SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 9. Četvrtak, 22. ožujka 2012.
OPĆINA RAVNA GORA

1.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i članka 18. Statuta Općine Ravna Gora (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/01, 12/06 i 16/06 - pročišćeni tekst), Općinsko vijeće Općine Ravna Gora, na sjednici održanoj 15. ožujka 2012. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Općine Ravna Gora

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora, koji se sastoji od:

I. Tekstualni dio (odredbe za provođenje)

II. Grafički dio:

1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:25000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže, mjerilo 1:25000

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav

2b. Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarskisustav

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mjerilo 1:25000

3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti za korištenje i zaštitu

3b. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti za korištenje i uređenje

4. Građevinska područja, mjerilo 1:5000 (sekcije 4/1 do 4/6)

III. Obvezni prilozi

Članak 3.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Ravna Gora izrađene su prema Odluci o izradi istih (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 43/10).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 1.

U članku 7. stavak 1. prva alineja se mijenja i glasi:

»- gospodarsku namjenu - poslovnu (K)«

U članku 7. stavak 1. ispod druge alineje dodaje se nova koja glasi:

»- vikend naselja (VN)«

U članku 7. stavak 1. ispod treće alineje dodaje se nova koja glasi:

»- letjelište«

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 2.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Sva građevinska područja naselja na području Općine, unutar kojih se izdaju lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima građenja te rješenja o izvedenom stanju, moraju imati uređene građevne čestice u smislu pristupa s prometne površine, odvodnje otpadnih voda i propisanog broja parkirališnih mjesta.

Kod neposredne provedbe, uređenje građevnih čestica iz prvog stavka ovog članka, mora biti u skladu s odredbama ovog Plana ili započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim Planom.

Kod posredne provedbe, uređenje građevnih čestica iz prvog stavka ovog članka, mora biti u skladu s odredbama Plana užeg reda ili započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim Planom.

Stavci 1., 2. i 3. ovog članka ne odnose se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.«

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 3.

U članku 18. stavak 2. se briše.

2.2.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 4.

Iza naslova 2.2.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE dodaju se naslovi koji glase:

»NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA«

»NOVA GRADNJA«

Članak 5.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Neposrednom provedbom plana, u građevinskim područjima naselja za koja nije određena obveza izrade plana užeg područja, mogu se graditi:

-obiteljske stambene građevine i

-višeobiteljske stambene građevine.«

Članak 6.

Iza članka 19. dodaje se naslov: »2.2.1.1. Obiteljske stambene građevine«

Članak 7.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»Obiteljske stambene građevine su građevine na jednoj građevinskoj čestici s najviše dva stana.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi u građevinskim područjima svih naselja.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi kao:

-slobodnostojeće stambene građevine,

-dvojne stambene građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina.«

Članak 8.

Iza članka 20. dodaje se naslov: »Oblik i veličina građevne čestice«

Članak 9.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»Površina građevne čestice obiteljskih stambenih građevina ne može biti manja od:

-za slobodnostojeće stambene građevine: 400 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 14 metara,

-za dvojne stambene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 12 metara.«

Članak 10.

Iza članka 21. dodaje se naslov: »Veličina i površina građevine«

Članak 11.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»Obiteljska stambena građevina je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj parceli. Unutar obiteljske stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.«

Članak 12.

Članak 23. mijenja se i glasi:

»Namjena pomoćnih građevina ne smije umanjiti kvalitetu rada i stanovanja korisnika okolnih prostora.

Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni dijele se na:

-pomoćne stambene građevine,

-pomoćne poslovne građevine i

-pomoćne poljoprivredne građevine.

Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.).

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd.

Pomoćne poljoprivredne građevine su građevine namijenjene smještaju životinja, čuvanju poljoprivrednih proizvoda, mehanizacije i opreme (štale, sjenici, građevine za smještaj strojeva i opreme i sl.).«

Članak 13.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Obiteljska stambena građevina može imati najviše tri etaže. Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 7,0 metara.

Visina pomoćnih stambenih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.

Visina pomoćnih poslovnih građevina iznosi maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža.

Visina pomoćnih poljoprivrednih građevina iznosi maksimalno 7 m, odnosno jedna etaža. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako je druga etaža potkrovna.«

Članak 14.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Minimalni tlocrt obiteljske stambene građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 200 m2.

Maksimalna bruto razvijena površina obiteljske stambene građevine ne smije prelaziti 300 m2

Članak 15.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»Za obiteljske stambene građevine najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice određuje se:

-za slobodnostojeće stambene građevine: 0,3

-za poluotvorene stambene građevine: 0,4.

Kod izgradnje na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti 0,6, za obje vrste građevina.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice jest:

-za slobodnostojeće stambene građevine: 0,8

-dvojne stambene građevine: 0,8.

Ukoliko se na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine grade i pomoćne građevine ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine obiteljske stambene građevine.«

Članak 16.

Iza članka 26. dodaje se naslov: »Smještaj građevina na građevnoj čestici«

Članak 17.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»Udaljenost slobodnostojećih građevina stambene namjene od granice građevne čestice mora biti najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra.

Isto vrijedi i za poluotvorene stambene građevine na njihovim slobodnim stranama.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a utvrđena je u članku 121. ove Odluke.

Manja udaljenost stambene građevine od regulacijske linije dozvoljena je samo u slučajevima kada položaj nove građevine ne smije remetiti uličnu liniju koju određuje položaj postojećih građevina.«

Članak 18.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Udaljenost pomoćnih stambenih i pomoćnih poslovnih građevina od ruba građevne čestice ista je kao i za osnovnu građevinu.

Iznimno, pomoćne stambene građevine mogu se graditi i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:

-prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

-nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama,

-udaljenost od izgrađene građevine stambene namjene na susjednoj čestici ne bude manja od 4 m,

-se na bilo koji način ne narušava standard stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama.«

Članak 19.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Udaljenost pomoćnih poljoprivrednih građevina iznosi:

-od ruba građevne čestice najmanje 4 metra,

-građevna linija u pravilu je iza građevne linije građevine osnovne namjene,

-građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

-građevine s izvorima zagađenja moraju biti udaljene najmanje: 12 metara od građevine osnovne namjene i pomoćne poslovne građevine na istoj građevnoj čestici i 17 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

-gnojišta i jame za osoku moraju biti udaljena najmanje 17 metara od građevine osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj građevnoj čestici.«

Članak 20.

Iza članka 29. dodaje se naslov: »Oblikovanje građevina«

Članak 21.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.«

Članak 22.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»Građevina stambene namjene oblikovanjem mora biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja. To se naročito odnosi na gradnju u naseljima N12 i N52.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.«

Članak 23.

Naslov »2.2.1.1. Obiteljske stambene građevine« se briše.

Članak 24.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»Prilikom oblikovanja pomoćnih poljoprivrednih građevina potrebno je osigurati da:

-se zidovi grade od negorivog materijala (kamen, beton, opeka),

-pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu,

-dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu,

-jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje.«

Članak 25.

Iza članka 32. dodaje se naslov: »Uređenje građevne čestice«

Članak 26.

Članak 33. mijenja se i glasi:

»Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna parcela može se ograditi ogradom. Za izradu ograda u dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52) preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Udaljenost ulične ograde od ruba kolnika određena je u članku 121.

Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta određuje se prema odredbama članka 124. ove Odluke.«

Članak 27.

Iza članka 33. dodaje se naslov: »Priključenje na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu«

Članak 28.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini.

Građevnu česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).

U slučaju da se stambene građevine grade prije dovršenja javnog sustava odvodnje, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/04 i »Glasnik Karlovačke županije« broj 38/04).«

Članak 29.

Iza članka 34. dodaje se naslov: »2.2.1.2. Višeobiteljske stambene građevine«

Članak 30.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»Višeobiteljske stambene građevine su građevine sa tri i više stanova.

Višeobiteljske stambene građevine mogu se graditi samo u građevinskom području naselja N11.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi kao:

-slobodnostojeće stambene građevine,

-dvojne stambene građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina. Pomoćne građevine ne mogu se graditi kao samostalne, već moraju biti fizički povezane s osnovnom građevinom.«

Članak 31.

Iza članka 35. dodaje se naslov: »Oblik i veličina građevne čestice«

Članak 32.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»Površina građevne čestice višeobiteljskih stambenih građevina ne može biti manja od:

-za građevine do 3 stana: 500 m2,

-za građevine sa više od 3 stana: 800 m2

Članak 33.

Iza članka 36. dodaje se naslov: »Veličina i površina građevine« i članci 36.a, 36.b, 36.c, 36.d koji glase:

»Članak 36.a

Višeobiteljska stambena građevina je građevina namijenjena stanovanju, smještena na jednoj građevnoj parceli. Unutar višeobiteljske stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

Članak 36.b

Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:

-pomoćne stambene građevine i

-pomoćne poslovne građevine.

Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.).

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd.

Članak 36.c

Višeobiteljska stambena građevina može imati najviše četiri etaže. Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 12,0 metara.

Visina pomoćnih stambenih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.

Visina pomoćnih poslovnih građevina iznosi maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža.

Članak 36.d

Za višeobiteljske stambene građevine određuje se:

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2,

-maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 800 m2.

Ukoliko se na građevnoj čestici višeobiteljske stambene građevine grade i pomoćne građevine ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine višeobiteljske stambene građevine.«

Članak 34.

Iza članka 36.d dodaje se naslov: »Smještaj građevina na građevnoj čestici« i članci 36.e i 36.f koji glase:

»Članak 36.e

Udaljenost od granice građevne čestice mora biti najmanje 4m, ali ne manje od pola visine građevine (h/2).

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a utvrđena je u članku 121. ove Odluke.

Manja udaljenost stambene građevine od regulacijske linije dozvoljena je samo u slučajevima kada položaj nove građevine ne smije remetiti uličnu liniju koju određuje položaj postojećih građevina.

Članak 36.f.

Udaljenost pomoćnih stambenih i pomoćnih poslovnih građevina od ruba građevne čestice ista je kao i za osnovnu građevinu.

Iznimno, pomoćne stambene građevine mogu se graditi i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:

-prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

-nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama,

-udaljenost od izgrađene građevine stambene namjene na susjednoj čestici ne bude manja od 4 m,

-se na bilo koji način ne narušava standard stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama.«

Članak 35.

Iza članka 36.f dodaje se naslov: »Oblikovanje građevina« i članci 36.g i 36.h koji glase:

»Članak 36.g

Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.

Članak 36.h

Građevina stambene namjene oblikovanjem mora biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja. To se naročito odnosi na gradnju u naseljima N12 i N52.

Pomoćne građevine moraju biti fizički povezane sa višeobiteljskim stambenim građevinama.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35Ê. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.«

Članak 36.

Iza članka 36.h dodaje se naslov: »Uređenje građevne čestice« i članak 36.i koji glasi:

»Članak 36.i

Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode s parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna parcela može se ograditi ogradom. Za izradu ograda u dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52) preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Udaljenost ulične ograde od ruba kolnika određena je u članku 121.

Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta određuje se prema odredbama članka 124. ove Odluke.«

Članak 37.

Iza članka 36.i dodaje se naslov: »Priključenje na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu«

Članak 38.

Naslov »2.2.1.2. Višeobiteljske stambene građevine« se briše.

Članak 39.

Članak 37. mijenja se i glasi:

»Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini.

Građevnu česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).

U slučaju da se stambene građevine grade prije dovršenja javnog sustava odvodnje, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/04 i »Glasnik Karlovačke županije« broj 38/04).«

Članak 40.

Iza članka 37. dodaje se naslov: »REKONSTRUKCIJA«

Članak 41.

Članak 38. mijenja se i glasi:

»Postojeće građevine rekonstruiraju se prema odrednicama za nove građevine.

Postojeće građevine na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju mogu se rekonstruirati prema ostalim odrednicama za nove građevine.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i/ili iskorištenosti građevne čestice veći od dopuštenih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Ako je postojeća visina i broj etaža građevine veći od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije povećavati.

Ako je postojeća udaljenost od granica građevne čestice manja od dopuštenih, može se zadržati, ali se ne smije smanjivati.«

Članak 42.

Iza članka 38. dodaje se naslov: »POSREDNA PROVEDBA PLANA«

Članak 43.

Članak 39. mijenja se i glasi:

»Posrednom provedbom provodi se građenje i uređenje površina u građevinskim područjima središnjeg naselja Ravna Gora i vikend naselja Suhi Vrh, za koje su ovim Planom propisani Urbanistički planovi uređenja:

1. UPU 1 središnjeg naselja Ravna Gora (N11)

2. UPU 6 ugostiteljsko-turističke i građevinske zone »Suhi vrh«, a koji su na snazi.«

2.2.3. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 44.

Iza članka 45. dodaje se naslov: »Oblik i veličina građevne čestice«

Članak 45.

Članak 46. stavak 3. mijenja se i glasi: »Građevine gospodarske namjene mogu imati najveću tlocrtnu površinu 250 m2

Članak 46.

Iza članka 46. dodaje se naslov: »Oblikovanje građevina«

Članak 47.

Iza članka 47. dodaje se naslov: »Uređenje građevnih čestica«

Članak 48.

Iza članka 48. dodaje se naslov: »Priključenje na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu«

2.2.3.1. Građevine poslovne namjene

Članak 49.

Iza članka 52. dodaje se naslov: »Oblik i veličina građevnih čestica«

Članak 50.

Članak 53. mijenja se i glasi:

»Minimalna površina građevne čestice za građevine poslovne namjene je 400 m2

Iza članka 53. dodaje se naslov: »Veličina i površina građevina«

Članak 51.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»Gradnja građevina poslovne namjene vrši se prema sljedećim uvjetima:

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4,

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.«

Članak 52.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»Broj etaža građevina poslovne namjene iznosi:

-u građevinskom području naselja N11, N12 i N13 najviše 4 etaže,

-u ostalim građevinskim područjima naselja najviše 3 etaže.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, proizvodne i skladišne poslovne građevine mogu, u dijelu u kojem se obavlja osnovna djelatnost, imati samo jednu etažu, a u uredskom dijelu, u kojem se smještaju prateći sadržaji (uredski prostor, garderobe, sanitarije i sl.), najviše dvije etaže.

Visina uredskog dijela ne smije prelaziti visinu proizvodno-skladišnog dijela građevine.«

Članak 53.

Dodaje se članak 55.a koji glasi:

»Najveća dopuštena visina građevina poslovne namjene iznosi:

-u građevinskom području naselja N11, N12 i N13, 12 metara,

-u ostalim građevinskim područjima naselja, 7 metara.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, visina proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina, u svim građevinskim područjima, ne smije preći 6 metara.«

Članak 54.

Iza članka 55.a dodaje se naslov: »Smještaj građevina na građevnoj čestici«

Dodaje se članak 55.b koji glasi:

»Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra od ruba građevne čestice.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je člankom 121. ove Odluke.«

Članak 55.

Iza članka 55.b dodaje se naslov: »Oblikovanje građevina«

Dodaje se članak 55.c koji glasi:

»Oblikovanje građevina, određivanje tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrši se, kao i za stambene građevine, sukladno odredbama članaka 27. i 28. ove Odluke.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, oblikovanje, krovne konstrukcije, broj i nagib streha te vrste pokrova proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina treba prilagoditi tehnologiji građenja građevine.«

2.2.3.2. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 56.

Iza članka 56. dodaje se naslov: »Oblik i veličina građevnih čestica«

Članak 57.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2

Članak 58.

Iza članka 57. dodaje se naslov: »Veličina i površina građevina«

Članak 59.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6.

Građevine može imati najviše 4 etaže.

Najveća dopuštena visina građevine je 12 metara.

U sklopu građevinske čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati sportski tereni, terase, dječja igrališta i slični sadržaji.

Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem, ukoliko nisu natkriveni.«

Članak 60.

Iza članka 58. dodaje se naslov: »Smještaj građevina na građevnoj čestici« i članak 58.a koji glasi:

»Članak 58.a

Udaljenost građevine ugostiteljsko-turističke namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 metara.

Pomoćne građevina ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka, pomoćne građevine mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice, uz uvjet da:

-susjedna građevinska čestica nije namijenjena stanovanju,

-prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

-nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama.«

Članak 61.

Članak 59. se briše.

2.2.3.3. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 62.

Članak 60. stavak 4. mijenja se i glasi:

»U ostalim građevinskim područjima naselja mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine u kojima je dozvoljen uzgoj i tov životinja kapaciteta do 4 uvjetna grla, u različitim kombinacijama pojedinih vrsta, pri čemu se broj uvjetnih grla po vrstama određuje prema koeficijentima iz članka 90.«

Članak 63.

Iza članka 60. dodaje se naslov: »Oblik i veličina građevnih čestica« i članak 60.a koji glasi:

»Članak 60.a

Površina građevne čestice za poljoprivredne gospodarske građevine ne može biti manja od 300 m2

Članak 64.

Iza članka 60.a dodaje se naslov: »Veličina i površina građevina«

Članak 65.

Članak 61. stavak 1. se briše.

Članak 66.

Naslov »2.2.6. NAČIN PROVOĐENJA« i članak 65. se brišu.

2.3.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 67.

Članak 67. iza 2. stavka dodaje se novi stavak, koji glasi:

»Izuzetak od prethodnog stavka su građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (T). U građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene (T), gradi se neposredno, provođenjem odredbi ovog Plana.«

Članak 67. stavak 3. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom utvrđena su građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene:

-gospodarsku namjenu - poslovnu (K),

-ugostiteljsko-turističku namjenu (T),

-vikend naselje (VN),

-sportsko-rekreacijsku namjenu (R),

-letjelište i

-infrastrukturnu namjenu (IS).«

Članak 68.

Iza članka 68. dodaju se naslovi: »NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA« i »NOVA GRADNJA«

Članak 69.

Članak 69. mijenja se i glasi:

»Neposrednom provedbom Plana gradi se unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu - ugostiteljsko-turističku (T).«

Članak 70.

Naslov »2.3.1.1. Gospodarska namjena« se briše.

Članak 71.

Članak 70. mijenja se i glasi:

»Površine (zone) ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja su građevinska područja u kojima se planira izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina i uređenje površina koje su namijenjene smještaju, rekreaciji, zabavi i pružanju različitih vrsta usluga turistima, odnosno izgradnji građevina za odmor.

Planom su razgraničena građevinska područja turističkih naselja:

-T2

-»Novi Lazi«, površine 7,02 ha

-uz građevinsko područje naselja N12, površine 2,97 ha

-Stari Laz, površine 4,17 ha

-T3(uz potok Sušica), površine 2,85 ha.«

Članak 72.

Dodaju se novi Članci 70.a i 70.b koji glase:

»Članak 70.a

Prilikom gradnje i uređenja građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene (T2), potrebno je pridržavati se slijedećih smjernica:

-građevina za smještaj gostiju može biti tipa hotel ili pansion

-maksimalni kapacitet smještajne građevine je 100 ležaja

-minimalna kategorija smještajne građevine je ***

-minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine za smještaj gostiju je 2000 m2

-oblik građevne čestice mora biti određen na način da omogućava optimalno funkcioniranje (opskrba, servisni prostori i sl.) smještajne građevine, smještaj vozila te izgradnju pomoćnih građevina i uređenje površina u funkciji osnovne namjene, koje su nužne za osiguranje propisanog standarda smještajne građevine (min. ***)

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2

-građevina može imati najviše 6 etaža, od čega najviše 4 nadzemne (P+3)

-najveća dopuštena visina građevine je 14 metara

-u sklopu građevinske čestice građevine namijenjene smještaju mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati tereni namijenjeni odvijanju sportskih aktivnosti vezanih uz zimske i ljetne sportove (mini skijalište, sanjkalište, tenis i sl.) i rekreacijskih aktivnosti (trim staze, dječja igrališta i sl.). Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem, ukoliko nisu natkriveni

-udaljenost građevine za smještaj od granice građevne čestice ne može biti manja od 6 metara, odnosno pola visine građevina (h/2)

-pomoćne građevine ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice

-parkiranje i/ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici smještajne građevine

-ukoliko se planira izgradnja garaže, ona mora biti smještena unutar gabarita osnovne građevine. Iznimno, garaža se može smjestiti i izvan gabarita smještajne građevine u koliko se gradi kao ukopana građevina

-ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj (podrumskoj) etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice

-na 1000 m2 bruto razvijene površine smještajnih građevina potrebno je osigurati minimalno 20 parkirališnih ili garažnih mjesta. Optimalno je pri dimenzioniranju broja mjesta koristiti potrebnih mjesta koristiti standard od 40 parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto razvijene površine

-kod površina ugostiteljsko turističke namjene smještenih na terenu značajnog nagiba, posebnu pažnju potrebno je posvetiti odabiru tipa i oblikovanju građevine.

Članak 70.b

Prilikom gradnje unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene (T3) - kamp uz potok Sušica, potrebno je pridržavati se sljedećih smjernica:

-unutar prostora kampa predviđa se smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenom uz korištenje pokretne opreme za kampiranje,

-osim kamp parcela unutar površine kampa potrebno je odrediti: objekt recepcije, zajedničke sanitarne čvorove i sanitarne elemente za goste te druge građevine s uređajima i opremom potrebnim za kampiranje gostiju,

-maximalni kapacitet kampa iznosi 285 kreveta

-maximalna visina čvrstih objekata iznosi P+1

-moguće je osigurati i druge ugostiteljske usluge te usluge u funkciji turističke potrošnje.«

Iza članka 70. b dodaje se naslov: »REKONSTRUKCIJA«

Članak 73.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana moguća je rekonstrukcija postojećih građevina unutar područja za izdvojene namjene, prema slijedećim općim uvjetima:

-ukupna izgrađenost građevinskog područja građevinama visokogradnje ne smije prelaziti 60%. Na preostalom dijelu površine izgrađenosti mogu se planirati interne prometnice, parkirališni prostor zaštitne i ostale zelene površine i sl.,

-u okviru građevne čestice moraju se smjestiti svi sadržaji koje iziskuje tehnološki proces odnosno funkcija planirane namjene (osnovna i pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, građevine komunalne infrastrukture i sl.),

-građevine svojim oblikovanjem moraju biti odraz osnovne namjene i funkcionalnog rješenja, a u kontekstu cjelokupnog građevinskog područja činiti skladnu cjelinu, uklopljenu u okolno okruženje,

-javne dijelove građevne čestice potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme (klupe, rasvjeta, koševi za otpatke i sl.),

-dijelove građevinske čestice okrenutim naselju potrebno je urediti kao zaštitne zelene površine,

-građevne čestice građevina poslovne namjene moraju se ograditi iz sigurnosnih razloga. Neograđeni mogu biti samo javni dijelovi građevinskih čestica, namijenjeni javnoj uporabi,

-parkirališni prostor dimenzionirati prema članku 124. ovih Odredbi,

-zaštitu okoliša u svim segmentima te zbrinjavanje otpada provesti prema važećim zakonskim propisima i odrednicama ovog Plana.

Izuzetak od stavka 1. ovog članka su građevine sportsko- rekreacijske namjene (R).«

Članak 74.

Iza članka 71. dodaju se naslovi: »POSREDNA PROVEDBA PLANA« i »2.3.1.1. Gospodarska namjena«

Članak 75.

Članak 72. mijenja se i glasi:

»Planom su određena slijedeća građevinska područja za gradnju građevina gospodarske namjene:

-K - poslovna namjena, postojeća zona prerađivačke proizvodnje uz središnje naselje. Ukupna površina 25,99 ha, od toga izgrađeno 13,11 ha,

-K - poslovna namjena, postojeća zona uz središnji dio naselja Kupjak, površine 9,5 ha, od toga izgrađeno 3,7 ha,

-K - poslovna namjena, planirana zona uz čvor Ravna Gora (UPU 4), površine 7,34 ha,

-K - poslovna namjena, planirana zona uz autocestu (UPU 5), površine 10,75 ha

-K - poslovna namjena, planirana zona uz čvor Ravna Gora (UPU 11), površine 2,1 ha,

-K - poslovna namjena, planirana zona južno od vikend naselja »Suhi vrh«, površine 0,36 ha.«

Članak 76.

Naslov »2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena« briše se.

Članak 77.

Članak 73. mijenja se i glasi:

»Površine za gospodarsku namjenu - poslovnu (K) su građevinska područja predviđena za smještaj proizvodno- poslovne djelatnosti.

Površine za gospodarsku namjenu - poslovnu (K) namijenjene su proizvodno-poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge).

Uz osnovne djelatnosti moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na površinama gospodarske namjene mogu se, uz građevine osnovne namjene, graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su:

-prometne i komunalne građevine i uređaji,

-otvorene i natkrivene površine za skladištenje i manipulaciju,

-površine i građevine za šport i rekreaciju,

-ostale građevine u funkciji tehnološkog procesa.«

Članak 78.

Članak 74. mijenja se i glasi:

»Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja unutar koje se predviđa smještaj poslovnih djelatnosti iz članka 73. ovih odredbi, potrebno je poštivati slijedeće uvjete za gradnju građevina poslovnih djelatnosti:

-minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene - poslovne iznosi 800 m2,

-maximalni koeficijent izgrađenosti kig = 0,6,

-maximalni koeficijent iskoristivosti kis = 2,

-maximalna katnost građevine iznosi Po+S+P+3,

-maximalna visina građevine iznosi 15 m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana,

-minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi h/2 ili 5 m,

-minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacijskog pravca iznosi 6 m.«

Članak 79.

Iza članka 74. dodaje se članak 74.a koji glasi:

»Članak 74.a

Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja unutar koje se predviđa smještaj poslovnih djelatnosti iz članka 73. ovih odredbi, potrebno je poštivati slijedeće uvjete za gradnju građevina proizvodnih djelatnosti:

-minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene - proizvodne iznosi 2000 m2,

-maximalni koeficijent izgrađenosti kig = 0,6,

-maximalni koeficijent iskoristivosti kis = 1,5,

-maximalna katnost građevine iznosi Po+S+P+2,

-maximalna visina građevine iznosi 15 m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana,

-minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi h/2 ili 5 m,

-minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacijskog pravca iznosi 8 m.«

Članak 80.

Iza članka 74.a dodaje se naslov: »2.3.1.2. Vikend naselja«

Članak 81.

Dodaje se članak 75. koji glasi:

»Članak 75.

Planom su razgraničena građevinska područja vikend naselja:

-VN1 »Suhi vrh«, površine 17,33 ha, od toga izgrađeno 3,31 ha,

-VN2 »Pod kosu«, površine 7,33 ha, od toga izgrađeno 0,67 ha,

-VN3 »Javorova kosa«, površine 3,47 ha

-VN4 »Stari Laz«, površine 3,99 ha

-VN5, površine 8,57 ha

-VN6, »Kupjak«, površine 6,94 ha, od toga izgrađeno 1,3 ha

namijenjena izgradnji građevina za povremeni boravak, odmor i rekreaciju.

Za izradu plana užeg područja određene su slijedeće smjernice:

-planirati izgradnju vikend građevina samo na slobodnostojeći način,

-uvjete za oblikovanje građevina odrediti uvažavajući predloške tradicionalnog goranskog graditeljstva,

-broj etaža i maksimalnu visinu građevina u zoni prilagoditi izgradnji u susjednom naselju uz koje se zona nalazi,

-unutar vikend naselja dozvoljen je smještaj pratećih djelatnosti koje su u funkciji osnovne namjene zone (ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).«

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 82.

Članak 77. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Planom su razgraničena građevinska područja dva sportska centra, R Goranka i R3 Suhi Vrh.«

Članak 77. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Sportsko-rekreacijski centar »Goranka«, (R1), površine 3,02 ha, namijenjen je izgradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina (igrališta, sportske dvorane, pomoćne građevine i sl.) i uređenju sportskih površina za različite vrste sportova te smještaju rekreacijskih, zabavnih, uslužnih, ugostiteljskih, trgovačkih i sl. djelatnosti.«

Članak 77. stavak 5. prva rečenica se mijenja i glasi:

»Sportsko-rekreacijski centar »Suhi vrh« (R3), površine 80,51 ha, namijenjen je:«

Članak 83.

Članak 78. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra »Suhi Vrh« (R3) vrši se temeljem urbanističkog plana uređenja, koji je potrebno izraditi u mjerilu 1:5000.«

Članak 84.

Dodaje se novi naslov: »2.3.1.4. Letjelište« i članak 78.a koji glasi:

»Članak 78.a

Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja za letjelište, potrebno je pridržavati se slijedećih smjernica:

-max. izgrađenost zone iznosi 5% od ukupne površine obuhvata

-max. katnost je P, a max. visina građevine je tehnološki uvjetovana.

Omogućuje se gradnja novih građevina vezanih za osnovnu ili dodatne funkcije te provođenje tehničkih, tehnoloških i sigurnosnih unapređenja koje su vezane uz njegu i opskrbu letjelica i opskrbu korisnika.«

Članak 85.

Naslov »2.3.1.4. Infrastrukturna namjena« postaje »2.3.1.5. Infrastrukturna namjena«

Članak 86.

Članak 83. stavak 2. se mijenja i glasi:

»Planom je određena višenamjenska akumulacija (A), namijenjena navodnjavanju poljoprivrednih površina i osiguranju vode potrebne za zasnježenje skijaških staza sportsko-rekreacijskog centra »Suhi vrh« (R3) i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (IS). Položaj planiranih građevina određen je načelno u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.«

2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 87.

U članku 86. stavak 2. četvrta alineja se briše.

U članku 86. stavak 3. se mijenja i glasi:

»Rekreacijska područja označena su simbolom (RP) u kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« i kartografskim prikazima br.4 »Građevinska područja naselja« te simbolom (RP) i površinom posebnog režima korištenja u okviru kojeg se dopušta uređenje na kartografskom prikazu br. 3b. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti za korištenje i uređenje«.

2.3.2.3. Građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i slične građevine

Članak 88.

U članku 90. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Ova vrsta građevina ne može se graditi na građevinskoj čestici manjoj od 2000 m2. Izgrađenost čestice ne smije prelaziti 40% (kig = 0,4). Građevina može imati podzemnu i najviše dvije nadzemne etaže.«

U članku 90. stavak 3. mijenja se i glasi:

»Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnji moraju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od građevinskog područja naselja. Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja:

-građevinsko područje naselja N11 - minimalno 200 m

-građevinsko područje naselja N12 i N13 - minimalno 100 m

-građevinska područja ostalih naselja:

broj uvjetnih grla min. udaljenost (m)

5-20 0

21-50 50

51-200 150

201-500 300

501-i više 500«

U članku 90. stavak 5. briše se.

Članak 89.

Članak 91. spaja se sa člankom 92. i glasi:

»Planom je predviđena izgradnja poljoprivrednog gospodarstva (farme) na području statističkog naselja Stara Sušica. Poljoprivredno gospodarstvo označeno je oznakom (PG) na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

Arhitektonski sklop farme namijenjen je uzgoju stoke i konja te agroturizmu kao pratećoj djelatnosti.

Gradnja građevina i uređenje površina vrši se neposrednom provedbom ovog plana prema sljedećim uvjetima:

-kapacitet farme ne smije prelaziti 50 uvjetnih grla stoke i 20 konja,

-najveći dopušteni smještajni kapacitet u agro-turističkoj djelatnosti je 20 ležaja,

-površina čestice min. 5 000 m2,

-kolni prilaz širine najmanje 3,5 m,

-koeficijent izgrađenosti max. 20%,

-najveći dopušteni broj etaža gospodarskog dijela: podrum i jedna nadzemna etaža,

-najveći dopušteni broj etaža smještajnog dijela: podrum i najviše 2 nadzemne etaže,

-najveća dopuštena visina gospodarskog dijela: 6 m,

-najveća dopuštena visina smještajnog dijela: 7 m,

-u sklopu građevinske čestice mogu se uređivati pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slične rekreacijske površine, sukladne obilježjima prostora.«

Članak 90.

Iza članka 92. dodaje se članak 92.a koji glasi:

»Članak 92.a

Izvan građevinskih područja ne mogu se graditi stambene i gospodarske građevine osim za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, odnosno u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti.

Dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja stambenih i gospodarskih građevina u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema slijedećim uvjetima građenja:

-građevini treba odrediti građevinsku česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - veličina parcele ne može biti manja od 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje,

-osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 3,0 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevinske čestice,

-građevina se gradi kao pojedinačna, u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa,

-maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 400 m2, uključujući sve građevine na parceli,

-maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju,

-najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta,

-pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom te voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz.«

Članak 91.

U članku 94. iza prvog odlomka dodaje se nova rečenica koja glasi:

»Površina građevne čestice ne može biti manja od 5000 m2

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. CESTOVNI PROMET

Državne ceste

Članak 92.

Članak 117. stavak 1. se mijenja i glasi:

»Za autocestu Goričan - Zagreb - Karlovac - Luka Rijeka vrijede sljedeći uvjeti:

-Potrebno je osigurati zaštitni pojas od minimalno 40 m sa svake strane autoceste (od vanjskog ruba zemljišnog pojasa u skladu sa Zakonom o javnim cestama) unutar kojega nije dozvoljeno planiranje poslovnih, stambenih i drugih građevina visokogradnje.

-Za potrebe ostalih zahvata u prostoru unutar zaštitnog pojasa sukladno Zakonu potrebno je Autocesti Rijeka - Zagreb d.o.o. podnijeti zahtjev za izadavanjem posebnih uvjeta građenja. Unutar zaštitnog pojasa mogu se planirati zaštitne zelene površine, locirati i izgraditi objekti niskogradnje (prometnice, pješačke i biciklističke staze, prilazi i parkirališta) te komunalna infrastrukturna mreža (telekomunikacije, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje-infrastrukture.

-Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fizičkih osoba, a koji su planirani unutar zaštitnog pojasa autoceste ili na cestovnom zemljištu (polaganje TK kabela, priključak na TS, plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni i infrastrukturni priključci), potrebno je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), odnosno Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticaja ulaganja («Narodne novine« broj 69/ 09 i 128/10), podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na daljnje rješavanje tvrtki Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

-Zabranjeno je planiranje objekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklame, panoi i slično) te ugrožavati sigurnost prometa na autocesti (zasljepljivanje vozača na autocesti s drugih prometnica, javna rasvjeta, ...), a isti se moraju projektirati na način da ne odvračaju pažnju vozača i ne ugrožavaju sigurnost prometa na autocesti.

-Granice gospodarskih zona moraju se definirati na način da ne obuhvaćaju zemljište koje je u naravi javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim upravlja tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

-Nije dozvoljeno na postojeći sustav odvodnje autoceste vršiti priključenja za planirane građevine.

-U slučaju planiranja prometnih površina u blizini autoceste potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja kako bi se u noćnim satima neutralizirao negativan utjecaj vozila (svjetla) na odvijanje prometa na autocesti.

-Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ograda budućih zahvata u prostoru te se ista mora predvidjeti na k.č. u vlasništvu investitora udaljena minimalno 3 metra od zaštitne žičane ograde (zbog redovitog održavanja zemljišnog pojasa autoceste).

-Za sve buduće objekte u blizini autoceste obveza budućih investitora je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke osim ukoliko se ne dokaže da ista nije protrebna.«

Članak 93.

Iza članka 127. dodaje se naslov: »5.1.2.a ZRAČNI PROMET« i članak 127.a koji glasi:

»Članak 127.a

Na području obuhvata Izmjena i dopuna PPUO Ravna Gora planirano je letjelište.

Za planirano letjelište obvezna je izrada UPU-a. Smjernice za izradu navedenog UPU-a dane su u članku 78.a odredbi ovog Plana.«

5.2. SUSTAV POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA

Članak 94.

Dodaje se novi članak 129.a koji glasi:

»Članak 129.a

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova odrediti planiranjem koridora promjenjujući sljedeća načela:

- za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

- za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

- za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.

Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

Prilikom gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je dati prednost: područjima naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene te pokrivanju svih značajnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.

Nova elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreže pokretnih komunikacija prema načinu postavljanja dijeli se na:

-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova:

-max. površina građevinske čestice na kojoj se smješta samostojeći antenski stup i povezana oprema iznosi 350 m2,

-sve instalacije i građevine moraju biti udaljene min. 2 m od ruba građevinske čestice, odnosno površine za redovnu uporabu građevine,

-za izgradnju samostojećih antenskih stupova potrebno je koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od strane nadležnog Ministarstva, osim kada je iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša, dozvoljeno planirati, projektirati i graditi i druge tipove samostojećih antenskih stupova,

-objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođeni prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije,

-postojeće antenske stupove i njihovu opremu potrebno je prilagođavati novim standardima, s ciljem povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša,

-min. širina pristupnog puta građevinskoj čestici samostojećeg antenskog stupa iznosi 3,0 m,

-kao pristupni put do samostojećeg antenskog stupa koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno prometne površine koje se kao takve koriste u naravi,

-u zaštićenim područjima novi pristupni put može se formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih institucija,

-elektroenergetski priključak radijske opreme izvesti podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije. Priključak se može izvesti putem alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije,

-samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi, kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom, obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije.

Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim, ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima područja iz prethodnog stavka.

Valorizacijom krajobraza izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i šireg područja iz stavka 6. ovog članka analizirajući fizičke strukture prostora (topografija, geomorfološke značajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna i sl.) te kulturno-povijesne datosti (izgrađene strukture, etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.).

Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije optimalna, kao i odrediti vrstu, tip i visinu antenskog stupa te uvjete uređenja i mjere zaštite građevinske čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.

Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavni račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu.

Gradnja samostojećih antenskih stupova nije dozvoljena:

-na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,

-u građevinskim područjima, osim u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene,

-na vodnom dobru (u postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta),

-na područjima koja su zaštićena radi očuvanja prirode i prirodnih vrijednosti, osim ako je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području. U tom slučaju potrebno je planirati minimalan broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenost i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina,

-u zoni letjelišta, osim ako se aeronautičkom studijom dokaže da isti ne probijaju zaštitne ravnine i ne ometaju sustave kontrola i veze.«

5.3.2. ODVODNJA

Članak 95.

Iza članka 135. dodaje se članak 135.a koji glasi:

»Članak 135.a

U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije sustav odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni te je potrebno vršiti odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda u skladu sa Zakonom o vodama («Narodne novine« broj 153/09).

U skladu sa člankom 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu te člankom 125. Zakona o vodama («Narodne novine«, broj 153/09), za odvodnju oborinskih voda s javnih površina nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih, lokanih prometnica, odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.«

5.3.3. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Članak 96.

Članak 136. stavak 6. mijenja se i glasi:

»Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda planira se za sve vodotoke - bujice utvrditi inundacijsko područje te javno vodno dobro i vodno dobro.«

Članak 136. stavak 7. mijenja se i glasi:

»Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.«

5.4. ENERGETSKI SUSTAV

5.4.1. ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA

Članak 97.

U članku 139. stavak 2. se briše.

U članku 139. iza zadnjeg stavka dodaju se novi koji glase:

»Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Planirane trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi unutar cijelog područja Plana neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Ako se trafostanice rade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2 m.«

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Opći uvjeti zaštite bioloških i krajobraznih vrijednosti

Članak 98.

Iza članka 152. dodaje se članak 152.a koji glasi:

»Članak 152.a

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode od upravnog tijela u županiji nadležnog za poslove zaštite prirode, a za zahvate izvan građevinskog područja za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku uvjete utvrđuje Ministarstvo kulture. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području obuhvata Plana treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

Za područje obuhvata Prostornog plana i dio njegova neposrednog kontaktnog područja, koje pripada Općini Ravna Gora, na osnovu Uredbe o proglašenju ekološke mreže («Narodne novine« broj 109/07) utvrđena su područja nacionalne ekološke mreže.

Popis područja ekološke mreže, iz prethodnog stavka, i smjernice za mjere zaštite dane su u sljedećim tablicama:

 

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

 

Za planirane zahvate u području ekološke mreže koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je ocijeniti njihovu prihvatljivost za područje ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode.«

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. SKLANJANJE LJUDI

Članak 99.

Članak 183. mijenja se i glasi:

»Naselja u Općini Ravna Gora svrstana su, sukladno »Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu« (»Narodne novine« broj 2/91), u naselja s manje od 2000 stanovnika koja ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Ravna Gora, odnosno posebnim planovima privremenog izmještanja, prilagođavanja i prenamjene koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa opće i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema:

- porodična skloništa za najmanje tri osobe,

- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (brutto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).«

8.5.2. ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 100.

Članak 184. mijenja se i glasi:

»Prema privremenoj seizmološkoj karti područje na kojem se nalazi Općina Ravna Gora ugroženo je potresom VII. stupnja inteziteta po MCS skali.

Stambene građevine na području Općine Ravna Gora

Stambene građevine na području Općine Ravna Gora građene su uglavnom kao jedno - i dvokatni objekti.

Lociranje građevinskih područja i građevina provesti u skladu s geotehničkim zoniranjem. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. Također analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustave vodoopskrbe, odvodnje i energetike).

Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da udaljenost građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može unaprijed projektiranim načinom odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Ravna Gora određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7o MCS). Detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Općine Ravna Gora, a posebno za staru, gušće izgrađenu jezgru naselja koja nije izgrađena po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost jezgre na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Prostorni planovi nižega reda trebaju sadržavati kartografske prikaze zona zarušavanja, površine za odlaganje materijala od urušavanja te površine za okupljanje većeg broja ljudi van zona ugroženih od urušavanja.

Kritična infrastruktura ugrožena potresom jačeg inteziteta na području Općine Ravna Gora:

-TS 35/20 kV »Kupjak«

-Neka od TS 35/20 kV »Kupjak«

-dalekovodi (400 kv, 110 kv, 35 kv)

-vodosprema»Stara Sušica

-vodosprema »Stara Sušica - nova«

-vodosprema »Vrh«

-vodosprema »Frankopan«

-vodosprema »Kosa«

-vodosprema »Kupjak«

-vodosprema »Stari Laz«

-izvor »Javorova kosa«

-izvor »Josipovac«

-izvor »Frankopan«

-izvor »Stari Laz«

-crpna stanica »Paletina«

-crpna stanica »Ravna Gora«

-crpna stanica »Šije«

-crpna stanica »Stari Laz«

-crpna stanica »Ravnica«

-crpna stanica »Vrh«

-crpna stanica »Hidrofor Vrh«

-uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Stara Sušica

-uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Ravna Gora - Šije

-uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Kupjak - Leskova Draga

-uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Stari Laz

-poštanski ured 51314 Ravna Gora

-telekomunikacijski sustav

-ceste D3, T, 5034 i T, 5069

-ambulante opće medicine Ravna Gora

-plinovod

-naftovod

-stare gradske jezgre u naseljima i spomenici kulture

-Crkva Sv. Stjepana

-Crkva Sv. Roka

-Crkva Sv. Florijana

-Crkva Sv. Antuna Padovskog

-Crkva Sv. Tereze Avilske

-Frankopanski dvorac - Stara Sušica

-OŠ i vrtić Dr. Branimira Markovića

-Područne škole u Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku

-Policijska stanica

-Opća ambulanta

-Dom kulture Ravna Gora

-Benzinska postaja INA

-Šumarija Ravna Gora

-Calligaris d.o.o.

-Vatrogasni dom, DVD Ravna Gora.

Zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko - građevinskih mjera:

-Seizmološka istraživanja: seizmologija nastoji spoznati i definirati što utemeljenije modele generiranja potresa za regionalna i uža lokalna područja.

-Urbanističko planiranje: u dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite od štetnih djelovanja potresa moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjivanju povredljivosti urbanih struktura.

-Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

-rušenje građevine ili njezina dijela,

-deformacija nedopuštenog stupnja,

-oštećenje građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

-nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

-Seizmička mikrozoniranja: važna su zbog toga što se time dobiva skup podataka kojima proučavamo i analiziramo utjecaj lokalnih uvjeta tla na užoj lokaciji kako bi odredili granice pojedinih užih područja s obzirom na očekivane učinke budućih potresa.

-Zemljovidi: u svrhu zaštite od potresa, koristiti šumske geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova.

-Edukacija: potrebno je provoditi sustavnu edukaciju stanovništva.«

8.5.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 101.

Članak 187. iza zadnjeg stavka dodaju se novi koji glase:

»Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe («Narodne novine« broj 35/ 94, 55/94 i 142/03).

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Ravna Gora.

Temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).«

Članak 102.

Iza članka 187. dodaje se članak 187.a i naslov 8.5.5. koji glasi:

»8.5.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarsvu i prometu

Članak 187.a

Privredni subjekti koji su prisutni u Općini Ravna Gora po količinama opasnih tvari u svojim postrojenjima ne pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva, ali prisutne količine opasnih tvari koje se nalaze kod privrednih subjekata mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim slučajevima mogu i ugroziti okolno stanovništvo i okoliš.

Na području Općine Ravna Gora postoji nekoliko pravnih subjekata, odnosno tvrtki koje u svom proizvodnom procesu rabe ili skladište opasne i štetne tvari.

U sljedećoj tablici dan je pregled lokacija na kojima su uskladištene i u kojima se obavlja utovar i istovar veće količine zapaljivih tekućina.

U sljedećoj tablici prikazan je pregled objekata u kojima je skladišten i u kojima se obavlja utovar i istovar plina.

 

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

 

Benzinska postaja INA - benzinska postaja INA nalazi se u naselju Ravna Gora na adresi Riječka ulica 15. Na lokaciji benzinske postaje skladište se goriva u podzemnim spremnicima. U slučaju istjecanja i zapaljenja autocisterne prilikom pretovara goriva u podzemne spremnike, zona ugroženosti nalazila bi se u krugu od oko 99 m od autocisterne.

Osnovna škola Dr. Branimira Markovića - nalazi se u naselju Ravna Gora na adresi Ivana Mažuranića 22. Na lokaciji se skladišti 50 000 l lož ulja za potrebe grijanja škole. Školu pohađa 122 učenika, a broj učitelja iznosi 21. U slučaju istjecanja i zapaljenja autocisterne prilikom pretovara lož ulja u podzemni spremnik na lokaciji škole, zona ugroženosti nalazila bi se u krugu od oko 98 m od autocisterne.

Shodno zakonskoj regulativi, kao i pravnim aktima, zaposlenici koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih razmjera.

Na području Općine Ravna Gora ne skladište se velike količine zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih i drugih tvari te smatramo da je relativno sigurno od nastanka velikih nesreća, odnosno nesreća s katastrofalnim posljedicama.

Zahtjev zaštite i spašavanja u prostornim planovima treba definirati sljedeće mjere i sadržaje:

-definirati dozvoljene tipove djelatnosti po zonama Općine Ravna Gora,

-djelatnosti koje imaju veći stupanj ugrožavanja (veća količina opasnih tvari) locirati van urbanih područja i područja kritične infrastrukture,

-predvidjeti izmještanje postojećih gospodarskih subjekta koji imaju visoki stupanj ugroza na manje osjetljive lokacije,

-izgradnjom i/ili rekonstrukcijom te boljim održavanjem uređaja za predoradu tehnoloških otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u vodotok ili kanalizaciju,

-povećanjem stupnja pokrivenosti područja sustavom nepropusne kanalizacije, izgradnjom i rekonstrukcijom propusnih dijelova postojeće kanalizacije,

-kartografski prikazi mogućih izvora tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu,

-zona dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak,

-zona mogućeg istjecanja opasnih tvari u površinske vode,

-zona mogućeg istjecanja opasnih tvari u podzemne vode,

-analiza utjecaja u zoni djelovanja (na stanovništvo, materijalna dobara, infrastrukturu, okoliš, kulturne spomenike),

-definirati obvezu imaoca opasnih tvari sirene za uzbunjivanje stanovništva.

Tijekom građenja treba primjenjivati sve zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju racionalnu vatrootpornost građevina, brzo napuštanje ugrožene građevine ili djela otvorenog prostora, sigurnost susjednih građevina u odnosu ugroženu građevinu, pristupačnost građevini ili području za potrebe interventnih službi.«

Članak 103.

Iza članka 187.a dodaje se članak 187.b i naslov 8.5.6. koji glasi:

»8.5.6. Moguće tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu

Članak 187.b

Prema zakonima i pravilnicima Republike Hrvatske, kod transporta opasnih tvari potrebno je prijaviti samo radioaktivne i eksplozivne tvari, stoga je teško procijeniti količinu opasnih tvari koja se prevozi područjem Općine. Kroz glavnu prometnicu Općine dnevno prolaze autocisterne s opasnim kemikalijama. Tim putem se vrši snabdijevanje benzinskih postaja kao i gospodarskih subjekata koji u svojim skladištima imaju opasne kemikalije za vlastite potrebe.

Postotak ugroženosti ovisit će o mjestu nesreće. Ugrožene su lokacije na prometnicama kojima se prevoze opasne tvari (državna cesta D3, županijske ceste Ž 5069 i Ž 5034).

Najteže posljedice bile bi na lokalitetima na kojima se zadržava veći broj ljudi (Osnovna škola Dr. Branimira Markovića i vrtić koji se nalaze u Ulici Ivana Mažuranića, Dom kulture, zdravstvena stanica primarne zaštite, policijska postaja na županijskoj cesti - Ulica Ivana Gorana Kovačića) stoga je potrebno vršiti edukacije o ponašanju u slučaju nesreće. Veća opasnost nastala bi i u slučaju istjecanja opasnih tvari u sustav vodoopskrbe (ugrožene vodospreme i crpne stanice u blizini prometnica kojima se prevoze opasne tvari: vodospreme Stari Laz, Kosa, Vrh, Stara Sušica nova, Paletina i Frankopan te crpne stanice Ravna Gora, Šije i Paletina). U tom slučaju postoji mogućnost ugroženosti stanovništva u smislu prekida u vodoopskrbi te je nužno osigurati alternativne izvore pitke vode (cisterne s vodom i slično).

Zahtjevi zaštite i spašavanja u prostornim planovima vezano uz moguće nesreće u prometu trebaju definirati sljedeće mjere i sadržaje:

-definirati prometnice koje su pogodne za prijevoz opasnih tvari jer ne ugrožavaju vodozaštićena područja,

-analiza i zaključak o stanju pojedinih prirodnih resursa,

-definirati zabranu ispuštanja oborinskih voda s prometnih površina u okoliš bez predhodnog pročišćavanja ovisno o razini osjetljivosti područja,

-planiranje novih kanalizacijskih sustava i planiranje rekonstrukcija postojećih sustava.«

Članak 104.

Iza članka 187.b dodaje se naslov »8.5.7. Zaštita od poplava« i članci 187.c i 187.d koji glase:

»Članak 187.c

Područje Općine Ravna Gora nije ugroženo od poplava u mjeri koja može uzrokovati katastrofe i velike nesreće. Većina tokova je nestalnog karaktera koji potencijalno bujičnim vodama ugrožavaju ponorne zone, prometnice i druge infrastrukturne građevine, a manje naselja i druge sadržaje, pa su i uređeni samo mjestimično. Poplave na području Općine neće ugroziti sigurnost ljudi, ali mogu nanijeti štetu prirodnim i materijalnim dobrima. Štete su evidentne u pojačanoj eroziji zemljišta, naročito na većim nagibima terena, mogući su odroni cesta, pojave klizišta i sl.

Voda može ima značajan štetan utjecaj na stanje okoliša, u vidu poplava, bujica, erozija tla i slično, a time i posljedice na ljude koji obitavaju u tom području. Stoga je potrebno ustrojiti mjere zaštite od štetnog djelovanja voda. Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim planovima obrane od poplava, a posebno Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije. Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica te otklanjanje posljedica takvog djelovanja. Zaštita od poplava provodi se putem građevinskih i negrađevinskih mjera. Za zaštitu od poplavljivanja prilikom oborinskog nevremena treba obnoviti sustav odvodnje oborinskih voda. Gradnja nasipa određene visine jedan je od načina zaštite obalnog područja usljed nadolaska plimnog vala (visoke vode).

U prostornim planovima nižeg reda nužno je navesti:

-kartografski prikaz zone plavljenja;

-popis imaoca opasnih tvari ugroženih poplavom koji bi uslijed poplavljivanja mogli ugroziti ljude i okoliš;

-popis ugroženih spomenika kulture;

-pravce evakuacije izvan zone plavljenja;

-definiranje glavnih prometnih prometnica koje nisu ugrožene plavljenjem;

-popis kritične infrastrukture ugrožene plavljenjem.

Članak 187.d

U planovima nižeg reda potrebno je definiranje mjera koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:

-u kartografskim prikazima označiti lokacije sirena za uzbunjivanje stanovništva;

-za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, spotske dvorane, trgovački centri, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja) definirati obvezu realizacije sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06);

-definirati glavne cestovne puteve evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima;

-definirati zone za izmještanje (zbrinjavanje) - kampovi, domovi, dvorane, škole, turistički objekti;

-posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera zaštite prilikom planiranja zona za turističke, zdravstvene, obrazovne, sportske, kulturne i gospodarske namjene poradi velikog broja korisnika takvih zona i pojačanih rizika.

Zone za privremeno deponiranje materijala od urušavanja u slučaju potresa nalaze se u naseljima Kupjak, Ravna Gora i Stara Sušica te su ozačene na karti 3.a. (Uvjeti za korištenje i zaštitu). Primarno odlagalište biti će glavni općinski komunalni deponij, dok će se ostali privremeni deponiji odrediti detaljnijim planovima. U slučaju veće katastrofe i nastanka veće količine materijala od urušavanja, dodatne zone za deponiranje odrediti će se posebnom općinskom odlukom vodeći računa o zaštiti okoliša i mogućnosti što bržeg i jednostavnijeg saniranja odlagališta.

Prema »Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Ravna Gora« najveći broj žrtava se očekuje uslijed potresa od VIIÊ MCS što se procjenjuje na 4 poginulih i 33 ozlijeđenih. Prema toj procjeni nije potrebno ovim Planom određivati dodatne zone za ukop većeg broja ljudi već će za to biti dostatno groblje u naselju Ravna Gora što je označeno na karti 3.a. (Uvjeti za korištenje i zaštitu). Ukoliko se za time ipak pokaže potreba u slučaju nepredviđenih situacija, prostorni razmještaj i uvjeti za izgradnju groblja za ukop većeg broja ljudi i životinja odredit će se posebnom općinskom odlukom.

Glavni cestovni pravci evakuacije su prometnice unutar naselja koje su dovoljne širine da eventualne ruševine građevina neće zapriječiti evakuaciju i pristup interventnim vozilima te prometnice izvan naselja, a označene su na karti 3.a. (Uvjeti za korištenje i zaštitu).

U naseljima su to slijedeće ceste:

- Kupjak - državna cesta D3 i županijska cesta Ž5034

- Šije - županijska cesta Ž5034

- Leskova Draga - županijska cesta Ž5034

- Stari Laz - županijska cesta Ž5069

- Ravna Gora - županijske ceste Ž5034 i Ž5069

- Stara Sušica - županijska cesta Ž5034.

Izvan naselja prometnice za evakuaciju sastoje se od autoceste A6, državne ceste D3 i županijskih cesta Ž5034 i Ž5069.

Smještaj i zbrinjavanje većeg broja ljudi u slučaju potresa i drugih katastrofa vršiti će se u kampovima na prikladnim lokacijama označenim na karti 3.a. (Uvjeti za korištenje i zaštitu) te u građevinama većeg smještajnog kapaciteta kao što su škole, vrtići, sportske dvorane, turistički objekti (hoteli) i dr., uzmajući u obzir da su građevine projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje.

Sirene za uzbunjivanje stanovništva i davanje priopćenja potrebno je locirati na najprikladnijem mjestu kao što su vatrogasni domovi te mjesta u blizini veće koncentracije ljudi. Također je za sve objekte u kojima boravi veći broj ljudi (škole, prometni terminali, spotske dvorane, trgovački centri, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja) obvezna realizacija internog sustava dojave i uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06). Lokacije sirena za uzbunjivanje stanovništva prikazane su na karti 3.a. (Uvjeti za korištenje i zaštitu).«

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

Članak 105.

Članak 188. mijenja se i glasi:

»Izrada Urbanističkog plana uređenja obvezna je za:

a) Građevinsko područje naselja:

1. UPU 1 središnjeg naselja Ravna Gora (N11)

2. UPU 6 ugostiteljsko - turističke i građevinske zone »Suhi vrh« (VN1)

b) Građevinska područja izdvojenih namjena:

-gospodarske namjene - poslovne (K):

3. UPU 2 - poslovne zone (K)

4. UPU 3 - poslovne zone (K)

5. UPU 4 - poslovne zone (K)

6. UPU 5 - poslovne zone (K)

7. UPU 11 - poslovne zone (K)

8. UPU 14 - poslovne zone (K)

-vikend - naselja (VN):

9. UPU 6 ugostiteljsko-turističke i građevinske zone »Suhi vrh« (VN1)

10. UPU 7 vikend - naselja »Pod kosu« (VN2)

11. UPU 8 vikend - naselja »Javorova kosa« (VN3)

12. UPU 13 vikend - naselja »Stari Laz« (VN4)

13. UPU 12 vikend - naselja (VN5)

14. UPU 16 vikend - naselja »Kupjak« (VN6)

-sportsko-rekreacijske namjene (R):

15. UPU 9 Sportsko-rekreacijskog centra »Goranka« (R1)

16. UPU 10 Sportsko-rekreacijskog centra »Suhi vrh« (R3)

-Letjelište:

17. UPU 15 Letjelište (Ravna Gora).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b. »UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - uvjeti za korištenje i uređenje«.»

Članak 106.

Naslov »9.1.2. Detaljni planovi uređenja« i Članak 190. se brišu.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 107.

Članak 193. se briše.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/10-01/1

Ur. broj: 2112/07-01-12-13

Ravna Gora, 15. ožujka 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE RAVNA GORA

Predsjednik
Jasna Škorić, v. r.

 

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Pros  



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr