SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 23. Četvrtak, 21. lipnja 2012.
OPĆINA OMIŠALJ

17.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 259. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/12 - pročišćeni tekst) i članka 34. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/09), Općinsko vijeće Općine Omišalj na sjednici 31. svibnja 2012. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja - 4
Voz-Peškera (T2-2)

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 1.

(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na način korištenja, namjenu i organizaciju prostora, podijeljene su na površine:

. javnih namjena

. drugih namjena

(2) Površine javnih namjena u području obuhvata Plana su:

. prometne površine: kolne, pješačke i javna parkirališta

. površina luke otvorene za javni promet lokalnog značaja - LO

. crkvica Sv. Josipa - LO/c

. trajektno pristanište (gat) - LO/p

. površine komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)

. javne zelene površine - Z1

. pozornica na otvorenom - Z1/d

. uređene plaže - pl1, pl2

. prirodna plaža

. rekreativne površine mora

. ostale morske površine

(3) Površine drugih namjena u području obuhvata Plana su:

. površine turističkog naselja:

. površine centralnih sadržaja:

. hotel - T1

. turističko naselje - T2

. površine pratećih sadržaja:

. površina uslužnog i zabavnog centra - T2/k

. površine igrališta - T2/r1

. površina adrenalinskog centra - T2/r2

. površine za smještaj plovila turističkog naselja:

. privezište - P/a

. uslužno - servisna namjena - P/b

. površine centra za vodene sportove (more) - R4

. površine zaštitnog zelenila - Z

(4) Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1.

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Prometne površine

Članak 2.

(1) Javne prometne površine su površine namjenjene:

. postojećoj prometnoj infrastrukturi

. rekonstrukciji postojeće prometne infrastrukture

. izgradnji nove prometne infrastrukture

. smještaju vozila za potrebe korisnika prostora

(2) Granica prometne infrastrukture određena je granicom njene građevinske čestice.

(3) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Površine luke otvorene za javni promet - LO

Članak 3.

(1) Površina luke otvorene za javni promet je luka za potrebe interventnog prihvata trajekta (LO/p) unutar koje se smješta turistički privez za potrebe priveza plovnih objekata gostiju i posjetitelja turističkih dijelova naselja. Luka otvorena za javni promet ima sadržaje na kopnu i moru. Unutar kopnenog dijela luke otvorene za javni promet smještena je i postojeća crkvica Sv. Josipa - LO/c.

(2) Uvjeti izgradnje i korištenja luke iz stavka (1) definirani su poglavljima 3., 4. i 5. ovih Odredbi.

Površine komunalne infrastrukture

Članak 4.

1) Površine komunalne infrastrukture su površine namjenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih mreža (trafostanice, crpne stanice i dr.).

2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Javne zelene površine Z1

Članak 5.

(1) Javne zelene površine su površine parkovnog uređenja (Z1). Parkovna površina sadrži uređenu površinu za okupljanje većeg broja ljudi u svrhu održavanja koncerata, sajmova i sličnih okupljanja - Z1/d.

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljima 3. i 6. ovih Odredbi.

Površine uređenih plaža

Članak 6.

(1) Površine uređenih plaža formirane su u uvalama Voz (pl2) i Peškera (pl1).

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljima 4. ovih Odredbi.

Površina prirodne plaže

Članak 7.

(1) Površina prirodne plaže formirana je u uvali Voz iza luke otvorene za javni promet. Navedena površina formirana je kao zona 20.

(2) Prirodna morska plaža unutar obuhvata mora biti nadzirana i pristupačne s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena i očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Površine mora

Članak 8.

(1) Površine mora dijele se na površine more koje pripadaju namjenama definiranih ovim Planom bez koje se namjena ne bi mogla realizirati (luka otvorena za javni promet, privezište, sportsko-rekreativne površine - centar za vodene sportove), na površine rekreativnog mora, te površine ostalog mora.

(2) Rekreativne površine mora utvrđene su u obalnom pojasu uz definirane uređene i prirodne plaže.

(3) Preostali dio mora definiran je kao ostale površine mora, a koristi se za omogućavanje pomorskog prometa.

POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Površine turističkog naselja

Članak 9.

(1) Turističko naselje je funkcionalna i poslovna cjelina koju čini više samostalnih površina.

(2) Površine turističkog naselja su slijedeće površine:

. površine centralnih sadržaja - hotela T1 i turističkog naselja T2;

. površine pratećih sadržaja - uslužnog i zabavnog centra T2/k, igrališta T2/r1, adrenalinskog centra T2/r2, privezišta P/a i P/b.

(3) Uvjeti i način gradnje na površinama ugostiteljsko- turističke namjene definirani su poglavljima 2. i 4. ovih Odredbi.

Površine sportsko-rekreacijske namjene R4 - centar za vodene sportove (more)

Članak 10.

(1) Sportsko-rekreacijske površine R4 su morske površine namjenjena formiranju adrenalinskog centra - centra za vodene sportove.

(2) Uvjeti uređenja površine iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljima 4. ovih Odredbi.

Površine zaštitnog zelenila Z

Članak 11.

(1) Površine zaštitnog zelenila su površine zelenila namjenjene za odvajanje i zaštitu utvrđenih zona predviđenih za izgradnju.

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljima 6. ovih Odredbi.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 12.

(1) Građevine gospodarske djelatnosti su turističko - ugostiteljske, poslovne (administrativne, trgovačke uslužne) i servisne koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa sveobuhvatnom namjenom planskog područja.

(2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti određuje se unutar površina turističkog naselja T2 i luke otvorene za javni promet LO.

(3) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti moguća je na zasebnoj građevinskoj čestici ili kao sastavni dio građevinske čestice neke druge namjene.

(4) Zone predviđene za izgradnju grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4.

(5) Uvjeti gradnje građevina gospodarske djelatnosti definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

(6) Pored osnovne namjene moguća je izgradnja sadržaja pomoćne namjene. Pomoćne građevine na česticama gospodarskih građevina mogu biti manji pomoćni (spremišta, kotlovnice i dr.), poslovni (uredi, agencije, ispostave javnih sadržaja - banke, pošta i dr.) i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene.

(7) Oblik i veličina građevinske čestice na kojoj se gradi građevina gospodarske namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).

Članak 13.

Smještaj građevina turističko-ugostiteljske namjene

(1) Građevine turističko-ugostiteljske namjene grade se na slijedećim površinama i to:

. hotel T1 - zona 10

. turističko naselje T2 - zone 9

. turistički privez P/a - zona 1

(2) Pored navedenih iz prethodnog stavka, građevine turističko-ugostiteljske namjene koje se mogu graditi na izdvojenim građevinskim česticama ili na građevinskim česticama druge namjene su:

. manje turističko-ugostiteljske građevine: restorani, kavane, caffei, snack-barovi, pizzerije, turističke agencije, info-punktovi i slični turističko-ugostiteljski sadržaji - zone 1, 4, 11, 12, 14, 15, 17.

(3) Izgradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja mora zadovoljiti slijedeće najviše kapacitete:

. zona 9 - najviše 350 ležaja

. zona 10 - najviše 150 ležaja

. zona 1 - najviše 100 plovila.

Članak 14.

Smještaj građevina poslovne namjene

Građevine poslovne namjene koje se mogu graditi na izdvojenim građevinskim česticama ili na građevinskim česticama druge namjene su:

. uredi, predstavništva, uslužni sadržaji različitih karakteristika sukladni namjeni sveukupnog prostora, zabavni centri, kockarnice i dr. - zona 1, 12, 15, 17.

Članak 15.

Smještaj građevina servisne namjene

Građevine servisne namjene - hangari za smještaj brodova, radionice, servisi u funkciji održavanja plovila smještaju se isključivo unutar površine uslužno - servisnog tipa u funkciji turističkog privezišta P/b - zona 15.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 16.

(1) Građevine društvene djelatnosti su građevine kulturne, vjerske i sportsko-rekreativne namjene.

(2) Izgradnja građevina društvene djelatnosti moguća je kao prateći sadržaj te kao sastavni dio građevinske čestice neke druge namjene.

(3) Zone predviđene za izgradnju grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4.

(4) Uvjeti gradnje građevina društvene djelatnosti definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Članak 17.

Smještaj građevina društvene namjene

(1) Građevina kulturne namjene Z1/d gradi se unutar parkovne površine Z1 za potrebe održavanja manifestacija, priredbi, sajmova i sl. na otvorenim površinama - amfiteatar- zona 7.

(2) Građevina vjerske namjene LO/c je izgrađena i obnovljena crkvica Sv. Josipa koja se nalazi unutar obuhvata luke otvorene za javni promet/turističkog privezišta na zasebnoj građevinskoj čestici.

(3) Građevine sportsko- rekeracijske namjene smještaju se na zasebnoj građevinskoj čestici kao sadržaji osnovne namjene - zone 4, 11, 14, 17, te unutar zona 5, 6, 10 kao prateći sadržaji osnovnim namjenama prostora.

(4) Građevine drugih društvenih namjena koje se mogu graditi na građevinskim česticama druge namjene su:

. zdravstveni sadržaji (wellness, ordinacije, ambulanta, apoteka i sl.), čitaonica, povremeni dječiji vrtić i dr. - zone 9, 10, 12.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 18.

(1) Izgradnja građevina moguća je na slijedećim površinama:

. turističkog naselja: - zone 9, 10, 11, 12, 15, 17;

. luke otvorene za javni promet: - zone 1;

. parkovnog uređenja: - zone 7;

. uređenih plaža: - zone 4, 14;

(2) Obuhvati navedenih zona gradnje grafički su prikazani na kartografskom prikazu 4.

Izgradnja unutar površina turističkog naselja

Centralni sadržaji

ZONA 9

Članak 19.

(1) Zone 9 su neizgrađene površine predviđene za izgradnju turističkog naselja.

(2) Unutar formiranih površina turističkog naselja moguća je izgradnja slobodnostojećih građevina za pružanje usluge apartmanskog smještaja.

(3) Turističko naselje mora zadovoljiti minimalni nivo usluga od 4*.

Članak 20.

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

ZONA 10

Članak 21.

(1) Zona 10 je neizgrađena površina predviđena za izgradnju hotelskog kompleksa.

(2) Unutar formirane površine moguća je izgradnja hotela i hotelskog naselja za pružanje usluge smještaja.

(3) Hotelsko naselje mora zadovoljiti minimalni nivo usluga od 4*.

Članak 22.

Uvjeti izgradnje u zoni 10:

Prateći sadržaji

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

ZONA 11

Članak 23.

(1) Zona 11 namjenjena je izgradnji sportsko - rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa u funkciji kupališnih površina i obogaćivanju turističke ponude.

(2) Unutar formirane površine moguća je izgradnja pratećeg ugostiteljskog, ostalog uslužnog i skladišnog sadržaja.

(3) Kompleks pratećih sadržaja mora biti grupiran na jednom mjestu i ne može zauzimati više od 5% predviđene površine.

(4) Građevina za smještaj pratećih sadržaja je jednoetažna, maksimalne visine 4m.

(5) Dio planirane površine je moguće urediti i kao parkovnu površinu.

ZONA 12

Članak 24.

(1) Zona 12 je neizgrađena površina predviđena za izgradnju uslužno - zabavnog središta planskog obuhvata.

(2) Unutar planirane površine formira se poslovni kompleks slijedećih sadržaja: restorani, kavane, caffei, snack- barovi, pizzerije, turističke agencije, info-punktovi, butici, suvenirnice, ekskluzivne prodaje, uslužno zanatski sadržaji, igraonice, zabavni centri, kockarnice, ordinacije, ambulanta, apoteka, privremeni dječiji vrtić i drugi ugostiteljski, uslužni i zabavni sadržaji spojivi sa namjenom prostora.

(3) Pri gradnji građevina poslovne namjene, koje su dio kompleksa na jednoj građevnoj čestici, potrebno je ostvariti prostornu ravnotežu (kompozicijom, proporcijama, visinom, materijalima i drugim elementima).

Članak 25.

Uvjeti izgradnje u zoni 12:

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

ZONA 15

Članak 26.

(1) Zone 15(a, b) su neizgrađene površine predviđene za izgradnju servisnog dijela turističkog privezišta.

(2) Planirane površine formiraju se za potrebe servisiranja i održavanja plovila korisnika turističkog privezišta.

(3) Prilaz zoni 15 omogućava se kolnom prometnicom, te morskim prihvatom.

(4) U obalnom dijelu zone 15b dozvoljava se formiranje manipulativne obalne površine sa istezalištem.

Članak 27.

Uvjeti izgradnje u zonama 15:

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

ZONA 17

Članak 28.

(1) Zona 17 namjenjena je izgradnji adrenalinskog centra.

(2) Veličina i broj zastupljenih atrakcija definirati će se projektnom dokumentacijom.

(3) Zona mora biti priključena na javne komunalne mreže.

(4) Parkiranje vozila posjetitelja i zaposlenika potrebno je rješiti unutra obuhvata planirane namjene.

Izgradnja unutar površina luke otvorene za javni promet

ZONA 1

Članak 29.

(1) Zona 1 definirana kao luka otvorena za javni promet - privez za potrebe sveobuhvatne namjene - ugostiteljsko- turističke, a prikazana je kao zone 1 (a, b, c) - kopneni dio privezišta i zona 2 - morski dio privezišta.

(2) Maksimalni kapacitet privezišta iznosi 100 vezova.

(3) Sadržaji recepcije, ugostiteljstva, trgovine, sanitarija, drugih uslužnih namjena smještaju se unutar postojeće građevine na način da se ista može rekonstruirati uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

(4) Pri rekonstrukciji građevine ne dozvoljava se povećavanje visine postojeće građevine, te smanjenje postojeće udaljenosti od formirane pješačke komunikacije.

(5) Sadržaji tehničkih usluga - servisni dio privezišta definiran je zonom 15.

(6) Parkirališni prostori za korisnike i posjetitelje zone 1 koristi se na formiranoj javnoj parkirališnoj površini - zona 8.

Izgradnja unutar površine parkovnog uređenja

ZONA 7

Članak 30.

(1) Zona 7 je neizgrađena površine predviđena za uređenje amfitreatralne površine za održavanje priredbi, koncerata, sajmova i drugih svečanosti i prezentacija.

(2) Površina se formira uređenjem prirodnog terena. Prostor za sjedenje može biti privremenog - montažnog tipa gradnje.

(3) Prostor mora zadovoljiti kapacitet od 500 posjetitelja.

(4) Predviđenu površinu potrebno je, u njenim rubnim dijelovima, ozeleniti.

(5) Parkiranje vozila posjetitelja omogućeno je na javnoj parkirališnoj površini zone 8.

Izgradnja unutar površina uređenih plaža

ZONE 4 i 14

Članak 31.

(1) Površine sportsko-rekreativne namjene - zone 4 i 14 namjenjene su formiranju i uređenju plaža.

(2) Uz kopneni dio kupališnih površina formirana je i sigurnosna površina u širini od 50 - 100m kao površina mora u funkciji plaže - rekreativno more.

Članak 32.

Uvjeti izgradnje uređene plaže zona 4

. u obalnom pojasu (od 30m), omogućuje se gradnja manjih objekata u funkciji plaže

. manji uslužni objekti (pokretni ugostiteljski i drugih privremeni uslužno-trgovački objekti), informativni punktovi i sanitarni čvorovi mogu se graditi kao pojedinačne građevine do 25m2 i visine jedne etaže, odnosno 3 m

. građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u okolni prostor

. lokacije za postavu ovakvih objekata se odabiru u skladu sa općinskom Odlukom, a na način da se uklapaju u okolni prosotor te ne narušavaju vizure s kopna i mora.

. sadržaj tuševa i građevina nadzora i čuvanja plaže moguće je razmjestiti na više lokacija (cca 5 lokacija)

. plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti označena i zaštićena;

. unutar kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa invaliditetom,

. površine moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne mreže;

. parkirališni prostor riješiti na javnim parkirališnim površinama;

Članak 33.

Uvjeti izgradnje uređene plaže zona 14:

. dozvoljava se izgradnja građevina koje moraju omogućiti visoku ugostiteljsku uslugu, prostore za smještaj opreme plaže, sanitarne blokove (predviđa se formiranje dva sanitarna bloka), prostore za tuš i kabine za presvlačenje, prostore za čuvanje i nadzor plaža;

. građevina koja zadovoljava sadržaje ugostiteljstva, skladišta, sanitarnog bloka, te svlačionica mora biti jednoetažna najviše visine 4m;

. sadržaje iz prethodnog stavka potrebno je grupirati na jednom mjestu izuzev sadržaja tuševa i građevina nadzora i čuvanja plaže koje je moguće razmjestiti na više lokacija;

. dozvoljava se izgradnja dodatnih sadržaja sportsko- rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje na kopnu (vodogani, bazeni, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.), i rekreativnih sadržaja na moru (morski fitness, mini vaterpolo, iznajmljivanje raznih rekreativnih plovila i sl.);

. sadržaji sportsko-rekreativne namjene ne mogu zauzimati više od 20% kopnenog dijela plaže;

. plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti označena i zaštićena;

. unutar kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa invaliditetom,

. površine moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne mreže;

. parkirališni prostor riješiti na javnim parkirališnim površinama;

. plažu je potrebno oblikovati za potrebe velikih manifestacija - sajmova u periodima kada se ista ne koristi za svoju osnovnu namjenu;

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 35.

(1) Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profil i ostali tehnički elementi planirane cestovne mreže određeni su kartografskim prikazom 2.1. i stručnom podlogom koja je sastavni dio planske dokumentacije.

(2) Prilaz građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T22 vrši se sa ostale ceste D103 - Voz.

(3) Planom se predviđa slijedeće:

. zadržavanje postojećeg stanja

. rekonstrukcija postojećeg stanja zbog formiranja pješačkog hodnika

. izgradnja novih prometnica.

(4) Planom je predviđen kolni prilaz svim građevinskim česticama na način:

. neposredno na planiranu sabirnu ulicu,

. posredno novoformiranim pješačkim putem na glavnu ili sabirnu cestu.

Članak 36.

(1) Kolni promet predviđen je slijedećim prometnicama:

. glavna mjesna cesta (GMU1) - postojeća ostala cesta i njezin nastavak - zona 18a

. glavna mjesna cesta (GMU2) - novoformirana glavna cesta turističkog naselja - zona 18e

. sabirna ulica (SU1) - spoj uvale Voz sa GMU1 - zona 18b

. sabirne ulice (SU2 i SU3) - spoj dijelova turističkog naselja sa GMU2 - zona 18c i d.

(2) Za formiranje kolnih prometnica određena je površina njihove građevinske čestice.

Članak 37.

(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju cesta unutar planskog obuhvata:

. minimalna širina prometnog traka iznosi 3,0m

. prometnice moraju imati dvosmjerni promet,

. maksimalni uzdužni nagibprometnica iznosi 12%,

. minimalna širina pješačkog hodnika iznosi: 1,6m

. ako se uz pješački hodnik formira biciklistička staza minimalna širina iznosi 4,0m

. minimalna širina biciklističke staze iznosi 1,7m

. pješačke i biciklističke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

. uz prometnice, na za to predviđenim lokacijama, formira se pojas visokog zelenila širine 3,0m

 (2) Obostrani pješački hodnik obavezan je uz sve kolne prometnice definirane ovim Planom.

(3) Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

(4) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.

(5) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 38.

(1) Javna parkirališta predviđaju se unutar površina zone 8 i zone 16.

(2) Javne parkirališne površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1., 2.1., 4..

(3) Min. 5% parkirališne površine mora biti osigurano za potrebe osobe s poteškoćama u kretanju dimenzija i smještaja propisanih prema posebnom propisu.

(4) Uvjeti za izgradnju zone 8 i zone 16:

. kapacitet zone 8 iznosi minimalno 350 vozila i 5 autobusa;

. kapacitet zone 16 iznosi minimalno 170 vozila;

. najveći koeficijent izgrađenost građevinske čestice parkirališta je 0,8;

. parkirališta mogu biti natkrivena ili ozelenjena tako da se sadi minimum jedno stablo na (četiri) 4PM;

. ako su parkirališta natkrivena onda je uređenje svih javnih parkirališta jednobrazno;

. parkiranje autobusa moguće je riješiti samo na parkirališnoj površini zona 8;

. odvodnju parkirališne površine rješiti sukladno odredbama ovog Plana;

5.1.2. Trgovi i druge pješačke površine

Članak 39.

(1) Pješačke površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1., 2.1., 4.

(2) Pješačke površine definirane ovim Planom kao zone 19a, 19b obuhvaćaju:

. pješačku komunikaciju 19a - obalna šetnica uvale Voz

. pješačka komunikacija 19b - povezivanje sadržaja turističkog naselja (T1, T2) sa sadržajem adrenalinskog centra (R4)

(3) Minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 2,5m ako površina sadrži samo pješačku stazu uz maksimalni uzdužni nagib 12%.

(4) Ako se uz pješačku stazu formira i biciklistička staza minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 4,0m.

(5) Pješačke površine mogu imati i kolnu funkciju za potrebe opskrbe i interventnih situacija.

(6) Pješačke površine potrebno je urediti:

. opločenja: zemlja, šljunkom, kamene ploče, kameni rubnjaci

. primjerenom urbanom opremom

. izgradnjom javne rasvjete.

5.1.3. Površine za javni prijevoz

Javni prijevoz

Članak 40.

(1) Ugostiteljsko-turistička zona T22 povezuje se povremenim sadržajem javnog prevoza za potrebe korisnika zone

(2) Lokacija autobusnog stajališta definirana je uz GMU1.

5.1.4. Pomorski promet

Članak 41.

(1) Plovni putevi, predmetnim obuhvatom, definirani su na kartografskom prikazu 2.1..

(2) Unutar obuhvata plana definirana je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (zone 1 (a, b, c) i zona 2) unutar koje se formira turističko privezište kao prateći sadržaj turističke namjene područja.

(3) Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja zadržava se postjeći gat za interventni prihvat trajekta (zona 1c). Dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg gata sukladno potrebama.

(4) Unutar granice luke otvorene za javni promet (zona 2) dozvoljava se formiranje građevina lučke podgradnje - manipulativne obalne površine, lukobran, gatovi, privezišta s pripadajućom opremom za smještaj plovila na moru i sl.. Gatova za prihvat plovila koja mogu biti od čvrstih materijala ili plutajuća.

(5) Prema potrebi, sukladno maritimnim karakteristikama dozvoljava se izgradnja lukobrana.

(6) Površine luke otvorene za javni promet lokalnog značaja definirane su kartografskim prikazima 1, 2.1. i 4.

(7) Izgradnja i rekonstrucija luke otvorene za javni promet - zone 1 (kopneni dio) i 2 (morski dio) obuhvaća:

. dogradnju postojeće lučke podgradnje (pontoni, gatovi, operativna obala) za formiranje novih veznih mjesta;

. rekonstrukciju obalnog dijela luke;

. prihvat turističkih plovila i plovila za potrebe izletničkog turizma - 100 vezova;

. prihvat interventnih plovila i plovila državnih službi - 2 veza;

. organizaciju sidrišta za potrebe povremenih korisnika;

. nesmetanost pješačkog i interventnog kolnog prometa kroz kopneni dio luke.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 42.

(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.

(2) Zona se priključuje na postojeću TK mrežu iu postojećeg UPS izvan obuhvata zone.

(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica koristeći zajednički energetski kanal sa elektro energetskom infrastrukturom.

(4) Cijevi DTK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK potrebno je uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele koji završavaju u kabelskim distribucijskim ormarima u svakom građevinskom objektu.

(5) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima.

(6) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.

(7) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važečih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(8) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.2.

Članak 43.

(1) Investitor prilikom gradnje građevina mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i vodove za kabelsku televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.

(3) Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na pločniku glavna mjesne ceste treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera o 50mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.

(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

. fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine,

. krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke građevine

Članak 44.

Na području obuhvata plana dozvoljava se izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih kominikacija - smještajnih antena na antenske private i to.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 45.

(1) Trase instalacija, shematske položaje objekata i uređaja komunalne infrastrukture grafički su prikazani na kartografskim prikazima 2.3., 2.4. i 2.5.

(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.

(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica ugostiteljsko-turističke namjene.

(4) Svaki korisnik dužan je ishodovati od nadležnih službi posebne uvjete za građenje.

(5) Priključke na javnu infrastrukturu potrebno je izvesti na najpovoljnijem mjestu prema tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama.

Vodoopskrba

Članak 46.

Za potrebe opskrbe sanitarno potrošnom i protupožarnom vodom predmetnog područja Plana predviđena je nova vodoopskrbna mreža, koja će se spojiti na postojeći gravitacijski opskrbni cjevovod PVC DN 315 mm, iz vodospreme Voz (V=200 m3, kota 60 m n.m.), koja funkcionira kao prekidna komora, te će tlakovi u vodoopskrbnoj mreži varirati oko 5 bara.

Članak 47.

(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih cesta.

(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 150 mm.

(3) Dubina polaganja vodovoda (niveleta) je najmanje 1,2m od kote glavne prometnice i na udaljenosti najmanje 0,5m od svih ostalih instalacija.

(4) Svaka samostalna uporabna jedinica unutar zone ima jedan priključak na glavni vodoopskrbni vod.

Članak 48.

(1) Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran na osnovu hidrauličkog proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina, odnosno zadovoljavanja količina definiranih kriterijima zaštite od požara.

(2) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenostima do 80m.

(3) Preporučene pozicije hidrantske mreže grafički su prikazane u kartografskom prikazu 2.5..

Odvodnja otpadnih voda

Članak 49.

(1) Prema usvojenoj koncepciji razvoja kanalizacijskog sustava Omišalj kroz 4 faze, kao IV faza predviđena je izgradnja tlačno-gravitacijskog kolektora za spoj područja Voz-Peškera na izgrađeni kanalizacijski sustav Omišalj.

(2) Sustav odvodnje planskog obuhvata mora biti dio javnog sustava odvodnje.

(3) Kao privremeno rješenje moguće je pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda na uređaju II stupnja, lociranom unutar područja Plana, a na čijem će se mjestu, kao konačno rješenje, izgraditi crpna stanica (CS5), kao početak tlačno-gravitacijskog kolektora prema sustavu Omišalj.

(4) Predviđen je zatvoreni razdjelni sustav odvodnje, koji se sastoji od:

. sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, opremljen sa jednom crpnom stanicom (CS5a), te lokalnim uređajem II stupnja (na lokaciji buduće CS5)

. sustava odvodnje oborinskih otpadnih voda sa parkirnih površina i površine suhe marine, opremljeni separatorima za izdvajanje ulja i naftnih derivate, te ispustima pročišćenih voda u priobalno more

Članak 50.

(1) Fekalna kanalizacija odvoditi će otpadne vode sa svake građevinske čestice putem tlačno-gravitacijskog kolektora K2 (Voz-Peškera).

(2) U fekalnu kanalizaciju se mogu upuštati otpadne vode koje svojim sastavom odgovaraju odredbama važećih propisa. Svaki pogon mora tehnološke otpadne vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu.

(3) Svi planirani odvodni cjevovodi odnosno revizijska okna izvode se na dubini nivelete cijevi od 1,5 do 5,5m uz uvažavanje potrebnih uzdužnih padova, hidraulički definiranih promjera, te uspostave kaskadnih okana. Najveći razmak okana moguć je do 40m.

(4) Cjelokupni sistemi odvodnje sa svim svojim priključcima, oknima, kišnim slivnicima i taložnicama mora biti izvedena vodonepropusno.

Članak 51.

(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina upuštaju se u teren preko upojnih bunara.

(2) Oborinske vode sa većih parkirnih i prometnih površina odvode se zatvorenim sustavom prema separatoru za izdvajanje ulja i naftnih derivata. Predviđena su dva separatora, sa zasebnim ispustima u more u uvali Voz i uvali Peškera.

(3) Oborinske vode sa površina servisa plovila (zona 15) tretiraju se kao tehnološke otpadne vode te se nakon pročišćavanja ispuštaju u sustav sanitarno-tehničkih otpadnih voda.

(4) Oborinske vode sa parkirnih površina manjih od pet parkirnih mjesta mogu se direktno upustiti u teren.

(5) Bazenske vode ispuštaju se u sustav sanitarno-tehničkih otpadnih voda, u pravilu sa posebnim režimom ispuštanja.

Članak 52.

(1) U sklopu površine servisa plovila (zona 15) potrebno je predvidjeti posebno mjesto za pranje plovila - pralište, sa kojeg će se odvoditi nastale tehnološke vode od pranja plovila prema odgovarajućem uređaju za predtretman ove vrste tehnoloških otpadnih voda, prije ispuštanja u javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Pralište mora biti ograđena površina sa koje se ne dozvoljava otjecanje na okolne površine, a odvodnja prema uređaju mora se provoditi zatvorenim sustavom odvodnje.

(2) Odabrani uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda mora pročistiti ove vode tako da granične vrijednosti pokazatelja, odnosno dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari odgovaraju graničnim vrijednostima, odnosno dozvoljenim koncentracijama pokazatelja opasnih i drugih tvari propisane prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

(3) Neposredno nakon uređaja, a prije ispuštanja u javni sustav sanitarne odvodnje postaviti će se kontrolno okno za uzimanje uzoraka pročišćenih tehnoloških voda.

(4) Otpadna ulja iz servisa skladištiti će se u posebnim tankovima postavljenim unutar tankvane - ograđene površine opremljene zatvorenim sustavom odvodnje, koji ove vode odvodi prema separatoru ostalih oborinskih otpadnih voda, te se tretiraju na isti način.

(5) Na isti uređaj dovode se i otpadne vode nastale pranjem poda svih radnih površina servisa.

Elektroenergetika

Članak 53.

(1) 35 kV podzemni kabel u zoni obuhvata plana potrebno je preložiti uz rub budućih prometnica, a kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.3..

(2) Planirane trafostanice 20/0.4 kV, načelno locirane, grade se na zasebnoj građevinskoj čestici kao montažne - slobodnostojeće građevine. Trafostanice, koje se zbog potrebe namjene predviđaju pored planiranih, mogu biti i ugradbene.

(3) Sukladno potrebama namjene, moguće je predvidjeti izgradnju trafostanica na drugim lokacijama pored Planom predviđene.

(4) Stvarni odabir tipova i kapaciteta trafostanica definirat će se izradom projektne dokumentacije.

(5) Minimalna udaljenost trafostanice od regulacijske linije iznosi 2 m, a od granice susjedne čestice 1 m.

(6) Trafostanica mora imati direktan pristup na javnu površinu.

(7) Energetska infrastruktura formira se u pločniku budućih prometnica obostrano.

(8) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim kabelima iz planiranih trafostanica 20/ 0,4kV. Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.

Članak 54.

Javna i ulična rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića ili direktno iz trafostanice. Napajanje će se osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4kV.

Plinovod i naftovod

Članak 55.

(1) Planskim obuhvatom prolazi sustav JANAF izgrađen kao međunarodni sustav transporta nafte s naftovodom od Omišlja do Lendave u Sloveniji, Gole na Mađarskoj granici te do Novog Sada odnosno Pančeva u Srbiji. Sustav unutar ovog obuhvata je planski.

(2) Sukladno zakonskoj regulative potrebo se pridržavati slijedećih uvjeta:

. Zaštitna zona naftovoda ostaje 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda

. Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda

U pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada

. čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m

(3) Planom višeg reda predviđena je i trasa polaganja magistralnog plinovoda Kamenjak-Omišalj-Delnice-Slovenija.

(4) Sustavi naftovoda i plinovoda grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.4.

Članak 56.

(1) U sustavu opskrbe prirodnim plinom, planirana je izgradnja podzemne mreže srednje tlačnih cjevovoda radnog pretlaka do 4 bara.

(2) Trase srednje tlačnih plinovoda predviđene su prvenstveno u kolniku i pločniku u sklopu prometnice.

(3) Svaka građevina mora imati zasebni kućni priključak. Srednje tlačni kućni priključak završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavnim zaporom, smještenim u plinskom ormariću na pročelju građevine.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 57.

(1) Zelene površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1, 4.

(2) Zelene površine definirane su kao:

. zaštitne površine (Z) - zone 13 (a-d)

. parkovne površine (Z1) - zone 5 i 6

. zeleni pojas prometnica - zone 18.

Članak 58.

(1) Površine zaštitnog zelenila - zone 13a i b formirane su kao dio sanacionih površina kamenoloma i zaštitnih površina novoformirane prometnice GMU1.

(2) Površine zaštitnog zelenila - zone 13c i d su padine serpentine postojećeg dijela prometnice GMU1.

(3) Za potrebe privođenja namjeni na predviđenim područjima zone 13a i b potrebno je izvršiti ozelenjavanje. Ozelenjavanje se vrši autohtonim raslinjem nakon izrade projekta krajobraznog uređenja.

(4) Zaštitne zelene površine moraju biti održavane.

(5) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materija u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

(6) Potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina.

Članak 59.

(1) Uređene zelene površine moguće su unutar zone 5, zone 6 i zona 18 - glavne mjesne ulice u funkciji oblikovanja prostora.

(2) Parkovne površine formiraju se pročišćavanjem, uređenjem i održavanjem postojećeg ili sadnjom novog zelenila.

(3) Nova sadnja predviđena je pretežito autohtonim vrstama srednjih i visokih karakteristika.

 (4) U sklopu parkovnih površina zona 5 i 6 mogu se formirati pješački putevi, elementi trim ili biciklističke staze, organizirane površine za igru djece, površine za sjedenje i odmor, rekreativni tereni koji ne zahtjevaju vodonepropusnu površinu a interpoliraju se u formirano zelenilo (šah na otvorenom, mini golf, stolni tenis, bočalište na prirodnom terenu i sl.). i rekreacijski sadržaji.

(5) Površine moraju biti opremljene minimalno urbanom opremom (prostor za sjedenje, koš za smeće, javna rasvjeta i drugo) i moraju biti priključeni na sustave javnih infrastrukturnih i komunalnih mreža.

(6) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja, osiguranjem prohodnosti zelenih pojaseva (šumski putevi).

(7) Zahvati na površinama ne mogu se izvoditi betoniranjem, asfaltiranjem ili nekim drugim vodonepropusnim podlogama.

(8) Za potrebe manjih podzida koristiti grubi, neobrađeni kamen suhe ugradnje.

Članak 60.

Površine zelenila u sklopu ostalih zona uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta se zatravnjuju.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 61.

(1) Ovim Planom štiti se slijedeće kulturno-povijesno naslijeđe na području planskog obuhvata:

. arheološki lokalitet: Voz

. hidroarheološki lokaliteti:

- otok Sv. Marko - uvala Voz

- uvala Peškera

. etnološka cjelina: uvala Voz - Vošćica - uvala Peškera

. sakralna građevina: crkva Sv. Josipa

. memorijalna cjelina: ribarsko naselje Voz

(2) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3.

(3) Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine Omišalj urađena je konzervatorska podloga koja je utvrdila stvarno stanje i daljnje potrebe korištenja i zaštite kulturne baštine.

(4) Ako se pri izvođenju građevnih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

(5) Prilikom bilo kakvog zahvata na kulturnim dobrima, nalazištima ili zonama potrebno je ishođenje posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja od nadležnog konzervatorskog odjel.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 62.

(1) Otpad se odvozi više puta tjedno i zbrinjava na postojećem deponiju »Treskavac« na području Općine Vrbnik.

(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 63.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna samouprava ili upravljačka struktura zone, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 64.

(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Tako uređeni prostor treba biti lako pristupačan s javne prometnice, a vizualno zaklonjen (tamponom zelenila, ogradom i sl.). Ne smije ometati kolni i pješački promet.

(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Članak 65.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 66.

Posebne mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš kao i mjere za zaštitu i spašavanje grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3.2.

Zaštita tla

Članak 67.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zaštita zraka

Članak 68.

(1) Prema kavoći zraka ugostiteljsko-turistička zona T22 treba pripadati prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

(3) Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području je promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).

(4) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.

Zaštita voda

Članak 69.

Prostor obuhvata plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.

Članak 70.

(1) Zaštita podzemnih voda, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člancima 49. - 52. ovih Odredbi.

(2) Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.

(3) Otpadne vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se direktno upuštati u tlo.

(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita mora

Članak 71.

(1) Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna, sukladno slijedećim smjernicama:

. na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora,

. sve otpadne vode moraju se pročistiti prije ispuštanja u more u objektima ili uređajima koji su usklađeni sa količinom dotoka, zagađenjem i kvalitetom recipijenta,

. ne mogu se izdati lokacijski uvjeti, rješenja o gradnji ili uporabna dozvola za građevine koje bi u more, vodotok ili drugo područje utvrđeno ovim režimom, ispuštali nepročišćene vode.

(2) Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su:

. izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda kao osnovnog sanitarno-zdravstvenog standarda i najučinkovitijeg načina zaštite mora opisanog u člancima 49. -52. ove Odluke,

(3) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite:

. osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi - čistači, plivajuće zaštitne brane, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzivna sredstva) unutar vlastitog komunalnog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća,

u luci osigurati kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i

. zauljenih voda,

. odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Članak 72.

(1) Obalno more na području obuhvata plana kategorizirano je kao more I. kategorije.

(2) Područje mora podjeljenja je na tri dijela:

. površina mora za vodene sportove (R4 - zona 21),

. sigurnosna površina mora namjenjena za kupalište

. ostala rekreativna površina mora.

(3) Sigurnosna površina mora namjenjena za kupalište nalazi se na udaljenosti od oko 50 m od obale. Unutar definirane površine zabranjen je intenzivan promet plovila.

Zaštita od buke

Članak 73.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.

(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

(3) Potencijalni izvori buke na području ugostiteljsko- turističke zone T22 su slijedeći:

. interni promet zone

. rad servisnog dijela zone 15.

Posebne mjere zaštite

Članak 74.

Kod gradnje novih građevina i uređenja zelenih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Mjere zaštite od požara

Članak 75.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) U prikazu mjera zaštite od požara kao sastavni dio projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode TVRB 100 za stambene i pretežiti stambene, te TRVB ili GRETNER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se skuplja i boravi više ljudi.

(3) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 6,0m, odnosno biti jednaka ukupnoj visini više građevine ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(4) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.

(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima.

(6) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Omišalje i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara,

(7) Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

Mjere zaštite od potresa

Članak 76.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

 (2) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 100 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području naselja Omišalj je VII stupnja MCS.

(3) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Mjere zaštite od rušenja

Članak 77.

(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije.

(2) Udaljenost novoprojektiranih građevina od formiranih novih mjesnih ulica mora spriječiti potencijalno rušenje građevine kojom bi se zapriječio nesmetani protok evakuacije i pristup interventnih vozila.

(3) Sustavom novoplaniranih prometnica je osigurana potrebna protočnost vozila i brza dostupnost pri evakuaciji ili pristupanju interventnih vozila.

(4) Unutar planskog obuhvata nema građevina pojačane ugroženosti.

Sigurnost i spašavanje građana

Članak 78.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama zakonske regulative koja osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 79.

(1) Planom šireg područja nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, a sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika prostora, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi što se definira Planom zaštite i spašavanje Općine Omišalj, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(2) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javog sustava za uzbunjivanje, obavezni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana, te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(4) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju stanovništva.

(5) Za pravce evakuacije koriste se sve prometnice koje omogućavaju spoj građevne čestice na javnu prometnu površinu.

(6) Vlasnici i korisnici poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja unutar svojih građevina, te dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana na građevinama.

(7) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).

(8) U građevinama ugostiteljsko-turističke namjene gdje boravi više od 100 osoba obvezno se instalira i protupanična rasvjeta koja se uključuje automatski nakon nestanka struje ili isključenja sklopke.

Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu '

Članak 80.

(1) Unutar planskog obuhvata položene su međunarodne trase plinovoda i naftovoda. Zbog potencijalne ugroženosti područja utvrđeni su zaštini koridori unutar kojih nije dozvoljena gradnja, a sukladno zakonskoj regulativi.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 81.

(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana određuju se III kategorija uređenja građevinskog zemljišta za koju je potrebno zadovoljiti slijedeće uvjete:

. imovinsko - pravna priprema,

. direktni kolni pristup,

. propisani broj parkirališnih mjesta,

. priključke na niskonaponsku električnu mrežu,

. priključak na sustav vodoopskrbe i zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda,

. priključak na telekomunikacijske mreže,

. priključak na plinoopskrbni sustav (po izgradnji istog).

(2) Obuhvat Plana nalazi se unutar zaštitnog obalnog pojasa.

(3) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

Članak 82.

(1) Za daljnje postupanje u realizaciji planskog obuhvata predlaže se izrada arhitektonsko-urbanističkog natječaja za sadržaje uvale Peškera kao cjeline (cjelinu obuhvaćaju - zone 9, zona 10, zona 11, zona 12, zone 13, zona 14, zone 15). Obuhvat arhitektonsko-urbanističkog natječaja može se utvrditi i natječajnom dokumentacijom. Uvjeti za izgradnju definirani ovim Planom koriste se kao dio programa izrade natječaja.

10. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 83.

(3) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/10-01/8

Ur. broj: 2142-06-12-01-4

Omišalj, 31. svibnja 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik

Nikola Dapčić, v. r.

 

Odluka o donošenju Urbanističkog plana u  



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr