22.
Na temelju odredbi Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/ 11.),
Odluke o Prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 49/07 i 4/12.), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja
Radne zone Marišćina K-2 /UPU 3/ (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 18/08 i 21/10) i članka 35. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine
Primorsko- goranske županije« broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Viškovo, na
31. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marišćina K-2 /UPU 3/
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
1.
(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na
način korištenja, namjenu i organizaciju prostora, podijeljene su na površine:
. javnih namjena
. drugih namjena
(2) Površine javnih namjena u području
obuhvata Plana su:
. prometne površine: kolne, pješačke
. površine komunalne infrastrukture
(vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba i dr.)
(3) Površine drugih namjena u području
obuhvata Plana su:
. površine poslovne namjene
. površina za upravljanje poslovnom zonom
(4) Razgraničenje prema namjeni i korištenju
površina prikazano je u kartografskom prikazu 1.
POVRŠINE JAVNIH NAMJENA
Prometne površine
Članak
2.
(1) Javne prometne površine su površine
namjenjene:
. izgradnji nove prometne infrastrukture
(2) Granica prometne infrastrukture određena
je granicom njene građevinske čestice.
(3) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju
odnosnih površina definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.
Površine komunalne infrastrukture
Članak
3.
1) Površine komunalne infrastrukture su
površine namjenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih
mreža (trafostanice, crpne stanice i dr.).
2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture
definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.
POVRŠINE DRUGIH NAMJENA
Površine poslovne namjene
Članak
4.
(1) Površine poslovne namjene su površine namjenjene
smještaju građevina gospodarskih djelatnosti i to pretežito proizvodno uslužnog
karaktera - K1.
(2) Uvjeti smještaja građevina i uvjeti i
način gradnje na površinama poslovne namjene definirani su poglavljima 2. i 3.
ovih Odredbi.
Površina za upravljanje poslovnom zonom
Članak
5.
(1) Površina za upravljanje poslovnom zonom
je površina pretežito trgovačko uslužnog karaktera - K2, predviđena za smještaj
vozila posjetitelja zone te izgradnju građevine administrativno-upravnog, trgovačko-ugostiteljskog
i izložbeno-kulturnog karaktera.
(2) Uvjeti za gradnju na površini iz stavka
(1) ovog članka definirani su poglavljima 2. i 3. ovih Odredbi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
6.
(1) Građevine gospodarske djelatnosti su
poslovne građevine sljedećih djelatnosti:
. proizvodni pogoni - proizvodnja, prerada i
obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i dr. proizvoda
. skladišno-prodajni prostor
. trgovina na veliko
. komunalne djelatnosti
. servisne djelatnosti i dr.
(2) Zone predviđene za izgradnju grafički su
prikazane na kartografskim prikazima 1 i 4.
(3) Uvjeti gradnje građevina gospodarske
djelatnosti definirani su poglavljem 3. ovih Odredbi.
(4) Uz osnovnu namjenu, u sklopu gabarita građevine
osnovne namjene može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u
funkciji osnovne djelatnosti (administrativno-upravne, ugostiteljske,
trgovačke, skladišne i slične), na način da ne ometa proces osnovne
djelatnosti.
(5) Uz osnovne građevine, u sklopu
građevinske čestice mogu se graditi i ostale građevine:
. građevine u sklopu funkcija osnovne
građevine i pomoćne građevine;
. nadstrešnice i trijemovi;
. prometne i manipulativne površine i
parkirališta te zelene površine;
. potporni zidovi, obložni, ogradni zidovi i
sl.;
. komunalne građevine i uređaji;
. druge građevine, uređaji i oprema prema
zahtjevima tehnološkog procesa.
(6) Oblik i veličina građevinske čestice na
kojoj se gradi građevina gospodarske namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja
vezanih uz nesmetano obavljanje planirane djelatnosti (osnovnu građevinu, sve
pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor,
komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).
3. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak
7.
(1) Izgradnja građevina moguća je na
sljedećim površinama:
. poslovne namjene - zone 1, 2, 3, 4.
(2) Obuhvati navedenih zona gradnje grafički
su prikazani na kartografskom prikazu 4.
(3) Građevne čestice uređuju se kao platoi.
(4) Potporni zidovi mogu biti maksimalne
visine 1,5m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom
platoa u više razina.
(5) Građevna čestica poslovne namjene mora
biti ograđena. Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim
rubom maksimalno na regulacijskoj liniji. Ograde se izvode od kamena, metala,
prefabriciranih betonskih elemenata i sl.. Ukupna visina ograde iznosi najviše
1.8 m, od čega je preporučena visina punog dijela ulične ograde 0.6 m. Dio
ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan ili izveden kao živa ograda.
Ograde prema zemljištu koje je van obuhvata proizvodne zone kao i prema javnoj
prometnoj površini unutar zone obuhvata Plana izvode se jednoobrazno, odnosno
usklađeno u formi i materijalu za sve parcele odnosno korisnike u poslovnoj
zoni.
Izgradnja unutar površina poslovne namjene
ZONE 1, 2 i 3
Članak
8.
(1) Zone 1, 2 i 3 su neizgrađene površine predviđene
za izgradnju proizvodno - uslužnih sadržaja.
(2) Uvjeti izgradnje u zonama 1, 2, 3:
ZONA 4
Članak
9.
(1) Zona 4 je neizgrađena površina predviđena
za izgradnju trgovačko-uslužnih sadržaja (zanatski centar), a prema potrebi za
smještaj sadržaja javnih komunalnih potreba (javno parkiralište, komunalno
poduzeće, vatrogasna postrojba i sl.)
(2) Uvjeti izgradnje u zoni 4:
4. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
10.
(1) Situacijski elementi trasa,
karakteristični poprečni profil i ostali tehnički elementi planirane cestovne
mreže određeni su kartografskim prikazom 2.A i stručnom podlogom koja je
sastavni dio planske dokumentacije.
(2) Prilaz obuhvatu Plana vrši se sa
županijske ceste Ž 5017: Rupa (D8) - Škalnica - Saršoni - Orehovica (D3).
(3) Planom se predviđa sljedeće:
. formiranje raskrižja izvan obuhvata Plana;
. izgradnja novih prometnica.
(4) Planom je predviđen kolni prilaz svim
građevinskim česticama na način:
. neposredno na planiranu glavnu i sabirnu
ulicu.
Članak
11.
(1) Kolni promet predviđen je sljedećim prometnicama:
. glavna mjesna ulica (GMU1) - novoformirana
glavna ulica radne zone - zona 5;
. sabirna ulica (SU1) - spoj dijela obuhvata
sa GMU1 - zona 6a;
. sabirna ulica (SU2) - spoj dijela obuhvata
sa GMU1 - zona 6b;
. sabirna ulica (SU3) - spoj dijela obuhvata
sa GMU1 - zona 6c.
(2) Za formiranje kolnih prometnica određena
je površina njihove građevinske čestice.
Članak
12.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju
prometnica unutar planskog obuhvata:
. minimalni polumjer zakrivljenosti osi
prometnice: 30,0m, uz obavezna proširenja u krivini;
* minimalni radijus zaobljenja rubnjaka u
raskrižjima: 15,0m;
. maksimalni uzdužni nagib glavne ulice: 7%
(iznimno 8%);
. maksimalni uzdužni nagib sabirnih ulica:
12%;
. širina prometnog traka glavne i sabirnih
prometnica: 3,25m;
. širina rubnog traka glavne i sabirnih
prometnica: 0,35 m;
. širina pješačkog hodnika traka glavne i
sabirne prometnice: 3,0m lijevo, odnosno 2,5 m desno;
. poprečni nagib glavne i sabirnih
prometnica: 2,5 - 5,0%;
. širina kolnika u okretištu: 7,0m;
. širina pješačkog hodnika u okretištu: 3,0m.
(2) Obostrani pješački hodnik obavezan je uz
sve kolne prometnice definirane ovim Planom.
(3) Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.
(4) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja
prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu
potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih
institucija.
4.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
13.
(1) Javno parkiralište predviđa se unutar
površine zone 4.
(2) Min. 5% parkirališne površine mora biti
osigurano za potrebe osoba s poteškoćama u kretanju.
(3) Uvjeti za izgradnju parkirališta unutar
zone 4:
. kapacitet parkirališta zone 4 iznosi
minimalno 30 vozila;
. najveći koeficijent izgrađenosti
građevinske čestice parkirališta je 0,8;
. parkirališta mogu biti natkrivena ili
ozelenjena tako da se sadi minimum jedno stablo na (četiri) 4PM;
. ako su parkirališta natkrivena onda je
uređenje svih javnih parkirališta jednoobrazno;
. odvodnju s parkirališne površine riješiti
sukladno odredbama ovog Plana.
4.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
Članak
14.
(1) Planom nisu definirane druge pješačke
površine izuzev nogostupa uz kolne prometnice.
4.1.3. Površine za javni prijevoz
Javni prevoz
Članak
15.
(1) Predlaže se da se planski obuhvat poveže
linijom javnog prijevoza.
(2) Lokaciju autobusnog stajališta potrebno
je definirati na županijskoj cesti Ž 5017: Rupa (D8) - Škalnica - Saršoni -
Orehovica (D3) za potrebe svih okolnih radnih zona.
4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
16.
(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK
(distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi
uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.
(2) Zona se priključuje na postojeću TK mrežu
iz postojećeg UPS izvan obuhvata zone.
(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih
prometnica koristeći zajednički energetski kanal sa elektro energetskom
infrastrukturom.
(4) Cijevi DTK moraju biti prekinute u
kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK potrebno je uvući odgovarajuće
telekomunikacijske kabele koji završavaju u kabelskim distribucijskim ormarima
u svakom građevinskom objektu.
(5) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i
veličina cijevi), kao i veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se
izvedbenim projektima.
(6) Pri projektiranju i izgradnji dijelova
telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su
atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.
(7) Pri projektiranju i izvođenju TK
infrastrukture obavezno se pridržavati važećih propisa, kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
(8) Predviđeni telekomunikacijski zahvati
grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.A.
Članak
17.
(1) Kućna telekomunikacijska instalacija
treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine,
veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(2) Od kabelskog ormara do ugrađenog
kabelskog zdenca na pločniku glavne mjesne ulice treba položiti najmanje dvije
cijevi minimalnog promjera 1 50 mm, što će
omogućiti
podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i
mrežu kabelske televizije.
(3) Kabelski ormar treba biti spojen na
temeljni uzemljivač građevine.
Članak
18.
(1) Na području obuhvata plana dozvoljava se
izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih
komunikacija - smještajnih antena na antenske private i to na:
. fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne
prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0m od
najviše točke građevine;
. tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip
F).
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
19.
(1) Trase instalacija, shematski položaji
objekata i uređaja komunalne infrastrukture grafički su prikazani na
kartografskim prikazima 2.B, 2.C.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i
križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
(3) U projektiranju i realizaciji instalacija,
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja
ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i
građevinskih čestica poslovne namjene.
(4) Svaki korisnik dužan je ishodovati od
nadležnih službi posebne uvjete za građenje.
(5) Priključke na javnu infrastrukturu
potrebno je izvesti na najpovoljnijem mjestu prema tehničkim mogućnostima,
važećim propisima, pravilima i odlukama.
Vodoopskrba
Članak
20.
(1) Za potrebe opskrbe sanitarno potrošnom i
protupožarnom vodom predmetnog područja Plana, predviđena je nova vodoopskrbna
mreža, koja će se spojiti na postojeći gravitacijski opskrbni cjevovod DN 200
mm čelik iz VS Pećinica na koti 549/544 mnm.
Članak
21.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne
opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina
planiranih cesta.
(2) Minimalan profil cijevi iznosi 110 mm.
(3) Dubina polaganja vodovoda (niveleta) je
najmanje 1,2m od kote glavne prometnice i na udaljenosti najmanje 0,5m od svih
ostalih instalacija.
(4) Svaka samostalna uporabna jedinica unutar
zone ima jedan priključak na glavni vodoopskrbni vod.
Članak
22.
(1) Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran
na osnovu hidrauličkog proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina,
odnosno zadovoljavanja količina definiranih kriterijima zaštite od požara.
(2) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je
izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenostima do 80 m.
(3) Preporučene pozicije hidrantske mreže
grafički su prikazane u kartografskom prikazu 2.C., a točne pozicije određuju
se projektnom dokumentacijom.
(4) Ako je udaljenost između građevine i
najbližeg planom predviđenog hidranta veća od propisane, potrebno je planirati
dodatnu mrežu nadzemnih hidranata.
Odvodnja otpadnih voda
Članak
23.
(1) Sustav odvodnje planskog obuhvata mora
biti dio javnog sustava odvodnje šireg područja. Do izgradnje javnog sustava
odvodnje šireg područja dozvoljava se izgradnja individualnog sustava odvodnje
poslovne zone Marišćina.
(2) Do izgradnje individualnog sustava odvodnje
poslovne zone Marišćina dozvoljava se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje na
svakoj građevinskoj čestici. Svi zatvoreni sustavi moraju biti urađeni tako da
se, nakon izgradnje individualnog sustava odvodnje poslovne zone Marišćina ili
javnog sustava odvodnje šireg područja, moraju nesmetano priključiti.
(3) Kao privremeno rješenje, dozvoljava se
pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda na uređaju II. stupnja, lociranom unutar
područja Plana. Predviđeno korištenje uređaja je dok se ne izgradi javni sustav
odvodnje šireg područja koji će otpadne vode sa područja radne zone odvesti do
centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(4) Za potrebe spoja na javni sustav odvodnje
šireg područja potrebno je izgraditi crpnu stanicu za sakupljanje sanitarnih
otpadnih voda lociranu unutar područja Plana te tlačni i gravitacijski vod.
(5) Predviđeni minimalni profil cijevi
gravitacijskih vodova iznosi 1 250 mm, a tlačnih vodova 80 mm. Stvarni profili
cijevi utvrdit će se projektnom dokumentacijom.
(6) Zakonski vlasnik, odnosno drugi zakoniti
posjednik crpne stanice i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, mora sklopiti
ugovor o održavanju sa isporučiteljem vodne usluge javne odvodnje šireg
područja ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.
(7) Način odvodnje otpadnih voda je razdjelni
sustav, koji se sastoji od:
. sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda,
opremljenog sa jednom crpnom stanicom (CS) te lokalnim uređajem za
pročišćavanje II. stupnja,
. sustava odvodnje oborinskih voda.
(8) Nakon izgradnje individualnog sustava
odvodnje poslovne zone Marišćina ili javnog sustava odvodnje šireg područja,
tehnološke otpadne vode nastale tijekom procesa proizvodnje odvode se u sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda, uz prethodno pročišćavanje. Prije upuštanja
u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, svaki pogon ima obavezu tehnološke
otpadne vode zasebnom opremom obraditi na nivo sanitarnih otpadnih voda, koje
se završno obrađuju na uređaju za pročišćavanje. Efluent mora udovoljavati
graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i
drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanim Pravilnikom o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
(9) Komunalni mulj kao ostatak nakon
biološkog pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan
te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno
mjesto (sanitarna deponija).
Članak
24.
(1) Čiste oborinske vode unutar građevinske
čestice rješavaju se na svakoj građevnoj čestici zasebno odvođenjem u upojne
bunare unutar čestice.
(2) Oborinske vode s parkirnih i
manipulativnih površina unutar građevinskih čestica upuštaju se u upojni bunar
nakon pročišćavanja na separatoru.
(3) Oborinske vode s javnih površina odvode
se u zatvoreni sustav odvodnje s prethodnim pročišćavanjem i upuštanjem u
upojni bunar.
(4) Predviđeni minimalni profil cijevi za
oborinsku odvodnju iznosi 300mm. Stvarni profil cijevi utvrdit će se projektnom
dokumentacijom.
Elektroenergetika
Članak
25.
(1) Napajanje se osigurava niskonaponskim
kabelima iz planirane trafostanice 20/0,4 kV.
(2) Trafostanica se gradi na zasebnoj
građevinskoj čestici kao montažna - slobodnostojeća građevina ili kao ugradbena
u ostalu građevinsku strukturu.
(3) Lokacije trafostanica u grafičkom dijelu
Plana su načelne. Sukladno potrebama namjene, moguće je predvidjeti izgradnju
većeg broja trafostanica pored Planom predviđenih.
(4) Ako se trafostanica radi kao samostojeća,
udaljenosti građevine od granica građevinske čestice iznosi:
. od granice susjednih građevinskih čestica
najmanje 1,0m;
. od ruba pješačkog hodnika prometne površine
najmanje 2,0m odnosno kolnog dijela prometne površine najmanje 4,5m.
(5) Trafostanica izgrađena na zasebnoj
građevinskoj čestici mora imati direktan pristup na javnu površinu.
(6) Energetska infrastruktura formira se u
pločniku budućih prometnica obostrano.
(7) Niskonaponski priključci potrošača izvode
se tipiziranim podzemnim kabelima iz planirane trafostanice 20/ 0,4kV.
Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno
- mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.
Članak
26.
(1) Javna i ulična rasvjeta izvodi se
zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip,
visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se
posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih
ormarića ili direktno iz trafostanice.
5. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
27.
(1) Planom nisu definirane javne zelene
površine.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
28.
(1) Unutar planskog obuhvata nisu utvrđena
vrijedna prirodna područja i kulturno-povijesne cjeline, građevine i
ambijentalne vrijednosti.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
29.
(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki
otpad s područja radne zone zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada
Viševac, a do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom
Primorsko-goranske županije.
(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa
donesenih temeljem Zakona.
Članak
30.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava lokalna samouprava ili upravljačka struktura zone,
a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.
(2) Provođenje mjera za postupanje s
neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim
otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe.
(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim
otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne
osobe.
Članak
31.
(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na
javnim površinama ili u sklopu pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom
za komunalno vozilo. Tako uređeni prostor treba biti lako pristupačan s javne
prometnice, a vizualno zaklonjen (tamponom zelenila, ogradom i sl.). Ne smije
ometati kolni i pješački promet.
(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog
i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i
skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
32.
(1) Zahvati u prostoru za koje se provodi
procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš, definirani su zakonskom regulativom
(Uredba o procjeni utjecaja na okoliš) i planovima šireg područja.
Zaštita tla
Članak
33.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije
otpadnih voda.
(2) Zaštita tla od erozije provodi se
saniranjem ogoljenih površina nastalih pri gradnji. Preporuča se novonastale
zasjeke, nasipe, usjeke i sl. ozeleniti.
Zaštita zraka
Članak
34.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) Potencijalni izvori onečišćenja na
planskom području su mogući odabir djelatnosti i promet u svim oblicima
(tranzitni, lokalni i sl.).
(3) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno
je poduzeti sanacijske mjere ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem
djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.
(4) Preporučljive namjene prostora su
namjene:
. proizvodne tehnologije koje za svoju
djelatnost koriste obnovljive energetske izvore (biomasa, sunčeva energija,
energija vjetra i sl.);
. koje koriste niskosumporno gorivo (‹1%
sumpora).
Zaštita voda
Članak
35.
(1) Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora
vode za piće, prostor obuhvata plana nalazi se u zoni djelomičnog ograničenja
sanitarne zaštite voda.
(2) U zoni djelomičnog ograničenja izvora
drugog reda nije dozvoljeno:
. postojanje i građenje građevina bazne,
kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije
koja koristi radioaktivne tvari;
. nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.
Članak
36.
(1) Zaštita podzemnih voda, provodi se
primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih
voda, u skladu s člancima 23. i 24. ovih Odredbi.
(2) Svi korisnici prostora dužni su
priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda te djelatnošću ne
ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
(3) Otpadne vode onečišćene deterdžentima i
drugim sredstvima ne smiju se direktno upuštati u tlo.
(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita od buke
Članak
37.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose
temeljem Zakona.
(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se
prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna
postrojenja i iznosi:
|
Najviše dopuštene ocjenske razine buke
imisije LRAeq u dB(A)
|
|
- Na granici građevne čestice unutar zone -
buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
- Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom
graniči
|
(3) Potencijalni izvori buke na planiranom
području su sljedeći:
. djelatnost manjih proizvodnih pogona;
. interni promet radne zone;
. tranzitni promet postojećom županijskom
cestom.
Posebne mjere zaštite
Članak
38.
(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja
zelenih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
Mjere zaštite od požara
Članak
39.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
(2) U prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavni dio projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode
TVRB 100 za stambene i pretežito stambene te TRVB ili GRETNER ili EUROALARM za
pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se
skuplja i boravi više ljudi.
(3) Radi sprječavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina
najmanje 6,0m, odnosno udaljenost mora biti najmanje jednaka ukupnoj visini
više građevine ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
(4) Radi spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati
vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.
(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže
potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim
međusobnim razmacima.
(6) Dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Viškovo i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara.
Mjere zaštite od potresa
Članak
40.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(2) U svrhu efikasne zaštite od potresa
neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s
posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.
Prema Seizmološkoj karti SFRJ iz 1987. g. za
period 50 godina osnovni stupanj seizmičnosti na planskom području je 6o MSK-64, a za period od 100 i 200 godina 8o MSK-64.
Mjere zaštite od elementarnih i ratnih
opasnosti
Članak
41.
(1) Planom višeg reda nije utvrđena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite.
(2) Pri projektiranju podzemnih građevina
(javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski
prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
Mjere zaštite i spašavanja ljudi
Članak
42.
(1) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se
okuplja veći broj ljudi, kao što su škole, prometni terminali, sportske dvorane
i stadioni, trgovački centri, proizvodna postrojenja i slično, u kojima se zbog
buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog
sustava za uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav
uzbunjivanja građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o
vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
(2) U postupku provođenja plana potrebno je
poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništa, policiju te uzbunjivanje
stanovništva.
(3) Za pravce evakuacije koriste se sve javne
i pristupne prometnice koje omogućavaju spoj građevne čestice na javnu prometnu
površinu.
(4) Vlasnici i korisnici stambenih,
poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su poduzeti propisane mjere zaštite
i spašavanja unutar svojih građevina te dopustiti postavlja
Zona gospodarske
namjene
(proizvodnja, industrija,
skladišta, servisi)
nje
instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana na građevinama.
(5) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro
osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili
akumulatora (baterije).
(6) Način evakuacije, smještaj sirene za
uzbunjivanje i lokacije privremenog deponija grafički su prikazani na
kartografskom prikazu 3.A.
Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak
43.
(1) Unutar planskog obuhvata mogući su
sadržaji koji, u svom proizvodnom postupku ili djelatnosti, koriste opasne i
zapaljive tvari, eksploziv i druge elemente koji mogu izazvati
tehničko-tehnološku nesreću.
(2) U slučaju upotrebe opasnih tvari u
priozvodnji, skladištenja eksploziva i drugih elemenanata koji mogu ugroziti
život ili zdravlje ljudi ili okoliša, pravne osobe moraju poduzeti mjere
sigurnosti, zaštite i spašavanja sukladno zakonskoj regulativi.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
44.
(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi
samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta
podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana
određuje se III kategorija uređenja građevinskog zemljišta za koju je potrebno
zadovoljiti sljedeće uvjete:
. imovinsko-pravna priprema;
. direktni kolni pristup;
. propisani broj parkirališnih mjesta,
. priključci na niskonaponsku električnu
mrežu;
. priključak na sustav vodoopskrbe i
zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda;
. priključak na telekomunikacijske mreže.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta, priprema
zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, moraju se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
45.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/12-01/04
Ur. broj: 2170-09-06/01-12-13
Viškovo, 10. svibnja 2012.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Igor Rubeša, ing., v.r.
