15.
Na temelju članka 100. stavka 7. i članka 101. stavka 1. i stavka 2. Zakona
o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i
90/11) i članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-
goranske županije« broj 26/09 i 38/09) Općinsko vijeće Općine Matulji, na
sjednici održanoj dana 26. travnja 2012. godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja »12«
poslovne zone Mučići II. (K6 i R1-3)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja »12« - poslovne zone Mučići II. (K6
i R1-3) (u daljnjem tekstu: Plan) izrađen za izdvojeno građevinsko područje
izvan naselja gospodarske - poslovne namjene.
(2) Plan se odnosi na područje obuhvata koje je utvrđeno Prostornim planom
uređenja Općine Matulji i označeno na kartografskom prikazu 4.11 »Građevinsko
područje - Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki«» u mjerilu 1:5000.
(3) Površina područja obuhvata Plana iznosi 15,71 ha.
(4) Plan je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja »12« - poslovna
zona Mučići II. (K6 i R1-3)« koji je sastavni dio ove Odluke, a sastoji se od:
A. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODRASKIH DJELATNOSTI
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH I SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA POVRŠINA
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8.POSTUPANJE S OTPADOM
9.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
10. MJERE PROVEDBE PLANA
B. GRAFIČKI DIO - IZRAĐEN U MJERILU 1 : 2 000
1.0. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.0. PROMETNA,ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1. PROMET
2.2. TELEKOMUNIKACIJE
2.3. ELEKTROENERGETIKA
2.4. PLINOOPSKRBA
2.5. VODOOPSKRBA
2.6. ODVODNJA
3.0. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4.0. NAČIN I UVJETI GRADNJE
C. OBVEZNI PRILOZI
(5) Urbanistički plan uređenja »12« - poslovne zone Mučići II.(K6 i R1-3) Izrađen
je prema Odluci o izradi istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 30/09) te u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Matulji (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 36/08).
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 2.
(1) Razgraničenje površina i njihove namjene su prikazane na kartografskom
prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:2000.
(2) Na području ovog Plana su definirane slijedeće namjene površina:
- gospodarska namjena - pretežno poslovna (K6)
- sportsko - rekreacijska namjena (R1)
- zaštitne zelene površine (Z)
- površine infrastrukturnih sustava (IS)
- površine prometnog sustava
1.1. GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA (K6)
Članak 3.
(1) Površine gospodarske namjene - pretežno poslovne (K6)
locirane su u zonama K6-1 do K6-8 za smještaj građevina
gospodarskih djelatnosti opisanih u članku 9. ovih Odredbi.
(2) Osim građevina iz stavka (1) ovog članka, na površinama ove namjene je
moguće formirati prometne površine, voditi trase komunalne infrastrukture te
uređivati površine zaštitnog zelenila.
1.2. SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA (R1)
Članak 4.
(1) Površina sportsko - rekreacijske namjene (R1) namijenjena je
uređenju terena za sport i rekreaciju uz smještaj pratećih i pomoćnih
građevina.
(2) Osim građevina iz prethodnog stavka, na površinama ove namjene je moguće
formirati prometne površine, voditi trase komunalne infrastrukture, te
uređivati površine zaštitnog zelenila.
1.3. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)
Članak 5.
(1) Zaštitne zelene površine smještene su jednostrano ili obostrano uz
prometnice unutar zone, te se unutar istih može rješavati visinska razlika
između prometnice i okolnih čestica, odnosno visinska razlika između pojedinih
zona.
(2) Na površinama ove namjene moguće je voditi trase i graditi objekte
komunalne infrastrukture.
1.4. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 6.
(1) Javni komunalni infrastrukturni sustavi se svojim trasama postavljaju
unutar površina javne namjene (površine prometnog sustava ili zaštitne zelene
površine), dok zasebne površine infrastrukturnih sustava obuhvaćaju određene
infrastrukturne građevine (trafostanice i dr.)
(2) Iznimno se mogu trase komunalnih infrastrukturnih sustava voditi i
unutar građevnih čestica na način da ne utječu na realizaciju planirane
namjene.
(3) Na površinama infrastrukturnih građevina ne mogu se graditi druge
građevine koje nisu vezane s funkcijom podzemne odnosno nadzemne komunalne
infrastrukturne mreže.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 7.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti se smještaju na površinama poslovne
namjene (K6-1 do K6-8).
(2) Gospodarske građevine obzirom na djelatnost koja se u njima obavlja ne
smiju imati negativan utjecaj na okoliš, sukladno važećim propisima o utjecaju
zahvata na okoliš.
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČINA GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNIH DJELATNOSTI
Članak 8.
(1) Građevine osnovnih poslovnih djelatnosti unutar površina poslovne
namjene (K6-1 do K6-8) obuhvaćaju:
. trgovačke i veletrgovačke sadržaje
. skladišta
. servise i uslužne djelatnosti
. veće pogone proizvodnog obrta
. komunalno-servisne djelatnosti
. čistu i tihu prerađivačku industriju
. slobodne carinske zone
(2) Prateći sadržaji u sklopu građevina poslovnih djelatnosti obuhvaćaju:
. uredske prostore i upravne prostore
. istraživačke, laboratorijske i edukacijske prostore
. izložbene prostore
. ugostiteljske sadržaje
(3) U sklopu zona poslovne namjene moguće je na 25% GBP urediti prateće
sadržaje smještene u objektima osnovne namjene ili kao zasebne građevine na
građevnoj čestici uz poslovnu građevinu.
(4) Građevina poslovne djelatnosti se može graditi kao složena, koju čini
sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.
Članak 9.
Uvjeti gradnje građevina poslovnih djelatnosti unutar zona poslovne (K6)
namjene su:
. najmanja površina građevne čestice je 2000 m2 pa se pojedine
zone osim zadržavanja veće cjelovite planske površine kao građevne čestice mogu
parcelirati na manje površine
. građevine poslovnih djelatnosti grade se na površinama poslovne namjene (K6-1
do K6-8) kao samostojeće (jedna ili više građevina)
. najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi Kig je 0,40
. najveća dozvoljena iskorištenost građevne čsetice iznosi Kis je 1,20, a za
trgovačke građevine Kis = 1,60
. najveća dozvoljena visina građevine je (Po+S+P+1) ili 12,0 m do vijenca
građevine
. iznimno visina kod trgovačkih građevina može iznositi (Po+S+P+2) ili 12,0
m
. u svim građevinama dozvoljava se izvedba jedne ili više podzemnih etaža
koje se mogu koristiti za pomoćne i prateće sadržaje, tehničku infrastrukturu
građevine, kao garaža odnosno po potrebi kao sklonište
. građevina mora biti udaljena najmanje 10,0 m od svih međa građevne čestice
. najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodno ili
hortikulturno uređen teren
. radne površine ne smiju biti zemljane ili šljunčane, već moraju biti
izvedene kao »tvrde« (popločene, asfaltirane ili betonirane)
. krovište građevine može biti ravno, koso ili drugih oblika u skladu sa
tehnološkim potrebama građevine
. na krovištu građevine mogu se postavljati solarni i fotoelektrični paneli,
te telekomunikacijske antene
. ograda oko građevne čestice može se graditi do visine 1,80 m sa ili bez
masivnog postolja visine do 0,80 i kao prozračna-metalna na preostalom dijelu
. za predviđene namjene i djelatnosti u sklopu građevne čestice je potrebno
osigurati odgovarajući broj parkirnih, i/ ili garažnih mjesta, prema uvjetima
članka 22. ovih odredbi
. pri planiranju i gradnji građevina obavezno je uzeti u obzir mjere
sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, određene ovim Planom
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 10.
Na području obuhvata Plana temeljem važećeg PPUO Matulji nije predviđena
gradnja građevina društvene djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 11.
Na području obuhvata Plana temeljem važećeg PPUO Matulji nije predviđena
gradnja građevina stambene namjene.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
5.1.1. Cestovna prometna mreža
Članak 12.
Urbanističkim planom uređenja su određene površine za gradnju prometnica i
označene na kartografskom prikazu 2.1. »Promet« u mj. 1:2000. Unutar prometnog
koridora treba izgraditi i urediti kolnik, nogostupe, bankine i zaštitno
zelenilo.
Članak 13.
(1) Interna prometna mreža zone povezuje se sa okolnim prometnicama šireg
značaja (državna cesta D-8) putem novog prometno uređenog i reguliranog
(kanaliziranog) križanja.
(2) Nakon križanja izvedenog na cesti D-8 granaju se odvojci za druge
namjenske zone unutar i izvan obuhvata ovog Plana.
Članak 14.
(1) U funkciji motornog prometa predviđena je izgradnja nerazvrstanih
prometnica unutar Planom rezerviranog cestovnog koridora širine najmanje 11,0 m
uz jednostrani ili obostrani pojas zaštitnog zelenila sa širinom 5,0-10,0m.
(2) Zbog konfiguracije terena moguče je formirati građevnu česticu
prometnice širu od karakterističnog poprečnog presjeka njenim proširenjem u
zonu kontaktne namjene, što se ne smatra odstupanjem od Odredbi i prostornog
rješenja Plana.
(3) Moguče je etapno izvođenje prometnica u okviru ukupnog koridora od
11,0m.
Članak 15.
Unutar cestovnog koridora iz članka 15. ovih odredbi izvodi se kolnik širine
7,00 m sa obostranim pješačkim pločnikom (ili jednostranim sa zelenilom) 2x1,50
m, bankinom 2x0,50 m, uz dodatak zaštitnog zelenog pojasa (jednostranog -
obostranog) najmanje širine 1-2x5,0 m (djelomice 1x10,0 m) koji osim zaštitne i
oblikovne funkcije može poslužiti za izvedbu nasipa i/ili usjeka unutar njegove
širine. Točan raspored površina unutar koridora prometnice odredit će se
projektnom dokumentacijom.
Članak 16.
Osim Planom utvrđenih prometnih koridora moguće je, ovisno o investicijskim
projektima na području obuhvata ovog Plana, eventualno potrebne dodatne
prometnice definirati temeljem posebnih projekata i lokacijske dozvole vezano
uz provedenu parcelaciju, pri čemu minimalni koridor prometnice ima širinu od
najmanje 10,0 m (6,0 m cestovna konstrukcija 1,5 m jednostrani pješački
nogostup i jednostrani pojas zaštitnog zelenila širine 2,5 m), a ukoliko se ista
unutar pojedine zone izvodi kao »slijepa« ne može biti duža od 250 m i treba
imati na kraju okretište.
Članak 17.
Preko zelenih površina koje se izvode uz prometnu površinu i dio su
prometnog koridora, mogu se graditi pristupi do pojedine građevne čestice sa
širinom do 7,0 m. Svaka čestica može imati najviše dva pristupa sa prometne
površine.
Članak 18.
Ovim Planom se dopušta gradnja prometnica i na površinama druge namjene na
način da ne ometa korištenje građevine odnosno čestice.
Članak 19.
Za potrebe kretanja invalidnih osoba i sl. na križanjima prometnica u sklopu
pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom
predviđeno je izvesti upuštene nogostupe. Nagibi, kao i površinska obrada
skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim
vremenskim uvjetima.
Članak 21.
Prometna mreža unutar obuhvata Plana može se projektirati i graditi u više
etapa, sukladno realizaciji pojedinih zona / građevina, pri čemu sve etape
zajedno čine funkcionalno cjeloviti prometni sustav.
5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 22.
Parkirališne i garažne potrebe za pojedine sadržaje rješavaju se samo na
građevnoj čestici pojedinog korisnika prostora odgovarajuće namjene.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine
ovisi o namjeni i veličini prostora u građevini, a određuje se u skladu sa
slijedećim normativima:
- administrativni - uredski sadržaji 20 PM/1000 m2 GBP,
- trgovački sadržaji 40 PM/1000 m2 GBP,
- trgovački centri i robne kuće 50 PM/1000 m2 GBP,
- industrija i skladišta 10 PM/1000 m2 GBP
- obrti, servisi i usluge 20 PM//1000 m2 GBP,
- ugostiteljstvo 1 PM/4 sjedala,
- sportsko rekreacijski centar 1 PM/10 sjed. mjesta + 1 PM za autobus na 120
sjed. mjesta, odnosno 1PM/500 m2 uređenih sportsko-rekreacijskih
površina ako se ne grade sjed. mjesta (tribine).
Članak 23.
Parkirališni prostor unutar građevne čestice može se rješavati i kao garaža
u sklopu jedne ili više podzemnih etaža građevine. Podrumski-podzemni dio
građevine, ako se koristi kao garaža može zauzeti 60% građevne čestice i treba
biti udaljen najmanje 1,0 m od međe. U slučaju korištenja podzemne etaže (ili njezinog
dijela) za potrebe parking prostora isti ne ulazi u izračun koeficijenata
izgrađenosti (Kig) i iskorištenosti (Kis) građevne
čestice.
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 24.
(1) U okviru obuhvata Plana nisu predviđeni trgovi niti druge veće pješačke
površine. Sav pješački promet odvija se u pravilu nogostupom u okviru koridora
prometnice.
(2) Postojeće pješačke puteve moguće je zadržati kada su u skladu s Planom.
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 25.
(1) Građevine i uređaji sustava telekomunikacijskog prometa grade se u
trasama označenim na kartografskom prikazu 2.2 »Telekomunikacije« u mjerilu
1:2000. Prikazane trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacije su
orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i
usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima.
(2) Planom su u koridorima prometnica osigurane trase za smještaj kabelske
kanalizacije za postavljanje nepokretne zemaljske mreže. Kabelska kanalizacija
treba biti planirana i izvedena prema standardu koji će zadovoljiti potrebe
cijelog područja Plana.
(3) Na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.
Najmanja širina pojasa za polaganje kabelske kanalizacije iznosi 1,0 m.
(4) Osim ovim Planom planiranih objekata, moguća je postava eventualno
potrebnih građevina za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba
uvođenja novih tehnologija. Takvi objekti se mogu postavljati unutar postojećih
građevina, zasebnih čestica ili na javnim površinama pod uvjetom da se njihova
upotreba ne kosi sa ovim Planom utvrđenim potrebama ostalih korisnika javnih
površina.
(5) Osim unutar građevnih čestica, javne telefonske govornice je moguće
postavljati na javnim zelenim površinama i unutar pojasa zaštitnog zelenila uz
prometnicu.
Članak 26.
(1) Osnovne postaje (bazne stanice) za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže s antenskim sustavom, mogu se prema potrebi postaviti
na postojećim/ planiranim građevinama, i njihova najveća dozvoljena visina
iznosi najviše 5,0 m mjereno od najviše točke građevine.
(2) Prilikom određivanja lokacija i postavljanja osnovnih postaja za potrebe
javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati pozitivne propise
iz područja telekomunikacija.
(3) Kod postavljanja novih osnovnih postaja potrebno je osigurati mogućnost
zajedničkog korištenja lokacija i stupova od strane svih operatora.
(4) Osnovnim postajama potrebno je osigurati kolni pristup.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 27.
(1) Komunalna infrastruktura gradi se u okviru koridora prometnica u planom
osiguranim trasama za svaku vrstu infrastrukture, prema opće prihvaćenom
rasporedu instalacija unutar poprečnog presjeka ulice.
(2) Točan položaj i način izgradnje sustava komunalne infrastrukturne mreže
utvrditi će se cjelovitim projektnim rješenjima za čitav obuhvat ovog Plana, te
pripadajućim lokacijskim dozvolama. Izgradnja treba biti usklađena s posebnim
uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za gradnju i održavanje
pojedine mreže, pa ista može odstupati od trasa određenih ovim Planom.
(3) Ovim Planom se uvjetuje i osigurava priključenje komunalnih
infrastrukturnih sustava ove zone na sustave šireg područja.
(4) Komunalna infrastrukturna mreža može se projektirati i graditi u više
etapa, pri čemu sve etape zajedno trebaju činiti funkcionalno cjelovito
rješenje.
(5) Izgradnja komunalne infrastrukturne mreže realizira se neposrednom
potrebom ovog Plana.
5.3.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta
Članak 28.
(1) U kartografskom prikazu 2.3. »Elektroenergetika« u mjerilu 1:2000
označena je elektroenergetska mreža na području obuhvata Plana.
(2) Sustav elektroopskrbe područja ovog Plana utvrđen je u skladu s
rješenjima u prostornom planu više razine - PPUO Matulji:
(3) Privremeno napajanje manjeg Planom obuhvaćenog područja (radna zona
»Pičuljan«) provodi se putem postojeće TS 20/0,4 kV »Kovačnica« kao privremenom
rješenju do kompletiranja energetske infrastrukture na području obuhvata Plana.
(4) Unutar prostora obuhvata Plana distribucija električne energije provela
bi se preko 4 nove TS 20/0,4 kV. Ucrtane lokacije trafostanica u grafičkom
dijelu Plana predstavljaju planske smjernice, a njihova točna lokacija i
pripadajuća građevna čestica odrediti će se nakon definiranja stvarnih potreba
budućih korisnika prostora detaljnijom projektnom dokumentacijom.
(5) Obzirom da nisu poznati konačni korisnici prostora, kao i u slučaju
korištenja plina kao energenata, može doći i do drugačijih potreba za
električnom energijom, pa je dozvoljena promjena u broju i snazi novih
trafostanica, te se omogućuje izgradnja novih transformatorskih stanica TS
20/0,4 kV i na drugim lokacijama (unutar građevnih čestica pojedinih korisnika
prostora koji zahtijevaju veću vršnu snagu te moraju osigurati lokaciju za novu
trafostanicu 20/0,4 kV kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u
građevini), ako se ukaže takva potreba.
(6) Za gradnju novih distributivnih transformatorskih postrojenja TS 20
(10)/0,4 kV na vlastitim građevnim česticama potrebno je formirati građevne
čestice minimalne površine 6,0 x 5,0 m. Trafostanica treba biti minimalno
udaljena 1m od granice građevne čestice i 2m od javne prometne površine.
Članak 29.
(1) U svim prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori
širine 1,0m za polaganje nove srednjenaponske i niskonaponske mreže kabela, te
za polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete.
(2) Elektroenergetske kabele, neovisno o naponskoj razini, treba postavljati
isključivo izvan kolnih površina. U tu svrhu načelno su označene trase ispod
površina nogostupa ili pojasa zelenila.
(3) Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima
poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.
Članak 30.
(1) Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom
rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim
prometom.
(2) Napajanje javne rasvjete realizira se iz planiranih trafostanica preko
zasebnih kabelskih razvodnih ormara smještenih uz trafostanicu, u kojima se
provodi regulacija rasvjete i mjerenje potrošnje.
(3) Niskonaponski kabeli javne rasvjete postavljaju se u rovu sa drugim SN i
NN kabelima.
(4) Izbor stupova javne rasvjete, te njihovo postavljanje (orijentacijski na
udaljenosti 15-25 m) kao i izbor rasvjetnih tijela, utvrđuje se prema
projektnoj dokumentaciji.
Članak 31.
U cilju korištenja obnovljivih izvora energije te smanjenja ukupnih
energetskih potreba iz elektroopskrbne i plinoopskrbne mreže, Planom se
omogućava postava solarnih i/ili fotoelektričnih panela:
- na krovnim površinama građevina,
- iznad parkirališnih i manipulativnih površina.
5.3.2. Plinoopskrba
Članak 32.
(1) Planom je predviđena plinifikacija čitavog razmatranog područja
prirodnim plinom. Sustav plinoopskrbe označen je na kartografskom prikazu 2.4.
»Plinoopskrba« u mj. 1:2000.
(2) Razmatrano područje gospodarske namjene nema izgrađenu plinsku mrežu, a
plinoopskrba će ostvarivati priključenjem na buduću plinoopskrbnu mrežu šireg
područja - Općine Matulji.
(3) Predaja plina u internu plinsku mrežu poslovne zone Mučići II provesti
će se preko odvojka sa lokalnog plinovoda u oknu sa zapornim ventilom na
lokaciji križanja na državnoj cesti D-8. U slučaju potreba utvrđenih kroz
izradu projektne dokumentacije može se izgraditi redukcijska stanica
odgovarajućeg ranga smještena uz mjesto ulaza plinovoda iz pravca državne ceste
D-8 na zasebnoj čestici unutar površine zaštitnog zelenila, veličine najmanje
10,0 x 10,0 m.
(4) Prikazane trase plinovodnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se
mijenjati pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja plinoopskrbnog
sustava za šire područje i ovu zonu, kao i radi usklađenja sa drugim
infrastrukturnim sustavima. Na dijelu poslovne zone, gdje će se interne
prometnice po potrebi utvrđivati posebnim projektima, cjevovodi plinovoda
smještaju se unutar koridora tih prometnica.
Članak 33.
(1) Unutar područja obuhvata Plana u koridorima planiranih prometnica predviđeni
su u pješačkim pločnicima ili zelenim površinama pojasi minimalne širine 1,0 m
za polaganje srednjetlačnih plinovoda, tako da će se omogućiti plinofikacija
svih planiranih građevina.
(2) Situativno polaganje plinoopskrbnih cjevovoda obavezno je uskladiti s
uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz poštivanje obaveznih
udaljenosti od različitih građevina i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri
paralelnom vođenju odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Minimalne
sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak) srednjetlačnog plinovoda od postojećih
i projektiranih instalacija i objekata iznose:
- min. 2,00 m od objekata,
- min. 1,50 m od nasada visokog zelenila,
- min. 1,50 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture i stupova javne
rasvjete,
- min. 1,00 m od elektroenergetskih kabela odnosno min. 0,40 m od drugih
instalacija pri paralelnom polaganju,
- min. 0,50 m od elektroenergetskih kabela (dodatno i u zaštitnoj cijevi)
odnosno od drugih instalacija na mjestima prijelaza po vertikali,
- min. 1,20 nadsloja iznad plinoopskrbnog cjevovoda.
Članak 34.
Svi zahvati i postupci pri trasiranju i polaganju plinovoda moraju biti
usklađeni s postojećim propisima i zakonskim aktima iz područja zaštite od
požara.
5.3.3. Vodoopskrba
Članak 35.
(1) Građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava grade se u koridorima -
trasama prikazanim na kartografskom prikazu 2.5 »Vodoopskrba« u mjerilu 1:2000.
(2) U razmatranom području nije predviđen smještaj sadržaja ili djelatnosti
koji imaju veću potrošnju vode za potrebe svog proizvodnog procesa.
(3) Unutar prostora obuhvaćenog Planom prolazi trasa postojeće vodoopskrbne
infrastrukture koja preko vodne komore (unutar obuhvata) vodi prema vodospremi
Mučići (1028 m3 na 393 m.n.m - izvan obuhvata).
(4) Dobava vode za potrebe poslovne zone Mučići II provesti će se
priključkom na postojeći vodoopskrbni sustav novim ograncima - cjevovodima
smještenim unutar koridora prometne mreže.
(5) Prikazane trase vodoopskrbnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se
mijenjati pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja vodoopskrbnog
sustava za ovu zonu prometno područje, i usklađenja sa drugim infrastrukturnim
sustavima. Na dijelu prostora, gdje će se interne prometnice po potrebi
utvrđivati posebnim projektima, vodoopskrbni cjevovodi se smještaju unutar
koridora tih prometnica.
(6) U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih
površina potrebno je unutar istih položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno
važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.
Članak 36.
(1) Vodoopskrbni sustav se gradi prema cjelovitom rješenju za cijelu zonu, i
njime se moraju predvidjeti potrebne količine vode, kojima će se zadovoljiti
potrebe proizvodnih - poslovnih i ostalih uporabnih prostora sa njihovim
zaposlenim djelatnicima, korisnicima i posjetiteljima, uključivo dodatne
količine za gašenje požara koje treba osigurati u skladu s odredbama Pravilnika
o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 8/06).
(2) Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine
sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku
mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan
prometnih površina unutar zaštitnog zelenila. Najveća dozvoljena udaljenost
između pojedinih hidranata je 150 m. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne
zaštite ne mogu imati profil manji od 1 100 (110) mm.
Članak 37.
(1) Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati
unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj
prvenstveno ispod nogostupa ili pojasa zelenila. Gdje to uslijed određenih
okolnosti nije moguće, cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.
(2) Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je
prilikom projektiranja i izgradnje uskladiti s ostalim planskim vodovima
komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima.
5.3.4. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Članak 38.
(1) Građevine i uređaji odvodnje otpadnih i oborinskih voda grade se u
trasama prikazanim na kartografskom prikazu 2.6 » Odvodnja« u mjerilu 1:2000.
(2) Odvodnja otpadnih i oborinskih voda će se izvoditi prema cjelovitom
projektu odvodnje za cijelu zonu, te se prikazane trase kanalizacijskih
cjevovoda mogu smatrati orijentacijskima i mogu se mijenjati pri izradi
navedene projektne dokumentacije, radi postizanja povoljnijeg tehničkog i
ekonomskog rješenja. Na dijelu područja obuhvata Plana, gdje će se interne
prometnice po potrebi utvrđivati posebnim projektima, kanalizacijski cjevovodi
se smještaju unutar koridora tih prometnica na način jednak onome kod ovim
Planom planiranih prometnica.
(3) Sustav javne odvodnje zone koncipiran je kao razdjelni, a sve planirane
cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih
prometnih površina tako da cjevovodi otpadnih voda budu položeni u drugom, a
cjevovodi odvodnje oborinskih voda u prvom podzemnom sloju.
Članak 39.
(1) Područje poslovne zone »Mučići II« će svoje otpadne vode u konačnoj fazi
usmjeravati prema planiranim kolektorima smještenim u koridoru državne ceste
D-8 gdje će se uključiti u regionalni sustav odvodnje.
(2) Iznimno, s obzirom na mogući eventualni vremenski pomak realizacije
planiranih poslovnih zona u odnosu na izgradnju »vanjskog« kanalizacijskog
sustava osigurava se unutar granica obuhvata ovog Plana mogućnost etapne,
odnosno privremene realizacije sustava odvodnje otpadnih voda na način:
. prihvat i pročišćavanje otpadnih voda privremeno se može do kapaciteta 10
ES provesti putem sabirne jame, a preko 10 ES putem vlastitog ili zajedničkog
uređaja za pročišćavanje, te ispuštanjem tako pročišćenih voda u teren (upojni
bunar).
(3) Oborinske vode rješavaju se za svaki plato (građevnu česticu) zasebno
putem upojnih bunara smještenih u zelenilu. Lokacije i broj upojnih buna
prikazanih na grafičkom prilogu su okvirni, a njihov potreban broj i smještaj
će se odrediti projektnom dokumentacijom. Upojni bunari moraju biti dimenzionirani
na način da mogu prihvatiti vršno opterećenje za intenzitet oborina sa
jednogodišnjim povratnim periodom i trajanjem oborine 15 - 20 min.
(4) Na lokaciji planiranih upojnih bunara dozvoljena je izvedba podzemnih
prihvatnih bazena (retencija) za oborinske vode ukoliko se iste namjeravaju
koristiti u tehnološkom procesu pojedinih korisnika zone ili za druge namjene
(zalijevanje zelenih površina, protupožarna zaštita i sl.).
(5) Odvodnja oborinskih voda sa prometnih površina veličine do 500 m2
(ili parkirališta za najviše 20 vozila) provesti će se direktnim upuštanjem u
teren preko upojnog bunara bez prethodnog čišćenja na separatoru ili taložniku
dok se na površinama većima od 500 m2 Planom predviđa ugradnja
separatora mineralnih ulja i taložnika čime se štiti podzemlje od organskih i
mineralnih zagađenja.
(6) Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti
u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 87/10), odnosno odgovarajućim važećim propisom.
(7) Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj
mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu
uspora u mreži, pri čemu se radi uvjeta konfiguracije terena dio mreže izvodi
kao tlačni.
(8) Kanalizacija otpadnih voda mora se izvesti kao vodonepropusna, PEHD,
poliesterskih, PVC ili sličnih cijevi dobrih mehaničkih svojstava
(vodonepropusnost, trajnost, nepropusni način spajanja).
(9) Revizijska okna izvode se na udaljenosti 30 - 50 m sa postavljanjem u
sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih
treba postavljati u sredini kolnika.
(10) Sabirna okna treba postavljati unutar čestice neposredno uz
regulacijsku liniju prometnice.
(11) Javna mreža odvodnje unutar poslovne zone »Mučići II« mora se izvoditi
i koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda, Odluci o priključenju na komunalnu
infrastrukturu i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije, te prema
utvrđenim vodopravnim uvjetima.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH I SPORTSKO - REKREACIJSKIH POVRŠINA
6.1. UVJETI UREĐENJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
Članak 40.
(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1) uređuju se
površine za rekreaciju (nogometno igralište i/ ili druge površine za sport i
rekreaciju) sa pratećim sadržajima.
(2) Predviđena zona sporta i rekreacije tretira se kao cjelovita građevna
čestica bez mogućnosti daljnje parcelacije,osim za potrebe eventualne nove
trafostanice.
(3) Uređenje prostora odnosi se na gradnju površina za sport i rekreaciju
bez sportsko-rekreacijskih građevina.
(4) Osim uređenja površina za sportsko-rekreacijske aktivnosti mogu se
unutar građevne čestice - zone smjestiti prateće i pomoćne građevine.
(5) Unutar pratećih - pomoćnih građevina mogu se smjestiti društveno-klupski
prostori, ugostiteljstvo (caffe) svlačionice, sanitarije i spremišta opreme.
(6) Uvjeti gradnje pratećih - pomoćnih građevina te uređenja građevne
čestice su:
. najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi Kig = 0,1
. najveća dozvoljena visina građevine je dvije nadzemne etaže (S+P ili P+1)
odnosno 8,0 m od terena do vijenca građevine;
. najveća dozvoljena iskorištenost građevne čestice iznosi Kis = 0,2
. u svim građevinama dozvoljava se izvedba jedne ili više podzemnih etaža
koje se mogu koristiti za pomoćne i prateće sadržaje, tehničku infrastrukturu
građevine, kao garaža odnosno po potrebi kao sklonište
. građevina mora biti udaljena najmanje 10,0 m od svih međa građevne čestice
. najmanje 40% površine građevne čestice mora biti namijenjeno uređenju
vanjskih igrališta i terena
. najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodno ili
hortikulturno uređen teren
. krovište građevine može biti ravno, koso ili drugih oblika u skladu sa
funkcionalno-oblikovnim zahtjevima građevine
. ograda oko građevne čestice može se graditi do visine 1,80 m sa ili bez
masivnog postolja visine do 0,80 i kao prozračna-metalna na preostalom dijelu,
a iznimno do visine 4,0 m ako to proizlazi iz korištenja pojedinih dijelova
zone,
. za predviđenu namjenu i prateće sadržaje treba u sklopu građevne čestice
osigurati odgovarajući broj parkirnih, i/ili garažnih mjesta, prema uvjetima
članka 20. ovih odredbi
(7) Uz sportsko-rekreacijske površine može se izvesti tribina za gledatelje
uz dužu stranicu igrališta do visine od najviše 3,0 m.
6.2. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 41.
(1) Zelene površine na području ovog Plana se uređuju kao površine zaštitnog
zelenila (Z).
(2) Zaštitne zelene površine (Z) se zadržavaju i održavaju kao prirodne
površine, bez gradnje i uređivanja. Iznimno od toga, uz prometne koridore i
pješačke površine je dozvoljeno postavljanje urbane opreme i vodova komunalne
infrastrukture.
(3) Preko ovih površina je dozvoljeno formiranje kolnih pristupa za one
građevne čestice koje taj pristup ne mogu drugačije ostvariti.
(4) Zbog konfiguracije terena moguče je formirati građevnu česticu
prometnice širu od karakterističnog poprečnog presjeka njenim proširenjem u
zonu zelene površine kao kontaktne namjene, što se ne smatra odstupanjem od
Odredbi i prostornog rješenja Plana.
(5) Zelene površine koje se nalaze uz prometnice potrebno je uređivati
sadnjom drveća, kako bi se formirali zaštitni drvoredi.
(6) Pri uređenju terena je potrebno čuvati postojeću vegetaciju u najvećem
mogućem opsegu, a pri održavanju površina treba saditi i uređivati vegetacijski
pokrov sukladan prevladavajućem lokalnom tipu vegetacije.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 42.
(1) Unutar predmetnog područja nema zakonom zaštićenih ili Planom
predloženih za zaštitu prirodnih vrijednosti niti se iste planovima više razine
predlažu.
(2) Prostor poslovne zone »Mučići II« već je djelomično izgrađen poslovnim i
infrastrukturnim građevinama. Kroz zahvate u terenu isti je pripremljen za
daljnju izgradnju poslovnih građevina, a unutar obuhvata Plana nisu registrirane
zone kulturno-povijesnih cjelina odnosno građevine zaštićene kao kulturno dobro
ili ambijentalna vrijednost.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 43.
(1) Odvoz komunalnog i proizvodnog otpada se organizira sukladno sustavu
gospodarenja otpadom na području Općine Matulji i Primorsko-goranske županije,
a odvoz obavlja ovlašteno komunalno poduzeće.
(2) Na području Plana nije predviđena izgradnja odlagališta niti drugih
građevina za skladištenje, oporabljivanje ili zbrinjavanje otpada.
(3) Mjesto za skupljanje otpada do odvoza treba urediti na čestici,
pristupačno s javne prometne površine, tako postavljeno i uređeno da ne
umanjuje kvalitetu korištenja susjednih čestica, ni javnih površina.
(4) Proizvodni otpad koji se može reciklirati u sklopu proizvodnje moguće je
skladištiti na čestici proizvodnog pogona u građevini koja prema odgovarajućim
zakonskim propisima mora udovoljavati tehničko-tehnološkim uvjetima za
skladištenje otpada, na način koji neće utjecati na okoliš niti umanjivati
kvalitetu korištenja susjednih čestica, ni javnih površina.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 44.
(1) Na području Plana ne smiju se graditi građevine, ni uređivati čestice na
takav način da bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno,
ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti
čovjekovog okoliša iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima
zaštite okoliša.
(2) Pri planiranju svih zahvata na području plana potrebno je uzeti u obzir
odredbe Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/2008 i
67/2009), odnosno odgovarajućeg važećeg propisa.
9.1. ZAŠTITA VODA
Članak 45.
(1) Predmetno područje nalazi se u zoni djelomičnog ograničenja sanitarne
zaštite izvora pa se zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda treba provoditi na
način da iste ne ugrožavaju podzemne vode.
(2) Neophodno je izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U okviru
pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati, potrebno
je uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnog vodnogospodarskog
poduzeća, po potrebi postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije
upuštanja u kanalizaciju. Otpadne vode iz tehnoloških procesa mogu se po
potrebi reciklirati i koristiti u kružnom procesu.
(3) U sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno
pročišćene vode (predtretman otpadnih voda) do propisima određenog stupnja
dozvoljenog za ispuštanje u sustav javne odvodnje.
(4) Sve prometne, manipulativne i površine za remont vozila, mehanizacije i
strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom
odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.
(5) Iznimno, do izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
(smješten izvan obuhvata ovog Plana) i glavnog kolektora uz državnu cestu D-8
mogu se otpadne vode prihvaćati u sabirne jame ili kondicionirati lokalnim
uređajem sa ispuštanjem u teren putem upojnih bunara prema posebnim vodopravnim
uvjetima Hrvatskih voda.
(6) Odvodnja oborinskih voda se rješava putem interne oborinske kanalizacije
na svakoj građevnoj čestici sa upojnim bunarima uz potrebno čišćenje prije
upuštanja u teren prema vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda.
9.2. ZAŠTITA OD VODA
Članak 46.
(1) Unutar obuhvata Plana nisu evidentirani vodotoci ili bujični potoci pa
temeljem iznesenog ne postoji ugroženost od površinskih voda.
(2) Oborinske vode sa svih vodonepropusnih površina (krovovi, prometne,
manipulativne i površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva) trebaju se
odvoditi kao u stavcima (3), (4) i (5) članka 39.
(3) Sprečavanje erozije postiže se očuvanjem vegetacije izvan zona
izgradnje, te izvedbom kanala za oborinske vode po zasjecima u terenu na
rubovima zona izgradnje.
9.3. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 47.
(1) Na području Plana se mora očuvati zatečena I kategorija kakvoće zraka.
(2) Gospodarske djelatnosti na području Plana ne smiju svojim emisijama
utjecati na kvalitetu života i rada djelatnika u radnoj zoni i stanovnika
susjednih naselja, i moraju se pridržavati odgovarajućih propisa o zaštiti
zraka i ograničenju emisija onečišćujućih tvari u zrak, koji su na snazi u
vrijeme ishođenja rješenja o uvjetima gradnje ili lokacijske dozvole.
(3) Obzirom na namjenu površina kao gospodarske zone treba unutar područja
provoditi monitoring kvalitete zraka.
9.4. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 48.
(1) Bukom se smatra nepogodan zvuk nastao obavljanjem uobičajenih
djelatnosti u sklopu građevne čestice, a koji negativno utječe na korištenje
predmetne i susjedne čestice.
(2) U cilju održavanja kvalitete života i obavljanja djelatnosti na području
Plana i šire:
. potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno
remete rad u mirnim djelatnostima, tj. Planom nije dozvoljeno smještanje gospodarskih
djelatnosti koje proizvode buku glasniju od granice određene ovim Planom;
. pri planiranju građevina i namjena koje su potencijalan izvor buke moraju
se predvidjeti učinkovite mjere sprečavanja nastanka, ili mjere otklanjanja
negativnog djelovanja buke na okolni prostor;
. kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke potrebno je uređivati zelenilo
(drveće i živice) kao prirodnu zaštitu, a posebno prema prometnicama.
(3) Maksimalna razina buke ograničava se prema vrijednostima iz sljedećih
tablica:
Tablica 1 dopuštenih razina buke u odnosu na namjenu zone
Tablica 2
Tablica 3
9.5. ZAŠTITA OD POŽARA
Članak 49.
(1) Osnovne preventivne mjere zaštite u oblasti zaštite od požara temelje se
na procjeni ugroženosti od požara za svaku pojedinu građevinu u sklopu
projektne dokumentacije, te osiguranju potrebne infrastrukture i neophodne
protupožarne otpornosti građevina, pa je kod projektiranja građevina nužno
pridržavati se važeće zakonske regulative.
(2) Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku
metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
(3) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke
prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih
mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji.
(4) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (»NN« br. 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.
(5) Kod projektiranja novih prometnica vatrogasnih i mjesnih ulica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»NN« br. 35/94,
55/94 i 142/03).
(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (»NN« br 8/06).
(7) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni
razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena
krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine
mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može
postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti
dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
(8) Temeljem čl. 15. a. Zakona o zaštiti od požara (»NN« br. 58/93, 33/05,
107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
9.6. ZAŠTITA OD POTRESA
Članak 50.
(1) Konstruktivni sistem građevina dimenzionira se na najmanje očekivani
intenzitet potresa od VIIo MCS ljestvice.
(2) Do svih građevinskih cjelina unutar građevinske čestice potrebno je zbog
evakuacije i spašavanja osigurati pristup širine 5 m izvan dometa rušenja, koji
iznosi pola visine građevina.
9.7. ZAŠTITA OD RATNIH OPASNOSTI
Članak 51.
(1) Unutar prostora obuhvata Plana ocijenjen je ukupni boravak oko 300-500
zaposlenika, korisnika ili posjetitelja.
(2) Obzirom na namjenu prostora, Planom je predviđeno dvonamjensko
korištenje prostora (podzemnog ili drugog) u kojim se unutar pojedine građevne
čestice / građevine osigurava kapacitet za sklanjanje 2/3 zaposlenih osoba.
(3) Evakuacija korisnika prostora predviđa se preko interne mreže koja je
kroz uvjetovanu udaljenost građevina zaštićena od zakrčenja ruševinama.
(4) Uzbunjivanje korisnika prostora provodi se preko sirene postavljene
izvan ovog područja u sklopu zone naselja.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 52.
(1) Provedba Plana, gradnja i uređenje površina provodit će se sukladno ovim
Odredbama i kartografskom dijelu Plana, te zakonskim odredbama izdavanjem
lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima gradnje i rješenja o izvedenom stanju
za planiranu gradnju i zahvate u prostoru neposrednom provedbom ovog Plana.
(2) Graditi se može samo na uređenom građevinskom zemljištu (II kategorija
uređenosti - PPUO Matulji).
Članak 53.
Građevna čestica mora imati osiguran neposredni kolni i pješački pristup na
javnu prometnu površinu - cestu, propisani broj parkirnih mjesta , priključak
na zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav
vodoopskrbe i priključak na elektroenergetski sustav.
Članak 54.
Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje i rješenje o izvedenom
stanju za gradnju građevina ne može se izdati ako nije izgrađena cesta na koju
je osiguran priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu. Iznimno se
dozvola može izdati ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 125. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji.
Članak 55.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za gradnju, izgradnja
prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija, treba se međusobno
uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije
troškova gradnje.
Članak 56.
Sve postojeće legalno izgrađene građevine zadržavaju se u prostoru sa svojim
gabaritima izgrađenim na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg
akta.
Članak 57.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna
tijela uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno
posebnim propisima.
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak 58.
Ovim Planom nije predviđena izrada prostorno-planskih dokumenata detaljnije
razine (DPU) već se utvrđuje njegova neposredna provedba prilikom realizacije
planiranog uređenja prostora.
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
Članak 59.
Ovim Planom nisu evidentirane građevine suprotne planiranoj namjeni.
11. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 60.
(1) Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog
vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji.
(2) Po jedan izvornik čuva se u:
- Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja,
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije,
Ispostava Opatija,
- Pismohrani Općine Matulji.
(3) Grafički dijelovi i obvezni prilozi iz članka 1. ove Odluke, sastavni su
dijelovi Plana, ali nisu predmet objave.
Članak 61.
Plan je izradio »Urbanistički institut Hrvatske« d.o.o. Zagreb.
Članak 62.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/09-01/24
Ur. broj: 2156-04-01/12-120
Matulji, 26. travnja 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Željko Grbac, oec., v. r.
