oblika i veličine građevne čestice sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine
nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana. Moguća usklađenja su u okviru +/-
20% planirane površine građevne čestice a radi prilagodbe projektiranim
prometnicama ili stvarnom stanju na terenu te prilagodbe potrebama programa u
okviru pojedine građevine.
Članak
7.
(1)Za građevnu česticu turističkog naselja -
centar (T2C) se određuje:
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi 0,25 i
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,5.
(2)Za građevnu česticu turističkog naselja -
smještaj (T2S) se određuje:
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi 0,3 i
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,6.
(3)Za građevnu česticu sportsko-rekreacijske
namjena - rekreacija (R2) se određuje:
-u izgrađenost građevne čestice se uključuju
površine igrališta, bazena, pratećih i pomoćnih građevina,
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi 0,9 i
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,9.
(4)Za građevnu česticu zelene površine (Z1)
se određuje:
-u izgrađenost građevne čestice se uključuju
površine građevina za aktivnosti u vanjskom prostoru kao što je prostor za okupljanja
i priredbe, tržnica autohtonih proizvoda i sl.),
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi 0,5 i
-najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,5.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak
8.
(1)Za građevine planirane na građevnoj
čestici turističkog naselja - centar (T2C) osnovne i ostale: gospodarske,
pomoćne i sl. se određuje:
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi tri (3)
etaže koje mogu biti: podrum, prizemlje i potkrovlje,
-najveća visina građevina iznosi 5,4 m i
-najveća ukupna visina građevina iznosi 8,2
m,
-najmanja svijetla visina korisnog prostora
etaže prizemlja iznosi 2,4 m,
-vertikalna projekcija zatvorenog dijela
pojedine građevine, iznosi najmanje 50 m2 i najviše 180 m2,
-na građevnoj čestici se planira mogućnost
gradnje više građevina osnovne namjene čija ukupna (bruto) razvijena površina
poštuje zadane vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti,
-gospodarska-pomoćna građevina može imati
isti najveći broj etaža i visinu kao i osnovna građevina, znatno izduženog
tlocrta (do 17-20m x 7-10 m).
(2)Za građevine planirane na građevnoj
čestici turističkog naselja - smještaj (T2S) osnovne i ostale: gospodarske,
pomoćne i sl. se određuje:
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi tri (3)
etaže koje mogu biti: podrum, prizemlje i potkrovlje,
-najveća visina građevina iznosi 5,4 m,
-najveća ukupna visina građevina iznosi 8,2
m,
-najmanja svijetla visina korisnog prostora
etaže prizemlja iznosi 2,4 m,
-vertikalna projekcija zatvorenog dijela
pojedine građevine, iznosi najmanje 50 m2 i najviše 110 m2, iznimno se za građevine na građevnim česticama br.8
i br.9 dozvoljava površina horizontalne projekcije zatvorenog dijela građevine
do 140 m2,
-na građevnoj čestici se planira jedna
samostojeća građevina osnovne namjene i pomoćna građevina,
-gospodarska-pomoćna građevina može imati
isti najveći broj etaža i visinu kao i osnovna građevina i znatno je izduženog
tlocrta.
(3)Za građevine planirane na građevnoj
čestici sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) se određuje:
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu
(1) etažu koja može biti: suteren ili prizemlje,
-najveća visina građevina iznosi 2,8 m i
-najveća ukupna visina građevina iznosi 5,4
m.
(4)Za građevine planirane na građevnoj
čestici zelene površine (Z1) se određuje:
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu
(1) etažu koja može biti: suteren ili prizemlje,
-najveća visina građevina iznosi 2,8 m i
-najveća ukupna visina građevina iznosi 5,4
m.
(5)Visina nadozida potkrovlja može biti
maksimalno 120 cm.
(6)Kod građevina s dozvoljenom najviše jednom
etažom se, kao konstruktivni dio građevine, može graditi tavan kod kojeg visina
nadozida može biti najviše 60 cm.
(7)Najmanja vertikalna projekcija zatvorenog
dijela pojedine prateće građevine se ne određuje.
2.3. Namjena građevina
Članak
9.
(1) Na građevnoj čestici turističkog naselja
- centar T2C planira se smještaj centralnih i pratećih građevina turističkog
naselja. Planirani sadržaji u građevinama su prateći sadržaji turističkog
naselja kao što su: recepcija, izložbeni, trgovački, edukacijski i sl.
sadržaji, pomoćni, servisno-tehnički prostori i sl., ugostiteljsko turistički
sadržaji za pripremu i usluživanje hrane i pića s vanjskim prostorom (terasa) i
pratećim sadržajima, ugostiteljsko turistički sadržaji za smještaj i drugi
kompatibilni sadržaji.
(2) Smještajni sadržaji se planiraju u
potkrovlju građevina i mogu biti kategorije najmanje 3*.
Članak
10.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici
turističkog naselja - smještaj, oznake od T2S-1 do T2S-9, planira se smještajna
građevina ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira kao drvena kuća u
sklopu koje je smještajna jedinica apartman te pomoćni i servisno- tehnički
sadržaji i sl. u osnovnoj ili pomoćnoj građevini.
(2) Unutar pojedine smještajne građevine
ugostiteljsko- turističke namjene se planira kapacitet od 4 do 9 kreveta u
apartmanima, kategorije najmanje 3*.
(3) Na građevnim česticama oznaka T2S-8 i
T2S-9 se planira mogućnost smještaja ugostiteljsko-turističkog sadržaja za
pripremu i usluživanje hrane i pića i mogućnost smještaja pansiona odgovarajuće
kategorije kada se kapacitet građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz
stavka (2) ovog članka ne uvjetuje.
(4) U okviru građevne čestice s osnovnom
građevinom turističkog naselja se planira gospodarska - pomoćna građevina koja
se locira u dubini okućnice.
Članak
11.
Na površini sportsko-rekreacijske namjene -
rekreacija (R2) planira se smještaj tribina i pomoćne građevine u funkciji
rekreacijskih sadržaja s pratećim i servisno- tehničkim sadržajima.
Članak
12.
Na zelenoj površini (Z1) planira se smještaj
vanjskog auditorija s binom i gledalištem i smještaj građevina tržnice
autohtonih proizvoda i pratećim i servisno- tehničkim sadržajima i sl.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
13.
(1)Gradnja se u pravilu planira unutar
gradivog dijela građevne čestice.
(2)Izvan gradivog dijela građevne čestice
dozvoljeno je uređenje:
-parkirališta s nadstrešnicom najveće
dozvoljene visine 2,6 m,
-vanjske terase, najveće dozvoljene visine
1,0 m mjereno od konačno uređenog terena,
-solarnog kolektora i slične građevine
najveće dozvoljene visine 2,6 m,
-instalacija, uređaja i objekata komunalne
infrastrukture.
(3)Gospodarska - pomoćna građevina se locira
u dubini okućnice.
Članak
14.
(1) Gradivi dio građevnih čestica i građevni
pravac s udualjenostima od granice građevne čestice prikazani su na
kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000 i određuju se
sukladno navedenom prikazu.
(2) Gradivi dio građevne čestice je od
granica građevne čestice udaljen najmanje 4,0 m, osim od granice prema kojoj je
određen građevnim pravcem.
(3) Građevni pravac je od regulacijskog
pravca udaljen najmanje 6,0 m.
(4) Iznimno od stavka (3) ovog članka na
građevnim česticama od br. 1 do br. 5 (T2S) je građevni pravac od regulacijskog
pravca udaljen najmanje 5,0 m.
(5) Moguća je približno paralelna
translatacija građevnog pravca na veću udaljenost od prometne površine od one
određene u stavku (3) i (4) ovog članka.
(6) Iznimno od stavka (2) ovog članka gradivi
dio građevne čestice br. 12 (R2) je od granica građevne čestice udaljen
najmanje 1,0 m i građevni pravac se ne određuje.
(7) Iznimno od stavka (2) ovog članka gradivi
dio građevne čestice br. 11 (Z1) je od granica građevne čestice udaljen
najmanje 3,0 m i građevni pravac se ne određuje.
Članak
15.
Nivelacijsku kotu građevine potrebno je
uskladiti s kotom postojećeg terena i s nivelacijskom kotom priključka građevne
čestice na prometnu površinu.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
16.
(1) Građevine (osnovne i prateće) je potrebno
mjerilom, tlocrtnim gabaritom i volumenom skladno uklopiti u okruženje slijedeći
postojeću morfološku strukturu cjeline naselja kako bi doprinijele
ambijentalnoj slici okruženja u kojem nastaju.
(2) Koristi se tradicionalni način gradnje i
arhitektonski izričaj uz uporabu pretežno prirodnih materijala, drva i kamena,
te je građevine a uz to potrebno prilagoditi važećim propisima i suvremenim
potrebama.
(3) U smještajnom dijelu turističkog naselja
na građevnim česticama od T2S-1 do T2S-9, ne dozvoljava se izgradnja identično
oblikovanih kuća, moraju se razlikovati vanjskim izgledom u veličini,
kompoziciji volumena, pročelja i u detalju.
(4) Gospodarska - pomoćna građevina treba
biti oblikovana sukladno uvjetima za oblikovanje osnovnih građevina turističkog
naselja. Prozori su izduženi i horizontalno položeni (cca 50 x 30 cm).
Članak
17.
Pri izvedbi i oblikovanju zgrada koriste se
osnovni elementi autohtonog graditeljstva:
- gradi se od prirodnih materijala, kamena i
drva (smreka, jela, hrast, kesten) koje se teše (kala) ili pili,
- locira se na vlastitoj parceli koja je
oblikom izdužena u dubinu, uvučena od ceste (okvirno 6-10 m) i jedna je os
približno paralelna s cestom,
- gradi se kao prizemnica ili katnica,
podrumljena ispod polovice ili ispod cijele kuće s tavanom (potkrovljem) ispod
kosog krova,
- izduženog je pravokutnog tlocrta omjera
okvirno 1:2 (10-12 m x 6-7 m), kod potrebe za većom površinom gradi se
»L«-tlocrtni oblik,
- raspored prostorija unutar kuće
jednostavan, koncipira se na osnovi tradicijskog,; u sredini ulaz - veža, a
desno i lijevo, simetrično su po jedna ili dvije prostorije,
- visina prilagođena tlocrtnim proporcijama
zgrade,
- krovište je visoko, strmo dvostrešno nagiba
45Ê(do 50Ê) sa ili bez poluskošenog dijela iznad užih pročelja
- pokrov od šindre (crnogorica) dužine
približno 70 cm, postavlja se u preklopu preko 2 polja letvi i u tri sloja,
- sljeme građevine orijentirano okomito ili
paralelno sa građevnim pravcem,
- po sljemenu - hrptu krovišta pribijaju se
cijepane krovne daske »klobučanice«,
- veterlajsne se izvode minimalne širine i
duboko podvučene pod šindru,
- strehe krovišta su izbočene (približno 50
cm) položene na vidljivim stropnim gredama koje su spojene s rogovima,
- duž dvorišnog pročelja streha može biti
produžena i ispod nje zatvoreni ganak,
- dimnjak se u pravilu postavlja na dvorišnoj
plohi krovišta, zidan je opekom, žbukan, završetak je s vijencem, a iznad njega
propusti za dim, koloristički se usklađuje s pokrovom od šindre (grafit
nijansom),
- ukoliko se u krovištu izvode otvori,
potrebno je koristiti tradicionalan oblik; vertikalne prozore na zabatu te na
krovu iznad dužeg pročelja; polukružne vidjelice (lunetica) manje krovne kućice
s vertikalnim prozorom ili prozor pod odignutom strehom,
- ako se oluci (žljebnjaci) izvode od
raskoljenoga tanjeg debla koje se izdubi, stjenke su debele cca 3 cm, (iznutra
je moguće staviti lim ), te se vješaju na kuke i na kraj se ugrađuje lanac iz
nehrđajućeg čelika,
- nosiva konstrukcija nadzemnog dijela
građevine je drvena: konstrukcija vanjskih stijena je od brvana, planjki
-»bruna« (debljine cca 10-15 cm, visine 25-30 cm, cijele dužine užeg pročelja a
po dužem pročelju moguć poberuh) na uglovima urezanih na tesarski - njemački
vez (nemški vez), kod kojega su glave greda na uglovima (planjki) ravno
prirezane i izjednačene s licem stijena od mosnica,
- uporaba oblica i poluoblica je zabranjena,
- zabat, u pravilu sjeverni, se oblaže
šindrom ili se opšiva vertikalno postavljenom daskom s letvicama po
sljubnicama,
- daske na zabatnim pročeljima se postavljaju
vertikalno
- zabatni trokut je izbačen u odnosu na
pročelje (cca 20- 25 cm),
- na užim pročeljima, odnosno na donjem rubu
zabatnog trokuta moguće je izvesti krovac - zaštitni krović izbačen na konzole,
nagiba cca 45 stupnjeva, pokriven šindrom,
- završna obloga vidljivog dijela podrumskog
zida je u kamenu lomljenjaku, nepravilnog oblika, priklesanog, štokanog, bez
fugiranja,
- kamenje se morta minimalnim količinama,
tako da se fuga visinski ne izjednači sa kamenim glavama,
- vanjsko stubište za pristup prizemlju se
izrađuje lomljenjakom korištenim za izradu sokla, gazišta se izvode suskim
fugama,
- ograda vanjskog stubišta izrađuje se od
vertikalno postavljenih dasaka,
- stolarija: vrata i prozori se izvode isključivo
od drva, prirodne boje ili se liče blijedo zeleno sivom bojom,
- prozori su u pravilu pravokutni, dvokrilni
te su podijeljeni tankim šprljcima u tri ostakljena polja,
- prozori podrumske etaže su položeni
pravokutni, u pravilu u vertikalnoj osi prozora prizemlja,
- glavna ulazna vrata se u pravilu
pzicioniraju na sredinu pročelja,
- kuće su srebnosive boje što je hrvatski
identitet u koloritu tradicijske arhitekture,
- zlatnožuta boja nije dozvoljena,
- unutrašnjost drvenih kuća se izvodi na
slijedeći način:
- završna podna obloga svih unutarnjih
prostorija osim podrumskih, tehničkih i servisnih prostora izvodi se iz
daščanih tavaluna od hrastovine, širine 20 cm, koji se polažu od vrata prema
prozorima te su pričvršćeni čavlanjem,
- završna podna obloga podrumskih, tehničkih
i servisnih prostora izvodi se klinker opekom, kamenom, kao nabijeni zemljani
pod i dr.,
- završna drvena podna obloga se izvodi iz
dasaka »tavaluna« od hrastovine, širine 20 cm, koji se polažu uzdužno od vrata
prema prozorima,
- unutarnja vrata se izvode isključivo od
drva,
- unutrašnja komunikacija između prizemlja i
potkrovlja izvodi se drvenim stubama.
Članak
18.
Pri oblikovanju građevine planira se
mogućnost korištenje i netradicijskih elemenata, npr.:
- unutarnje obloge zidova i stropova iz
gips-kartonskih ploča postavljenih na odgovarajuću tipsku metalnu
podkonstrukciju,
- višedjeljne ili klizne ostakljene stijene u
pravilu na zabatnim stijenama,
- klizne drvene stijene za zaštitu vanjskih
otvora, vertikalni drveni brisoleji / oblikovani kao dašćanna obloga opšivena
letvicama i sl.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
19.
(1) Prostor turističkog naselja se uređuje
sukladno kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina.
(2) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
uređuju se kao zelena površina i kao pješačka površina, te dijelom za uređenje
parkirališnih mjesta, uvučeno u stražnjem dijelu čestice (ne uz cestu).
(3) Prilikom uređenja površina potrebno je u
što većoj mjeri slijediti nagibe prirodnog terena i zahvate uređenja izvesti na
način da se ne naruši izgled okoline te da se ne promijeni prirodno otjecanje
vode na štetu susjedne čestice.
(4) Najmanje 40% površine građevne čestice
ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti
autohtonim vrstama kao livadu - travnjak, voćnjak, grupe stablašica, živicu i
sl.
(5) Okućnica turističkog naselja-centar (T2C)
se uređuje prema modelu goranskoga pučkoga obiteljskoga vrta; cvijetnjak ispred
kuće te povrtnjak i voćnjak. U okviru građevne čestice planira se smještaj
bunara (šterne).
(6) Za uređenje i oprmanje površina turističkog
naselja koriste se materijali primjereni ambijentu na način da ekonomičnost
izvedbe i održavanja, kao i estetske kvalitete budu međusobno usklađene.
(7) Turističko naselje se oprema elementima
vanjske rasvjete, pazeći pri tome da se okoliš minimalno onečišćuje svjetlom,
te da se rasvjetna tijela oblikovno usklade s ambijentom.
(8) U okviru građevne čestice planira se
postava solarnih kolektora.
(9) Potreban broj parkirališnih mjesta koji
se osigurava na površini građevne čestice se određuje sukladno točki 3.1.4.
Parkiranje, ovih odredbi.
Članak
20.
(1) Na prostoru turističkog naselja se
prilazi uređuju makadamskim zastorom (nabijeni sloj tucanika) uz mogućnost
korištenja kamena, granitnih kocki i sl.
(2) Na prostoru turističkog naselja se
parkirna mjesta uređuju makadamskim zastorom (nabijeni sloj tucanika) ili kao
travnata podloga, uz mogućnost korištenja kamena, granitnih kocki i sl. za
označavanje mjesta i drugog. Planira se natkrivanje parkirnih mjesta
nadstrešnicom pri čemu je obvezna upotreba materijala sukladnih uvjetima
oblikovanja građevina turističkog naselja.
(3) Pješačke površine se izvode na isti način
kao prilazi te iz kamenih ili drvenih ploča u travi (po principu »skok-
na-skok«). Završna obrada mora biti protuklizna.
Članak
21.
(1) Područje turističkog naselja se prema
prometnici i prema šumi ograđuje, u pravilu živicom.
(2) Građevna čestica turističkog
naselja-centar (T2C) se ograđuje, građevne čestice turističkog naselja-
smještaj (T2S) br. 8 i br. 9. se ograđuju prema prometnici dok za ostale
građevne čestice turističkog naselja - smještaj (T2S) to nije obveza.
(3) Ograđivanje građevnih čestica se planira
drvenom ogradom, živicom, pleterom i sl.
(4) Drvena ograda se izrađuje iz stupova
piramidalnog završetka te letvica pri vrhu zašiljenih pod kutom od 45Ê.
(5) Živice se planiraju od autohtonih
grmašica i ujedno krasnica, npr. grab, glog, drijenak, zlatna kiša, domaća
crnogorica i održavaju približno na visini drvene ograde.
Članak
22.
(1) Na građevnoj čestici
sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija R2 planira se izgradnja i uređenje
vanjskih-otvorenih sportskih igrališta i drugih kompatibilnih sadržaja.
Preporuča se gradnja otvorenog igrališta za mali nogomet, univerzalnog
igrališta, boćališta, otvorenog bazena i slično.
(2) Na čestici se ne planira izgradnja
pratećih nadzemnih građevina. Dozvoljena je izgradnja tribina - gledališta
pretežno upotrebom prirodnih materijala (kamen i drvo, zatravnjeni nasip i sl.)
i njihovo natkrivanje.
(3) Najmanje 20% površine građevne čestice
potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti te opremiti odgovarajućom
opremom. Pri hortikulturnom uređenju potrebno je koristiti pojedinačne zatečene
crnogorične stablašice koje su izvan rekreacijskih površina.
Članak
23.
(1) U sklopu građevne čestice zelene površine
Z1 predviđeno je uređenje zelenih i pješačkih površina, dječjeg igrališta ,
odmorišta i sl. sadržaja, uređenje otvorene i djelomično natkrivene površine za
okupljanje, prezentacije, priredbe i sl. te smještaj tržnice autohtonih
proizvoda i potrebnih pratećih građevina.
(2) Najmanje 30% površine građevne čestice
potrebno je hortikulturno urediti; ozeleniti autohtonim raslinjem i opremiti
odgovarajućom urbanom opremom.
(3) Najmanja površina dječjeg igrališta
iznosi 100 m2.
(4) Najmanja površina uređenog otvorenog
prostora za okupljanja, prezentacije i priredbe je 400 m2.
(5) Najveća dozvoljena površina tržnice
autohtonih proizvoda iznosi 250 m2 a ukupna tlocrtna površina objekata (prodajni štandovi) najviše 100 m2.
(6) Nadstrešnice, prateće građevine i
objekti tržnice se izvode pretežno u drvu i oblikuju sukladno uvjetima za
oblikovanje građevina turističkog naselja, s pokrovom od drvene šindre.
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
komunalnom infrastrukturnom mrežom te elektroničkom komunikacijskom mrežom
Članak
24.
(1) Prometnu i komunalnu infrastrukturnu
mrežu zone čine prometna i ulična mreža, mreža elektroopskrbe, vodoopskrbe i
odvodnje otpadnih sanitarnih voda te elektronička komunikacijska infrastruktura
i druga povezana oprema.
(2) U grafičkom dijelu Plana prikazani
smještaji planiranih građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže je
shematski te su dozvoljene prostorne prilagodbe sukladno tehničkim i sigurnosnim
zahtjevima, te potrebama potrošača, koje bitno ne odstupaju od koncepcije
rješenja.
(3) Mrežu vodova komunalne infrastrukture u
pravilu je potrebno voditi u trupu prometnih i drugih javnih površina.
3.1. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne
mreže
Članak
25.
(1) Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i
ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1. Prometna
infrastruktura u mjerilu 1:1000.
(2) Prilaze građevinama i površinama je
potrebno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
3.1.1. Županijska cesta
Članak
26.
(1) Za postojeću županijsku cestu se određuje
infrastrukturni koridor širine 40 m. Infrastrukturni koridor je površina uzduž
osi ceste, određuje se širinom koridora (os trase je simetrala koridora), a
koristi se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.
(2) Uz zapadni rub postojeće županijske ceste
(»Karolina« - Vrbovsko - Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine-Hreljin- Meja,) planira se
uređenje dva kolna priključka za potrebe turističkog naselja, uređenje
pješačkog pločnika i autobusnog stajališta, sve u skladu s posebnim uvjetima
nadležnog tijela, s važećim Zakonom o cestama i s Pravilnikom o autobusnim
stajalištima.
(3) Do izgradnje kolnih priključaka iz stavka
(2) ovog članka, za građevne čestice br. 10. i br. 11. se planira izravno
priključenje na županijsku cestu. Na dijelu tih čestica, koji je određen
kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,
se uz županijsku cestu a izvan ograde građevnih čestica propisuje uređene
pješačkog nogostupa koji se u razini i u kontinuitetu povezuje na nogostup
planiran uz županijsku cestu.
(4) Planira se uređenje pločnika najmanje
širine 1,5 m.
(5) Završni sloj kolnika na autobusnom
stajalištu izvodi se granitnom kockom ili asfaltnim zastorom.
3.1.2. Kolno-pješačke površine
Članak
27.
(1) U okviru kolno-pješačke površine se
planira uređenje kolno-pješačkog priključaka turističkog naselja na javnu
(županijsku) cestu, uređenje kolno-pješačkog puta koji se koristi za pješački i
za kolni promet uključujući interventni prilaz i dostavu te uređenje
parkirališta isključivo za potrebe turističkog naselja.
(2) Postojeće ugibalište uz županijsku cestu
se rekonstruira, te se na lokaciji formira kolno-pješački priključak u okviru
kolno pješačke površine KP1. Pri tome je primjerke postojećih stabala voćarica
(Prunus pissardi) uz županijsku cestu potrebno je sačuvati.
(3) Najmanja širina kolno-pješačkog puta za
jednosmjerni promet iznosi 4,5 m a za dvosmjerni promet 5,5 m.
(4) Izvedba drvoreda i pločnika širine 1,5 m
se planira u okviru kolno pješačke površine KP1, do spoja na pločnik uz
županijsku cestu.
(5) Kolno-pješački put KP3 je prije svega
namijenjen za odvijanje pješačkog prometa unutar turističkog naselja te uz to
za odvijanje povremenog kolnog prometa u posebnom režimu (za nužne potrebe
kolnog prilaza za korisnike smještajnih objekata, za dostavu i intervenciju)
iznosi 3,0 m kolnika i u istoj razini 2 x 1,0 m zelenog pojasa, što čini ukupni
profil 5,0 m.
(6) Prilikom projektiranja prometnih površina
potrebno je u što većoj mjeri slijediti nagibe prirodnog terena. Nivelacijske
kote označene u kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna infrastruktura u
mjerilu 1:1000 su referentne, te se usklađuju s postojećim terenom i uz to su
dozvoljena odstupanja za +/-0,5m.
Članak
28.
(1) Kolno-pješački prilazi KP1 i KP2 uređuju
se makadamskim zastorom (uvaljan drobljeni kamen ili šljunak) s rubnjakom
izvedenim iz prirodnog materijala (drvo, kamen) ili bez rubnjaka.
(2) Kolno-pješački prilaz KP3 uređuje se
makadamskim zastorom (završnim slojem iz uvaljanog drobljenog kamena) u širini
od 3,0 m. Pojas širine 1,0 m s obje vanjske strane uređenog prilaza, izvodi se
kao travnata podloga jednake nivelacijske kote bez rubnjaka.
(3) Pješački put/pločnik u sklopu
kolno-pješačke površine izvodi se iz materijala sukladnog ostalim pješačkim
površinama u obuhvatu Plana; makadamskim zastorom (od uvaljanog drobljenog
kamena), granitnom kockom (10x10cm) ili sl.
(4) Dio građevne čestice planiran kao zelena
površina potrebno je hortikulturno urediti; ozeleniti autohtonim raslinjem kao
drvored, živicu, travnjak , i opremiti odgovarajućom urbanom opremom.
3.1.3. Pješačke površine
Članak
29.
(1) Pješačke putove i pločnike potrebno je
urediti tako da njihova širina iznosi najmanje 1,50 m s maksimalnim uzdužnim
nagibom do 8%.
(2) Uređuju se makadamskim zastorom (uvaljan
drobljeni kamen ili šljunak) bez rubnjaka ili s rubnjakom izvedenim iz
prirodnog materijala, granitnom kockom (10x10cm) ili sl.
3.1.4. Parkirališta
Članak
30.
(1) Potreban broj parkirališnih mjesta
osigurava se u pravilu na parkiralištima koja su planirana u sklopu
kolno-pješačkih površina a dodatna potrebna parkirališna mjesta se osiguravaju
na površinama građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene.
(2) Najmanji potreban broj parkirališnih
mjesta određuje se (sukladno Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj) kako
slijedi:
|
Namjena
prostora u
građevinama gospodarske namjene
|
Potreban
broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m2 bruto-razvijene
površine
|
|
proizvodna namjena,
poslovna namjena - servisni
i skladišni sadržaji
|
4-8
|
|
trgovački sadržaji
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
15
|
|
hotel, pansion, motel
|
20-40
|
(3) Iznimno od odredbi iz stavka (1) ovog
članka parkirna mjesta potrebna za za sadržaje u sklopu građevina na građevnim
česticama T2S-8 i T2S-9 potrebno je osigurati na površini iste građevne
čestice.
(4) Iznimno od odredbi iz stavka (1) ovog
članka parkirna mjesta potrebna za sadržaje u sklopu građevne čestice T2C
osiguravaju se na istoj građevnoj čestici, prije izgradnje parkirališta javnog
korištenja u sklopu KP1 (u prvoj fazi).
(5) U sklopu kolno-pješačke površine KP1 je
planirano javno parkiralište (P) prvenstveno za potrebe centralnih sadržaja
turističkog naselja i za potrebe sportsko-rekreacijskih sadržaja, kapaciteta
najmanje 13 parkirališnih mjesta i stajanka za dostavna vozila (Pd) kapaciteta
najmanje 2 parkirališna mjesta.
(6) U sklopu kolno-pješačke površine KP2 je
planirano rezervirano parkiralište (Pr) kapaciteta najmanje 8 parkirališnih
mjesta za potrebe smještajnih jedinica T2S-1 do T2S- 7.
(7) Parkirališna mjesta su dimenzija najmanje
2,5 x 5,0 m, a uzdužna mjesta najmanje 2,5 x 5,5 m.
(8) Organizacija i najmanji planirani
kapacitet parkirnih mjesta prikazan je kartografskim prikazom broj 2.1. Prometna
infrastruktura u mjerilu 1:1000. organizacija parkirališta se može promijeniti
i uskladiti s konkretnim prometnim rješenjem dok broj parkirnih mjesta ne može
biti manji od određenog.
(9) Na javnim parkiralištima treba osigurati
propisani broj parkirališnih mjesta za automobile osoba smanjene
pokretljivosti.
Članak
31.
(1) Parkirališta se uređuju makadamskim
zastorom (uvaljan drobljeni kamen ili šljunak) bez rubnjaka ili s rubnjakom
izvedenim iz prirodnog materijala, granitnom kockom (10x10cm) ili sl. Parkirna
mjesta označiti će se kockama tamnijeg ili svjetlijeg kamena ugrađenim u
podlogu, dimenzija ne većih od 10x10cm ili na sličan način.
(2) Parkirališta je dozvoljeno natkriti
nadstrešnicom pri čemu se oblikovanje nadstrešnica određuje sukladno uvjetima
oblikovanja za građevine turističkog naselja T21. Na parkiralištima koja su vizualno zaklonjena
planira a se upotreba solarnih kolektora u sklopu nadstrešnica.
(3) Na parkiralištima se planira sadnja
drvoreda duž županijske ceste upotrebom autohtonih primjeraka stablašica.
3.2. Uvjeti gradnje i opremanja elektroničke
komunikacijske mreže
Članak
32.
(1) Elektronička komunikacijska mreža
turističkog naselja priključuje se na postojeći vod u trupu županijske ceste.
(2) Na obuhvaćenom području se planira
izgradnja kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže (bakrene
mreže u xDSL tehnologiji i svjetlovodne mreže u tipologijama P2P i P2MP), za
implementaciju naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga.
(3) Kabelska kanalizacija i elekrtonička
komunikacijska mreža se planira polaganjem podzemnih kabela u pravilu u
koridorima cesta, kolno-pješačkih i pješačkih površina.
(4) Smještaj pasivne opreme (svjetlovodna
pristupna mreža tipologije P2MP) se planira postavljenjem svjetlovodnih
razdjelnih vanjskih ormara za montažu na stup ili ormara s postoljem koji se
smještaju diskretno u prostoru ili se na adekvatni način usklađuju s
oblikovanjem građevina i vanjskih prostora turističkog naselja.
(5) Instalacije unutar zgrada treba projektirati
i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku
mrežu poslovnih i stambenih zgrada.
3.3. Uvjeti gradnje i opremanja komunalne
infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih površina
Članak
33.
(1) Trasa komunalne infrastrukturne mreže
određena je načelno kartografskim prikazom broj 2.2. Komunalna infrastruktura.
(2) Mrežu komunalne infrastrukture potrebno
je graditi podzemno u koridorima kolnopješačkih i pješačkih površina.
(3) Mjesto priključenja građevne čestice na
objekte i uređaje komunalne infrastrukturne mreže određeno je kartografskim
prikazom broj 4.Uvjeti gradnje, određuje se načelno i može se translatirati duž
regulacijskog pravca, odnosno sukladno tehničkim uvjetima za pojedinu mrežu.
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak
34.
(1) Vodoopskrbna mreža turističkog naselja
priključuje se na postojeći vod u trupu županijske ceste.
(2) Turističko naselje se priključuje na
izvedeni ogranak vodovodnog cjevovoda (PVC DV 110mm, tlak na mjestu
priključenja je 4 bara).
(3) Vodovodne cijevi treba polagati u rov
čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda, na pješčanu posteljicu
debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sitnim materijalom (tucanikom) sa strane i
30 cm iznad tjemena cijevi. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od
smrzavanja i mehaničkih oštećenja.
(4) Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava
obvezna je izvedba hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara.
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
35.
(1) Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih
voda turističkog naselja se planira izvedbom vodonepropustne kanalizacijske
mreže koja se u konačnoj fazi nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje
sanitarnih otpadnih voda naselja Sunger priključuje na kolektor fekalne
odvodnje (PVC UKC 1 250 mm) izveden u trupu županijske ceste.
(2) Svi zahvati na rješavanju odvodnje
sanitarno-tehničkih otpadnih voda moraju biti usklađeni s Odlukom o sanitarnoj
zaštiti izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara s obzirom da se zona
obuhvata DPU-a nalazi u
IV. zoni
sanitarne zaštite te s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda Općine
Mrkopalj.
(3) Vode koje se upuštaju u sustav javne
odvodnje moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za upuštanje u prirodni
prijemnik.
(4) Otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih
objekata i sl. potrebno je prije upuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti
separatorima masti i ulja te separatorima deterdženata, odgovarajućim uređajem
koji mora odgovarati kakvoći otpadne i tehnološke vode koju je potrebno
pročistiti.
(5) Do izgradnje sustava za odvodnju
sanitarnih otpadnih voda naselja Sunger, sanitarne otpadne vode iz građevina u
obuhvatu plana se pročišćavaju na zajedničkom manjem uređaju koji se planira za
potrebe turističkog naselja. Pročišćene sanitarne otpadne vode se upuštaju u
prirodni recipijent (teren, putem upojnih bunara). Dozvoljava se i drugačije
rješavanje sustava odvodnje otpadnih voda ukoliko se detaljnijom tehničkom
dokumentacijom pronađe svrhovitije rješenje.
(6) Zajednički uređaj za pročišćavanje sanitarnih
otpadnih voda iz stavka (5) ovog članka treba biti takav da efluent udovoljava
propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama
opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih Pravilnikom o
graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u javni sustav
odvodnje, odnosno za upuštanje u prirodni prijemnik.
(7) Iznimno od odredbi stavka (1) i stavka
(5) ovog članka, do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih
voda za turističko naselje kao cjelinu, otpadne vode iz građevina planiranih na
građevnoj čestici br. 10 ugostiteljsko-turističke namjene - centar T2C se
pročišćavaju na vlastitom uređaju odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s
ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže ili ako je moguće
ponovno koristiti za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja. Isključivo
se građevina prototipa drvene goranske kuće priključuju na vodonepropusnu
sabirnu jamu.
(8) Dijelovi sustava za odvodnju sanitarnih
otpadnih voda turističkog naselja se grade na način da je u konačnici moguće
(jednostavno i ekonomičnijeno) priključenje cjeloviti sustav odvodnje planiran
za područje naselja Sunger.
(9) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete shodno Zakonu o
vodama.
Članak
36.
(1) Oborinske vode s parkirališta s
makadamskom završnom površinom, koje ima do 15 parkirnih mjesta, će se zbog
propusne površine slobodno irigirati u tlo i upuštati u okolni teren disperzno
ili putem upojnog bunara.
(2) Čiste oborinske vode sa krovova građevina
upuštaju se u tlo putem upojnih bunara ili se sabiru u bunar (šternu) ili drugi
spremnik i koriste za zalijevanje i sl. namjene.
3.3.3. Toplovod i alternativni izvori
energije
Članak
37.
(1) Ukoliko se u realizaciji turističkog
naselja gradi jedinstveni sustav za grijanje i pripremu tople vode mrežu
toplovoda potrebno je izvesti od toplinske stanice do svake smještajne i
centralne građevine.
(2) Toplinska stanica na ekološki prihvatljiv
energent (kao što su peleti i sl.) smješta se u sklopu građevina koje se grade
na građevnoj čestici turističkog naselja - centar -T2C.
Članak
38.
Planira se racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora. Omogućuje se ugradnja solarnih kolektora na
okućnicama, u sklopu konstrukcije natkrivenih dijelova parkirališta i tribina
rekreacijskog igrališta.
3.3.4. Elektroopskrba i vanjska rasvjeta
Članak
39.
(1) Elektroopskrbna mreža turističkog naselja
priključuje se na postojeći vod u trupu županijske ceste. Unutar obuhvata plana
nije planirana izgradnja elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 20 kV i
više. Napajanje građevina osigurat će se proširenjem niskonaponske mreže iz
postojeće trafostanice 20/0,4 kV Sunger 1, smještene izvan granica obuhvata
plana.
(2) Prije izrade projekta električnih
instalacija novih građevina, predviđenih ovim planom, investitor je dužan
zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije,
kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju građevine, odrediti način
priključka, smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir
zaštite od previsokog dodirnog napona.
(3) Niskonaponsku mrežu elektroopskrbe
potrebno je voditi podzemno tipiziranim podzemnim kabelima do priključnih
ormarića.
Članak
40.
(1) Rasvjeta vanjskih površina; parkirališta,
ulaza u zgradu, igrališta, glavne komunikacije i drugog potrebnog odrediti će
se posebnim projektom koji će definirati napajanje i upravljanje, odabir tipa
rasvjetnih tijela i razinu osvijetljenosti. Vanjska rasvjeta mora biti svedena
na najmanju potrebnu mjeru i ekološka.
(2) Kablove rasvjete je potrebno polagati
podzemno. Vrste rasvjetnih tijela je potrebno unificirati, uskladiti s ostalom
urbanom opremom i s oblikovanjem prostorne cjeline turističkog naselja.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
Članak
41.
Na prostoru u obuhvatu plana se javne zelene
površine planiraju u sklopu prometnih površina gdje su utvrđeni uvjeti njihovog
uređenja i opremanja.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i građevina
Članak
42.
(1) Planira se vraćanje ruba šume Sungerski
lug u ranije granice tj. uklanjanje dijela nekontrolirano izrasle šume unutar
područja obuhvata plana, te rub šume oblikovati pod stručnim nadzorom.
(2) Preporuča se zadržavanje vrijednih
primjeraka stablašica unutar granica građevnih čestica smještajnih građevina i
rekreacijskih igrališta.
(3) Primjerke postojećih stabala voćarica
(Prunus pissardi) na ugibalištu uz županijsku cestu potrebno je u većoj mjeri
sačuvati.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak
43.
(1) Uvjeti i način gradnje određeni su u
odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 4. Uvjeti gradnje.
(2) Za građevne čestice se planira uređenje
pristupa na kolno-pješačku površinu i priključka na komunalnu infrastrukturu
što kao obvezu uključuje: vodoopskrbu, elektroopskrbu i kanalizaciju te uz to
elektroničku komunikacijsku mrežu.
(3) Dozvoljava se izdavanje akta kojim se
odobrava građenje građevina sukcesivno izdanom aktu kojim se odobrava građenje
prometne i komunalne infrastrukture.
(4) Pri novim zahvatima je potrebno ponoviti
najbitnije značajke autohtone drvene kuće (gabarit, materijale,
najkarakterističnije detalje), obratiti pozornost na klimatske prilike i
konfiguraciju terena i uvažiti ih kao vrlo važan preduvjet, a uz pomak u skladu
sa suvremenim komforom i standardima boravljenja, a svakako izbjeći loša
oblikovanja, predimenzioniranost, minimalizirati beton, plastiku,... i po
mogućnosti izgraditi zdrav i ekološki prihvatljiv dom, odnosno turistički
smještaj. Ovi pristupi ne isključuju gradnju sasvim suvremenih i novih oblika,
sa visokim značajkama kvalitete oblikovanja i suvremenoga stanovanja.
Članak
44.
(1) Planira se fazno građenje pojedinih
cjelina zahvata u prostoru.
(2) Fazna izgradnja podrazumijeva opremanje
zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturom za svaku pojedinu fazu u
skladu s planom.
(3) Pojedinačnu, neovisnu fazu izgradnje
turističkog naselja može predstavljati izgradnja planirana na slijedećim
građevnim česticama:
- na građevnoj čestici br. 10.
ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje centar(T2C), izgradnja
prototipa »drvene kuće« sukladno odredbama ovog Plana i kartografskom prikazu
4. Uvjeti gradnje, s mogućim izravnim priključkom na županijsku cestu prije
uređenja prilazne kolno-pješačke površine (KP1),
- na građevnoj čestici br. 11. zelena
površina (Z1), s izravnim priključkom na županijsku cestu prije uređenja
kolnopješačkog prilaza (KP1),
- na građevnoj čestici br. 12.
sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2), s uređenjem kolnopješačkog
prilaza (KP1) ili kolnopješačkih prilaza (KP2 i KP3).
- na građevnim česticama br. 1. - 5. ili br.
1.-7. ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje - smještaj (T2S),
ali zajedno ili nakon izgradnje na građevnoj čestici br. 10. i s uređenjem
kolno-pješačkih prilaza (KP2 i KP3),
- na građevnim česticama br. 6. - 7.
ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje - smještaj (T2S), ali
nakon izgradnje na građevnoj čestici br. 10. i s uređenjem kolno-pješačkih
prilaza (KP2 i KP3),
- na građevnim česticama br. 8. - 9.
ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje - smještaj (T2S), s
uređenjem dijela kolnopješačkog prilaza (KP1).
(4) Preporuča se istovremeno uređenje i
izgradnja na građevnoj čestici br. 10. turističko naselje - centar (T2C) i na
građevnoj čestici br. 11. zelene površine (Z1).
(5) Pri izgradnji građevine prototipa »drvene
kuće« na građevnoj čestici br. 10. ugostiteljsko-turističke namjene -
turističko naselje centar (T2C) i na građevnoj čestici br. 11. zelena površina
(Z1), s izravnim priključkom na županijsku cestu, prije uređenja kolnopješačkog
prilaza (KP1), obavezuje se osiguranje dovoljnog broja parkirališnih mjesta na
površini iste građevne čestice i mogućnost uređenja prometne površine na planom
određenom dijelu građevne čestice br. 10.
(6) Na građevnim česticama br. 10, br. 11 i
br. 12. u okviru kojih se planira više građevina, izgradnja, uključujući
ishođenje akata kojima se odobrava građenje, se planira za pojedinačnu
građevinu ili za ukupan zahvat planiran na građevnoj čestici. U slučaju
izgradnje pojedinačne građevine na situaciji planiranog stanja treba prikazati
prostor rezerviran za ostale planirane sadržaje na građevnoj čestici.
6.1. Posebni uvjeti građenja iz područja
zaštite od požara
Članak
45.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i Planu zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija Općine Mrkopalj.
(2) Građenje novih građevina izvoditi na
način da se ne povećava ukupno požarno opterećenje zone ili naselja kao
cjeline.
(3) Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETNER
ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine
u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
(4) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i
prijedlozga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Općine Mrkopalj.
(5) Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i sukladno planiranoj
hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. Komunalna
infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu 1: 1000.
(7) Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na
temelju tog zakona.
(8) Za složenije građevine (građevine skupine
2) je potrebno izraditi elaborat zaštite od požara.
(9) Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina/ objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata,
intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata
i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo.
(10) Međusobna udaljenost slobodnostojećih
niskih zgrada trebala bi biti najmanje jednaka visini više, odnosno minimalno 6
m. Međusobni razmak građevina ugostiteljsko-turističke namjene ne može biti
manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba
prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
6.2. Posebni uvjeti građenja iz područja
zaštite od potresa
Članak
46.
(1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju.
(2) Pri projektiranju građevina koristiti
tzv. projektnu seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju potresa odnosno
intenzitetu seizmičnosti po MSK ljestvici.
(3) Za područje Općine Mrkopalj utvrđuje se
osnovni intenzitet seizmičnosti Io = 70 MSK - 64 za povratne periode od 100,
200 i 500 godina, odnosno Io = 60 MSK- 64 za povratni period od 50 godina.
6.3. Posebni uvjeti građenja - ostali
Članak
47.
Sve pasivne metalne dijelove vodova i
postrojenja, bez obzira na vrstu lokacije, treba propisno uzemljiti i izvršiti
oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale
potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u
njihovoj blizini.
7. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih
vrijednosti
Članak
48.
(1) U zoni obuhvata Plana ne postoje
registrirani ni evidentirani objekti prirodne ili graditeljske baštine.
(2) Obzirom na krajobraznu vrijednost šireg
područja i kontaktno područje Posebnog rezervata »Sungerski lug«, građevine i
uređene površine se planiraju na način da oblikovanjem i izvedbom ne naruše
obilježja svog vrijednog okruženja, već da s njim stvore usklađenu cjelinu koja
služi kao primjer gradnje zasnovane na tradicionalnoj gradnji Gorskog kotara.
Članak
49.
Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih
vrijednosti sadržane su u točki 2.5. Oblikovanje građevina, u točki 2.6.
Uređenje građevnih čestica, u točki 3.1. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i
ulične mreže i u točki 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih
cjelina i građevina.
8. Mjere provedbe plana
Članak
50.
(1) Provedba plana, gradnja i uređenje vršit
će se sukladno ovim Odredbama, kartografskom dijelu Plana i zakonskim
odredbama.
(2) U provedbi se, ako nije drugačije
određeno, općenito planiraju tolerancije +/- 10% u odnosu na određene granične
vrijednosti i veličine.
Članak
51.
(1) Za provedbu Plana je potrebno izvršiti
pripremne radove vezane na vlasništvo zemljišta.
(2) Građevinsko zemljište je potrebno
urediti. Minimalna razina prometne i infrastrukturne opremljenosti uključuje:
- izgradnju prilaznog puta,
- izgradnju priključka na mrežu vodoopskrbe,
- izgradnju priključka na mrežu odvodnje
otpadnih voda,
- izgradnju priključka na mrežu
elektroopskrbe i
- uređenje parkirališnih mjesta.
(3) Ukoliko se Turističko naselje T21u Sungeru ne izgradi u jednoj fazi kao cjelina,
planira se izgradnja u više faza sukladno točki 6. Uvjeti i način gradnje, ovih
odredbi.
Članak
52.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležni upravni odjel Primorsko-goranske županije, odnosno
pravne osobe s posebnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a
obzirom na program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
53.
(1) Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke,
Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima
donesenim temeljem Zakona. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom se određuju
kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda i zaštitu od
buke.
(2) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog
utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja i uvjete za djelatnosti koje se
planiraju u ovoj zoni, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda,
zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže, očuvanje i njegu
zelenih površina, određene su na način da se, uz primjenu propisanih mjera
očuva postojeća kvaliteta okoliša.
(3) Unutar obuhvata plana nije dopuštena
djelatnost čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite
okoliša.
Prilikom projektiranja i odabira pojedinih
sadržaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke,
neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja voda
i dr.) te isključiti one djelatnosti za koje se ne mogu osigurati propisane
mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim
česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Eventualni
nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.
9.1. Zaštita tla
Članak
54.
(1) Unutar obuhvata plana nije dozvoljen unos
štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja
otpada.
(2) U cilju zaštite tla zabranjuje se:
- odlaganje otpada na površinama koje nisu
uređene za tu namjenu,
- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih
voda, nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene
deterdžentima i drugim sredstvima,
- trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to
nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno iskopati te koristiti ili na
području zahvata ili na drugim područjima ovoga Plana,
- izvan zona građenja tlo se štiti posredno,
očuvanjem visokog zelenila i uređenjem zelenih površina kako površina ne bi
ostala ogoljena i podložna eroziji,
- unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari pri
izvedbi zemljanih radova.
(3) Obradom tla te izvođenjem građevinskih i
drugih zahvata ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti
dodatne koncentracije površinskih voda.
9.2. Zaštita zraka
Članak
55.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i
smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kakvoće
zraka.
(2) Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti
kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima
kakvoće zraka.
(3) Planira se uporaba ekološki prihvatljivih
energenata kao što su peleti i sl.
(4) Stacionarni izvori onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora.
9.3. Zaštita voda
Članak
56.
(1) Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o
vodama, te sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće na
području Gorskog Kotara (obuhvat Plana nalazi se u IV. zoni sanitarne zaštite)
i Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda Općine Mrkopalj.
(2) Podzemne vode se na području obuhvata
plana štite mjerama za sprečavanje onečišćenja kod planiranih zahvata u
prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju
otpadnih voda i dispozicija do uređaja za pročišćavanje.
9.4. Zaštita od buke
Članak
57.
(1) Mjere zaštite od buke potrebno je
provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Na području obuhvata Plana najviša
dozvoljena razina buke na vanjskim prostorima iznosi 55 dBa danju i 45 dBa
noću.
9.5. Zaštita od elektromagnetskog polja
Članak
58.
(1) Zaštitu od elektromagnetskog polja
provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja i propisima
donesenim na temelju njega.
(2) Granične veličine elektromagnetskih polja
stacionarnih izvora koje se ne smiju prekoračiti na područjima povećane
osjetljivosti i područjima profesionalne izloženosti propisane su Pravilnikom o
zaštiti od elektromagnetskih polja.
9.6. Postupanje sa otpadom
Članak
59.
(1) Odvoz i zbrinjavanje otpada će se
osigurati putem nadležnog komunalnog poduzeća u skladu sa Zakonom o otpadu. Kod
izbora metoda i tehnike skupljanja komunalnog otpada mora se poštovati
sljedeće:
- metode i tehnika moraju biti na BAT razini,
- instalirani kapaciteti moraju zadovoljavati
vršne potrebe,
- tehnika i organizacija moraju biti
prilagođeni posebnostima područja na kojem se vrši skupljanje otpada.
(2) Odlaganje komunalnog otpada, do odvoza,
osigurati će se u spremnicima - tipskim kontejnerima za komunalni otpad ( npr.
od 1100 l - prema DIN 30 700) i u spremnicima (kontejnerima) za odvojeno
prikupljanje otpada(papir, staklo, metal, plastika i drugo).
(3) Spremnici za prikupljanje otpada će se
smjestiti unutar ograđenog i natkrivenog prostora, oblikovanog prema uvjetima
oblikovanja iz točke 2.5. i 2.6. ovih odredbi. Prostor za sakupljanje otpada se
mora moći zatvoriti kako bi se onemogućio pristup divljim životinjama i njihovo
hranjenje bio-otpadom.
(4) Lokacije na kojima će se urediti
skupljališta za odvojeno skupljanje otpada (eko-otoci) su planirane na uz
parkirališta na način da su lako dostupne vozilu za odvoz otpada i načelno su
određene kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina.
(5) Ambalažni i drugi tehnološki otpad
potrebno je do propisanog zbrinjavanja skupljati u prostoru u kojem je isti
nastao.
10. Posebne mjere zaštite
Članak
60.
(1) Posebne mjere zaštite se određuju
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora. Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba slijedećih
mjera zaštite:
- mjere posebne zaštite od prirodnih
opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od potresa,
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda,
- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka,
osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša,
toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snježne
oborine te poledica) i
- mjere posebne zaštite od
tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite u gospodarskim objektima,
- mjere zaštite u prometu pri prijevozu
opasnih tvari,
- mjere od epidemiološke i sanitarne
opasnosti.
(2) Ovaj se plan usklađuje s Procjenom
ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća Općine Mrkopalj i s Planom zaštite i spašavanja
Općine Mrkopalj gdje su mjere zaštite razrađene do nivoa provedbenih zadaća
investitora u tekstualnom i kartografskom djelu planova.
(3) Pri izradi ovog plana se u skladu s
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora i u skladu s Procjenom ugroženosti
planiraju posebno slijedeći elementi:
- izgrađenost zemljišta,
- međusobni razmak građevina,
- mjesta okupljanja - neizgrađene prostore za
evakuaciju i propisane minimalne udaljenosti od građevina,
- nesmetan prolaz interventnih vozila i
udaljenost građevina od javnih površina,
- površine za odlaganje materijala od
urušavanja,
- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u
gospodarstvu i potencijalno ugrožene zone u prometu opasnim tvarima,
- objekti kritične infrastrukture koji se ne
smiju planirati i graditi u ugroženom području a u obuhvatu plana su: objekti
za distribuciju električne energije, objekti vodoopskrbe, objekti
telekomunikacije, obzirom da se uglavnom radi o ukopanoj infrastrukturi nije izložena
direktnom utjecaju vanjskih faktora, odnosno zaštićena je,
- opskrbu vodom i energijom u izvanrednim
uvjetima katastrofa i nesreća,
- mjere za učinkovito provođenje civilne
zaštite te mjere zaštite od epidemije i epizotija,
- u obuhvatu plana nema većih građevina pa se
posebne mjere za građevine veće površine, građevine s većim brojem korisnika
i/ili sa specifičnim sadržajem,
- lokacije za sustav javnog uzbunjivanja
ljudi se planira u naselju Sunger s kojim turističko naselje izravno graniči.
(4) Na području obuhvata ovog plana i u
neposrednom kontaktnom području mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:
- koridor županijske ceste,
- gospodarski sadržaji; kotlovnica,
restoranska kuhinja i sl., te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone
okupljanja i zbrinjavanja ljudi.
(5) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja
ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Općina
Mrkopalj nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u
sklopu građevina od značaja za republiku hrvatsku. Sklanjanje ljudi stoga se
osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih
podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u skladu s
planom zaštite i spašavanje, odnosno s posebnim planovima sklanjanja i
privremenog izmještanja osoba, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora
koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Članak
61.
Planirane mjere zaštite ljudi i materijalnih
dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti su:
- unutar zone zahvata plana provoditi mjere
koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja,
- međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od h1/2 + h2/2 +
5,0 gdje su h1 i h2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak
može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
-da je konstrukcija građevina otporna na
rušenje,
-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine
neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim
građevinama,
- do svih građevnih četica i građevina
omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima (kartografski prikazi br.
2.1. Prometna infrastruktura i br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina u mj.1:1000),
- na propisanim udaljenostima (max. 80 m) su
predviđeni protupožarni hidranti, (kartografski prikaz br. 2.2. Komunalna
infrastruktura u mj 1:1000),
- unutar građevina treba predvidjeti potrebnu
protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to
potrebnu opremu,
- na građevinama treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu,
- deponij materijala uslijed urušavanja
građevina se određuje na rekreacijskoj površini R2 (označena kartografskim
prikazom br 1. Korištenje i namjena površina i br. 4 Uvjeti gradnje u mj
1:1000),
- slobodan neizgrađen prostor namijenjen za
okupljanje i evakuaciju predviđen je na zelenoj površini oznake Z1 (označena
kartografskim prikazom br 1. Korištenje i namjena površina i br. 4 Uvjeti
gradnje u mj 1:1000),
- pri projektiranju podzemnih građevina
(javnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za
potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
Članak
62.
(1) Na području obuhvata postojeće i
planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice predstavljaju pravce za
evakuaciju ljudi, a prikazane su na kartografskim prikazima plana.
(2) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem uvjeta za
rekonstrukciju postojećieg i izgradnju novog priključka na županijsku cestu i
za izgradnju kolnopješačke prometnice u obuhvatu plana te određivanjem
udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina.
10.1. Zaštita od požara
Članak
63.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Mjere zaštite od požara temelje se na
Procjeni ugroženosti od požara i Planu zaštite od požara.
(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine i druge javne građevine
u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
(3) Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina/ objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata,
intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata
i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Ako se izvode
slobodnostojeći niski stambeni (smještajni) objekti, njihova međusobna
udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno najmanje 6,0
m. Međusobni razmak kod objekata turističke namjene ne može biti manji od
visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne
prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
(4) Kod projektiranja novih prometnica
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o
uvjetima za vatrogasne pristupe. Pristupne ceste koje imaju slijepi završetak
treba projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Ceste
sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati sa minimalnom širinom
kolnika od 5 metara.
(5) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(6) Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina plinova, moraju se poštivati odredbe
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju tog
zakona.
(7) Potrebno je ishoditi suglasnost od
nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje
pojedinih građevina predviđene propisane i detaljnim planom uređenja tražene
mjere zaštite od požara.
10.2. Zaštita od potresa
Članak
64.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina.
(2) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se uvjetima za rekonstrukciju postojećieg i
izgradnju novog priključka na županijsku cestu i za izgradnju kolnopješačke
prometnice u obuhvatu plana, te određivanjem udaljenosti građevina od
prometnica i određivanjem visina građevina.
(3) Posebne mjere zaštite od rušenja i
potresa temelje se na zahtjevima iz Pravilnika o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju
prostora, iz propisanih mjera posebne zaštite u
Prostornom
planu Primorsko-goranske županije i Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj,
te iz zahtjeva iz Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih
dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa (u izradi).
Zaštitu od rušenja treba gledati integralno sa zaštitom od potresa kao prirodne
katastrofe koja može prouzročiti rušenja i oštećivanja građevina i izgrađene
infrastrukture.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno
je konstrukcije svih građevina uskladiti s posebnim propisima za predmetnu
seizmičku zonu.
(4) Do izrade nove seizmičke karte
Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama. Osnova je i u utvrđenoj seizmičnosti i
parametrima u seizmičkoj mikro rajonizaciji Primorsko-goranske županije, koja
je detaljnija od seizmološke karte Republike Hrvatske izrađene za povratno
razdoblje potresa od 500 godina. Zoniranje seizmičnosti je definirano
Prostornim planom PGŽ. Kod projektiranja građevina uzima se 1 stupanj više od
zone seizmičnosti u kojoj se nalazi. Obzirom da je za područje Mrkoplja to 70
MSK projektira se najmanje na 80 MSK. Na temelju dosadašnjih podataka teritorij
Općine Mrkopalj ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:
-Io = 60-70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.),
-Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 50 g.),
-Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 100 g.),
-Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987.
za period 200 g.),
-Io = 70-80 MSK-64 (Seizmološka karta iz
1987. za period 500 g.),
-Io = 60-70 MCS (Prostorni plan područja
bivše Općine Delnice iz 1987.).
10.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
65.
(1) Zaštitu od štetnog djelovanja voda
provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planovima
obrane od poplava.
(2) Provođenje mjera zaštite od štetnog
djelovanja voda nužno je u vrijeme velikih kiša ili otapanja snijega, te pojave
visokih podzemnih voda.
(3) U područjima unutar kote visoke vode od
uspora, građevine se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio
objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
66.
Plan je izrađen u četiri izvornika koji su od
nadležnih tijela Općine Mrkopalj ovjereni sukladno Zakonu.
Članak
67.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine
Mrkopalj, u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,
u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije te u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva.
Članak
68.
Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi
plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio Plana, nisu predmet
objave.
Članak
69.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/12-01/01
Ur. broj: 2112-05-01-12-13
Mrkopalj, 3. srpnja 2012.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ
Predsjednik
Mario Blašković, v.r.
