32.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09) i članka 36. Statuta Grada Opatije
(»Službene novine PGŽ« broj 23/01), Gradsko vijeće Grada Opatije, na sjednici
održanoj dana 25. travnja 2012.godine donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA NASELJA TRAVIČIĆI (UPU13)
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 13 za građevinsko područje naselja
Travičići i područje izdvojene namjene (T2-5) (u daljnjem tekstu: Plan),
izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 07/10, na
topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:2 000.
Obuhvat Plana iznosi 12,33 ha te je utvrđen u grafičkom dijelu Plana.
Planom se definiraju: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena
površina, zaštita prirodnih i ambijentalnih vrijednosti te mjere zaštite
okoliša.
Planom se određuju: namjena i uvjeti korištenja površina, način uređivanja
prostora, opremanje prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje,
smještaja i oblikovanja građevina, mjere unaprjeđenja i zaštite okoliša,
zaštita krajobraza te drugi elementi bitni za područje obuhvata.
Plan se u cjelosti provodi neposredno.
Elaborat Plana sadrži tekstualni i grafički dio, te obvezne priloge kako
slijedi:
I. TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
4.1. Oblik i veličina građevne čestice
4.2. Smještaj građevine na građevnoj čestici
4.3. Uvjeti oblikovanja građevina
4.4. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina
4.5. Uvjeti za smještaj vozila
4.6. Uvjeti uređenja građevnih čestica
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6.1. Uvjeti smještaja građevina športsko-rekreacijskih djelatnosti
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7.1. Uvjeti korištenja mora i obalnog pojasa
7.2. Mjere zaštite prirodnih cjelina
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
II. GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2 a. Promet Mj. 1:2000
2.b. Telekomunikacije, energetski sustavi i
plinoopskrba Mj. 1:2000
2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b. Način gradnje Mj. 1:2000
III. OBVEZNI PRILOZI:
1. Obrazloženje Plana
2. Izvod iz izmjene i dopune PPUG Opatija (SN PGŽ br. 01/07)
3. Popis sektorskih dokumenata i propisa poštivanih u izradi Plana
4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji
5. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
6. Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana
7. Sažetak za javnost
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 2.
Namjena površina utvrđuje se za potrebe stanovanja (dijelom i sa pratećim
poslovnim sadržajima), gospodarske namjene (poslovne i
ugostiteljsko-turističke), uređenje zelenih površina i ulica, te izgradnju
građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak 3.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
Korištenje i namjena prostora naselja:
Stambena namjena (S):
-čisto stanovanje (S1)
-stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora (S2)
Gospodarska namjena:
-poslovna namjena (K)
Urbanistički plan uređenja 13 za građevinsko područje izdvojene namjene
ugostiteljstva i turizma (planske oznake T25) određuje sljedeću namjenu
prostora:
Gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička:
-turističko naselje (T2-5)
-površine prometnica (SU,OU,NU,KPP)
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-Korištenje i
namjena površina.
Članak 4.
Područje stambene namjene (S) namjenjuje se izgradnji individualnih
stambenih građevina samostojeće tipologije. Unutar područja stambene namjene
moguće je planirati i prometne građevine i površine, infrastrukturne građevine,
javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta, kao i
sportsko-rekreacijske površine.
Unutar područja namjene S Planom se izdvajaju:
-S1 čisto stanovanje
-S2 stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora
Područje stanovanja S podrazumijeva zonu homogenog obiteljskog individualnog
stanovanja (S1) koju je iznimno u području S2 samo nekim dijelovima naselja
(samo uz sabirnu prometnicu), te prema drugim odredbama ovog Plana moguće,
isključivo u prvoj nadzemnoj etaži, dopuniti komplementarnim poslovnim
sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili ureda i to tako da
njihova površina ne prelazi 50 % površine građevine (ili površinu jedne etaže).
Unutar područja S1 planira se izgradnja namjenski homogenih obiteljskih vila
nešto višeg standarda stanovanja.
Članak 5.
Područje gospodarske, poslovne namjene (K) namjenjuje se izgradnji poslovnih
programa u različitom spektru koji su orijentirani (prije svega) osnovnoj
privrednoj grani Opatije-turizmu. Unutar ove zone moguće je planirati manji
proizvodni ili obrtnički program koji će zadovoljiti ekološke propise i
standarde, te koji neće narušiti kvalitetu života u naselju.
Članak 6.
Površine prometnica (SU,OU,NU,KPP) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji
javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne
mjesne i sabirne ulice.
Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih
građevina.
Članak 7.
Izdvojena građevinska područja za gospodarsku
namjenu-ugostiteljsko-turističku,turističko naselje namjene planske oznake T2-5
izvan naselja, koristit će se za smještaj turističkih kapaciteta.
Unutar područja T2-5 planira se turističko naselje ukupnog kapaciteta do 150
ležajeva od čega će najmanje 30% kapaciteta biti smješteno u središnjoj
hotelskoj građevini (s restoranom i 2 depandanse) dok će se najviše 70%
kapaciteta smjestiti u turističkim vilama disperziranih po padinama oko pomno i
promišljeno hortikulturno uređenog prostora javnog zelenila u središtu cijele
zone.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 8.
Gospodarske građevine predviđene ovim Planom jesu građevine koje se planiraju
u sklopu poslovne (K) i ugostiteljsko-turističke najmjene-turističko naselje
(T2-5).
Oblik i veličina građevne čestice (cijela zona T2-5 je jedna građevna
čestica) omogućuju smještaj svih sadržaja vezanih uz namjenu građevine (osnovna
i sve pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-
tehnička infrastruktura i dr.).
Neizgrađeni dio građevne čestice-zone mora biti uređen, najmanje 40% za
ugostiteljsko turističku zonu (T2-5); ili 30% za poslovnu (K) zonu površine
građevne čestice mora biti zelena površina.
Parkirališne površine potrebno je osigurati kako slijedi:
-uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2
korisne površine),
-ugostiteljski sadržaji (restorani): 1 PM/4 sjedala,
-ugostiteljski sadržaji (hotel): 1 PM/1 smještajna jedinica,
-ugostiteljski sadržaji:1 PM/smještajna jedinica (vile).
.
2.1. UVJETI GRADNJE TURISTIČKIH GRAĐEVINA U ZONAMA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE
NAMJENE (T2-5)
Članak 9.
1. Oblik i veličina građevne čestice
-cijela zona T2-5 predstavlja jednu jedinstvenu građevnu česticu,
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,25,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi
0,75.
-Najveća ukupna GBP turističkog naselja Travičići (svih sadržaja) iznosi
7.000 m2,
-40% površine treba urediti kao prostor javnog parka i zelenila,
-najviša visina građevine iznosi 9 m do kote vijenca odnosno 11m do
sljemena,
-kapacitet turističkog naselja Travičići iznosi do 150 ležajeva (najmanje
30% u Hotelu sa depandansama,najviše 70% u vilama)
-najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže (Po+P+2), pri čemu podrum
može obuhvatiti jednu ili više podzemnih etaža u funkciji pratećih sadržaja,
pomoćnih i tehničkih prostorija te garaže, a može se koristiti i kao
dvonamjenski prostor za potrebe skloništa.
Sukladno članku 71. Zakona o prostornom uređenju i gradnji unutar ove zone nije
moguće etažiranje vila već se prostor spram datih paramatera izgrađenosti i
iskoristivosti promatra u cjelosti (kao jedinstvena građevna čestica) na
površini od oko 9000 m2.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Bilo koja građevina u građevnom sklopu koji čini turističko naselje mora
biti udaljena najmanje h/2 visine od
granica građevne čestice sa svih strana, ali ne manje od 4,0
m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih
građevina »povijesnih ruralnih jezgri naselja« ili u slučaju interpolacije.
4.Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa,
volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske
gradnje.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je
u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i
zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od
bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi
23Ê. Krov može biti izveden i kao ravni krov.
5.Uvjeti uređenja građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 40%
ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega
dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti
na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti
na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine
predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u
pravilu najviše do 0,9 m ako je izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj
površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih
profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za
izgradnju potpornih zidova je kamen ili iznimno beton. Ako je potrebna veća
visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje
0,9 m.
Iznimno od prethodnog visina potpornog zida može biti veća ako se:
-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,
-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu
građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled ulice,
cjeline ili naselja.
Parkirališne površine potrebno je osigurati kako slijedi:
-uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2
korisne površine),
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/8 sjedala,
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/2 smještajne jedinice (sobe),
6. Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica T2-5 priključit će se u sustav prometne mreže naselja
Travičići prometnicom širine 6,5 m preko područja S1-3 na prometnicu broj 4.
Priključci na komunalnu infrastrukturu rješavaju se prema odredbama ovog
Plana iz poglavlja 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima,
na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.2. UVJETI GRADNJE POSLOVNIH GRAĐEVINA U ZONAMA GOSPODARSKE NAMJENE (K)
Članak 10.
Za građenje poslovnih građevina unutar poslovne namjene (K) utvrđuju se
sljedeći uvjeti:
1.Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000,0 m2,
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
-najveća (bruto) tlocrtna površina građevine iznosi 300,0 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,20,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi
0,20,
-najviša visina građevine iznosi 7,0 m,
-najveći broj etaža:1 nadzemna etaža,
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena najmanje h/2 visine od granica građevne čestice
sa svih strana, ali ne manje od 4,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova
građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih građevina u slučaju interpolacije.
4.Uvjeti oblikovanja građevina
Pri projektiranju novih građevina ove tipologije potrebno je težiti
suvremenim arhitektonskim rješenjima uklopivim u kontekst i podneblje.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem
ambijentu i tipologiji krajolika.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i
zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Obzirom na istaknutost lokacije osobitu
je pozornost potrebno obratiti oblikovanju novoplaniranog kompleksa
ugostiteljsko-turističke namjene kako na razini arhitektonskog detalja,tako i
na razini urbanističke cjeline.
U cilju dosega najboljeg oblikovnog rješenja sugerira se izrada detaljne
urbanističko-arhitektonske studije za područje turističkog naselja Travičići.
5.Uvjeti uređenja građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 40%
ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega
dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti
na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti
na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine
predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u
pravilu najviše do 0,9 m ako je izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj
površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih
profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za
izgradnju potpornih zidova je kamen ili iznimno beton. Ako je potrebna veća
visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje
0,9 m.
Iznimno od prethodnog visina potpornog zida može biti veća ako se:
-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,
-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu
građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled ulice,
cjeline ili naselja.
Parkirališne površine potrebno je osigurati kako slijedi:
-uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2
korisne površine),
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/8 sjedala ,
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/2 smještajne jedinice (sobe),
6. Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Priključci na komunalnu infrastrukturu rješavaju se prema odredbama ovog
Plana iz poglavlja 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 11.
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planiraju se građevine društvenih
djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 12.
Kartografskim prikazima i drugim odredbama ove odluke određeni su detaljni
uvjeti i način gradnje građevina koji, ovisno o vrsti zahvata u prostoru,
sadrže sljedeće elemente i ograničenja potrebne za izdavanje lokacijske
dozvole, ili rješenja o uvjetima gradnje:
-oblik i veličina građevinske čestice,
-veličina i površina građevine
-smještaj građevine na građevnoj čestici,
-uvjete oblikovanja građevine,
-uvjete oblikovanja pomoćnih građevina,
-uvjete za smještaj vozila,
-uvjete uređenja građevnih čestica.
-način i uvjete priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu,
-mjere zaštite okoliša,
-druge podatke značajne za izgradnju i uređenje građevina.
Unutar područja stambene namjene S ovim se Planom definiraju 2 zone:
Unutar stambene namjene S1 i S2 moguće je planirati samo samostojeće
individualne obiteljske građevine, i to prema sljedećim
urbanističko-arhitektonskim normativima:
4.1. SMJEŠTAJ STAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR ZONA STAMBENE NAMJENE S1 I S2
Članak 13.
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 750,0 m2 za područje
S1 te 600 m2 za S2,
-najmanja širina građevne čestice (mjerena na građevinskom pravcu) iznosi 14
m,
-veličina najveće građevne čestice nije određena.
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine
S1 je područje čistog individualnog stanovanja jedinstvene obiteljske
tipologije.
S2 je područje individualnog obiteljskog stanovanja sa mogućnošću poslovnog
prostora koje se može planirati u prizemnoj etaži. Iznimno i to samo uz glavne
prometnice moguće je unutar S2 namjene i to do 50% od ukupne GBP ili jednu
etažu, predvidjeti i određeni spektar pratećih poslovnih sadržaja ( uredi,
obrti koji ne zagađuju okoliš, videoteke, i slično), kompatibilnih osnovnoj
namjeni. Unutar poslovne namjene nije moguće planirati ugostiteljske i
trgovačke sadržaje.
Namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti
uredska, administrativna, zanatska, uslužna, zdravstvena (manje ordinacija),
društvena (npr. vrtić) i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava
kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne narušava prirodne i stvorene
vrijednosti prostora.
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3 za S1 i
S2,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,9 za S1 i
S2,
-najviša visina građevine iznosi 9m za S1 i S2,
-najveći broj etaža: tri etaže (Podrum ili suteren+2 etaže za S1 i S2),
-unutar građevine moguće je planirati najviše dva stana ili jedan stan i
poslovni prostor.,
-najveća GBP stambene građevine iznosi 500 m2 za S1 i S2,
-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2.
3. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,
4.Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa,
volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske
gradnje.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je
u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i
zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od
bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi
23Ê. Krov može biti izveden i kao ravni krov.
5.Uvjeti uređenja građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 40%
ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega
dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti
na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti
na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine
predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u
pravilu najviše do 0,9 m ako je izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj
površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih
profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za
izgradnju potpornih zidova je kamen ili iznimno beton. Ako je potrebna veća
visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje
0,9 m.
Iznimno od prethodnog visina potpornog zida može biti veća ako se:
-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,
-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu
građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled ulice,
cjeline ili naselja.
Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, odlagališta alata i druge,
a grade se na građevinskoj čestici stambene građevine u čijoj su funkciji.
Postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u prostore stambene
namjene.
Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili
javne površine može biti ravna površina i to za sljedeće namjene:
-smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih
institucija iz područja prometa,
-zelene površine.
Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m odnosno najviše jednu etažu.
Najveća dozvoljena građevinska brutto površina izdvojenog poslovnog prostora
iznosi 35 m2.
Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, garaže (ili
parkirališta) se-ako rješenja parkiranja nije moguće na građevinskoj čestici,
mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u radijusu 100m od osnovne
građevine.
6. Način i uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
Građevine unutar područja naselja Travičići priključuju se u pravilu na
postojeće ili planirane sabirne, ceste u rangu ostalih; te nerazvrstane ceste.
Do izgradnje sustava prometne mreže u planiranim koridorima dopušta se
priključenje na postojeću prometnu mrežu (širine min. 3 m) prema odredbama
članka 98. PPU Grada Opatije.
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora
se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se
građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija,
pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,
Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu,
neposredno ili posredno (pravo služnosti) s prometne površine, kojim se
osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup
vatrogasnog vozila,
Kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima
naselja i njihova dužina može iznositi najviše 50,0m a širina minimalno 3,5 m.
Detaljni uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu dati su u poglavlju 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
8. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih građevina
Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih
ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.
Postojeće građevine koje u bilo kojem segmentu ovdje datih normativa izlaze
iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju, ali
bez njihova povećavanja.
Ukoliko zatečena izgrađenost građevinske čestice prelazi propisane
koeficijente izgrađenosti isti se rekonstrukcijom ne mogu povećavati.
Prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati zatečenu udaljenost građevine od
ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja od udaljenosti propisane ovim
Planom, ali se rekonstrukcijom navedena udaljenost ne smije smanjivati.
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE
I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 14.
Na postojeće definirane kategorije javnih cesta određene Planom više razine
nadovezuju se ostale postojeće i planirane nerazvrstane ceste za koje se ovim
Planom određuju kategorije sabirnih, ostalih i nerazvrstanih ulica.
Članak 15.
U kartografskom prikazu 2.a. Prometna infrastrukturna mreža utvrđeni su
koridori prometnica Do njihove konačne realizacije (tj. izdavanja lokacijske
dozvole na idejni projekt) potrebno je očuvanje sljedeće širine koridora:
-za sabirnu ulicu SU: 10 m
-za ostale ulice OU : 8 m
-za nerazvrstane ulice NU: 6 m
Širina kolno-pješačkog pristupa može iznimno biti do 3,5 m u najvećoj dužini
od 50 m.
Prije ishođenja lokacijskih dozvola za navedene kategorije prometnica, nije
moguća gradnja unutar njihovih zaštitnih koridora.
Članak 16.
Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i
rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno,
smjernice za projektiranje:
Sabirna se ulica dimenzionira kako slijedi:
-računska brzina 40 km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m
-raskrižja u nivou
-sa prometnice postoje prilazi zgradama
-pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,0
-ukupni koridor ove prometnice iznosi 7,0 m
-na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za
parkiranje.
Članak 17.
Ostale se ulice (OU) dimenzioniraju kako slijedi:
-računska brzina 30 km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do 17%)
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m
(iznimno 3,0 m)
-raskrižja u nivou
-ukupni koridor ove prometnice iznosi 6,5 m
-sa prometnice postoje prilazi zgradama
Članak 18.
Nerazvrstane se ulice (NU) dimenzioniraju kako slijedi:
-računska brzina 30 km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do 17%)
-jednosmjerni promet 3,0 m
-raskrižja u nivou
-ukupni koridor ove prometnice iznosi 4,5 m
-sa prometnice postoje prilazi zgradama
Članak 19.
Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja
od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih
građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za
mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim
uvjetima.
Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca
utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za
cestu, od granice te građevne parcele.
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji utvrđeni su uvjeti uređenosti
građevinskog zemljišta nužni za izdavanje lokacijske dozvole. Prostornim planom
uređenja Grada Opatije uvjetovana je I. kategorija opremljenosti građevinskog
zemljišta (priprema zemljišta i pristupni put), te je određeno da se postojećim
cestama smatraju one koje su utvrđene gradskom Odlukom o nerazvrstanim cestama.
Predloženi opseg rekonstrukcije i izgradnje prometne i komunalne infrastrukture
ocjenjuje se dostatnim za kvalitetnu i primjerenu urbanizaciju ovog područja.
Sukladno Zakonu i PPUG Opatije nova gradnja neće biti moguća u zoni T2 i drugim
zonama dok se ne ispune zakonski uvjeti (započeta gradnja ceste).
Priključci na prometnu infrastrukturu:
-građevine unutar dijelova naselja Travičići priključuju se u pravilu na
postojeće ili planirane sabirne,ostale i nerazvrstane ulice,
-do izgradnje prometne mreže u planiranim koridorima, priključak na javnu
prometnu povržinu može se izvesti i na postojećim prometnicama širine najmanje
3m, sve sukladno članku 98. Odluke o PPU Grada Opatije,
-izgradnja turističkog naselja Travičići uvjetuje se izgradnjom pristupne
prometnice u punom koridoru od 6,5 m,.
-pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu
mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se
građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija,
pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,
-svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu,
neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se
osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup
vatrogasnog vozila,
-zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao
površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i
uređaja komunalne infrastrukture,
Članak 20.
Kolno-pješački prilazi:
-kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima
naselja Travičići isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova
dužina može iznositi najviše 50,0 m,
-najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene
građevine iznosi 3,5m,
-kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od javne kolne površine smatra
se cestom.
Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za
projektiranje:
-površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,
-nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,
-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja
kolica.
Članak 21.
Parkirališne površine planiraju se kako slijedi:
unutar građevne čestice građevine gospodarske i stambene građevine potrebno
je osigurati najmanji broj parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju
korisnika prostora i korisnoj površini
-uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:
-za jednu stambenu jedinicu do 100 m2 neovisno o vrsti stambene
građevine - 2 PM,
-za stambene jedinice preko 100 m2- 3 PM,
-poslovne građevine: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/4 sjedala, 1 PM/smještajna jedinica (hoteli i
vile).
Članak 22.
Dimenzioniranje prometne mreže
Prometnica 1. je nominirana kao (glavna) sabirna ulica (SU), osim u
središnjem dijelu gdje postojeća izgrađenost omogućava realizaciju samo
nerazvrstane ulice (NU 1). Prometnica 1 je postojeća prometnica, koja u naslje
Travičići ulazi u sjevernom dijelu, te se nastavlja dalje u smjeru juga, gdje i
izlazi iz obuhvata ovog Plana u najjužnijoj točki. S dva križanja je spojena na
(jednosmjernu) Prometnicu 3, te jednim križanjem na Prometnicu 2. Ona čini
okosnicu prometne mreže. Ulica trenutno ne zadovoljava tehničke uvjete, te ju
je potrebno rekonstruirati i proširiti. Planirana širina ceste je 7,0 m. (osim
NU 1 gdje je 4,5 m)
Prometnica 2. je u rangu nerazvrstanih ulica (NU 2), to je postojeća
prometnica koja je raskršćem spojena na Prometnicu 1, te se putem priduženja
(OU 4) nastavlja van obuhvata Plana na njegovoj istočnoj granici. Ova je ulica
(NU 2) do križanja s prometnicom 4 određena jednosmjernim režimom prometa. Ovoj
prometnici gravitira najveći dio naselja a bitna je zbog neizgrađenog dijela
koji se planira urbanizirati. Na nju se spajaju jedna postojeća kolno pješačka
ulica 6 te jedna planirana kolno pješačka ulica 7 (priključak neizgrađenog
dijela zone S1), a predviđeno je
i spajanje novo planirane ostale ulice 4 (koja je vrlo bitna
za razvoj planiranih programa iako dijelom izvan obuhvata ovog Plana) te
također vrlo bitne (ostale) ulice 5 kojom se novoplanirana
ugostiteljsko-turistička zona T2-5 povezuje s ostatkom naselja. Ulica 2
trenutno ne zadovoljava tehničke uvjete, te ju je potrebno rekonstruirati i
proširiti. Planirana širina ceste je do spoja s prometnicom 4 4,5 m.
Članak 23.
Prometnica 3. je kružna nerazvrstana ulica (NU) (jednosmjerna u smjeru obrnutom
od kazaljke na satu), to je postojeća polukružna prometnica koja je dvama
raskršćima spojena na Prometnicu 1. Ova prometnica služi kao interna prometna
veza sjevernog dijela naselja Travičići. Ulica trenutno ne zadovoljava tehničke
uvjete, te ju je potrebno rekonstruirati i proširiti. Planirana širina ceste je
4,5 m. Na sjevernom dijelu ove prometnice omogućen je prihvat prometnice koja
se-prolazeći većim dijelom izvan obuhvata Plana ovdje priključuje prometnoj
mreži naselja Travičići.
Prometnica 4. je u rangu ostalih ulica, to je novoplanirana prometnica koja
je raskršćem spojena na Prometnicu 2. Ova prometnica služi kao prometna veza
sjeveroistočnog dijela naselja Travičići i većim dijelom izlazi izvan obuhvata
Plana. Planirana širina ceste je 6,5 m.
Prometnica 5. dobiva ovim Planom status ostalih prometnica. Prometnica 5.
izvodi se u svrhu priključenja na prometnu infrastrukturu novoplanirane
ugostiteljsko-turističke zone T2-5.Planirana širina prometnice je 6,5 m.
Članak 24.
Planom se predviđa zadržavanje postojećih pješačkih putova i njihova
ugradnja u koridore planiranih ulica. Ovime se omogućuje bolja povezanost
unutar naselja. Putove je potrebno očistiti od zaraslog zelenila koje je radi
neodržavanja onemogućilo korištenje dijela pješačkih putova. Pješački pristupi
smiju osigurati dostupnost samo iznimno gdje nema druge mogućnosti, i to u
najvećoj dužini od 30 m.
Članak 25.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Unutar dijela područja obuhvata ovog Plana unutar naselja ne planira se
gradnja javnih parkirališta i garaža.
Iznimno,unutar turističkog naselja T2-5 (smještenog izvan naselja) moguće je
planirati garažu u prizemlju hotelske građevine. Garaža može imati do 50
parkirnih mjesta i treba se oblikovanjem i gabaritima uklopiti u kompleks
hotelske građevine u južnom dijelu građevne čestice.
Prilikom gradnje parkirališnih površina potrebno je voditi računa o
parkirališnim površinama za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Pri tome je
potrebno osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja parkirališnih
mjesta za ovu svrhu.
Pri gradnji garaža sve prilazne rampe za osobna vozila mogu biti do 15 %
nagiba, tj nagib se mora uskladiti sa tehničkim elementima prilazne ceste
odnosno prometnom signalizacijom i ograničenjem brzine.
Članak 26.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Područje obuhvata ovog Plana ima dominantno ruralni karakter pa se unutar
istog ne planira gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.
Pješački prilazi prema zonama zelenila (koje graniče s područjem Travičića)
trebaju biti skromno uređeni primjenom prirodnih materijala.
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 27.
Predviđeno je i lociranje novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi se
osigurala bolja pokrivenost signalom. Pri tome koncesionari na području
mobilnih telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu
pokretnih telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvih građevina ulazi u red
građevina od državne važnosti, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama
u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska
središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice,
te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru Republike
Hrvatske.
Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih
telekomunikacijskih mreža potrebno je poštivati slijedeće uvjete gradnje za
gradnju u građevinskom području:
a) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u građevinskim
područjima:
-dozvoljava se izgradnja OP tipa A koji ne prelazi visinu građevine na koji
se postavlja i OP tipa B1 visine 2 m iznad najviše točke građevine,
-dozvoljava se izgradnja OP tip B2 na građevinama od javnog i društvenog
značaja, telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i
građevinama požarne zaštite visine 5 m od najviše točke građevine.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 28.
Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno ovdje datim tehničkim
uvjetima i kartografskom prikazu broj 2.c.- Komunalna infrastrukturna mreža-
vodoopskrba i odvodnja.
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagat će se u trup novoplaniranih,
postojećih rekonstriranih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj
2c- Komunalna infrastrukturna mreža- vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od
duktilnog lijeva.
Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo
nadležno za vodoopskrbu, a na način da u priključna okna stane vodomjer i račva
za vodoopskrbni vod prema građevinama.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili
kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički
uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i
ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi
vodoopskrbe vode iznad kolektora.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 29.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih
prometnica te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom
prikazu broj 2C- vodoopskrba i odvodnja.
Planira se razdjelni sustav odvodnje.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup
novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj
2C-vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od
plastičnih materijala (PVC, PHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih
odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250-300 mm.
Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo
nadležno za vodoopskrbu.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina
upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od
plastičnih materijala (PVC, PHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih
odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250-300 mm.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog
tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim
rešetkama.
Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.
Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i
oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o
odvodnji otpadnih voda Grada Opatije (Službene novine PGŽ - broj 19/97),
odnosno trebaju se primjenjivati sljedeća pravila:
-sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u
teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom
samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne
otpadne vode samostalno, a turistička zona izgradnjom zajedničkog uređaja,
kojim se podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu
kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike
-tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja u sustav
sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih
otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon
odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja,
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 30.
Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno ovdje datim tehničkim
uvjetima kartografskom prikazu broj 2C - elektroinstalacije i telekomunikacije.
Članak 31.
Postojeću trafostanicu 20/0.4 kV Travičići moguće je po potrebi zamijeniti
(na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom 20/0.4 kV
drugog tipa i većeg kapaciteta.
Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama načelno
nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Konačne mikrolokacije trafostanica odredit
će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca.
Za nove trafostanice 20/0,4 kV potrebno je osigurati zasebne parcele na
način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od
kolnika. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po
načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će
obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po
određivanju mikro lokacija trafostanica. Trase priključnih podzemnih 20 kV
vodova vode se po javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu
je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom
da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili
zamjena.
Uz rub predmetnog plana prolazi 20 kV nadzemni vod. Izgradnja objekata ispod
njih ili u njihovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve
slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda.
Niskonaponska mreža će se razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim
snopom razvijenim na betonskim stupovima, odnosno podzemnim kabelima. Trase
buduće niskonaponske mreže odrediti će se zasebnim projektima.
Javna rasvjeta izvodit će se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna podzemna mreža na samostojećim stupovima, a prema potrebama će se
dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže. Javna rasvjeta
ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se
prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje,
tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i
traženi nivo osvijetljenosti.
Trase buduće niskonaponske mreže i javne rasvjete nisu prikazane u grafičkom
dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima.
Članak 32.
Način izvođenja radova
Trase elektroenergetskih kabela potrebno je međusobno uskladiti, tako da se
što je više moguće polažu u zajedničke kabelske kanale. U zajedničkom kabelskom
kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti. Kod prijelaza ispod
saobraćajnica kabeli se polažu u željezne ili plastične cijevi promjera 160 mm,
a na dubini od 120 cm. Kabeli se u cijeloj dužini ukapaju u kabelske kanale
dubine 80 cm, a oko kabela je potrebno nasuti sloj finog pijeska. Iznad kabela
se postavlja, u dva nivoa, traka za upozorenje. U isti kanal se polaže i
bakreno uže presjeka 50 mm2, na koje se spajaju svi metalni dijelovi
distributivne mreže.
5.3.4. Uvjeti gradnje plinske mreže
Članak 33.
Koncepcija plinofikacije Grada Opatije temelji se na Studiji i Idejnom
projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske.
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Opatije je
izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu
plinofikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost
upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje
plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a
prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na
unutarnjoj plinskoj instalaciji.
Ovim planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na cijelom
području Plana. Opskrba plinom ovog dijela Liburnije , a samim time i područja
Plana predviđena je priključenjem na transporno-distributivni plinovod
prirodnog plina Viškovo - Matulji iz MRS Rijeka - zapad.
Plinska mreža na području Plana predviđena je kao srednjetlačna plinska
mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Članak 34.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će se,
u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim postojećim i planiranim
ulicama. Postojeće, kao i planirane trase utvrđene su katrografski.
Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi
lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije koja će se
izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije, važećim
propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim
okolnostima.
Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu br. 2.b.
Telekomunikacije, energetski sustavi i plinoopskrba u sklopu ovoga
urbanističkog plana uređenja. Plinsku mrežu potrebno je polagati u koridoru
prometnica, a iznimno u se mogu polagati ispod nogostupa.
Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za
plinovode radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između plinske
cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija) u skladu s trenutno
važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede
adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda
iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke od 0,6 do 1,0m. U slučaju
izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno je izvesti zaštitu
plinovoda na način kako je to definirano zakonskom regulativom i pravilima
tehničke prakse.
Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i javnih
objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka
plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim propisom za plinske instalacije HSUP-P
600, te ostalom pozitivnom regulativom i uvjetima lokalnog distributera plina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 35.
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planiraju se javne zelene površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 36.
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje vrijedni zaštićeni elementi krajobraza
ili prirode.
Bez obzira na prethodno, postojeće je zelenilo potrebno sačuvati u najvećem
opsegu i inkorporirati ga u planerska i projektanska rješenja.
Obzirom na istaknutost ovog prostora spram vanjskih i unutarnjih vizura iste
je potrebno prepoznati i zaštititi u najvećem opsegu.
Arhitektonskim je rješenjima potrebno omogućiti cirkuliranje zraka s Učke a
bez obzira na izdvojenost Travičića iz područja Parka prirode Učka razmotreni
su i analizirani svi regulatorni propisi gradnje i uređenja prostora u
zaštićenim dijelovima prirode.
Članak 37.
Planom više razine dati su sljedeći uvjeti i smjernice za uređenje prostora
prirodnog zelenila koje predstavlja značajan dio obuhvata ovog plana:
-prigodom novih zahvata građenja u najvećem opsegu očuvati postojeće drveće
i šumski fond,
-u autohtone šumske zajednice listača ne unašati kulture četinjača (pretežno
bora). Sadašnji odnos kulture četinjača i listača zadržati, iz razloga što je
to danas prepoznatljiva slika ovog prirodnog i kulturnog krajobraza,
-kestenove šume koje su tijekom vremena u kontaktu s naseljima postale dio
okućnice seoskih gospodarstava stradavaju od truleži, te je potrebno sa
znanstvenim institucijama izvršiti snimanje stanja, očuvati njihov prostor -
stanište, do mogućnosti saniranja bolesti i obnove,
-obnoviti nekadašnje vinograde i voćnjake na osunčanim padinama Učke i uz
rubove ruralnih naselja i zaseoka poput Travičića,
-obnoviti nekadašnje pašnjačke livade, koje zbog propadanja stočarstva
pomalo obrašćuju šume,
-očuvati otvorene proplanke i zaravni s kojih se pružaju vidici na
Kvarnerski zaljev i masiv Učke.
Zaštitu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova prema nacionalnoj
klasifikaciji staništa (bušci; kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci
eumediterana i tenomediterana; kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci
eumediterana i stenomediterana/ bušci; mješovite, rjeđe čiste vazdazelene sume
i makija; stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija; submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci; submediteranski i epimediteranski suhi
travnjaci/dračci) potrebno je provoditi sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih
tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama
za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).
Članak 38.
Dodatne mjere zaštite prirodnog zelenila:
-stanišni tipovi: osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i
stočarstvo; pažljivo provoditi turističke rekreativne aktivnosti; sprečavati
zarastanje travnjaka, osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti
(POP);
-gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma:
prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i
prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati
u najvećoj mjeri: šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove,
produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki
vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, izbjegavati uporabu
kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških sredstava (»control agens«);
ne koristiti genetski modificirane organizme, osigurati prikladnu brigu za
očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova
stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i
suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati
biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti
staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni
sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati
samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski
stanišni tipovi.
7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE
Članak 39.
Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje zaštićeni elementi kulturno-povijesnih
cjelina.
Bez obzira na prethodno, pri planiranju i projektiranju naselja Travičići
uvažene su sve smjernice za gradnju unutar područja naselja Veprinac sa svim
svojim osobitostima.
Naselje Travičići valorizirano je kao cjeline četvrte kategorije (bez
posebnih kulturno-povijesnih vrijednosti), a ista ne podliježu definiranju zona
zaštite i režima zaštite.
Za naselja 4. kategorije, nije potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog
konzervatorskog odjela, a radi zaštite kulturnog krajolika i vizura, izgradnja
građevina provodi se prema smjernicama za seoska naselja i individualnu
stambenu izgradnju, definiranim planom više razine.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 40.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje
jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja
otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova odvoženjem na centralno
odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom utvrđena je na lokaciji
Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog
otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja u centar za obradu i
odlaganje koji se utvrđuje na državnoj razini.
Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna
samouprava Grada Opatije trebali provoditi su:
-evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave divljih odlagališta
-sanacija divljih odlagališta
-provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada
Bez obzira na vrlo racionalne (ali i provedive) koridore planiranih
prometnica, ovaj Plan omogućava dovoljan prostor za kretanje i manipulaciju
vozila službi komunalnog redarstva i odvoza smeća.
Članak 41.
Prikupljeni komunalni otpad (kako na razini Plana više razine tako i za
područje UPU 13) odlagat će se na postojećem odlagalištu »Osojnica« u Općini
Matulji uz uvjet njegova proširenja. Konačno zbrinjavanje otpada biti će
rješavano na županijskoj Centralnoj zoni za gospodarenje otpadom (CZGO).
Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini
Županije, odlaganje otpada sa područja Grada Opatije obavljat će se izvan
područja obuhvata administrativnih granica Grada Opatije. Ovim Planom ne
predviđa se(kao u nekim drugim slučajevima) lokacija reciklažnog dvorišta
unutar obuhvata.
Grad Opatija obvezna je donijeti Plan gospodarenja otpadom koji se provodi
na području Travičića I koji će u skladu sa Zakonom sadržavati sljedeće:
-mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
-mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
-popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
-redosljed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog
okoliša,
-izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Članak 42.
U sklopu obuhvata ovog Plana, na svakoj građevnoj čestici osigurava se
odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika za skupljanje komunalnog
otpada, koji su dostupni vozilima za odvoz komunalnog otpada.
Na javnim površinama osigurava se odgovarajući prostor za smještaj većih
spremnika za skupljanje komunalnog otpada i spremnika za odvojeno skupljanje
komunalnog otpada.
Prema važećem Zakonu, osnovni ciljevi i obveze postupanja s otpadom koje će
provoditi Grad Opatija (općenito ali i unutar obuhvata UPU 13) su:
-izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, i smanjivanje opasnih svojstava
otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,
-sprečavanje nenadziranog postupanja s otpadom,
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
i njegovo obrađivanje prije odlaganja,
-kontrolirano odlaganje otpada,
-saniranje otpadom onečišćenih površina i tla,
-razvijanje i utvrđivanje programa sustavne edukacije o otpadu.
S otpadom će se postupati na način da se izbjegne:
-opasnost za ljudsko zdravlje,
-opasnost za biljni i životinjski svijet,
-onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla i zraka iznad propisanih graničnih
vrijednosti,
-nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,
-nastajanje eksplozije ili požara,
-stvaranje buke i neugodnih mirisa,
-pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj
patogenih mikroorgaanizama,
-narušavanje javnog reda i mira.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 43.
Iako unutar ovog Plana ne postoji planska kategorija šumskih
površina,prostor Travičića u velikom je dijelu u naravi prožet šumskim
zelenilom autohtonih vrsta.
Planom više razine definirana je i razvrstana zaštita šumskog i
poljoprivrednog tla.
Zaštita šuma i šumskog tla uglavnom prekrivena šumama na području Grada
Opatije određuje se sukladno sljedećim postavkama:
-povećati zaštitu šuma, prvenstveno od požara, zatim od onečišćenja, bolesti
i drugih negativnih utjecaja,
-osnažiti djelovanje na očuvanju i unapređenju kvaliteta šumskih površina,
prvenstveno na području Parka prirode Učka,
-održavati postojeće šumske površine na način da se njima gospodari po
pravilima šumarske struke.
Uređuju se šumski rub uz buduće prometnice s ciljem vizualne i biološke
sanacije krajobraza, održavanjem ekološku stabilnost zaštitnih šuma i očuvanjem
prirodnog značaja, estetskom i edukacijskom ulogom šuma posebne namjene.
Posebnu pažnju posvećuje se šumama uz naselja i zone
ugostiteljsko-turističke namjene, radi mogućnosti boljeg korištenja u razvoju
turizma, sporta i rekreacije.
Zaštita poljoprivrednog tla
Članak 44.
Tlo za poljoprivredu razgraničeno je u tri kategorije zaštite, a prostorni
raspored zemljišta različitih kategorija definiran je planom više razine.
Uz područje Travičića nalazi se zemljište II. kategorije zaštite koja
obuhvaćaju zemljišta V i VI bonitetne klase, a prikazana su (planom više
razine) kao »ostala obradiva tla« (P3). Odgovarajućim mjerama zaštite treba
zaštititi najvrednija, najdublja, tla povoljne prirodne dreniranosti, najmanje
stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Zaštita
zemljišta II. kategorije ostvaruje se planiranjem stambenih zona manje gustoće
naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti adekvatno uklopljeno,
zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica.
Zemljišta II. kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu
se pošumiti ili ih sačuvati kao pašnjaci.
Ove je površine potrebno pročistiti i dalje koristiti kao javne zelene površine.
Pored stručnog uređenja postojeće vegetacije šišanjem, podrezivanjem,
uklanjanjem podrasta, dohranjivanjem zemljišta i sl. Bilo kakva daljnja gradnja
je zabranjena izuzev nužne infrastrukture.
Zaštita tla za građenje
Članak 45.
Na području obuhvata nema klizišta, ni mjesta jakih erozija.
Na području naselja Travičići nalazi se tlo I i la geotehničke kategorije
(Zona krša i zona pokrivenog krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.
Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera
zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i
graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom
projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.
Zaštita zraka
Članak 46.
Područje naselja Travičići pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili
neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati
postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje
preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim zakonskim aktima.
U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je promicati
upotrebu plina (a što se i čini Planom više razine a ovdje detaljnije razvija)
kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.
Zbog uspostave kontrole kakvoće zraka potrebno je odrediti potencijalne
izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju, te na
specifične prirodne i kulturne cjeline.
Na području Travičića ali i Grada Opatije u cjelosti poduzimati će se mjere
kojima se ostvaruje očuvanje prve kategorije kakvoće zraka uz poboljšanja na
ugroženim dijelovima (prometni koridori i sl.)
Očuvanje postojeće kakvoće zraka na razini prve kategorije postići će se sljedećim
mjerama:
a) ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu sa
stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
b) visinu dimnjaka zahvata za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA-LUFT standardima),
c) zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se
razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem
opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u
nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,
d) najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i
graničnim vrijednostima kakvoće zraka.
e) stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak
tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN
178/2004) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora.
f) vlasnici odnosno korisnici stacionarnih izvora dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave,
-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje i
obnavljanje zraka.
-smanjenje tranzitnog prometa i uspostava prometnih režima (jednosmjerni
promet, ograničenje brzine vozila),
-uvođenje plina u kao energenta,
-izvedbom zaštitnog zelenila uz izvore onečišćenja zraka, a poglavito uz
prometnice.
Značajan doprinos kakvoći zraka je novo planirana prometna mreža s
prometnicama koje će svojim povoljnijim tehničkim karakteristikama (uzdužni
nagibi) olakšati tehničko eksploatiranje cestovnih vozila (ispušni plinovi).
Zaštita voda
Članak 47.
Područje naselja Travičići nalazi se izvan obuhvata zona sanitarne zaštite
voda prema 'Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta za piće na podrčju
Liburnije i zaleđa' (SN, PGŽ broj 42/08). Sanitarne otpadne vode građevina
unutar prostora Travičića rješavaju se sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda
na području Grada Opatije' (SN, PGŽ broj 19/97).
Na kanalizacijski sustav priključuju se samo otpadne vode čije granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne
prelaze vrijednosti određene člankom 3. Tablica 1-za ispuštanje u sustav javne
odvodnje 'Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama' (NN
br. 87/10).
Sukladno odredbama Plana više razine područje Travičića nije smješteno u
nijednu od 4 vodozaštitne zone na području Grada Opatije.
Članak 48.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Područje obuhvata se ne nalazi unutar zone ugrožene poplavama.
Zaštita od buke
Članak 49.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:
-u naseljima, 55 dBA za dan i 45 dBA za noć
-u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50
dBA za noć
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti
postojeća buka na dopuštene razine. Te mjere obuhvaćaju:
a) odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i
transport,
b) promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili građevina s izvorima buke
(emitenata) i područja ili građevina sa sadržajima koje treba štititi od buke
(imitenata),
c) izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke
radni i boravišni prostori,
d) primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke
na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,
e) akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, f)
povremeno ograničenje emisije zvuka.
U naselju Travičići ugroženost bukom javlja se uz državnu prometnicu prema
Učki pa se u cilju zaštite trebaju podizimati slijedeće mjere:
-smanjenje dopuštene brzine vozila noću,
-ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite od buke,
-učinkovit nadzor poštivanja propisa u području zaštite od buke i sl. mjere.
-izvedbom zaštitnog zelenila uz izvore buke, a poglavito uz frekventije
prometnice.
Drugi izvori buke proizlaze prvenstveno iz ugostiteljsko- turističkih
sadržaja (muzika na otvorenom) pa se mjere zaštite poduzimaju kroz prostornu
lokaciju takvih sadržaja, ograničeno trajanje njihovog rada te primjena
odgovarajuće zvučne izolacije (zelenilo, način gradnje).Turističko naselje
Travičići s tog je aspekta odlično pozicionirano spram naselja,gotovo u potpuno
s druge strane padine i orijentirano prema istoku.
Članak 50.
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara
za područje Grada Opatije i obuhvata UPU 13, a sukladno članku 4. Stavak 3.
Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i
spašavanja (NN br. 38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive
u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne
zaštite pri izradi planova užih područja.
Na području obuhvata plana nema zona ugroženih od poplava i bujica, kao ni
područja klizišta ili jake erozije tla.
Na području UPU nisu registrirani imaoci opasnih tvari.
Kroz područje UPU nije dozvoljen cestovni prijevoz opasnih tvari osim za
potrebe korisnika ovog područja.
Ovim Planom utvrđuje se:
a. Način i smjerove evakuacije naselja, definiraju glavne prometnice koje će
se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjene su zone i objekti koji
su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone
koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;
b. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (turističke građevine),
definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o
postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06);
Objekti kritične infrastrukture
Na području Plana ne nalazi se kritična infrastruktura koja ugrožava bilo
koji tip ugroza.
Članak 51.
Sklanjanje ljudi
Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta
u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području
Grada Opatije (a time i obuhvata UPU 13) nije obvezna gradnja skloništa osnovne
zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se
lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema
posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema Planu zaštite i spašavanja
za Grad Opatiju, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji
se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta bilo bi poželjno treba projektirati kao dvonamjenski prostor za
potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje
ljudi nije osigurano na drugi način.
Na području Plana se ne nalaze zone definirane Planom višega reda za
zbrinjavanje ljudi. Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara može se
vršiti i u uređenim podrumskim zaklonima, podrumima obiteljskih kuća i drugim
prostorima koji se uz određene zahvate mogu koristiti za sklanjanje.
Članak 52.
Zaštita od rušenja
Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti
građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja Travičići planirane su na način da
razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske
županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.
Na području obuhvata Plana nema starih gušćih jezgri posebno ugroženih od
rušenja poradi svog tipa konstrukcije.
U kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenmja i zaštite
površina i mjera posebne zaštite, definanirane su prometnice za evakuaciju
ljudi, površine za prikupljanje evakuiranih ljudi, pogodna lokacija za
instaliranje sirene za uzbunjivanje ljudi i zona privremenog odlagališta
materijala od urušavanja građevina.
Članak 53.
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno
Zakonu o prostornom uređenju i
gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 i 38/09) i postojećim
tehničkim propisima.
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju
i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije
građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za
pojedinu lokaciju.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim
novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000
koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade
nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno
projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i
propisima
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni
stupanj seizmičnosti na području Grada Opatije je 8o MCS.
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina
koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i
građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje
potresa.
Članak 54.
Zaštita od požara
Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju
ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja,
vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim
prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Opatije, a
provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Opatije, čiji
kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u
grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.
Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te
građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa
i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na
način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju
rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok
potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim
sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
U projektiranju planiranih građevina na području Grada Opatije pa time i na
području Travičića prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi
veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara
primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
-TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama,
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito
poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili
boravi veći broj ljudi,
-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike
Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u
naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim
završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga
interventna vozila na završetku:
-slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku
formirano ugibalište,
-slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište
koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake
potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta,
nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 55.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
Iako je planom više razine uvjetovana samo I.kategorija opremljenosti
građevinskog zemljišta (priprema zemljišta i pristupni put, ovim se Planom u
smislu nužne komunalne opremljenosti utvrđene odredbama PPPGŽ (SN.PGŽ broj
14/00, 12/05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu:
uvjetuje osiguranje prometnog pristupa, vodoopskrbe kao i odvodnje otpadnih
voda,te priključak na električnu struju.
Iznimno, moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno
članku 34. ove Odluke.
Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim
tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to
određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:
-HP i HT
-HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati
odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i
normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N.
47/82).
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak 56.
Unutar obuhvata UPU 13 nije predviđena izrada planova užeg područje već se
isti provodi neposredno.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 57.
Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni
nema unutar obuhvata ovog Plana.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 58.
Elaborat plana izrađen je u 7 (sedam) istovjetnih izvornika plana, ovjerenih
pečatom Gradskog vijeća Grada
Opatije i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada
Opatije.
Izvornici Plana čuvaju se u Upravnom odjelu za prostorno uređenje Grada
Opatije, u pismohrani Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za
graditeljstvo i zaštitu okoliša u Opatiji, M. Tita 4.
Članak 59.
Odluka o Planu stupa na snagu 8. dan nakon objave u »Službenim novinama
PGŽ«.
Klasa: 350-01/12-01/110
Ur. broj: 2156/01-07/01-12-1
Opatija, 25. travnja 2012.
GRADSKO VIJEĆE GRADA OPATIJE
Predsjednik
O'Brian Sclaunich, dipl. oecc., v.r.