3.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), članka 109. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 05/05 i 16/09) i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09), Općinsko vijeće Općine Fužine na sjednici održanoj 29. veljače 2012. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju UPU 11 za dio građevinskog područja
izdvojene namjene za ugostiteljstko-turističku namjenu
oznake T_2-7 i sportsko-rekreacijsku zonu R_1-7

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan UPU ₁₁ za građevinsko područje izdvojene namjene za ugostiteljstko-turističku namjenu oznake T_2-7 i sportsko-rekreacijsku zonu R_1-7 naselja (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 05/10, na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:2 000.

Obuhvat Plana određen je u grafičkim dijelom Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Fužine, kartografski prikaz br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25000 . Površina obuhvata Plana je oko 13 ha.

Urbanistički plan uređenja 11 za dio izdvojenog građevinskog područja naselja Fužine (planske oznake T_2-7 i R_1-7) izrađuje se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09) i pratećim podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Urbanističkim planom uređenja potrebno je, poštujući uvjete i smjernice gradnje građevina i uređenja površina određenih Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Fužine (SN. PGŽ. br 05/05 i 16/09), odrediti:

-prostornu organizaciju područja obuhvata,

-uvjete gradnje i uređenja javnih, socijalnih i ugostiteljsko-turističkih građevina,

-uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih građevina.

Kroz rješenje područja UPU-a potrebno je diferencirati tri osnovne vrste površina:

1) Prometne površine koje obuhvaćaju: glavnu pristupnu prometnicu koja prolazi po rubu UPU-a i koja povezuje područje obuhvata sa naseljem Fužine te sporedne prometnice i pješačke staze unutar UPU-a koje povezuju unutrašnje područje UPU-a sa glavnom prometnicom.

2) Površine namijenjene društvenoj,sportsko-rekreacijskoj, i ugostiteljsko-turističkoj izgradnji - definirati oblik, veličinu i izgrađenost pojedinačnih parcela prema uvjetima PPU-a.

3) Zelene površine se u pravilu formiraju kao grupirane i prateće površine. Važan akcent ovih područja su rekreacijski sadržaji u najširem spektru.Također, hortikulturnom uređenju treba posvetiti posebnu pažnju, pa je u tom smislu potrebno sagledati mogućnosti očuvanja i postupka sa postojećom vegetacijom, te nove pejzažno - parkovne zahvate.

Područje UPU-a ₁₁ potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom - vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta, plinska mreža, te telekomunikacijska mreža.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a. Promet Mj. 1:2000

2.b. Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba i odvodnjaMj. 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje), Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja u prostoru Općine Fužine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini
Općine Fužine

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirode, kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja
odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja Grada

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u
odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,
gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vri
jednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-
povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 2.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU₁₁ za građevinsko područje izdvojene namjene za ugostiteljsko-turističku namjenu oznake T_2-7 i sportsko-rekreacijsku zonu R_1-7; u daljem tekstu Plan.

Plan se donosi za područje obuhvata utvrđeno člankom 109. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Fužine (SN. PGŽ. br. 05/05 i 16/09 i 16/11).

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Plan se sastoji od namjene i uvjeta korištenja površina, načina uređivanja prostora, načina opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeta gradnje,smještaja i oblikovanja, mjere unaprijeđenja i zaštite okoliša i krajobraza te druge elemente bitne za područje obuhvata.

Plan se u cjelosti provodi neposredno.

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Namjena površina utvrđuje se za potrebe ugostiteljsko- turističke namjene u domeni zdravstvenog turizma, uređenje javnih zelenih površina, te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.

Članak 4.

Površine na području obuhvata Plana razgraničene su na sljedeće zone:

-U građevinskom području ugostiteljsko - turističke namjene T_2-7

-zdravstveni turizam (T_2-1, T_2-2, T_2-3, T_2-4)

-javne zelene površine-parkovi (Z_1-1, Z_1-2)

-zaštitne zelene površine (Z-₁, Z-₂)

-površine prometnica (SU, UO)

-površine parkirališta (P)

-U građevinskom području sportsko-rekreacijske
namjene R₁₇

-sportsko-rekreacijska namjena - sport

(R_1-1, R_1-2, R_1-3, R_1-4)

-zaštitne zelene površine (Z-₃, Z-₄, Z-₅)

-površine prometnica (SU)

Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena površina.

Članak 5.

Zona Ugostiteljsko-turističke namjene , se dijeli kako slijedi:

-ugostiteljsko - turistička namjena (T₂) - zdravstveni turizam (T_2-1, T_2-2, T_2-3, T_2-4)

Područje ugostiteljsko turističke namjene- zdravstveni turizam (T_2-1, T_2-2), sastoji se od dvije zone koje se namijenjuju gradnji različitih programa zdravstveno-liječilišnog turizma (medicinska klinika, centar za rehabilitaciju sa svim potrebnim programima i sadržajima) kao i pratećih ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih programa. Dozvoljava se gradnja građevina za smještaj, boravak i rehabilitaciju starijih osoba.

Unutar zone ugostiteljsko turističke namjene (T_2-3) - zdravstveni turizam, moguća je gradnja ugostiteljskih sadržaja (restorana, caffe barova i sl.), i manjih smještajnih građevina (pansiona do 50 smještajnih jedinica) pretežito u funkciji zdravstvene klinike i socijalnih programa. U tom je prostoru moguće planirati ugostiteljske građevine u najširem spektru - restorane svih vrsta, pizzerije, kafiće, snack- barove i self-service zalogajnice pored kojih je moguće uređivati i zelene površine svih vrsta. Pored ugostiteljskih prostora moguće je planirati i prateće uredske i skladišne prostore kao i zone parkirališta.

Područje ugostiteljsko turističke namjene - zdravstveni turizam (T_2-4,) namjenjuje se izgradnji kuća za odmor u prikladnoj planinskoj tipologiji. Bungalovi mogu funkcionirati kao depandanse zdravstvenog centra - doma za smještja starijih osoba, ili izdvojeno kao zasebna funkcionalna cjelina.Unutar zone (T_4-2) moguće je graditi urbanistički i arhitektonski unificirane obiteljske kuće (bungalove) u odabranoj specifičnoj planinskoj tipologiji koja će biti usklađena s kontekstom Općine Fužine i Gorskog kotara. Ova područja isključuju neke druge sadržaje i programe koji bi mogli remetiti mir i red unutar zone.

Unutar zone definirane kao javna zelena površina - javni park (Z_1-1,Z_1-2) uređuje se središnji park zdravstveno-liječilišnog kompleksa Vrata. Unutar ovih zona moguće je osim najzrazličitijih varijanti adekvatnih hortikulturnih rješenja u kombinaciji sa javnim prostorom; planirati i gradnju manjih ograđenih paviljona, pješačkih šetnica, dječjih igrališta, sanitarnih čvorova, te postavu fontana, odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme isključivo u funkciji korištenja parka.

Zone zaštitnih zelenih površina (Z-₁,Z-₂) predstavljaju dio zone ugostiteljsko - turističke namjene koja funkcionira, uređuje se i koristi uglavnom kao tampon između različitih namjena, između planiranog zdravstvenog centra i okolnih šuma,kao i vodenih površina. Unutar zaštitnog zelenila moguće je postaviti urbanu opremu, urediti pješačke staze i postaviti klupe, sprave za dječja igrališta, sve isključivo od prirodnih materijala.

Na površinama parkirališta (P), moguće je graditi otvorena parkirališta za smještaj vozila korisnika svih programa predviđenim ovim Planom

Površine prometnica (SU,OU) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao sabirne i ostale ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

Članak 6.

Zona sportsko-rekreacijske namjene sastoji se iz sljedećih cjelina:

Zone sportsko-rekreacijske namjene-sport (R_1-1, R_1-2, R_1-3, R_1-4) namjenjuju se izgradnji sportske infrastrukture - mahom otvorenih sportskih terena većih površina (staze za jahanje, teniski centar, nogomet, košarka i sl.) te iznimno i pratećih turističkih građevina manjeg kapaciteta (bivci do 50 m² - manje montažne građevine, u tipologiji kuća za odmor) u funkciji turističke namjene. Ova područja namjenjuju se gradnji i uređenju pretežito otvorenih rekreativnih površina kako za potrebe mještana tako i za goste i korisnike zdravstveno-socijalnih programa.

Osim sportskih igrališta za različite namjene unutar područja ove namjene potrebno je preferirati sportsko-rekreacijske površine od prirodnih materijala; poput trim staza, uređenih šetnica, igrališta za mini golf, klizališta, paintball centara i slično.

Unutar dijela ovih površina (zone R_1-1, R_1-2) moguće je graditi konjušnice i štale.

Unutar područja R_1-3 i R_1-4 moguće je graditi bivke - manje montažne građevine, u tipologiji kuća za odmor, najveće površine do 50 m²).

Osim manjih objekata, sadržaja za sport i rekreaciju, unutar zone sportsko - rekreacijske namjene - sport, dozvoljena je gradnja i uređenje parkirališta, prometnica, objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Zone zaštitnih zelenih površina (Z_-3,Z_-4,Z_-5) predstavljaju dijelove zone koje funkcioniraju, uređuju se i koriste uglavnom kao tamponi između različitih namjena, između planiranog zdravstvenog centra i okolnih šuma. Unutar zaštitnog zelenila moguće je postaviti urbanu opremu, urediti pješačke staze, sprave za dječja igrališta, sve isključivo od prirodnih materijala.

Površine prometnica (SU) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao sabirne ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Zone u koje se smještaju građevine gospodarskih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazom br.1 Korištenje i namjena prostora i 4b Način gradnje.

Zona ugostiteljsko turističke namjene - zdravstveni turizam ima kapacitet od 300 korisnika.

Građevine gospodarske djelatnosti u zoni ugostiteljsko - turističke namjene su građevine zdravstvenog turizma (T_2-1, T_2-2, T_2-3, T_2-4),

2.1. Uvjeti smještaja građevina zdravstvenog turizma

Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz namjenu građevine (osnovna građevina, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno- tehnička infrastruktura i dr.).

Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim ovjektima i površinama ove Odluke.

2.1. 1. Uvjeti smještaja građevina zdravstvenog turizma

Članak 8.

Uvjeti smještaja građevina zdravstvenog turizma unutar zona (T_2-1, T_2-2) daju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1000 m²

2. Namjena građevina

Ove zone namijenjuju se gradnji različitih programa zdravstveno-liječilišnog turizma (medicinska klinika, centar za rehabilitaciju sa svim potrebnim programima i sadržajima) kao i pratećih ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih programa. Dozvoljava se gradnja građevina za smještaj, boravak i rehabilitaciju starijih osoba.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) iznosi 0,50

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (k_is) iznosi 1,50

-najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i kat (P₀+P+₁)

-ako geotehnički uvjeti to dopuštaju dozvoljena je izgradnja dvije (2) podzemne etaže

-najveća dozvoljena građevna bruto razvijena površina (GBP) je 15000 m²

-najveća dozvoljena visina građevine (v) iznosi 11,20 m

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

-najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

5. Uređenje građevne čestice

-Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u članku 22., Parkirališne površine, ovoga Plana

-Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

-najmanje 30% površine građevne čestice mora biti zelena površina

-ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže

-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m

-neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati, te zasaditi isključivo autohtone biljne vrste

6. Uvjeti oblikovanja građevina

-oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

-elementi oblikovanja moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu

-građevina se mora prilagoditi okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, u svrhu očuvanja kontekstualne kvalitete mikrolokacije

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna (opcija zazelenjivanja), uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi jednostrešni ili dvostrešni krov

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije

-građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura

7. Način i uvjeti priključenja ugostiteljsko turističkih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Članak 9.

Uvjeti smještaja građevina zdravstvenog turizma unutar zone (T_2-3) daju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1000 m²

3. Namjena građevina

Unutar ove zone moguća je gradnja ugostiteljskih sadržaja (restorana, caffe barova i sl.), i manjih smještajnih građevina (pansiona do 50 smještajnih jedinica) pretežito u funkciji zdravstvene klinike i socijalnih programa. U tom je prostoru moguće planirati ugostiteljske građevine u najširem spektru-restorane svih vrsta, pizzerije, kafiće, snack- barove i self-service zalogajnice pored kojih je moguće uređivati i zelene površine svih vrsta.

2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) iznosi 0,50

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (k_is) iznosi 1,50

-najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i kat (P₀+P+₁)

-najveća dozvoljena građevna bruto razvijena površina (GBP) je 4 300 m²

-najveća dozvoljena visina građevine (v) iznosi 11,20 m

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

-najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

4. Uređenje građevne čestice

-parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u članku 22., Parkirališne površine, ovoga Plana

-svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

-najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina

5. Uvjeti oblikovanja građevina

-oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

-elementi oblikovanja moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu

-građevina se mora prilagoditi okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, u svrhu očuvanja kontekstualne kvalitete mikrolokacije

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna (opcija zazelenjivanja), uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi jednostrešni ili dvostrešni krov

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije

-građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura

-neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati, te zasaditi isključivo autohtone biljne vrste

6. Način i uvjeti priključenja ugostiteljsko turističkih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.

7. Mjere zaštite okoliša

Članak 10.

Uvjeti smještaja građevina zdravstvenog turizma unutar zona (T_2-4) daju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 600 m²

2. Namjena građevina

Područje ove zone namjenjuje se izgradnji kuća za odmor u prikladnoj planinskoj tipologiji. Bungalovi mogu funkcionirati kao depandanse zdravstvenog centra - doma za smještja starijih osoba, ili izdvojeno kao zasebna funkcionalna cjelina.Unutar zone moguće je graditi urbanistički i arhitektonski unificirane obiteljske kuće (bungalove) u odabranoj specifičnoj planinskoj tipologiji koja će biti usklađena s kontekstom Općine Fužine i Gorskog kotara. Ova područja isključuju neke druge sadržaje i programe koji bi mogli remetiti mir i red unutar zone.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) iznosi 0,30

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (k_is) iznosi 0,60

-najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi prizemlje i kat (P+₁)

-najveća dozvoljena građevna bruto razvijena površina (GBP) je 400 m²

-najveća dozvoljena visina građevine (v) iznosi 6,00 m

-najveća dozvoljena ukupna visina građevine (V) , do sljemena iznosi 10,0 m

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

-najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

5. Uređenje građevne čestice

-Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u članku 18. i 21., ovoga Plana

-Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

-najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina

-neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati, te zasaditi isključivo autohtone biljne vrste

6. Uvjeti oblikovanja građevina

-oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

-elementi oblikovanja moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu

-građevina se mora prilagoditi okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, u svrhu očuvanja kontekstualne kvalitete mikrolokacije

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna (opcija zazelenjivanja), uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi jednostrešni ili dvostrešni krov

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije

-građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura

7. Način i uvjeti priključenja ugostiteljsko turističkih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br. 2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br. 4 Način i uvjeti gradnje.

8. Mjere zaštite okoliša

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Članak 11.

Unutar obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja građevina društvene djelatnosti, iako je određeni opseg socijalnih i zdravstvenih programa planiran unutar građevina zdravstvenog turizma sukladno drugim odredbama ovog Plana.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 12.

Unutar obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 13.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja izdvojene namjene ugostiteljsko - turističke zone 'V Ždrelu' (T_2-7) i sportsko - rekreacijske zone 'Vrata' (R_1-7):

-Sabirne ulice SU₁ i SU₂ (planirana prometnica unutar zone)

-Ostale ulice OU₃ (planirana prometnica unutar zone)

Neposrednom provedbom ovoga Plana, grade se, rekonstruiraju i opremaju građevine i uređaji prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, sukladno propisima i uvjetima nadležnih ustanova sa javnim ovlastima.

5.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 14.

Na postojeće definirane kategorije javnih cesta određene Planom više razine nadovezuju se ostale postojeće i planirane nerazvrstane ceste za koje se ovim Planom određuju kategorije sabirnih i ostalih ulica.

Članak 15.

Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:

-Sabirne ulice

-računska brzina 40 km/h

-maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,0m

-rubna traka (dvostrano) 0,5 m

-s prometnice se dozvoljava pristup česticama

-pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine (jednostrano) 1,50 m

-na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,5 m

-parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

-Ostale ulice

-računska brzina 40 (30) km/h

-maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do 17%)

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,5 m,

-rubna traka (obostrano) 0,5m

-s prometnice se dozvoljava pristup česticama

-pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,0 m

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m.

-parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 16.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Sabirnom prometnicom (ulicom) se smatraju prometnice SU₁ i SU₂, koje predstavljaju osnovu prometne komunikacije kroz područje UPU ₁₁. Sabirne prometnice se nadovezuju na Županijsku cestu (Ž₅₀6₂, Fužine - Lič - Lukovo - Bribir - Jargovo - D-8), koja prolazi zapadno od područja obuhvata UPU ₁₁. Prometnica SU₁ prolazi poprečno kroz cijelo područje obuhvata dok se prometnica SU₂ križa na jednom križanju sa prometnicom SU₁, te prolazi uz južnu granicu obuhvata, većinom izvan plana. Na prometnicu SU₁ se priključuje prometnica OU₃.

Ukupna širina profila sabirne ulice je 8,5 m (širina kolnika je 6,0 m, širina pločnika je 1,5 m , širina rubnika je 0,5 m).

Ostale prometnice (ulice) se smatraju glavnom cestovnom komunikacijom između pojedinih zona unutar (T_2-1, T_2-2, T_4-1, T_4-2). OU₃ se jednim raskršćem spaja na sabirnu ulicu SU_1.

Ukupna širina profila ostalih ulica je 7,5 m (širina kolnika je 5,5 m, širina pločnika je 1,5 m, širina rubnika je 0,5 m).

Članak 17.

Poprečni profil je sabirne prometnice određen sa:
nogostup /N/ + trake kolnika+rubna traka
= 0,5m+1,5m+3,0m+3,0m+0,5m=8,5 m.

Poprečni profil je ostale prometnice određen sa:
trake kolnika+rubnik = 1,0m+2,5m+2,5m+0,5=7,0.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 18.

Parkirališne površine potrebno je osigurati kako slijedi:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Članak 19.

Ovim planom je predviđena gradnja dvaju javnih parkirališta P_-1, kapaciteta 22 parkirališna mjesta i P_-2, kapaciteta 53 parkirališna mjesta. Parkirališta su u funkciji svih programa na području obuhvata plana.

Gradnja javnih garaža ovim Planom nije predviđena.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 30. ovog Plana.

Članak 20.

Na javnim parkiralištima za automobile osoba s teškoćama u kretanju, treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Takva parkirališna mjesta moraju biti minimalnih dimenzija 3,75 x 5,00 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještaju se na parkirališnim mjestima najbližima pješačkoj površini ili ulazu u građevinu sukladno Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Članak 21.

Parkiranje vozila na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T_2-3, T_2-4) i sportsko-rekreacijske namjene (R_{1- 1}, R_1-2, R_1-3, R_1-4) moguće je urediti i na građevnoj čestice te namjene.

Članak 22.

Javna parkirališta su označena oznakom parkiralište (P) u kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena površina, br. 2.a. Prometana i infrastrukturna mreža i br. 4a, b Način i uvjeti gradnje. Javna parkirališta se namjenjuju korisnicima cijelog područja obuhvata Plana.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 23.

Veće pješačke površine moguće je graditi u sklopu zona javnih i zaštitnih zelenih površina,te unutar sportsko rekreacijske namjene. Pješačke je šetnice potrebno izvesti isključivo od prirodnog materijala.

5.2 UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 24.

Razvoj telekomunikacijske mreže na području Općine Fužine usmjeren je na:

-povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Vrata, zatim UPS Lič i UPS Benkovac Fužinski), kako bi se povećala mogućnost količine i vrsta usluga koje se danas pružaju u suvremenim telekomunikacijama,

-izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odgovarajućih kapaciteta, pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima uvučenim kroz cijevi kabelske kanalizacije, čime će se ostvariti podzemni priključak svih građevina bez obzira na broj stambenih jedinica,

-povezivanje svih postojećih i planiranih UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti isključivo optičkim sistemom prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja sigurnosti u njihovom radu,

-pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja Općine Fužine, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.

Poštanske jedinice, kao i do sada nalaziti će se u Fužinama, Liču i Vratima

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 25.

Priključenje planiranih dionica novih cjevovoda izvršiti će se na postojeći cjevovod u županijskoj prometnici ŽC 5062 a koji se nalazi izvan obuhvata ovog plana. Priključenje će se izvesti na postojeći cjevovod koji izlazi iz vodospreme V.Vrata (V=400 m², visine h=842/838) a napaja naselje Vrata izvan same zone UPU-a.

Nova planirana dionica graditi će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe.

Novoplanirane dionice su planirane, u jednom dijelu kao slijepi vodovod, stoga će na njegovom završetku odnosno na njegovoj najnižoj visinskoj koti biti potrebno izvesti odmuljavanje cjevovoda, dok su u drugom dijelu planirane kao zatvoreni prsten koji će na njegovoj najvišoj koti trebati odzračiti. Odzračivanje i odmuljivanje su obavezni i ukoliko se dogodi da su neki djelovi cjevovoda viši odnosno niži od ostatka sustava.

Ukupna dužina planiranih dionica vodoopskrbe unutar granice obuhvata je cca. 1210 m.

Ukupan planirani broj korisnika na području je cca.200- 300 . Norma potrošnje po stanovniku se može usvojiti sa cca. 150 lit/osoba/dan, dok norma potrošnje za korisnika poslovnog prostora se može usvojiti sa cca. 80 lit/osoba/ dan.

Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže to se usvaja kao mjerodavan podatak, uz povećanje za povremene korisnike - posjetioce.

Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže, mjerodavan podatak za najveću potrošnju biti će potrebna protupožarna količina vode u vrijednosti od 10 lit/s (2 x 5,00 lit/s).

Eventualno veća protupožarna količina vode može biti rezultatom procjene protupožarnih količina na osnovu elaborata procjene ugroženosti od požara, a što može biti slučaj kod objekata specifične namjene. Ovakve potrebe se mogu rješavati i lokalno odnosno na pojedinačnim objektima ugradnjom kompenzacijskih bazena unutar samih objekata.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućeg materijala profila DN 100 i DN 125 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 110 do 150 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Kanalizacija

Članak 26.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c. Vodnogospodarski sustav.

Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje te ostalim čimbenicima.

Sanitarne otpadne vode

Članak 27.

Priključenje planiranih dionica unutar zahvata izvršiti će se na sljedeći način: kolektor koji skuplja otpadne sanitarne vode unutra obuhvata UPU-a priključiti će se na novoplanirani kolektor u županijskoj cesti ŽC 5062 a koji se nalazi izvan obuhvata ovog plana.

Cjelokupni sustav odvodnje oborinskih voda je planiran kao gravitacijski, odnosno svi objekti se priključuju bez prepumpavanja sanitarnih voda.

Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.

Ukupna dužina planiranih dionica odvodnje voda unutar granice obuhvata je cca. 1150 m. Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućeg materijala promjera 300 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 200 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem poklopaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Kod polaganja cjevovoda kanalizacije paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom vodoopskrbe, cjevovodi kanalizacije vode ispod cijevi vodoopskrbe.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04) i »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-vinodolskom području (SN 1/99 i Županijski glasnik 3/99):

-sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja, kojim se podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike

-tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.

Oborinske vode

Članak 28.

Za sustav oborinske kanalizacije predviđena je izgradnja cijelog novog sustava jer na predmetnoj lokaciji ne postoji organizirano prikupljanje oborinskih voda, jer su dosadašnje prometnice bile kategorije makadama.Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o površini sa koje se odvodi voda.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina/bunara.Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina odvode se putem novoplaniranog sustava unutar UPU-a u upojne bunare (upojne građevine) a koji se nalaze u obuhvatu plana. Prije upuštanja u bunar voda prolazi kroz separator masti i ulja.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućg materijala promjera 300 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 180 cm. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanju na terenu.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 do 50 metara.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Promjer slivničkog priključka je 200 mm.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 29.

Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.2.Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2C - elektroinstalacije i telekomunikacije.

Članak 30.

Područjem obuhvata ovog plana, jednim dijelom svoje trase, prolaze dva prijenosna dalekovoda. Jedan je naponskog nivoa 400 kV i jedan naponskog nivoa 110 kV:

-DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/ 110 kV Tumbri,

-DV 110 kV TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 110/35 kV HE Gojak.

Izgradnja objekata ispod njih ili u njihovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda.

-Buduća trafostanica 20/0,4 kV gradit će se u zoni parkirališta (P-1) nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina.

-Samostojeće trafostanice gradit će se kao zidane ili montažno - betonske, sa osiguranim direktnim ili posrednim pristupom do javne površine. Za trafostanicu treba osigurati parcelu minimalne veličine od 24 m², a parcelu je potrebno formirati na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

-Za trafostanicu 20/0,4 kV potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

-Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV iz ovog plana ili će imati vlastitu trafostanicu ili treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

-Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

-Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

-Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Napajanje električnom energijom zone ovog plana predviđeno je iz novopredviđene trafostanice 20/0,4 kV. Lokacija trafostanice nacrtane u grafičkom dijelu plana je samo načelna. Planirana trafostanica gradit će se kao slobodno stojeća građevina. Mikro lokacija nove trafostanice 20/0,4 kV uvjetovane su rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa, stoga je u UPU-u nacrtana načelna lokacija.

Za planiranu trafostanicu potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da građevina bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele trafostanice i najmanje 2 m kolnika.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se s podzemno, ili nadzemno na betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

Buduća javna rasvjeta unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Način izvođenja radova

Članak 31.

Trase elektroenergetskih kabela potrebno je međusobno uskladiti, tako da se što je više moguće polažu u zajedničke kabelske kanale. U zajedničkom kabelskom kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti. Kod prijelaza ispod saobraćajnica kabeli se polažu u željezne ili plastične cijevi promjera 160 mm, a na dubini od 120 cm. Kabeli se u cijeloj dužini ukapaju u kabelske kanale dubine 80 cm, a oko kabela je potrebno nasuti sloj finog pijeska. Iznad kabela se postavlja, u dva nivoa, traka za upozorenje. U isti kanal se polaže i bakreno uže presjeka 50 mm², na koje se spajaju svi metalni dijelovi distributivne mreže.

5.3.4. Uvjeti gradnje plinske mreže

Članak 32.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Rješenje plinoopskrbnog sustava u ovom Planu sadržava trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača.

Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i gore navedene poslove (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise (API i ANSI).

Ovim planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na cijelom području Plana.

Plinska mreža na području Plana predviđena je kao srednjetlačna plinska mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.

Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će se, u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim postojećim i planiranim ulicama. Planirane trase utvrđene su kartografski.

Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije koja će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu u sklopu ovoga urbanističkog plana uređenja. Plinsku mrežu potrebno je polagati u koridoru prometnica, a iznimno u se mogu polagati ispod nogostupa.

Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za plinovode radnog tlaka do 4 bar pretlaka.

Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između plinske cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija) u skladu s trenutno važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.

Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke od 0,6 do 1,0m. U slučaju izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno je izvesti zaštitu plinovoda na način kako je to definirano zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.

Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i javnih objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka plina do 5 bar - HSUP-P 590.

Tehničkim propisom za plinske instalacije HSUP-P 600, te ostalom pozitivnom regulativom i uvjetima lokalnog distributera plina.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 33.

Unutar zona javni park (Z_1-1, Z_1-2) moguće je osim najzrazličitijih varijanti adekvatnih hortikulturnih rješenja u kombinaciji sa javnim prostorom; planirati i gradnju manjih ograđenih paviljona, dječjih igrališta, pješačkih šetnica, sanitarnih čvorova, te postavu fontana, odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme isključivo u funkciji korištenja parka. Komunalne građevine, gdje god je moguće, locirati rubno prema javnoj ili drugoj sličnoj površini, kako se ne bi umanjile parkovne i utilitarne vrijednosti parkovne površine.

Članak 34.

Zone zaštitnih zelene površine (Z-₁, Z-₂, Z-₃, Z-₄, Z-₅) predstavljaju dijelove zelenila koji funkcioniraju uglavnom kao tamponi između različitih namjena, uglavnom između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati pješačke šetnice ili manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene zonama izvan naselja koje neće narušiti prirodni kontekst.

Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova, staza i trim staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona, kapelica, spomen obilježja, rekreativnih sadržaja uz suglasnost nadležnih tijela na čijoj su funkciji zaštite ove površine (ceste, vode, sanitarna zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna površina (pojedinačno) ne prelazi 1% površine jedne zone zaštitnog zelenila.

Članak 35.

Uvjeti smještaja bivaka unutar zone sportsko-rekreacijske namjene (R_1-3, R_1-4), te konjušnica i štala unutar zone sportsko-rekreacijske namjene (R_1-1, R_1-2) daju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1000 m²

2. Namjena građevina

-Ova područja namjenjuju se gradnji i uređenju pretežito rekreativnih sadržaja kako za potrebe mještana tako i za goste i korisnike zdravstveno-socijalnih programa. Bivci su manje montažne građevine, u tipologiji kuća za odmor. Konjušnice i štale su manje sportske građevine namjenjene rekreacijskim sadržajima.

-Zona sportsko-rekreacijske namjene ima kapacitet 100 korisnika.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

-najveća dozvoljena građevna bruto razvijena površina (GBP) je 50 m²

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi 0,10

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi 0,10

-najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi jednu prizemnu etažu (P)

-najveća dozvoljena visina (v) bivaka iznosi 3,00 m,

-najveća dozvoljena visina (v) štala i konjušnica iznosi 6,00 m,

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

5. Uređenje građevne čestice

-Za jedan bivak potrebno je osigurati dva (2) parkirališna mjesta na građevinskoj čestici

-Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

-najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina

-neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati, te zasaditi isključivo autohtone biljne vrste

6. Uvjeti oblikovanja građevina

-oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

-elementi oblikovanja moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu

-građevina se mora prilagoditi okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, u svrhu očuvanja kontekstualne kvalitete mikrolokacije

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna (opcija zazelenjivanja), uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi jednostrešni ili dvostrešni krov

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije

-građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura

7. Način i uvjeti priključenja ugostiteljsko turističkih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

8. Mjere zaštite okoliša

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA

Članak 36.

Na području obuhvata plana prepoznato je područje osobito vrijednog predia - prirodnog krajobraza, koje obuhvaća područje oko manjeg vodotoka. Zona prirodnog krajobraza predstavlja koridor vodotoka, odnosno prirodno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10m mjereno od gornjeg ruba korita. Unutar područja zabranjuje se sječa stabala, a uklanjanje srušenih stabala i vjetrozavala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza.

Unutar obuhvata UPU₁₁, vrijede mjere zaštite propisane Planom višega reda:

-očuvati i zaštititi prirodni i kultivirani krajolik kao temeljnu vrijednost prostora,

-očuvati prirodna staništa, što prirodnija vodena staništa, voditi brigu prilikom gospodarenja šumama kao i pridržavati se mjera propisanih šumsko-gospodarskom osnovom, očuvati povoljan omjer travnjaka i šikara uključujući sprječavanje procesa sukcesije (zaraštanje travnjaka i cretova), gospodariti travnjacima putem ispaše i režima košnje, prihvatljivo koristiti sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva, poticati ekstezivno stočarstvo i sl.,

-kvalitetu prostora štititi izgradnjom adekvatnih sustava odvodnje,

-zadržavati prirodni, tradicijski ustroj poljoprivrednog zemljišta i šuma te poticati i unapređivati obnovu i održavanje zapuštenih poljoprivrednih zemljišta i poticati tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

-očuvati naslijeđene vrijednosti krajobraza i slikovitih vizura.

7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE

Članak 37.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/0, 157/03, 87/09 i 88/10).

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 38.

Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko-goranske županije.

Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Separatno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Unutar zone javnog parkirališta P-₁ (prema grafičkom prikazu br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Mjere zaštite ) osigurava se rubno, odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada (EKO 'otoci'). Prostor Eko-'otoka' (za cijelo područje obuhvata UPU ₁₁) locira se neposredno uz javnu prometnicu na minimalnoj parceli veličine 30 m² a isti je potrebno s unutarnje strane ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor EKO-otoka treba primjereno zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš.Funkcija 'EKO-otoka' ne smije ometati kolni i pješački promet te ne smije narušiti standard korisnika poslovne zone.

Članak 39.

Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:

-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja

-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada

-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

-prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište

-saniranje otpadom onečišćenih površina.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 40.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskim prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

ZAŠTITA TLA

Članak 41.

Područje obuhvata Plana nalazi se u IVb zoni posebnih geotehničkih ograničenja u korištenju.

IVb - zona riječno-potočnih naplavina - Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni.

Uređenjem prostora obuhvata i gradnjom ne smije se povećati vodna erozija niti se smiju stvarati preduvjeti dodatnog nagomilavanja površinskih voda. Sve zahvate u prostoru treba provoditi tako da ne uključuju antierozijsku zaštitu pri samom zahvatu i njegovu okončanju.

Posredno se zaštita tla provodi i maksimalnim ozelenjavanjem površina kako se ne bi ogolile površine podložne eroziji.

Šumsko tlo

Članak 42.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama:

-održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

-povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

-stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja.

ZAŠTITA ZRAKA

Članak 43.

Osnovni izvori onečišćenja zraka na području naselja Vrata su cestovne površine i stacionarni objekti. Sa svrhom očuvanja prve kategorije kakvoće zraka na području Vrata potrebno je poduzimati sljedeće mjere:

-održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih površina

-održavanje šumskih površina neposredno uz područje Vrata

-smanjivanje emisija iz stacionarnih izvora (korištenjem plina, kontrolom izgaranja goriva, praćenjem emisija i dostavom podataka za katastar emisija)

Zbog blizine autoceste i kamenoloma, za područje Općine Fužine od velikog je značaja stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo intervenirati na vrijeme. Također, proširenjem eksploatacijskog polja u kamenolomu Benkovac Fužinski i Široko Brdo tehnologije se moraju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

Zbog blizine naselja Vrata i zahtjeva za proširenje eksploatacijskog polja potrebno je izvršiti mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti kakvoće zraka za lebdeće čestice. Isto je potrebno izvršiti i za kamenolom Benkovac Fužinski, zbog blizine istoimenog naselja.

Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva. Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem koji s određuje učestalost mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 44.

Za zaštitu zraka propisuju se i sljedeće mjere:

-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/ 1997.);

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima);

-zahvatom se ne smije izazvati značajno povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.);

-stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/ 1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

ZAŠTITA VODA

Članak 45.

Zona prirodnog krajobraza predstavlja koridor vodotoka, odnosno prirodno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10m mjereno od gornjeg ruba korita.

Unutar navedenog koridora moguće je graditi sustav za uređenje vodotoka i zaštite od poplava, njegovo mjestimično rekonstruiranje, saniranje i redovito održavanje korita i vodnih građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09). Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, potrebno je utvrditi inundacijsko područje, odnosno javno vodno dobro i vodno dobro.

Građevinske zahvate u prostoru potrebno je izvoditi na način da se uključi antierozijska zaštita.

Vodotoci i ponori unutar područja obuhvata Plana nisu posebno registrirani u evidencijama Hrvatskih voda, niti su zasebno obrađivan u stručnoj dokumentacijii. Potrebno je izraditi stručnu dokumentaciju kojom će se utvrditi osnovna karakteristika bujičnih tokova i njihov hidrološki režim, kao temelj za detaljnu razraduplaniranih aktivnosti vezanih uz vodu, potrebe uređivanja ugroze i zaštite od poplava bujičnim vodama.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Fužine određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom području (SN PGŽ 3/99), a prikazane su na kartografskom prikazu Prostornog plana uređenja br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.

Područje obuhvata UPU ₁₁, nalazi se unutar III. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite određene su Odlukama o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće iz Plana višeg reda.

Radi njihove zaštite, izvorišta i vodotoke prvog reda potrebno je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

Mjere sanitarne zaštite u III. zoni koja je obuhvaćena slivnim područjem Gorskog kotara utvrđene su u Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04).

U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja je pokrivena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko - vinodolskom području (SN PGŽ 1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Odvodnja otpadnih voda za zone koje se nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće određene ovim Planom riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u teren do razine propisane mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.).

Treća (III.) zona sanitarne zaštite

Članak 46.

Treća zona zaštite (u nastavku treća zona) obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima visokih vodnih valova, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s.

Na području treće zone, zabranjuje se:

-građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode opasne tvari,

-upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98),

-građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

-upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

-čista sječa šuma u gospodarenju šumama.

Članak 47.

Na području treće zone provode se, uz mjere zaštite iz članka 8. Izvoda za zaštitu, i ove mjere zaštite:

1. individualni stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru poljoprivrednog seljačkog gospodarstva gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem izvan zone ili disperznim ispuštanjem u podzemlje,

2. uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene kulture,

3. uporaba pesticida mora biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

4. objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja,

5. postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj - Sisak mora imati izveden propisani sustav zaštite i kontrole; dozvoljava se njegova rekonstrukcija s ciljem postizanja propisanih mjera zaštite,

6. pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.

ZAŠTITA OD BUKE

Članak 48.

Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

Zaštitu stambenih naselja od buke prometnica, potrebno je izvoditi različitim metodama. Vezano na izgradnju planiranog južnog traka autoceste Goričan- Zagreb- Rijeka, na pojedinim dijelovima prvenstveno u blizini naselja Vrata očekuje se da će utjecaj buke biti iznad dozvoljenih granica. Stoga je prilikom izrade izvedbene dokumentacije za tu prometnicu potrebno:

-odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene namjene iznosi manje od 300 m,

-snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od prognoziranog prometa,

-za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).

Prilikom izrade studije utjecaja na okoliš za kamenolom Široko Brdo potrebno je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 49.

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Fužine temelje se na:

-Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98),

-Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97),

-Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 58/93),

-Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),

-Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),

-Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),

-Prostornom plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000).

Temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne zaštite koje se moraju primijeniti na prostoru Općine Fužine, obuhvaćaju: sklanjanje ljudi, zaštitu od rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara. Zaštita od potresa obuhvaćena je detaljnije u poglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom području.

Članak 50.

Poradi provedbe odredbi o sadržaju prostornih planova iz navedenog Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora, potrebno je napomenuti sljedeće:

-ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostora Općine Fužine (zone gospodarske namjene, važnije prometnice i sl.) na učinke eventualnih ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu mogućnost,

-za područje Općine Fužine nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za to nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekt tretiranja prostora,

-cijelo područje Općine Fužine ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda koje su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebno od potresa i požara),

-brojnost, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, zatim struktura, kapaciteti i razmještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, prostorni razmještaj i način funkcioniranja mreža i građevina prometne i komunalne infrastrukture detaljno je elaboriran u drugim djelovima ovog Prostornog plana,

-osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Općine Fužine temelje se na geopolitičkom položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja.

Da bi se posljedice takvih ugrožavanja svele na najmanju moguću mjeru, neophodno je postaviti i integralno primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice - zahtjeve obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja) te zaštite od požara.

Članak 51.

Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj se mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Ovdje navodimo neke od važnijih primijenjenih postavki:

-planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj,

-dislokacija zona gospodarske namjene od površina namijenjenih stanovanju, policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost prostora i raspodjelu izgrađenih struktura,

-planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete, ukupno stanovništvo područja Općine obuhvatiti potpunim mjerama zaštite i spašavanja.

Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja zbog omogućavanja što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, obuhvatile su:

-mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično),

-mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

-mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja ( iz optimalnih u izvanredne uvjete),

-mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja,

-mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).

SKLANJANJE LJUDI

Članak 52.

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Općine Fužine (a time i obuhvata UPU ₁₁) nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Fužine , odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 53.

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 54.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Općine Fužine je 8^o MCS.

Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

ZAŠTITA OD POPLAVA I BUJIČNIH VODA

Članak 55.

Pod zaštitom od poplava i bujičnih voda podrazumijevaju se mjere i postupci zaštite koji se provode prije, u toku trajanja pojave velikih bujičnih voda i nakon njihovog prestanka, te kod prihvaćanja vodnih valova u akumulacijskom sustavu HE Vinodol. Te mjere zaštite propisane su »Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije« (Službene novine br. 6/2001) i »Pravilnikom za rukovanje i upravljanje hidrosustavom HE Vinodol«, unutar kojeg se detaljno analizira sustav HE Vinodol, mjere provođenja zaštite, dužnosti i ovlaštenja osoba, daju se uputstva za prihvaćanje vodnih valova, sustav veza, prognoze vremena i dotoka vode, osnovne karakteristike hidrosustava i objekata, te maksimalne preljevne kote akumulacija. U uputstvu za prihvaćanje vodnih valova u akumulaciji Bajer i Lepenica - CHE Fužine između ostaloga stoji da izvanredne okolnosti nastupaju kada vodostaj jezera Bajer dostigne kotu od 716,80 m.n.v. i dalje raste 5 cm na sat ili više. Tada se pokreće niz aktivnosti u sustavu kako bi se spriječila elementarna nepogoda, a sve prema navedenom Pravilniku.

Ovi dokumenti međusobno su usklađeni i zamjenjuju sve prijašnje koji reguliraju tu materiju. Odgovorna organizacija za provođenje Plana obrane od poplava na lokalnim vodama su Hrvatske vode, VGO Rijeka, a za provođenje mjera zaštite od poplava propisanih Pravilnikom za rukovanje i upravljanje sustavom HE Vinodol, HEP Proizvodnja, HE Vinodol-Tribalj.

Vezano za Odredbe Plana više razine u dijelu »Vodnogospodarski sustav - zaštita od štetnog djelovanja voda«, u sustav HE »Vinodol« planirane su (prema programskoj skici za izdavanje lokacijske dozvole, Geokom, ZGB, 1997.g.). i akumulacije »Potok pod grobljem« te »Benkovac«.

Zaštita od bujica i erozija provodi se u okviru uređenja vodotoka gradnjama koje smanjuju ili eliminiraju eroziju korita. Mjere zaštite od erozije provode se i u sklopu redovnog gospodarenja šumama (šume oborinskog područja hidrocentrale Vinodol proglašene su stalno zaštitnim).

ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 56.

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Fužine, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Fužine, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

U projektiranju planiranih građevina na području Općine Fužine prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

-TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

-slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

-slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 57.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN. PGŽ broj 14/00, 12/ 05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

Iznimno,moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 26. ove odluke.

Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:

-HP i HT

-HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N. 47/82).

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 58.

Unutar UPU ₁₁ nije predviđena izrada planova užeg područje već se isti provodi neposredno.

10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 59.

Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.

Članak 60.

Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 8/09).

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Fužine, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 62.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja 11 za ugostiteljsko-turističke zone V Ždrelu (T_2-7) i sportsko-rekreacijske zone 'Vrata' (R_1-7), ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/12-01/01

Ur. broj: 2112/03-01-12-04

Fužine, 29. veljače.2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik
Đuro Radošević, v.r.