15.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 67/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), i članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 3/06, 16/ 06, 54/08 i 32/09) Općinsko vijeće Općine Skrad na 23. sjednici održanoj 30. svibnja 2012. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Izmjene i dopune
Prostornog plana uređenja Općine Skrad

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Skrad (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Skrad u jednoj knjizi i sadrži:

I.Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)

II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu M 1:25000 i M 1:5000

0.PREGLEDNA KARTA IZMJENA I DOPUNA

1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.1. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.2. ENERGETSKI I VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I

ZAŠTITU PROSTORA

3.1. PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA

3.2. VODOZAŠTITNA PODRUČJA, SANACIJE I

OBUHVATI OBVEZNIH PLANOVA

4.GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - D1

4.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - D2

4.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - D3

4.4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - B1

4.5. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - B2

4.6. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - BV1

4.7. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - B/K 1

4.8. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - B/K 2

III. Obvezni prilozi

I.Obrazloženje Prostornog Plana

II. Izvod iz dokumenata prostornog plana uređenja šireg

područja

III. Popisi dokumenata i propisa

IV. Zahtjevi (iz članka 79. Zakona o prostornom uređenju

i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

IV.1. Mišljenja (iz članka 94. Zakona o prostornom

uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

V.Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi

VI. Evidencija postupka izrade i donošenja Prostornog

Plana

VII. Sažetak za javnost

Članak 3.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Skrad izrađen je u skladu s Odlukom o izradi ovog Urbanističkog plana uređenja (Službene novine Primorsko- goranske županije 54/10).

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Skrad izrađen je po ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Uvid u Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Skrad može se obaviti u prostorima općinske uprave Općine Skrad, Josipa Blaževića-Blaža 8, 51311 Skrad.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti za određivanje namjena površina

Članak 4.

U članku 1. stavak 1., alineje 1-5, mijenjaju se i glase:«

. građevinska područja,

. poljoprivredne površine,

. šumske površine,

. ostale poljoprivredne i šumske površine i

. vodne površine»

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 5.

U članku 4. stavak 1.,alineja prva, oznake:« K₁ i K₂« mijenjaju se u:»K«

U članku 4. stavak 1. alineja druga, iza treće podalineje dodaju se dvije nove alineje koje glase:

-Hribac (T2) - turističko naselje

U članku 4. stavak 1. ispod druge alineje dodaje se nova koja glasi:

-vikend naselja (VN)

-Hlevci (VN1)

-Hlevci (VN2)

Članak 6.

U članku 8. dodaje se stavak 4. koji glasi:

(4) Obzirom da Općina Skrad ima jako gustu hidrografsku mrežu, potrebno je prilikom izrade planova nižeg reda prikazati detaljniju hidrografsku mrežu.

1.Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko- goransku županiju

Članak 7.

U članku 9., stavak 2., u točki 1. mijenja se druga alineja, i glasi:«

. telekomunikacijske građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema).»

U članku 9., stavak 2., točka 3., alineja 2., dodaje se druga podalineja, koja glasi:«

-magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak.«

Članak 8.

U članku 10., stavak 2., briše se prva alineja.

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

Članak 9.

U članku 11., stavak 1., alineja 4., podalineja 3., dodaje se tekst: »(igrališta, tržnice i sl.)«.

Članak 10.

U članku 12., stavak 1., redni broj 9.: »Gornja Dobra 1; N10«, briše se.

Članak 11.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»(1) Sva građevinska područja naselja moraju imati uređene građevne čestice. Pod uređenom građevnom česticom podrazumijeva se pristup s prometne površine, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, elektroopskrba i propisan broj parkirališnih mjesta.

(2) Kod neposredne provedbe, uređenje građevnih čestica iz prvog stavka ovog članka, mora biti u skladu s odredbama ovog Plana ili započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim Planom.

(3) Stavak 2. ovog članka ne odnosi se na izgrađeni dio građevinskih područja i rekonstrukciju građevina.«

Članak 12.

Članak 14. , stavak 2, mijenja se i glasi:

(2) Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m² koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 13.

Iza naslova 2.2.2. Građevine stambene namjene, dodaju se podnaslovi : »NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA« i »NOVA GRADNJA«

Članak 14.

Članak 15. , mijenja se i glasi:

»(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja navedenih u članku 174. grade se slijedeće stambene građevine:

-obiteljske stambene građevine,

-višestambene građevine i

-zgrade za povremeno stanovanje.

(2) Stambene građevine mogu se graditi kao:

-samostojeće stambene građevine,

-dvojne stambene građevine i

-građevine u nizu.

(3) Građevinama koje se izgrađuju na samostojeći način u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

(4) Građevinama koje se izgrađuju na dvojni način u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

 (5) Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine.

Članak 15.

Iza članka 15., dodaju se podnaslovi : »2.2.2.1. Obiteljske stambene građevne« i »NAMJENA, VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE«

Članak 16.

Članak 16., mijenja se i glasi:

»(1) Obiteljskim stambenim građevinama smatraju se građevine s najviše 2 stana.«

(2) Obiteljska stambena građevina je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj parceli.

(3) U sklopu obiteljske stambene građevine mogu se obavljati isključivo djelatnosti iz članka 17., prve alineje , ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima.

(4) Ukoliko se poslovne djelatnosti smještaju u sklopu građevine stambene namjene ukupna površina poslovnog prostora ne smije prelaziti ukupnu površinu stambenog prostora.

(5) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 3 mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog prostora (prenamjena prostora).

Članak 17.

Iza članka 16., dodaje se novi članak 16.a., koji glasi:

Članak 16.a.

»(1) Na jednoj građevnoj čestici, uz obiteljske stambene građevine, mogu se graditi pomoćne građevine koje su u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja), te sa građevinom osnovne namjene čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

(2) Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine, pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu se graditi:

-odvojeno od stambene građevine ili

-na dvojni način, prislonjene uz stambene građevine.

(3) Namjena pomoćnih građevina ne smije umanjiti kvalitetu rada i stanovanja korisnika okolnih prostora.

(4) Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:

-pomoćne poslovne građevine,

-pomoćne poljoprivredne građevine i

-pomoćne stambene građevine.

Članak 18.

Članak 17. , mijenja se i glasi:

Pomoćnim poslovnim građevinama iz članka 16.a., stavka 4. smatraju se građevine za smještaj slijedećih djelatnosti:

-tihe i čiste djelatnosti:

-prostori za obavljanje intelektualnih usluga (različite kancelarije, uredi, biroi i druge slične djelatnosti), mali proizvodni pogoni, trgovački i ugostiteljski sadržaji, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske i slične uslužne radnje i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez onečišćenja vode ili tla, sa bukom manjom od 30 dB noću i 40 dB danju u boravišnim stambenim prostorijama, odnosno u javnim građevinama;

-bučne i potencijalno opasne djelatnosti:

-mali bučni proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i ugostiteljske građevine s glazbom na otvorenom i slično; odnosno sve one djelatnosti svojim radom uzrokuju vanjsku buku, čija razina prelazi dopuštene vrijednosti.

Članak 19.

Članak 18. , prva rečenica, mijenja se i glasi: »Pomoćnim poljoprivrednim građevinama iz članka 16.a., stavka 4. smatraju se građevine:«

Članak 20.

Članak 19., stavak 1, riječi: »Gospodarske građevine« mijenjaju se riječima: »Pomoćne poljoprivredne građevine«.

Članak 19. , stavak 2, iza riječi: »Izgradnja građevina« dodaju se riječi: »iz stavka 1«.

Članak 19., stavak 3, mijenja se i glasi:

»(3) Izgradnja građevina iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena unutar područja posebnog režima zaštite (graditeljske i prirodne baštine), te unutar obuhvata: UPU 1 - Skrad (N33_1-5) i izdvojenog građevinskog područja groblja (G₃) i UPU 2 - Planina Skradska (N22).«

Članak 21.

Članak 20., mijenja se i glasi:

»Pomoćnim stambenim građevinama iz članka 16.a., stavka 4 smatraju se građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (garaže, drvarnice, spremišta i sl.).«

Članak 22.

Iza članka 20., dodaju se novi članci 20.a. i 20.b., koji glase:

Članak 20.a.

(1) Najveća visina obiteljskih stambenih građevina jest prizemlje i jedan kat (P+1), uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja.

(2) Visina građevine iznosi max. 7,5 m.

(3) Visina pomoćnih građevina je max. prizemlje (P), odnosno max. 3,0 m.

Članak 20.b.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) obiteljskih stambenih građevina jest:

-za gradnju na slobodnostojeći način 0,3,

-za gradnju na dvojni način 0,4,

-za gradnju u nizu 0,5.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) obiteljskih stambenih građevina jest:

-za gradnju na slobodnostojeći način 0,6,

-za gradnju na dvojni način 0,8,

-za gradnju u nizu 1,0.

Članak 23.

U naslovu: »2.2.2.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE«, briše se broj: »2.2.2.1.«.

Članak 24.

Članak 22., mijenja se i glasi:

(1) Minimalne veličine građevinskih čestica za obiteljske stambene građevine određuju se za:

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

 (2) Maksimalna površina građevne čestice iznosi:

1.za gradnju na slobodnostojeći način 1.800 m²

2.za gradnju na dvojni način 1.350 m²

3.za gradnju u nizu 900 m²

(3) Iznimno od prethodnog stavka, građevna čestica može biti max 3.000 m², uz najveću izgrađenost 30 %, kada se uz objekte za stanovanje izgrađuju objekti za poljoprivrednu ili neku drugu gospodarstvenu djelatnost koja zahtijeva veću površinu.

(4) Građevne čestice na kojima će se uz stambenu građevinu izgraditi i gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, širina novoformirane građevne čestice ne mogu imati širinu manju od 25 m, i dubinu ne manju od 40 m.

Članak 25.

Članak 23., briše se.

Članak 26.

Članak 24., briše se.

Članak 27.

Članak 25., briše se.

Članak 28.

U naslovu : »2.2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI«, briše se broj: »2.2.2.2.«.

Iza naslova: »2.2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI«, dodaje se članak 25.a., koji glasi:

Članak 25.a.

(1) Obiteljske stambene građevine, u pravilu, postavljaju prema ulici, a pomoćne građevine po dubini čestice, iza osnovnih građevina.

(2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija građevne čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 29.

Članak 26., stavak 2 , dio rečenice: «; 10,00m za P+2«, briše se.

Članak 26., stavak 5 , briše se.

Članak 30.

Članak 27., mijenja se i glasi:

(1) Udaljenost slobodnih dijelova dvojne građevine, a koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, prohodne terase i otvorena stubišta) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

(2) Odredbe iz prethodnog stavka primjenjuju se i na izgradnju završnih čestica u nizu.

Članak 31.

Članak 28., briše se.

Članak 32.

Članak 29., stavak 1, 2. i 3. riječi: »gospodarskih građevina« mijenjaju se riječima: »pomoćnih poljoprivrednih građevina«.

Članak 29., dodaje se stavak 6., koji glasi: »Ukoliko se pomoćne poljoprivredne građevine grade kao dvojne ili u nizu moraju biti izgrađene od vatrootpornog materijala, te sa izvedenim vatrootpornim zajedničkim zidovima.«

Članak 33.

Članak 30., briše se.

Članak 34.

Članak 31., mijenja se i glasi:

Pomoćne građevine bez izvora zagađenja (osim kotlovnica) mogu se izgraditi i na granici sa susjednom građevinskom česticom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj građevnoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću građevnu česticu.

Članak 35.

Članak 32., mijenja se i glasi:

»(1) Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je člankom 113. ove Odluke.«

Članak 36.

Članak 34., stavak 1., dio rečenice:«, dok udaljenost između dvokatnih objekata iznosi min. 10,0 m.«, briše se.

Članak 34., stavak 2., prva rečenica se briše.

Članak 34., stavak 2., u drugoj rečenici, riječ: »dvorišne«, mijenja se u: »pomoćne«.

Članak 37.

Članak 35., briše se.

Članak 38.

U naslovu: »2.2.2.3. VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA«, briše se broj: »2.2.2.3.« i riječi: »VISINA I«.

Članak 39.

Članak 37., mijenja se i glasi:

»(1) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa.

(2) Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, mogu biti:

-nagiba ne manjeg od 35? ili

-mansardna krovišta.

(3) Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.

Članak 40.

Članak 38., se briše.

Članak 41.

Članak 39., stavci 1. i 3., se brišu.

Članak 42.

Članak 40., mijenja se i glasi:

»(1) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili nizu svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne građevine.

(2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište.

(3) Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište.«

Članak 43

Članak 41., stavak 3., se briše.

Članak 44.

Naslov: »2.2.2.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE«, mijenja se i glasi: »UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE.«

Članak 45.

Članak 42., dodaje se stavak 7., koji glasi: »(7) Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta,koji je potrebno osigurati, određuje se prema članku 115 ovih Odredbi.«

Članak 46.

Naslov: »2.2.2.5. PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU«, mijenja se i glasi: »PRIKLJUČENJE NA JAVNO-PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU«

Članak 47.

Naslov: »2.2.2.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA«, briše se.

Članak 48.

Članak 49., mijenja se i glasi:

»Građevinska čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe. U građevinskim područja naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara - S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).«

Članak 49.

Iza članka 49., dodaju se podnaslovi: »2.2.2.2. Višestambene građevine« i »NAMJENA, VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE« i novi članci: 49.a., 49.b., 49.c.i 49.d

Članak 49.a.

»(1) Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 3 i više stanova.«

(2) Višestambena građevina je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj parceli.

(3) U sklopu višestambene građevine mogu se smještati i poslovne djelatnosti, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima.

(4) Poslovnim djelatnostima iz prethodnog stavka, smatraju se djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

(5) Ukoliko se poslovne djelatnosti smještaju u sklopu višestambene građevine ukupna površina poslovnog prostora ne smije prelaziti ukupnu površinu stambenog prostora.

(6) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 3 mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog prostora (prenamjena prostora).

Članak 49.b.

»(1) Na jednoj građevnoj čestici, uz višestambene građevine, mogu se graditi pomoćne građevine koje su u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja), te sa građevinom osnovne namjene čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

(2) Na građevnoj čestici višestambene građevine, kao samostojeće mogu se graditi isključivo pomoćne stambene građevine.

(3) Namjena pomoćnih građevina ne smije umanjiti kvalitetu rada i stanovanja korisnika okolnih prostora.

(4) Pomoćnim stambenim građevinama iz stavka 2. smatraju se građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (garaže, drvarnice, spremišta i sl.).«

Članak 49.c.

(1) Najveća visina višestambenih građevina jest prizemlje i jedan kat (P+1), uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja.

(2) Visina građevine iznosi max. 7,5 m.

(3) Visina pomoćnih građevina je max. prizemlje (P), visina građevine je max. 3,0 m.

Članak 49.d.

(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) za izgradnju višestambenih građevina ne može biti veći od:

-0,60 za gradnju na slobodnostojeći i dvojni način

-0,80 za gradnju u nizu

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) za izgradnju višestambenih građevina iznosi 1,6.

Članak 50.

Iza članka 49.d.,dodaje se naslov: »OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE« i članak 49.e

Članak 49.e.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m².

(2) Površina građevne čestice višestambene utvrđuje se shodno potrebama tih građevina i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu uporabu građevine.

(3) Višestambene građevine mogu imati garaže, te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama.

Članak 51.

Iza članka 49.e.,dodaje se naslov: »SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI« i članci 49.f., 49.g., 49.h., 49.i., 49.j., 49.k., 49.l. i 49.m.

Članak 49.f.

(1) Višestambene građevine se, u pravilu, postavljaju prema ulici, a pomoćne građevine po dubini čestice, iza osnovnih građevina.

(2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija građevne čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Udaljenost građevina od ruba građevne čestice

Članak 49.g

Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

Članak 49.h.

(1) Udaljenost slobodnih dijelova dvojne građevine, a koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, prohodne terase i otvorena stubišta) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

(2) Odredbe iz prethodnog stavka primjenjuju se i na izgradnju završnih čestica u nizu.

Članak 49.i.

Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bez mogućih ispuštanja u okoliš locirati prema ulici, minimalno udaljenu 3,0 m od međe susjeda.

Članak 49.j.

Pomoćne stambene građevine, na građevnoj čestici višestambene građevine mogu se graditi i na granici sa susjednom građevinskom česticom, uz uvjet:

-da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid,

-da se zid prema susjedu izvede bez otvora i istaka,

-da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

Udaljenost građevina od regulacijske linije

Članak 49.k.

(1) Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je člankom 113. ove Odluke.

Članak 49.l.

(1) Ako građevna čestica graniči s vodotokom, udaljenost regulacijske linije građevne čestice od granice vodnog dobra ne može biti manja od 20 m.

(2) Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Međusobna udaljenost između građevina

Članak 49.m.

(1) Međusobni razmak građevina mora biti veći od visine više građevine, odnosno ne manji od 5,0 m za prizemne objekte i min.8,0 m za jednokatne objekte.

(2) Odredbe iz prethodnog stavka odnose se i na pomoćne građevine na istoj građevnoj čestici.

Članak 52.

Iza članka 49.m., dodaje se naslov: »OBLIKOVANJE GRAĐEVINA« i članci: 50., 50.a., 50.b. i 50.c.

Članak 50.

(1) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa.

(2) Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, mogu biti:

-nagiba ne manjeg od 35? ili

-mansardna krovišta.

(3) Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.

Članak 50.a.

(1) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa svojom krovnom konstrukcijom.

(2) Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Članak 50.b.

»(1) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne građevine.

(2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište.

(3) Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište.«

Članak 50.c.

(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

(2) Građevine koje se izgrađuju na dvojni način ili u nizu moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

(3) Postojeće lođe na višestambenim zgradama moguće je zatvoriti, ali isključivo na način da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samo jedan oblikovni model zatvaranja lođe ili prema projektu preoblikovanja pročelja cijele građevine.

Članak 53.

Iza članka 50.c.,dodaje se naslov: »UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE« i članci: 50.d., 50.e., 50.f. i 50.g.

Članak 50.d.

(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometne površine.

(2) Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,50 m.

(3) Iznimno, ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

(4) Visina ograda između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.

(5) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

(6) Kolna ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

(7) Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta,koji je potrebno osigurati, određuje se prema članku 115 ovih Odredbi.

Članak 50.e.

Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se spriječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili protočnost vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

Članak 50.f.

(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 50.g.

Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

Članak 54.

Iza članka 50.g.,dodaje se naslov: »PRIKLJUČENJE NA JAVNO-PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU« i članci: 50.h, 50.i. i 50.j.

Članak 50.h.

(1) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu.

(2) Javne prometne površine su javne ceste (razvrstane i nerazvrstane ceste), trgovi i dr. pješačke površine.

(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Članak 50.i.

(1) Na državnu cestu nije dozvoljen direktan pristup sa građevnih čestica neizgrađenog dijela građevinskog područja.

Članak 50.j.

Građevinska čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe. U građevinskim područja naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara - S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

Članak 55.

Iza članka 50.j., dodaje se podnaslov : »2.2.2.3. Zgrade za povremeno stanovanje« i članak 50.k., koji glasi:

Članak 50.k.

Uvjeti za gradnju zgrada za povremeno stanovanje propisani su odredbama ovog Plana pod naslovom 2.2.2.1. Obiteljske stambene građevne.

Članak 56.

Iza članka 50.j., dodaje se podnaslov: »REKONSTRUKCIJA« i članak 51., koji glasi:

Članak 51.

(1) Postojeće građevine rekonstruiraju se prema odrednicama za nove građevine.

(2) Postojeće građevine na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju mogu se rekonstruirati prema ostalim odrednicama za nove građevine.

(3) Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i/ili iskorištenosti građevne čestice veći od dopuštenih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.

(4) Ako je postojeća visina i broj etaža građevine veći od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije povećavati.

(5) Ako je postojeća udaljenost od granica građevne čestice manja od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije smanjivati.

Članak 57.

Iza članka 51., dodaje se podnaslov: »POSREDNA PROVEDBA PLANA« i članak 52., koji glasi:

Članak 52.

(1) Posrednom provedbom provodi se građenje i uređenje površina u građevinskim područjima središnjeg naselja Skrad i Planina Skradska, za koje su ovim Planom propisani Urbanistički planovi uređenja:

1.UPU 1 - Skrad (N33_1-5) i izdvojenog građevinskog područja groblja (G₃);

2.UPU 2 - Planina Skradska (N22)

(2) UPU 1 - Skrad (N33_1-5) i izdvojenog građevinskog područja groblja (G₃) je donesen i na snazi je.

(3) Za UPU 2 - Planina Skradska (N22), propisuju se slijedeći kriteriji:

-dozvoljena je gradnja obiteljskih i višestambenih građevina, te građevina za povremeno stanovanje kao osnovnih građevina,

-uz građevine iz prethodne alineje dozvoljena je gradnja pomoćnih stambenih i pomoćnih poljoprivrednih građevina,

-UPU-om je moguće odrediti i druge tipologije izgradnje (vile, atrijske kuće i sl.),

-osim stambenih građevina,unutar UPU-a moguće je smjestiti i građevine društvene i gospodarske namjene, koje ne ometaju stanovanje i u njegovoj su funkciji,

-građevine se grade kao samostojeće i dvojne,

-za samostojeće građevine max.kig je 0,3, a za dvojne 0,4,

-ostale odrednice jednake su kao i za građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana, osim ako se, obzirom na lokalne uvjete, ne odrede i stroži uvjeti gradnje u smislu namjene, koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti, broja etaža, visine, pomoćnih građevina

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 58.

Iza naslova: »2.2.3. Građevine društvene namjene« dodaju se članci 53., 54., 54.a., 54.b. i 54.c.

Članak 53.

(1) Građevine društvenih djelatnosti prioritetno se smještaju u građevinskom području središnjeg naselja Skrad (N33_1-5).

(2) Građevine društvene namjene namijenjene su odvijanju djelatnosti:

-uprave i pravosuđa,

-prosvjete,

-zdravstva i socijalne skrbi,

-kulture,

-sporta i rekreacije,

-vjerskih i

-drugih društvenih djelatnosti.

(3) Planirane građevine društvenih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.

 (4) Građevine društvenih djelatnosti treba graditi na istaknutim, lako dostupnim i uočljivim lokacijama.

Članak 54.

Osim u samostalnim građevinama, društvene djelatnosti mogu se odvijati i u stambenim i gospodarskim građevinama sukladne namjene.

Članak 54.a.

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 174. mogu se graditi građevine društvene namjene najveće tlocrtne površine 400 m².

Članak 54.b.

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,6 za izgradnju na slobodnostojeći način, a 0,8 za izgradnju ugrađenih građevina, osim građevne čestice za škole ili predškolske ustanove, gdje može iznositi najviše 0,3 u kojeg se ne uračunavaju površine športskih terena i prostora za odmor i rekreaciju učenika, odnosno djece.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4.

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 12,0 m do vijenca građevine s najviše tri etaže.

(5) Iznimno se može se dozvoliti i veća visina za pojedine građevine, unutar obuhvata UPU-a 1. Skrad, koja će se definirati UPU-om na osnovu posebnih kriterija definiranih istim planom.

(6) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

(7) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 20% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 54.c.

Udaljenost građevina društvene namjene mora iznositi najmanje 3,0 m od susjedne međe.

Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine.

Članak 59.

Članak 50.,se briše

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 60.

Iza naslova: »2.2.4. Građevine gospodarske namjene« dodaje se članak 54.d.

Članak 54.d.

(1) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mogu se graditi i nove građevine (poslovne ili zanatske). Postojeće građevine po potrebi se mogu adaptirati, rekonstruirati radi poboljšanja uvjeta korištenja i osiguranja ekoloških standarda odnosno osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša.

(2) Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i susjednim česticama.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine površine građevne čestice minimum 1.500 m² za poslovne namjene, a za zanatske sadržaje 500 m².

Članak 61.

Članak 55.,se briše

Članak 62.

Članak 56., stavak 1., mijenja se i glasi:

»(1) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5,5 m.«

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 63.

Članak 57., stavak 3., mijenja se i glasi:

»(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine površine građevne čestice do 0,15 ha.«

Članak 57., stavak 4., briše se.

Članak 64.

Članak 58., stavak 1., mijenja se i glasi:

»(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5,5 m.«

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 65.

Članak 61., mijenja se i glasi:

(1) U građevinskim područjima za namjene izdvojene iz naselja graditi se može samo temeljem prethodno izrađenih prostornih planova užeg područja, određenih ovim Planom (urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja).

(2) Izuzetak od prethodnog stavka su građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (T):

T2

-Hribac (T₂) - površine 1,97 ha, neizgrađeno

T3

-Skrad - »Zeleni Vir« (T₃) - površine 0,19 ha, izgrađeno.

(3) Ovim Planom utvrđena su građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene:

-gospodarske namjene (poslovne);

-ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti, izletišta, ugostiteljstvo);

-vikend naselja;

-sportsko-rekreacijska namjena (golf igralište, skijalište, sportski centar);

-površine za infrastrukturu (koridori i građevine),

-groblja.

(4) U građevinskim područjima za izdvojene namjene može se planirati gradnja građevina i uređenje površina koje su sukladne namjeni iz prethodnog stavka, a upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora  (površine za parkove, sport i rekreaciju, parkirališne površine i građevine te druge građevine i sadržaji).

(5) U građevinskim područjima za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja.

Članak 66.

Iza Članka 61. , dodaje se naslov »NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA« i članci 61.a., 61. b., 61.c. i 61.d.

Članak 61.a.

Neposrednom provedbom Plana gradi se unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu - ugostiteljsko-turističku (T) iz članka 61., stavka 2. ovih Odredbi.

Članak 61.b.

(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) iz članka 61., stavka 2. ovih Odredbi smještaju se sadržaji: hoteli, moteli, pansioni, izletišta, ugostiteljske građevine i slično.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

(3) Izgradnja građevina stambene namjene nije dopuštena.

(4) Površina ugostiteljsko-turističke namjene iz članka 61., stavka 2. ovih Odredbi obuhvaćaju:

-ugostiteljstvo (T₂),

-izletište (T₃).

Članak 61.c.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti (T₁) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

-najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

-najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 61.d.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - ugostiteljstvo (T₂) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

-najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

-najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 67.

Iza Članka 61.d. , dodaje se naslov: »POSREDNA PROVEDBA PLANA«

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (K)

Članak 68.

U članku 63. stavak 1., prva i druga alineja, oznake: »K₁ i K₂«, mijenjaju se u: »K«.

U članku 63. stavak 1., treća alineja se briše.

U članku 63. stavak 2., mijenja se i glasi:

»(2) Za zone iz stavka 1. propisana je obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU 4 i UPU 3). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.«

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

Članak 69.

Članak 65. mijenja se i glasi:

»Posrednom provedbom Plana gradi se unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu - ugostiteljsko-turističku (T):

T1

-Skrad (T₁) - površine 12,02 ha, 5,59 ha izgrađeni dio i

T2

-Skrad (T₂) - površine 0,58 ha, izgrađeno;«

Članak 70.

Članak 67. mijenja se i glasi:

»(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) iz članka 65. ovih Odredbi smještaju se sadržaji: hoteli, moteli, pansioni, izletišta, ugostiteljske građevine i slično.

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

(3) Izgradnja građevina stambene namjene nije dopuštena.

(4) Površina ugostiteljsko-turističke namjene iz članka 65. ovih Odredbi obuhvaćaju:

-smještajne kapacitete (T₁),

-ugostiteljstvo (T₂).

(5) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti Skrad (T₁), propisana je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 9), a za zonu ugostiteljsko- turističke namjene za ugostiteljstvo Skrad (T₂) propisana je obvezna izrada Detaljnog plana uređenja (DPU 1) zajedno s zonom (R3).«

Članak 71.

Članak 68. mijenja se i glasi:

»(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti (T₁) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

-najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

-najmanje 30% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.«

Članak 72.

Članak 69. mijenja se i glasi:

»(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - ugostiteljstvo (T₂) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

-najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

-najmanje 30% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.«

Članak 73.

Članak 70. se briše.

Članak 74.

Članak 71. se briše.

Članak 75.

Članak 72. se briše.

Članak 76.

Iza članka 72. dodaje se naslov 2.3.1.3. »Vikend naselja (VN)« i članci 72.a, 72.b

Članak 72.a.

(1) Prostornim planom određene su površine za vikend naselja (VN).

(2) Na području Općine Skrad predviđena su sljedeća građevinska područja za vikend naselja (VN):

-Hlevci (VN1 ) - površine 4,08 ha, neizgrađeno i

-Hlevci (VN2) - površine 10,34 ha, neizgrađeno.

(3) Za navedene zone (VN1 i VN2), propisana je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 5 i UPU 6).

Članak 72.b.

(1) U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - vikend naselja (VN) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

-najveći koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,40;

-najmanje 30% od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 1;

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) Unutar vikend naselja dozvoljen je smještaj pratećih djelatnosti koje su u funkciji osnovne namjene zone (ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).

Članak 77.

U naslovu 2.3.1.3. »Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)«, broj 2.3.1.3.,mijenja se u: »2.3.1.4.«

Članak 78.

Članak 74., stavak 1., alineja 1.,mijenja se i glasi:

»- golf igralište »Hlevci« (R1) - površine 91,37 ha, neizgrađeno»

Članak 74., stavak 2.,mijenja se i glasi:

(2) Za zone (R1) i (R2) propisana je obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU 8) i (UPU 7). Za zonu (R3), zajedno s (T3) obvezna je izrada Detaljnog plana uređenja (DPU 1).

Članak 79.

Članak 75., stavak 1., tekst u zagradi: »UPU-om 6« mijenja se u: »UPU-om 8«

Članak 75., stavak 2., mijenja se i glasi: »(2) Uvjet za izgradnju građevina jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Uredbom o procjeni zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).«

Članak 80.

Članak 76., stavak 1., tekst u zagradi: »UPU-om 3« mijenja se u: »UPU-om 7«

Članak 76., stavak 2., mijenja se i glasi: »(2) Uvjet za izgradnju građevina jest provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, propisane Uredbom o procjeni zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).«

Članak 81.

U naslovu 2.3.1.4. »Površine groblja (G)«, broj 2.3.1.4.,mijenja se u: »2.3.1.5.«

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 82.

U članku 80. stavak 4. se briše.

U članku 80. stavak 5. se briše.

2.3.2.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 83.

Iza naslova 2.3.2.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti dodaje se članak 80. a.,koji glasi:

Članak 80.a

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti dijele se na:

-stambeno-gospodarske sklopove-farme,

-gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilište) i

-ostale gospodarske poljoprivredne građevine.

Članak 84.

Članak 90., mijenja se i glasi: »Gospodarske građevine iz članka 88. ne moraju se priključiti na prometnu i komunalnu infrastrukturu po potrebi.«

2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 85.

Članak 93., stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 5,5 m.«

Članak 93., dodaje se stavak 3. koji glasi: »(3) Minimalna širina kolnog prilaza može biti i manja, ali ne manja od 3,0m uz uvjet da se na svakih 100m izvedu ugibališta za mimoilaženje.«

2.3.2.3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 86.

Članak 94., mijenja se i glasi: »(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su za svoja područja izraditi rudarsko-geološke studije koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama.

(2) Na temelju rudarsko-geoloških studija iz stavka 1.ovog članka jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u svojim razvojnim dokumentima planirati potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama.«

Članak 87.

Članak 95. se briše

Članak 88.

Članak 96. se briše

2.3.2.4. Građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma

Članak 89.

Iza članka 98. dodaje se članak 98a. koji glasi:

Članak 98.a.

»(1) Planinarski i lovački domovi, te izletnička skloništa mogu se graditi izvan građevinskog područja na površinama pod šumom i poljoprivrednim i šumskim zemljištem, u skladu s Odredbama ovog Plana.

(2) Građevina treba biti građena sukladno kriterijim zaštite prostora, vrednovanje krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(3) Građevina se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternu), odvodnju (sabirna jama), energetski sustav (plinski spremnik, agregat i dr.)

(4) Građevina se gradi maksimalne tlocrtne površine do 200 m², maksimalne visine 10 m od kote terena do vijenca.

(5) Najveći dopušteni broj etaža iznosi S+P+1.«

5.Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne sustave

Članak 90.

Članak 106., stavak 1., alineja 4., mijenja se i glasi:

»-energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, plinoopskrba, potencijalni obnovljivi izvori energije).«

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Cestovni promet

Članak 91.

Članak 109., stavak 5., mijenja se i glasi:

»(5) U dijelovima prolaska kroz izgrađene dijelove naselja, koridori se mogu planirati u širinama manjim od određenih, ali ne manjima od širina definiranih u aktu o građenju za pojedinu prometnicu, u slučajevima kada je navedeni akt ishođen.«

U članku 109. dodaje se stavak 7., koji glasi:

(7)Imajući u vidu zdravstvene i ekološke zahtjeve, buduće stambene, turističke, proizvodne i poslovne zone potrebno je planirati van zaštitnog pojasa autoceste Rijeka-Zagreb od minimalno 50 metara. Uvjete gradnje potrebno je zatražiti od nadležnog tijela koje upravlja navedenom prometnicom.

Članak 92.

Članak 110., stavak 1., mijenja se i glasi:

»(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta, koje ne ispunjavaju normative određene Odredbama ovog Plana, potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.«

Članak 93.

Članak 112., mijenja se i glasi:

»(1) Cesta se sastoji od kolnika i nogostupa.

(2) Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 5,5 metara za dvosmjernu cestu, odnosno 6,5 metara ako je na prometnici organiziran javni prijevoz, a 4,5 metra za jednosmjernu cestu.

(3) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju obavezne širine propisane stavkom (2) ovog članka.

(4) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijske linije od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.

(5) Na završetku slijepe ulice potrebno je izvesti okretište koje će svojim tehničkim karakteristikama zadovoljavati uvjetima prometovanja interventnim vozilima, te vozilima za odvoz otpada.

(6) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima tijela nadležnih za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.«

Članak 94.

Članak 113., mijenja se i glasi:

»(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.

(3) Ako se predviđa izgradnja biciklističke staze ili biciklističke trake, mora se uzeti u obzir i širina te izgradnje (1,0 m za jednosmjerni, odnosno 2,0 m za dvosmjerni biciklistički promet, uz uvećanje slobodnog profila za 0,25m sa svake strane).

(4) Određuje se udaljenost građevine od regulacijske linije najmanje:

- za stambene građevine 5,0 m

- za garaže 5,0 - 10,0 m

- za pomoćne građevine na čestici 10,0 m

- za gospodarske građevine s potencijalnim
izvorom zagađenja 20,0 m

- a pčelinjake 15,0 m

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka na regulacijskom pravcu može se izgraditi garaža za osobni automobil pod uvjetom da je građevna čestica strma, nagiba većeg od 12 % i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

(6) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1 i 2 ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijske linije.

(7) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1 i 2 ovog članka, udaljenost može biti i manja od one iz stavka 1 i 2, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi s postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

(8) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od ruba kolnika, odnosno cestovnog ivičnjaka, ovisi o kategoriji ceste i iznosi minimalno:

- 4 m kod državnih cesta,

- 3 m kod županijskih cesta,

- 2,5 m kod lokalnih i nerazvrstanih cesta i

- 2 m (iznimno 1,5 m) na strani bez nogostupa slijepih ulica dužine do 100 m.

(9) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.«

Članak 95.

Članak 115., mijenja se i glasi:

»(1)Obvezan broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima:

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(4) Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

(5) Na javnim parkirališnim površinama za automobile invalida potrebno je osigurati najmanje 5 % parkirališnih (garažnih) od ukupnog broja, odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.«

Članak 96.

Članak 117., mijenja se i glasi:

»PPUO-om Skrada uz prometnice unutar naselja predviđa se uređenje nogostupa, barem s jedne strane kolnika, za kretanje pješaka, u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,6 m.«

Članak 97.

Članak 118., mijenja se i glasi:

»Ukoliko se planira gradnja i uređenje biciklističkih staza, iste je moguće izvesti:

-odvojeno od kolnika u drugoj razini,

-kao fizički odvojeni dio kolnika, i

-prometnim znakom i horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika,

-izvan koridora prometnice.«

5.1.3. Žičara

Članak 98.

Članak 120., stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Točna lokacija i način uređenja površina odrediti će se daljnom razradom projektne dokumentacije a na temelju provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, propisanog važećom Uredbom. Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja (UPU 1) nalazi se lokacija za gornju stanicu.«

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

Članak 99.

U članku 121. stavak 10., brišu se riječi: »1m«

U članku 121. iza stavka 10., dodaju se novi stavci 11 i 12, koji glase:

(11) Novu elektroničku komunikacisku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova odrediti planiranjem koridora promjenjujući sljedeća načela:

. za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

. za ostala naselja: podzemni i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

. za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kada je to moguće. samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.

(12) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

Članak 100.

Članak 122. mijenja se i glasi:

(1) Prilikom gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je dati prednost: područjima naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene, te pokrivanju svih značajnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.

 (2) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreže pokretnih komunikacija prema načinu postavljanja dijeli se na:

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

(3) Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova:

- max. površina građevinske čestice na kojoj se smješta samostojeći antenski stup i povezana oprema iznosi 350 m²,

- sve instalacije i građevine moraju biti udaljene min. 2 m od ruba građevinske čestice, odnosno površine za redovnu uporabu građevine,

- za izgradnju samostojećih antenskih stupova potrebno je koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od strane nadležnog Ministarstva, osim kada je iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša, dozvoljeno planirati, projektirati i graditi i druge tipove samostojećih antenskih stupova,

- objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođeni prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije,

- postojeće antenske stupove i njihovu opremu potrebno je prilagođavati novim standardima, s ciljem povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša,

- min. širina pristupnog puta građevinskoj čestici samostojećeg antenskog stupa iznosi 3,0 m,

- kao pristupni put do samostojećeg antenskog stupa koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno prometne površine koje se kao takvekoriste u naravi,

- u zaštićenim područjima novi pristupni put može se formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih institucija,

- elektroenergetski priključak radijske opreme izvesti podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije. Priključak se može izvesti putem alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije,

- samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi, kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

(4) Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom, obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije.

(5) Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim, ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima područja iz prethodnog stavka.

(6) Valorizacijom krajobraza izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i šireg područja iz stavka 6. ovog članka analizirajući fizičke strukture prostora (topografija, geomorfološke značajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna i sl.), te kulturno-povijesne datosti (izgrađene strukture, etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.).

(7) Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

(8) Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije, optimalna, kao i odrediti vrstu, tip i visinu antenskog stupa, te uvjete uređenja i mjere zaštite građevinske čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.

(9) Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavni račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu.

(10) Gradnja samostojećih antenskih stupova nije dozvoljena:

- na vrijednim poljoprivrednim površinama označenim kao P2

- na arheološkim područjima i lokalitetima, te povijesnim graditeljskim cjelinama,

- u građevinskim područjima, osim u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene,

- na vodnom dobru (u postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta),

- na područjima koja su zaštićena radi očuvanja prirode i prirodnih vrijednosti, osim ako je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području. U tom slučaju potrebno je planirati minimalan broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenost i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

Članak 101.

Članak 125. stavak 4. mijenja se i glasi:

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno važećem Zakonu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene važećim Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 102.

Članak 127. stavak 4. mijenja se i glasi:

U skladu sa Prostornim planom Primorsko-goranske županije sustav odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni, te je potrbno vršiti odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09).

Članak 127. stavak 6. mijenja se i glasi:

(6) Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području općine odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova, te važeće ''Odluke o zonama sanitarne zaštite'' i važeće ''Odluke o odvodnji'' Općine Skrad.

Članak 127. stavak 7. mijenja se i glasi:

(7) Odvođenje oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina potrebno je riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite. (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara - S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

U članku 127. dodaje se stavak 8. koji glasi:

(8)U skladu sa člankom 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te člankom 125. Zakona o vodama (NN 153/09) za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih, lokanih prometnica, odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 103.

Članak 131. mijenja se i glasi:

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda općine Skrad dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva »Gorski Kotar«.

(2) Sustav vodotoka linijski obuhvaća registrirane vodotoke - bujice u dijelu kojim su smještene u području Općine Skrad i to: Skradska dobra s pritokama, Bukovačka Dobra s pritokama, Jasle potok s pritokama, Curak s pritokama, Čedanj s pritokama, Potok Belo, Veliki potok (Golik), Veliki jarak i druge manje vodotoke.

(3) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda planira se za sve vodotoke - bujice utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.

(4) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(5) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

(6) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno važećem Zakonu o vodama.

(7) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karte ovog Plana. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, na kojoj su uz druge sadržaje prikazani i vodotoci - bujice.

(8) Operativna obrana od poplava za vodotoke: Skradska Dobra, Bukovačka Dobra, Curak sa pritokama Jasle potok i Zeleni Vir, Čedanj, Potok Belo, Veliki potok (Golik), Veliki jarak i Paletina sa pritokom Smutin jarak, sadržana je u operativnom planu obrane od poplava na vodama 2. reda - Sektor E - 24. područje malog sliva »Gorski kotar«.

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 104.

U članku 134. stavak 8. se mijenja i glasi:

(8) Planirane trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi unutar cijelog područja plana neposrednom provedbom plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

U članku 134. stavak 9. se mijenja i glasi:

(9) Ako se trafostanice rade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice prema susjednim česticama iznosi 1m, a prema kolniku najmanje 2m.

U članku 134. dodaje se novi stavak 14., koji glasi:

»(14) U grafičkom dijelu Plana prikazane su načelne lokacije samo onih planiranih trafostanica 20/0.4 kV i trasa 20 kV vodova, koji će se graditi na područjima danas neelektrificiranih naselja i neizgrađenih zona. Osim nacrtanih trafostanica 20/0.4 kV, moguća je gradnja i dodatnih trafostanica, kada je njihova gradnja vezana uz porast opterećenja kod postojećih kupaca ili priključenje budućih kupaca.«

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 105.

U članku 135. stavak 2. se mijenja i glasi:

»(2) Područjem Općine Skrad prelazi trasa međunarodnog magistralnog plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara (Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac.«

Članak 106.

U članku 136. stavak 3. se briše

U članku 136. stavak 6. se mijenja i glasi:

»(5) Polaganje plinske distributivne mreže predviđeno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.«

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 107.

U članku 137., dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Smještaj građevina u kojima se koristi biomasa zaproizvodnju energije moguć je unutar izdvojenih zona gospodarske namjene.«

6.Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, zaštićenih dijelova prirode i kulturnih dobara i kulturno - povijesnih cjelina

6.1. Prirodna baština

Članak 108.

Članak 138. stavak 1 mijenja se i glasi:

(1) Na području Općine Skrad nalazi se zaštićeni dio prirode, Vražji prolaz i Zeleni vir (1962.g.), zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN. 70/05, 139/08 I 57/11) u kategoriji značajni krajobraz.

Članak 138. stavak 2 se briše.

Članak 109.

Članak 139. se mijenja i glasi:

(1) Osim zaštićenih dijelova prirode iz prethodnog članka, ovim su prostornim planom prepoznati posebno vrijedni dijelovi prirode (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora), za koje bi se trebalo donijeti odgovarajuće akte o zaštiti, sukladno zakonskoj regulativi:

-Skradski vrh - markantan vidikovac na veliki dio prostora Gorskog kotara - E (predloženo za valorizaciju);

-Bukovska Dobra u dolini Gornje Dobre (izvorište rijeke Dobre s užim zaleđem - hidrološka je vrijednost u krajobrazu) - E (predloženo za valorizaciju);

-Sušički jarak i Bukovska Dobra u dolini Gornje Dobre - hidrološka, pejzažna i biološka vrijednost u krajobrazu - E (predloženo za valorizaciju);

Članak 110.

U članku 140. stavci 1. i 2. se brišu.

Članak 111.

Članak 141. se mijenja i glasi:

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode od upravnog tijela u županiji nadležnog za poslove zaštite prirode, a za zahvate izvan građevinskog područja za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku uvjete utvrđuje Ministarstvo kulture. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području obuhvata Plana treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

Članak 112.

Članak 142. se mijenja i glasi:

1.Za područje obuhvata Prostornog plana i dio njegova neposrednog kontaktnog područja, koje pripada općini Skrad, na osnovu Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), utvrđena su područja nacionalne ekološke mreže.

2.Popis područja ekološke mreže, iz prethodnog stavka, i smjernice za mjere zaštite dane su u sljedećim tablicama:

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

3.Za planirane zahvate u području ekološke mreže koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je ocijeniti njihovu prihvatljivost za područje ekološke mreže sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode.

6.2. Kulturna dobra

Članak 113.

Članak 143. se mijenja i glasi:

Na području Općine Skrad u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana su sljedeća kulturna dobra:

-Skrad - kuća Lončarić, pojedinačni registrirani spomenik kulture pod br. Registra HR. 224, Rješenjem br. 415 od 24.11.1969.

Evidentirana kulturna dobra na području obuhvata plana Općine Skrad su sljedeća:

-Skrad - crkva Sv. Antuna Padovanskog (1864. g.) evidentirani je spomenik kulture

-Skrad - park, spomen biste i spomenici evidentirani su spomenici kulture

-Bukov vrh - kapela Sv. Trojstva, evidentirana

-Divjake - župna crkva Sv. Izidora Ratara (1829. g.), evidentirana

-Skradski Vrh - Sveta Marija kapelica Uznesenja Marijina na nebo, evidentirana

-Planina - Poklonac Uzvišenje Sv. Križa, evidentiran

-Podstena - kapela Srce Isusovo (1836. g.), evidentirana

-Rogi - kapela Sv. Andrije, evidentirana

-Zakrajc - kapela Sv. Roka (1849. g.), evidentirana

Etnološka baština

-u porječju Kupe (rubno područje Općine - dio naselja Raskrižje, Belski Ravan, Vrh Brodski i Zakrajc Brodski)

Članak 114.

Članak 144. se mijenja i glasi:

(1) Na kulturna dobra iz članka 143.ovih Odredbi, za sve je intervencije propisana obaveza ishođenja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane Konzervatorskog odjela u Rijeci (sukladno člancima 60. i 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

(2) Za intervencije u navedenim evidentiranim cjelinama i pojedinačnim građevinama koje nemaju status kulturnog dobra, potrebno je zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(3) Potrebno je pristupiti izradi konzervatorske podloge teritorija Općine Skrad kako bi prostor, s konzervatorskog aspekta bio primjereno valoriziran i inventariziran te kako bi se zabilježila kulturna dobra koja do danas nisu prepoznata i zaštićena.

(4) Za očuvanje kulturnih dobara, kao i za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovim provođenjem odgovorna su tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva što je i propisano člankom 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 115.

Članak 168. se mijenja i glasi:

1) Naselja u Općini Skrad svrstana su, sukladno »Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu« (NN 2/91), u naselja sa manje od 2000 stanovnika koja ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Skrad.

(3) Skloništa opće i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

8.6.2. Zaštita od potresa

Članak 116.

Članak 170. se mijenja i glasi:

Intenzitet mogućih najjačih zemljotresa na području Općine Skrad procijenjen je na VII stupnju MCS skale, odnosno magnitude oko 3,4 stupnjeva.

Na području Općine evidentiran je izvjestan broj kuća iz 19. stoljeća - ruralnog tipa od kombinirane drvene i zidane građe i jednokatne gradske kuće s ukrašenim kamenim okvirima.

Kod potresa jačine VIIÊ MCS procjenjuju se oštećenja:

. umjerena oštećenja građevina tipa B - male pukotine u zidovima, otpadanje pokrova, lima salonita, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka- 35% ili 170 objekta tog tipa.

. a kod građevina tipa A - građevna iz 19.st. kombinirane zidane i drvenih kuća u lošem stanju, mogu se očekivati teška oštećenja na 35% ili 65 objekta , te razorna oštećenja na 10% ili cca 20 objekata.

Tablica 1. Najkritičnija infrastruktura ugrožena od potresa na području Općine Skrad

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

Područje općine spada u seizmički aktivna područja sa pojavom velikog broja relativno slabijih zemljotresa u dužim vremenskim razdobljima. Dubine žarišta nisu pouzdano istražene, ali se može utvrditi da su iznad Mohorovićićevog diskontuniteta. Intezitet najjačih zemljotresa procijenjen je na VII stupnju MCS skale (prema Karti seizmičkog rizika na povratni period od 100 godina).

Nema potrebe za formiranjem postrojbi civilne zaštite opće namjene. Najveći problem bilo bi davanje zdravstvene pomoći s obzirom da broj liječničkih ekipa ni u normalnim uvjetima ne zadovoljava potrebe te bi se pružanje pomoći usmjerilo na Dom zdravlja Delnice i KBC Rijeka.

U svrhu efikasne zaštite od potresa kao urbanističku mjeru potrebno je konstrukcije svih budućih građevina i rekonstrukcije postojećih na području općine uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Kod izgradnje većih stambenih i poslovnih građevina potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Prilikom planiranja geotehničkih zahvata u takvim tipovima terena kao i kod temeljenja građevina, nužno je uzeti u obzir ove relevantne čimbenike koji mogu otežati i bitno poskupiti građenje. Kod statičkog proračuna građevina potresno djelovanje određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina koji za ovo područje iznosi 0,1g.

Prostorni planovi nižega reda trebaju sadržavati kartografske prikaze zona zarušavanja, površine za odlaganje materijala od urušavanja te površine za okupljanje većeg broja ljudi van zona ugroženih od urušavanja.

8.6.4. Zaštita od požara

Članak 117.

Članak 172. mijenja se i glasi:

(1) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

(2) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(3) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

(4) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Skrad.

(5) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih prostupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/94 i 142/03).

 (6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06).

(7) Temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (N.N. br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Članak 118.

Iza članka 173. dodaje se članak 173.a. i naslov 8.6.5. koji glasi:

8.6.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarsvu i prometu

Članak 173.a.

Iz Plana intervencija Općine Skrad dobiveni su podaci o pravnim osobama koje skladište,

rukuju opasnim tvarima:

(1) INA Industrija nafte d.d. Zagreb - Benzinska postaja Skrad

-Goranska bb

(2) Općina Skrad

-Josipa Blaževića Blaža 8

(3) HEP ODS d.o.o. Zagreb - DP Elektroprimorje Rijeka (Pogon Skrad)

-Goranska 11

(4) Osnovna škola Skrad

-Školska 2

(5) HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o.

-Ivana Gorana Kovačića 22

Zahtjevi zaštite i spašavanja u prostornim planovima treba definirati sljedeće mjere i sadržaje:

- definirati dozvoljene tipove djelatnosti po zonama Općine Skrad,

- djelatnosti koje imaju veći stupanj ugrožavanja (veća količina opasnih tvari) locirati van urbanih područja i područja kritične infrastrukture,

- predvidjeti izmještanje postojećih gospodarskih subjekta koji imaju visoki stupanj ugroza na manje osjetljiva lokacije,

- izgradnjom i/ili rekonstrukcijom te boljim održavanjem uređaja za predobradu tehnoloških otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u vodotok ili kanalizaciju,

- povećanjem stupnja pokrivenosti područja sustavom nepropusne kanalizacije, izgradnjom i rekonstrukcijom propusnih dijelova postojeće kanalizacije,

- kartografski prikazi mogućih izvora tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu,

- zona dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak,

- zona mogućeg istjecanja opasnih tvari u površinske vode,

- zona mogućeg istjecanja opasnih tvari u podzemne vode,

- analiza utjecaja u zoni djelovanja (na stanovništvo, materijalna dobara, infrastrukturu, okoliš, kulturne spomenike),

- definirati obvezu imaoca opasnih tvari sirene za uzbunjivanje stanovništva.

Tijekom građenja treba primjenjivati sve zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju racionalnu vatrootpornost građevina, brzo napuštanje ugrožene građevine ili djela otvorenog prostora, sigurnost susjednih građevina u odnosu ugroženu građevinu, pristupačnost građevini ili području za potrebe interventnih službi.

Naziv, maksimalne količine i štetnost opasnih tvari na benzinskoj postaji Skrad

Gorivo Količine/L Opasnost

Dizel 21000 zapaljivo, štetno za okoliš

Eurodizel 21000 zapaljivo, štetno za okoliš

MB 98 20000 zapaljivo, štetno za okoliš,
eksplozivno

BMB 98 20000 zapaljivo, štetno za okoliš,
eksplozivno

BMB 95 30000 zapaljivo, štetno za okoliš,
eksplozivno

Popis ostalih subjekata sa opasnim tvarima

**** tablica se nalazi na kraju dokumenta ****

Članak 119.

Iza članka 173.a. dodaje se članak 173.b. i naslov 8.6.5.1. koji glasi:

8.6.5.1. Moguće tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu

Članak 173.b.

Na državnoj cesti D-3 moguće je iznenadno zagađenje uslijed izlijevanja opasnih tvari i drugih tvari koje mogu zagaditi podzemne ili površinske vode. Opseg i stupanj iznenadnog zagađenja teško je predvidjeti.

Lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja i dijelova naselja na prostoru Općine. Generalna ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo tehničkog standarda i sigurnosti. Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta, većinom ne zadovoljavaju standarde za javne ceste.

Na osnovi saznanja o postojećim objektima i djelatnostima u zonama sanitarne zaštite izvorišta i dosadašnjim iznenadnim zagađenjima voda na području sliva primarni, najvjerojatniji događaji i opasnosti koje mogu dovesti do zagađenja izvorišta vodoopskrbnog sustava su:

Incidenti na cestovnim prometnicama kod kojih dolazi do sudara i prevrtanje cisterni koje prevoze opasne i štetne tvari. Najintenzivniji je promet cisterni s naftnim derivatima pa je i vjerojatnost incidenta s cisternama koje ih prevoze najveća. Najveći rizik je prisutan na cesti D3.

Kako željeznička pruga prolazi vodozaštinim područjem ugroženost u slučaju akcidenta za zagađenje izvora Gornji Skrad , kod željezničke stanice je velika.

Jadranski naftovod ne prolazi područjem Općine već susjednim Općinama, ali koji je u eksploataciji već dvadesetak godina bez provedenih propisanih mjera zaštite i predstavlja stalnu opasnost za izvorišta zbog kraške strukture terena. Treba uzeti u obzir moguće incidente prilikom planiranog izmještanja naftovoda u koridoru magistralnog plinovoda.

Zahtjevi zaštite i spašavanja u prostornim planovima vezano uz moguće nesreće u prometu treba definirati sljedeće mjere i sadržaje:

-definirati prometnice koje su pogodne za prijevoz opasnih tvari jer ne ugrožavaju vodozaštiće na područja,

-analiza i zaključak o stanju pojedinih prirodnih resursa,

-definirati zabranu ispuštanja oborinskih voda sa prometnih površina u okoliš bez predhodnog pročišćavanja ovisno o razne osjetljivosti područja,

-planiranje novih kanalizacijskih sustava i planiranje rekonstrukcija postojećih sustava

Članak 120.

Iza članka 173.b. dodaje se članak 173.c. i naslov 8.6.6. koji glasi:

8.6.6. Zaštita od poplava

Članak 173.c.

Ovo slivno područje »Gorski kotar« spada u Sektor I prema Operativnom planu obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko goranske županije. Ovo slivno područje ima velike godišnje količine oborine koje zbog gustog i kvalitetnog vegetacijskog pokrova i relativno velikih infiltracijskih karakteristika terena ne utječu negativno na okoliš i ukupni vodni režim. Pojavu poplava na gorskim vodotocima i bujicama karakterizira relativno dug proces saturiranja tla odnosno tek kod koncentriranih oborina u uvjetima potpunog saturiranja dolazi prvo do provala manjih bujičnih vodotoka što kasnije izaziva pojavu velikih voda u većim vodotocima (Kupa i Dobra). Vrsta regulacijski objekata na ovim vodotocima su prvenstveno uzdužne i poprečne regulacijske građevine koje omogućuju nesmetanu propagaciju vodnih valova kroz prvenstveno urbanizirana područja ili služe zaštiti važnijih infrastrukturnih objekata (pruga, cesta, dalekovodi). Izvedeni su regulacijski radovi na dionicama uz tok rijeke Dobre u naselju Gornja Dobra kao i radovi na zaštiti obala uz neke izgrađene objekte.

Na području Općine dolazi do plavljenja šumskog i poljoprivrednog manjeg dijela uz korito vodotoka Dobre zbog nedovoljnog kapaciteta uslijed velikih oborina i prilikom topljenja snijega. Štete se očituju kroz erozijsko djelovanje na okoliš oko rijeke Dobre i potoka Curak a materijalnih šteta nije bilo. Dolazi do nanošenja materije na nerazvrstane ceste Skrad prema naseljima Rogi i Buzin, kao i na pješačkim stazama te smanjenja poljoprivrednih prinosa oko rijeke Dobre je za cca 2%.

Kritična infrastruktura ugrožena od poplave na području Općine Skrad

OBJEKT KRITIČNE UČINAK POSLJEDICA
INFRASTRUKTURE IMA

- poljoprivredni dijelovi - zadržavanje - smanjeni
u zonama vodotokova vode par dana prinosi 2%
Dobre i Curak

Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine:

- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite,

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru.

Svi prostorni planovi nižeg reda moraju sadržati:

- kartografski prikaz zona plavljenja,

- zaštitne građevine koje su izgrađene ili koje su planirane za izgradnju sa ciljem sprečavanja plavljenja,

- definirati sve mjere u cilju sprečavanja povećanja rizika za područja ugrožena poplavom (reduciranje izgradnje), zabrana lociranja na ugrožena područja objekata koje koristi veći broj ljudi, objekata kritične infrastrukture i sl,

- prostorni planovi moraju sadržavati popis imaoca opasnih tvari a koje bi uslijed plavljenja mogla ugroziti ljude i okoliš.

Članak 121.

Iza članka 173.c. dodaje se članak 173.d. i naslov 8.6.7. koji glasi:

8.6.7. Mjere zaštite od klizišta i štetnog djelovanja erozije tla

Članak 173.d.

Klizišta mogu nastati prirodno zbog potencijalno nestabilnog terena i uslijed djelovanja čovjeka na nestabilne terene. Sanacija klizišta je skup i dugotrajan proces. Bolje ga je izbjegavati nego sanirati (Preventiva je bolja od kurative), stoga u prostornom planiranju naročito treba voditi računa da se utjecaj čovjekova djelovanja na aktivaciju klizišta svede na najmanju moguću mjeru.

Osnovno geotehničko zoniranje područja Općine Skrad izvršeno je na temelju raspoloživih podataka, a ustanovljeno je četiri geotehničke kategorije:

- Tla IV grupe svrstana su u područja podložna djelovanju erozije. Područje oblikovana u tom tipu tla su istovremeno zone djelomične ili u cijelosti podložne poplavama (jaruge Jasle i potok Curak)

- Tla II i III grupe su pretežito nestabilna područja s naglašenim djelovanjem erozije, pokrivaju veći dio prostora Općine.

Uslijed proljetnog topljenja snijega dolazi do nanošenja naplavnog materijala, granja, kamenja na planinarskim stazama, te nerazvrstanim cestama naselja Rogi, Buzin i Skrada.

Postojeći bogati šumski pokrov na ovim područjima dobiva dodatnu zaštitnu funkciju protuerozivnih šuma. Erozija označava jednu od najnegativnijih pojava u ukupnom prirodnom metabolizmu ekološko - biološke strukture prirodne osnove, što uvjetuje potrebu utvrđivanja osnovne strategije ponašanja u prostoru kako bi se u budućim namjenama korištenja izbjeglo daljnje pogoršanje situacije.

Potrebno je osigurati uređenje devastiranih i erozijom zahvaćenih područja. Svim površinama, naročito šumskim i poljoprivrednim nužno je gospodariti na način da se smanji, odnosno ne poveća vodna erozija. Svi građevinski i drugi zahvati u prostoru moraju se izvoditi na način da se ne poveća erozija, odnosno da se oštećene površine odmah saniraju. Eroziju korita i vodotoka potrebno je smanjiti uređenjem vodotoka i drugim antierozijskim mjerama.

Dosadašnja aktivna klizišta nisu imala za posljedicu veće ugrožavanje građevina ili ljudi, ali je njihova sanacija bila dugotrajna i iziskivala je velika materijalna sredstva stoga pri izradi prostornih planova svakako treba sljedeće:

- predvidjeti da se prilikom gradnje na lokacijama potencijalno opasnim za pojavu klizišta naročito, ako je riječ o građevinama koje će predstavljati važnu infrastrukturu ili će ih koristiti veći broj ljudi provedu kvalitetna geološka ispitivanja tla, te se tek nakon provedenog geološkog ispitivanja utvrdi da li je ta lokacija pogodna za gradnju

Članak 122.

Iza članka 173.d. dodaje se članak 173.e. koji glasi:

Potrebno je definiranje mjera koje omogućavaju učinkovitije provođenja mjera civilne zaštite:

-u planovima nižeg reda potrebno je u kartografskim prikazima označiti lokacije sirena za uzbunjivanje stanovništva

-za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, spotske dvorane, trgovačke centre, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja) definirati obvezu realizacije sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06)

-definirati glavne cestovne puteve evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima

-definirati zone za izmještanje (zbrinjavanje) - kampovi, domovi, dvorane, škole, turistički objekti

-posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera zaštite prilikom planiranja zona za turističke, zdravstvene, obrazovne, sportske, kulturne i gospodarske namjene poradi velikog broja korisnika takvih zona i pojačanih rizika

9.Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 123.

Članak 174., stavak 1., mijenja se i glasi:

(1) Izrada Urbanističkih planova uređenja obvezatna je za:

-građevinska područja naselja:

-UPU 1 - Skrad (N331-5) i izdvojenog građevinskog područja groblja (G3);

-UPU 2 - Planina Skradska (N22)

-površine izvan naselja za izdvojene namjene:

-poslovne namjene:

-UPU 3 - zona (K) u Maloj Dobri;

-UPU 4 - zona (K) u Veliko Selce - Podstena;

-vikend naselja:

-UPU 5 - zona (VN1) u Hlevcima;

-UPU 6- zona (VN2) u Hlevcima

-športsko-rekreacijska namjena:

-UPU 7 - centar za zimske sportove (R2) u Velikom Selcu;

-UPU 8 - golf igralište (R1) u Hlevcima;

10. Prijelazne i završne odredbe

Članak 124.

Članak 181. mijenja se i glasi:

»Do izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

1.Do donošenja Urbanističkog plana naselja Planina Skradska (UPU 2) dopuštena je:

-rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina.

2.Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za zonu ugostiteljsko turističke namjene u Skradu (UPU 9), dopuštena je:

-rekonstrukcija građevina ugostiteljsko turističke namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina.

3.Do donošenja Detaljnog plana uređenja za zonu ugostiteljsko turističke namjene u Velikom Selcu (DPU 1), dopuštena je:

-rekonstrukcija građevina ugostiteljsko turističke namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina.

4.Do donošenja Urbanističkih planova uređenja i DPU-a za špotrtsko-rekreacijske namjene u Hlevcima - Velikom Selcu (UPU 7, UPU 8; DPU 1) dopuštena je:

-rekonstrukcija građevina športsko-rekreacijske namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina.«

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 125.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/10-01/15

Ur.broj: 2112/04-10-01-83

Skrad, 31. svibnja 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SKRAD

Predsjednik
Ivan Crnković bacc. ing. sec., v.r.