SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XII. - broj 30. Petak, 17. rujna 2004.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
88

88.

Na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68//98, 61//00 i 32/ 02) i članka 28. Statuta Primorsko goranske županije (»Službene novine« broj 22/01), a uz suglasnost Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci od 12. ožujka 2004. godine i Uprave za zaštitu prirode od 05. srpnja 2004. godine Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici 16. rujna 2004. godine, donijela je

PROSTORNI PLAN
PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA
VINODOLSKE DOLINE

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1) Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodolske doline (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuje ciljeve uređenja prostora, korištenje i namjenu prostora te mjere zaštite prirodne i kulturne baštine.

(2) Granice obuhvata Plana određene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije SN br. 4/00.).

(3) Područje obuhvata Plana pripada najvećim dijelom Općini Vinodolskoj, sjeverozapadnim rubnim je u sustavu Grada Kraljevice, dok je jugoistočni dio u sustavu Grada Crikvenice i Grada Novi Vinodolski

Članak 2.

Prostorni plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu »Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodolske doline« koji se sastoji od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA:

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD

1.0 POLAZIŠTA

1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja u odnosu na prostor i sustav županije

1.2 Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1 Prirodni resursi

1.2.1.1 Geološka građa

1.2.1.2 Hidrološke i hidrogeološke osobitosti

1.2.1.3 Seizmičnost

1.2.1.4 Klima

1.2.1.5 Vrednovanje tla

1.2.1.6 Živi svijet (flora, fauna, vegetacija)

1.2.2 Stanovništvo i stanovanje

1.2.2.1 Demografska struktura

1.2.2.2 Demografska perspektiva

1.2.3 Naselja

1.2.3.1 Sustav naselja

1.2.4 Sadržaji javnih funkcija

1.2.5 Gospodarstvo

1.2.5.1 Radna snaga

1.2.5.2 Vodeće gospodarske grane

1.2.6 Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1 Sustav prometa i veza

1.2.6.2 Sustav vodoopskrbe i odvodnje

1.2.6.3 Energetski sustav

1.2.7 Zaštita prostora

1.2.7.1 Zaštita zraka

1.2.7.2 Zaštita voda

1.2.7.3 Zaštita od buke

1.2.7.4 Prirodna baština

1.2.7.5 Kulturno-povijesno nasljeđe

1.3 Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4 Planski pokazatelji i obaveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

1.4.1 Prostorni plan Primorsko-goranske županije

1.4.2 Ocjena postojećih prostornih planova

1.5 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske te prostorne pokazatelje

1.5.1 Ocjena stanja

1.5.1.1 Demografski pokazatelji

1.5.1.2 Gospodarstvo

1.5.1.3 Prostorni pokazatelji

1.5.1.4 Infrastrukturni sustavi

1.5.1.5 Zaštita prostora

1.5.2 Mogućnosti razvoja

1.5.3 Ograničenja razvoja

2.0 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1 Građevine od važnosti za Državu i županiju

2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2 Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1 Demografski razvoj

2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1 Osnove razvoja naselja

2.2.3.2 Osnove razvoja društvenih djelatnosti

2.2.3.3 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnog nasljeđa

2.2.4.1 Zaštita krajobraznih vrijednosti i posebnosti

2.2.4.2 Zaštita prirodnih vrijednosti

2.2.4.3 Zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa.

3.0 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1 Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora

3.1.1 Organizacija prostora

3.1.2 Namjena prostora

A. Antropogena područja

3.1.3 Građenje i korištenje površina građevinskog područja

3.1.3.1 Građevinska područja naselja

3.1.4 Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.1.4.1 Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja

B. Prirodna područja

3.1.5 Namjena i korištenje ostalih površina

3.1.5.1 Poljoprivredne površine

3.1.5.2 Šumske površine

3.1.5.3 Ostalo poljoprivredno tlo

3.1.5.4 Vodne površine.

3.1.5.5 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.2 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.2.1 Gospodarske djelatnosti

3.2.1.1 Poljoprivreda, lov, šumarstvo

3.2.1.2 Turizam

3.2.1.3 Ostale gospodarske djelatnosti

3.2.2 Društvene djelatnosti

3.2.2.1 Državna uprava i pravosuđe

3.2.2.2 Lokalna samouprava

3.2.2.3 Predškolsko i školsko obrazovanje

3.2.2.4 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

3.2.2.5 Kultura

3.2.2.6 Sport i rekreacija

3.3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.3.1 Uvjeti korištenja prostora

3.3.1.1 Uvjeti korištenja izvan građevinskog područja

3.3.2 Uvjeti uređenja prostora

3.3.2.1 Neposredno provođenje Plana

3.3.2.2 Posredno provođenje Plana

3.3.3 Uvjeti zaštite prostora

3.3.3.1 Uvjeti zaštite krajobraznih vrijednost

3.3.3.2 Uvjeti zaštite prirodne baštine

3.3.3.3 Uvjeti zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa

3.3.3.4 Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja

3.4 Razvoj infrastrukturnih sustava

3.4.1 Prometni sustav

3.4.1.1 Cestovna infrastruktura

3.4.1.2 Željeznička infrastruktura

3.4.1.3 Telekomunikacije

3.4.2 Sustav vodoopskrbe i odvodnje

3.4.2.1 Sustav vodoopskrbe

3.4.2.2 Sustav odvodnje

3.4.3 Energetski sustav

3.4.3.1 Elektroopskrba

3.4.3.2 Plinoopskrba

3.5 Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.5.1 Zaštita tla

3.5.2 Zaštita zraka

3.5.3 Zaštita voda

3.5.4 Zaštita od buke

3.6 Mjere posebne zaštite

3.6.1 Zaštita od požara

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju i namjeni

1.1 Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju

1.2 Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni

2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju

2.1 Građevine od važnosti za Državu

2.2 Građevine od važnost za Županiju

3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru

3.1 Poljoprivreda, stočarstvo

3.2 Šumarstvo, lov

3.3 Turizam i ugostiteljstvo

3.4 Ostale gospodarske djelatnosti

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

5. Uvjeti korištenja izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja

5.1 Građevinska područja naselja

5.2 Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

5.3 Smjernice za građenje izvn građevinskih područja

6. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru

6.1 Prometni sustav

6.2 Vodogospodarski sustav

6.3 Energetski sustav

7. Mjere očuvanja krajobraznih, vrijednosti

8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

9. Mjere zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa

10. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.1 Zaštita tla

10.2 Zaštita zraka

13.3 Zaštita voda

14.4 Zaštita od buke

11. Mjere posebne zaštite

12. Mjere provedbe plana

12.1 Obaveza izrade dokumenata prostornog uređenja

12.2 Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

III. LITERARURA

B. GRAFIČKOG DIJELA:

Kartografski prikazi u mj. 1:25000:

1. Korištenje i namjena prostora

2.a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2.b. Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja - Zaštićeni dijelovi prirode

3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora -Područja posebnih uvjeta korištenja - Zaštita kulturno-povijesne baštine

3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Područja posebnih ograničenja u korištenju Krajobraz

3c. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Područja posebnih ograničenja u korištenju - Tlo i vode

Članak 3.

Ciljevi uređenja prostora na području obuhvata ovog Plana su:

- revitalizacija Vinodolske doline uz zadržavanje stanovništva i povećanje kvalitete života,

- očuvanje ekološke stabilnosti, biološke raznolikosti i osobitosti područja,

- zaštita krša i podzemlja te očuvanje prirodnih fenomena,

- sprječavanje mogućih posljedica po život ljudi i ugrožavanje materijalnih dobara zbog odvodnjavanja sa strmih stjenovitih padina Vinodola,

- optimalno rješavanje gospodarenja šumama, zaštite i korištenja voda i tla,

- sprečavanje i sanacija pojave klizišta na flišu,

- zaštita, obnova i revitalizacija kulturnih dobara,

- obnova i revitalizacija postojećih naselja,

- stvaranje prostornih mogućnosti za razvoj selektivnih vidova turizma (eko i agro turizam), edukacije i rekreacije,

- razvijanje lovstva i lovnog turizma s naglaskom na zaštitu i uzgoj divljači,

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA KORIŠTENJU I NAMJENI

1.1 Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju

Članak 4.

(1) Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:

a) zaštićene prirodne baštine,

b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,

c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,

d) geotehničkih značajki tla.

e) zone zaštite izvorišta vode za piće.

(2) Razgraničenje prostora prema načinu korištenja obavlja se odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode,

određivanjem bonitetnih klasa zemljišta i određivanjem svojstva kulturnog dobra.

(3) Razgraničenje prostora prema načinu korištenja prikazano je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000. i br. 3 i 3a »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, mj. 1:25000.

Zaštićena prirodna baština

Članak 5.

(1) Razgraničenje površina izvršeno je ovim Planom temeljem Zakona o zaštiti prirode a detaljne granice odrediti će u odluci o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, a na temelju vrednovanja bogatstva krajobraza, geoloških posebnosti, flore, faune i vegetacije što je dijelom provedeno ovim Planom, a dijelom će biti potrebno utvrditi terenskim istraživanjem.

(2) Površine vrijednih dijelova prirode predloženih za zaštitu dijele se na:

- posebni rezervat i

- zaštićeni krajolik.

(3) Površine iz stavka (2) ovog članka određene su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000

Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe

Članak 6.

(1) Razgraničenje površina zaštićenog registriranog odnosno evidentiranog nepokretnog kulturnog dobra obavlja se određivanjem granica u Planu.

(2) Svojstvo kulturnog dobra, na temelju stručnog vrednovanja utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem.

(3) Rješenjem kojim se utvrđuje svojstvo nepokretnog kulturnog dobra odnosno preventivna zaštita kulturnog dobra obavezno se utvrđuju prostorne granice kulturnog dobra koji se zaštićuje.

(4) Zaštićeno nepokretno kulturno dobro u Planu je prikazano kao:

- arheološko područje ili lokalitet,

- povijesna graditeljska cjelina (gradsko i seosko naselje),

- etnološko područje ili lokalitet,

- povijesni sklop ili građevina.

(5) Površine i lokaliteti određeni su shematski simbolima na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište

Članak 7.

(1) Razgraničenje površina zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se vrednovanjem zemljišta na temelju pedološke karte područja Vinodolske doline i boniteta zemljišta.

(2) Obzirom na vrijednost tla, uvjete klime i reljefa određene su kategorije zaštite poljoprivrednog zemljišta.

(3) Raspored prostornih kategorija korištenja zemljišta (P1, P2, P3, Š1, Š2, Š3 i PŠ) prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000.

Geotehničke značajke tla

Članak 8.

(1) Razgraničenje površina prema geotehničkim značajkama tla, provodi se uzimajući u obzir značajke reljefa (nagib i raščlanjenost), mogućnost pojave erozije i nestabilnosti, nosivost tla, stupanj seizmičkog rizika i štetno djelovanje površinskih voda.

(2) Geološko zoniranje terena prikazano je na kartografskom prikazu br. 3a »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25000.

Zone zaštite izvorišta vode za piće

Članak 9.

(1) Razgraničenje površina zaštite vode za piće na I i II zonu sanitarne zaštite definirane su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području (SN br. 1/1999.).

(2) Površine zaštite izvorišta vode za piće prikazane su kartografskom prikazu br. 3a »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25000.

1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni

Članak 10.

(1) Osnovna namjena prostora utvrđena ovim Planom sastoji se u podjeli na:

površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- vodne površine.

(2) Navedene namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000.

Članak 11.

(1) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja i građevinska područja (površina) izvan naselja za izdvojene namjene.

(2) Razgraničenjem se određuju:

1. građevinska područja za:

- površine naselja, i

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

2. područja i građevine izvan građevinskog područja za objekte infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) i gospodarske objekte.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora na području Plana prikazane su na kartografskom prilogu br. 1 »Korištenje i namjena prostora« mj. 1:25000.

Površine naselja

Članak 12.

(1) Naselja i dijelovi naselja određeni su simbolima.

(2) Razgraničenje površina naselja na području Plana za područje Grada Kraljevice i Grada Crikvenice utvrđuje Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice (SN br. 1/03) te Grada Crikvenice (SN br. 26/03), a za ostali dio Vinodolske doline utvrđuje Prostorni planu uređenja Općine Vinodolske i Grada Novi Vinodolski temeljem smjernica i kriterija iz članka 27. i 28. ovog Plana.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 13.

Ovim Planom utvrđene su slijedeće površine za izdvojene namjene:

- gospodarska namjena:

- ugostiteljsko-turistička namjena(T)

- izdvojene dijelove naselja koji se mogu namijeniti razvoju selektivnog

turizma (agro i eko turizam),

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3),

- infrastrukturna namjena (infrastrukturni koridori i građevine: prometa, veza,

vodoopskrbe, odvodnje, energetike i komunalne građevine),

(2) Razgraničenje površina za izdvojene namjene na području Plana za područje Grada Kraljevice i Grada Crikvenice utvrđuje Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice (SN br. 1/03) i Grada Crikvenice (SN b.r 26/03), a za ostali dio Vinodolske doline utvrđuje Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske i Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski temeljem smjernica i kriterija (Članak 29., 30., 31., 32. i 33.) ovog Plana.

Članak 14.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Tablica 4. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora
(u metrima)

Poljoprivredne površine

Članak 15.

(1) Razgraničenje poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na osobito vrijedno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3), a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000.

Šumske površine

Članak 16.

(1) Šumske površine na području Vinodolske doline razgraničene su na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje na gospodarske šume (Š1) i zaštitne šume (Š2) izvršeno je temeljem Zakona o šumama, dok šume posebne namjene obuhvaćaju područja posebnih rezervata i zaštićenog krajolika (predloženih za zaštitu), a određenih u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

(3) Razgraničenje šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 17.

(1) Temeljem rezultata vrednovanja zemljišta, Planom je razgraničeno ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) od šumskih, odnosno poljoprivrednih površina.

(2) Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta naznačene su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000.

Vodne površine

Članak 18.

(1) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na vodotoke i površinske vode.

(2) Vodne površine na području obuhvata Plana su površinske vode (jezero Tribalj), vodotoci (vodotok Dubračina i Novljanska Suha Ričina, Slani potok, Krčina-Malenica).

(3) Namjena i način korištenja odnosi se na prostor ispod i iznad vodne površine.

(4) Vodne površine na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000.

2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO- GORANSKU ŽUPANIJU

2.1 Građevine i zahvati od važnosti za državu

Članak 19.

Planom se određuju prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Cestovne građevine:

- autocesta (Trst-Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split čiju I. etapu čini dionica Rupa - Rijeka - Senj - Otočac.

b) Željezničke građevine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol- (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik

2.2 Građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

Članak 20.

Planom se određuju prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Cestovne građevine:

- županijska cesta Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sveti Kuzam - Čavle,

- županijska cesta Novi Vinodolski - Bribir - Grižane - (županijska cesta Crikvenica - Tribalj),

- županijska cesta Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«,

- županijska cesta Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak,

- županijska cesta (Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«) -

(županijska cesta Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak)

b) Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- »Rijeka« i »Novi vinodolski«

c) Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- »Novi Vinodolski«

d) Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, građevinama i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): alternativni pravac: Rijeka - Senj - međunarodnog voda (I. razine) i magistralnog voda (II. razine),

e) Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Transformatorske stanice:

- HE Vinodol 110/35 kV

Distribucijski dalekovod 110 kV:

- HE Vinodol - Delnice,

- HE Vinodol - HE Gojak,

- Vinodol - Crikvenica,

- Meline - HE Vinodol,

- Meline - HE Vinodol (planirani 2x110kV)

f) Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Županijska plinska mreža

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU

Članak 21.

(1) Planom su određeni gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- poljoprivreda, stočarstvo,

- šumarstvo, lov,

- turizam i ugostiteljstvo,

- ostale gospodarske djelatnosti.

(2) Smještaj gospodarskih sadržaja u Planu za područje Grada Kraljevice i Grada Crikvenice utvrđuje Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice (SN br. 26/03) i Grada Kraljevice (SN br. 1/03), a za ostali dio Vinodolske doline utvrđuje Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske i Grada Novi Vinodolski.

3.1 Poljoprivreda, stočarstvo

Članak 22

(1) Osnovne poljoprivredne djelatnosti su ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo te stočarstvo.

(2) U korištenju poljoprivrednog zemljišta orijentirati se na ekološku poljoprivredu, bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i dr.

3.2 Šumarstvo, lov

Članak 23.

(1) Način i cilj gospodarenja u gospodarskim šumama, bez obzira na vlasništvo, je slijedeći:

- osiguranje po trajnosti ekosustava,

- održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma,

- gospodarenjem u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne iz panja),

- stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine.

(2) Cilj gospodarenja zaštitnim šumama je osiguranje trajnosti ekosustava, održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma. Propisana je sanitarna sječa, tj. sijeku se samo bolesna i izvaljena stabla, kako svojom prisutnošću ne bi zarazila ostala stabla i šumu

(3) Šume posebne namjene posebnog znanstvenog sadržaja te korištenje i gospodarenje je strogo ograničeno.

(4) Lovstvo ima komercijalno-rekreacijski karakter i treba biti jedan od razvojnih oblika turističke ponude.

3.3 Turizam i ugostiteljstvo

Članak 24.

(1) Sadržaji ugostiteljstva i turizma osim u građevinskim područjima naselja, predviđeni su i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.

(2) Kriteriji za raspored, vrstu, kapacitet i ostale pokazatelje moraju biti u skladu s značajkama prostora a treba se razvijati kao eko i agro turizam, kao obiteljski biznis.

3.4 Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 25.

Ostale gospodarske djelatnosti (prerađivačka-bravarija, prehrambena, tekstilna) građevinarstvo, uslužne djelatnosti (trgovina, obrt, prijevoz i sl.) predviđa se u građevinskim područjima naselja, a iznimno je u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 26.

(1) Osnovni ciljevi daljnjeg razvoja društvenih djelatnosti jeste bolje i kvalitetnije zadovoljavanje nematerijalnih potreba stanovništva, povećanjem općeg i stručnog znanja, poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva i podizanje njegove kulturne razine te upravljanje prirodnim vrijednostima u cilju njihove zaštite i očuvanja.

(2) Smještaj sadržaja društvenih djelatnosti utvrđenje se Prostornom planu uređenja Općine Vinodolske.

5. UVJETI KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

5.1 Građevinska područja naselja

Članak 27.

(1) Građevinska područja naselja i dijelova naselja na području Vinodolske doline utvrđuje Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske, Grada Novi Vinodolski te Grada Kraljevice (SN br. 1/03).

(2) U izdvojenim dijelovima naselja Bribira, Divenika, Grižane-Belgrada i Triblja te Novog Vinodolskog i Kraljevice mogu se planirati ugostiteljsko-turistički sadržaji namijenjeni eko i/ili agro turizmu, uz mogućnost obnove seoskih domaćinstava, tradicionalne poljoprivrede i dr.

Smjernice za građenje naselja

Članak 28.

Razgraničenje izgrađenog od neizgrađenog dijela područja, izvršit će se temeljem slijedećih smjernica:

- utvrditi stvarne granice izgrađenog dijela građevinskog područja,

- postojeća građevinska područja potrebno je obnoviti i revitalizirati uz mogućnost interpolacije novih građevina,

- za sve građevinske zahvate na području postojećih građevinskih područja potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih službi za zaštitu prirodne i graditeljske baštine,

- u pravilu izbjegavati nepotrebno proširenje izgrađenih dijelova naselja,

- nova izgradnja mora uvažavati ambijentalne vrijednosti, urbanu strukturu, tradicionalne materijale, način gradnje te druga obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje,

5.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 29.

(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene su za:

- gospodarsku namjenu:

- ugostiteljsko- turističku namjenu (T),

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3),

- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

- infrastrukturnu namjenu (infrastrukturni koridori i građevine: prometa, veza,

vodoopskrbe, odvodnje i energetike).

(2) Razgraničenje površina za izdvojene namjene utvrđuje se Prostornim planom uređenja Općine Vinodolske i Grada Novi Vinodolski, kojim će se utvrditi i uvjeti korištenja i uređenja tih površina. Za dio prostora koji administrativno pripada Gradu Crikvenica razgraničenje površina za izdvojene namjene utvrđeno je Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (SN br. 26/03).

5.2.1 Građevine gospodarske namjene

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 30.

(1) Ugostiteljsko turistička namjena (T) utvrđena je za:

- prostor povijesnog naselja Drivenik (prema važećem Prostornim planom uređenja povijesnog grada Drivenika SN br. 26/01),

- prostor Pavlomir (rekonstrukcija postojeće građevine za ugostiteljsko turističku djelatnost).

 (2) Granica građevinskog područja kao i uvjeti smještaja građevina utvrđeni su detaljnim planom uređenja povijesnog naselja Drivenik.

(3) Granica građevinskog područja kao i uvjeti smještaja građevina na prostoru Pavlomira utvrđuju se Prostornim planom uređenja Grada Novi Vinodolski.

(4) PPU mogu se utvrditi prostori za ugostiteljsko-turističke uz poštivanje slijedećih kriterija:

- dozvoljena je revitalizacija i obnova postojećih građevina u izvornom obliku, prenamjena dijelova ili cijelih građevina za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i/ili smještajnih kapaciteta, kao i izgradnja novih građevina koje će se uklopiti u okolni ambijent,

- za sve zahvate na građevinama moraju se ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora i prethodna dozvola od nadležnih službi za zaštitu prirodne i graditeljske baštine,

- kod svakog građenja na čestici je potrebno urediti okoliš primjenom kamena, kamenih popločenja, te ozeljenjavanjem autohtonim biljnim vrstama.

- dopušta se upotreba građevinskih materijala: kamen, drvo i opeka, a poštivati se moraju mjerila otvora i oblik krova postojeće građevine.

Građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena)

Članak 31.

(1) U obuhvatu ovog Plana nalazi se i dio postojećeg eksploatacijskog polja tehničko-građevinskog kamena Podbadanj.

(2) Nakon isteka koncesije, prostor sanirati i prenamijeniti za arheološki park »in situ».

(3) Sanacija mora ići paralelno s eksploatacijom kamena, tako da sa istekom koncesije prostor dobije kvalitetne vizure primjerene značaju okolnog krajobraza.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 32.

(1) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (agro i eko turizam, poljoprivredne, šumarske djelatnosti i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).

(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija, rekonstrukcija postojećih građevina i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima te svih vrsta instalacija, priključak na uređaje komunalne infrastrukture.

5.2.2 Građevine infrastrukture

Članak 33.

(1) Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustav vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike smješteni u infrastrukturne koridore.

(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se točkom 6. ove Odluke i Plana.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

Članak 34.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore.

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su člancima 32.- 42. ovog Plana.

6.1 Prometni sustav

Članak 35.

Prostornim planom određuju se osnove cestovnog, željezničkog i cijevnog prometa te sustava telekomunikacija i pošta.

(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000.

Cestovna infrastruktura

Članak 36.

Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području općine čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste i

- važnije nerazvrstane ceste (ulice u naseljima).

(2) Mrežu državnih cesta na području općine čine:

- državna cesta: dionica autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

(3) Mrežu županijskih cesta čine:

- županijska cesta Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sveti Kuzam - Čavle

- županijska cesta Novi Vinodolski - Bribir - Grižane - (županijska cesta Crikvenica- Tribalj),

- županijska cesta Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«

- županijska cesta Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak

- županijska cesta (Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«) - (županijska cesta Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak)

(3) Mrežu lokalnih cesta čine:

- lokalna cesta Grižane - (županijska cesta Crikvenica - Tribalj),

- lokalna cesta (županijska cesta Crikvenica - Tribalj) - Mavrići - Franovići - (županijska cesta Bribir - Grižane)- (lokalna cesta Mavrići - Franovići) - Barci,

- lokalna cesta Crikvenica - Ladvić - (županijska cesta Bribir - Grižane),

- lokalna cesta Podskoči - Bribir,

- lokalna cesta Jargovo - Bribir,

- lokalna cesta Kičeri - Sv. Vid

(4) Važnije nerazvrstane ceste:

Ucrtane su u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000.

Državne ceste

Članak 37.

(1) Planirana je izgradnja autoceste (Trst-Ljubljana)-Rupa-Rijeka-Split-Dubrovnik jugozapadno od naselja Podugrinac, Jargovo i Mikula te dijelom u zaleđu Novog Vinodolskog.

 (2) Do definiranja građevinske parcele autoceste novoplanirana izgradnja nije moguća u koridoru autoceste.

(3) Postojeće građevine u koridoru autoceste mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i uz suglasnost nadležnih institucija.

Županijske ceste

Članak 38.

Postojeće dionice županijskih ceste rekonstruirati i proširiti. Dionice cesta koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom.

Lokalne ceste

Članak 39.

Lokalne ceste rekonstruirati prema standardima za ovu vrstu prometnice.

Ostale nerazvrstane ceste

Članak 40.

Nerazvrstane prometnice na području općine privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija prema prioritetima utvrđenim planovima općine.

Minimalni prometni uvjeti:

Članak 41.

(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu odnosno 6,5 metara ako je na prometnici organiziran javni prijevoz.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijske linije od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.

(4) Minimalna širina nogostupa koji se izvodi neposredno uz prometni trak ceste i fizički je od nje odvojen rubnjakom iznosi 2,35 metara (širina za dva pješaka), a iznimno za jednog pješaka 1,55 metara. Prometni profil za dva pješaka je 1,6 metara, iznimno za jednog pješaka 0,8 metara, ukoliko je nogostup odvojen zelenom površinom od prometnih trakova.

(5) Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina ( javna stepeništa ) moraju imati širinu 3,00 metra, iznimno 2,50 metara.

(6) Svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolno- pješački prolaz minimalne širine 3,0 metara, koji je maksimalno udaljen 50,0 metara od javne ceste.

(7) Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima s time da zadovoljavaju osnovne uvjete iz Zakona o požaru.

Parkirališna i garažna mjesta

Članak 42.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova.

Željeznička infrastruktura

Članak 43.

(1) Planirana je izgradnja željezničke pruge »velikih učinkovitosti« (Trst-Kopar)-Lupoglav-Rijeka-Josipdol-(Karlovac)-Zagreb/Split-Dubrovnik.

2) Do definiranja građevinske parcele željezničke pruge novoplanirana izgradnja nije moguća u koridoru željezničke pruge.

(3) Postojeće građevine u koridoru željezničke pruge mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i uz suglasnost nadležnih institucija.

Sustav telekomunikacija i pošte

Članak 44.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora« mj. 1:25000.

(2) Postojeći UPS - evi i UPM - ovi kao i novoplanirani moraju biti povezani međusobno optičkim sistemom prijenosa i to prstenasto, radi povećanja sigurnosti u radu i stabilnosti veze.

(3) Pri planiranju i izgradnji cestovnih, željezničkih, vodoopskrbnih i energetskih građevina mora se predvidjeti polaganje cijevi za telekomunikacijske kablove, te planirati razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskih tehnologija (GSM mreža), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica.

(4) Razvoj mobilne telekomunikacije pratiti u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.

(5) Pri postavljanju antenskih prijemnika/predajnika u GSM mrežama, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica potrebno je osobito voditi računa o usklađenosti lokacija u blizini i unutar postojećih naselja s krajobraznim u stvorenim vrijednostima prostora.

6.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 45.

Planom su određene građevine i koridori glavnih vodoopskrbnih cjevovoda, kao i građevine i uređaji sustava odvodnje otpadnih voda, a prikazani su u kartografskom prikazu br. 2.b. »Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1:25000.

Vodoopskrba

Članak 46.

(1) Vodoopskrba naselja u obuhvatu ovog Plana pripada podsustavima vodoopskrbe »Novi Vinodolski« i »Rijeka«, koji bi se u narednom planskom razdoblju trebali spojiti u jedinstveni sustav.

(2) Osim izgradnje novih cjevovoda i pratećih uređaja, razvoj vodoopskrbe treba temeljiti na povećanju potrebnih količina vode, te rekonstrukciji postojeće vodoopskrbne mreže radi smanjenja gubitaka vode.

(3) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava trebaju biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 47.

(1) Planom su utvrđeni sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njihove pripadajuće građevine i instalacije, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.b. »Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1:25000.

 (2) Na području obuhvata Plana predviđa se izgradnja razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda. Sustav odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odnosno izgradnju treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i dr. odlika.

(4) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

6.3. Energetski sustav

Elektroopskrba

Članak 48.

(1) Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.a. »Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav, pošta i telekomunikacije«, mj. 1:25000.

(2) Na području plana predviđena je izgradnja novog dalekovoda 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol i trafostanice 110/20 kV Novi, kapaciteta 2x20 (40) MVA, s 110 kV priključnim vodom. Izgradnjom dalekovoda 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 110/ 35 kV HE Vinodol, napušta se postojeći DV 110 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol.

(3) Postojeći 220 kV i 110 kV prijenosni dalekovodi, te distributivni 35 kV vodovi, koji dijelom trase prolaze područjem ovog plana, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Izgradnja građevina ispod dalekovoda, ili u njihovom koridoru, ograničena je posebnim pravilnikom.

(4) Buduću distributivnu mrežu naponskog nivoa 20 kV i 0.4 kV graditi s podzemnim kabelima. Postojeću mrežu kroz obnovu izvoditi na način da se poveća sigurnost u napajanju postojećih potrošača. Javnu rasvjetu dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže.

Plinoopskrba

Članak 49.

(1) Osnovne energetske podsustave (centralizirani izvori) elektroopskrbni i plinski, potrebno je razvijati sukladno s planovima razvoja tih sustava na državnoj, odnosno županijskoj razini.

(2) Podržati planove za izgradnju lokalne male energetike» čime se ostvaruje mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.

(3) Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Općine Vinodolske je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

(4) Planovima užih područja stvarati preduvjete za propulziju učinkovitih i čistih tehnologija.

7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 50.

(1) U svrhu očuvanja krajobraznih vrijednosti propisuju se sljedeće mjere korištenja i zaštite područja Vinodola:

(2) I. zona - zona strože zaštite obuhvaća područje u kategoriji posebnog rezervata. To je zona najviše vrijednosti, ali i najveće osjetljivosti, stoga podliježe i najvišem stupnju zaštite te najnižem stupnju dopustivih sadržaja. U njoj se krajobraz štiti u svom dominantno prirodnom obliku - kao osobito vrijedan prirodni krajobraz.

(3) Na postojećim površinama šume te litica i točila nije dopušteno provoditi zahvate i aktivnosti koji bi mogli narušiti prirodnost staništa i dovesti do negativnih promjena u krajobrazu. Uklanjanje šumske vegetacije, srušenih stabala i granja na području litica i točila nije dopušteno, osim za osposobljavanje i održavanje pješačkih i cestovnih prometnica.

Dozvoljeni su zahvati u funkciji zaštite od opasnosti odronjavanja stijena koje mogu ugroziti živote ljudi i materijalna dobra. Ovi zahvati trebaju se provoditi u suradnji sa stručnjacima za zaštitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti.

(4) Nije dozvoljeno umjetno pošumljavanje travnjaka na visinskom platou Vinodola iznad ruba stijena.

(5) Penjanje liticama nije dozvoljeno, i nije dozvoljeno oštećenje točila.

(6) Trase infrastrukturnih koridora maksimalno prilagoditi zahtjevima zaštite prostora, uvažavajući uvjete nadležnih službi za zaštitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti.

(7) Dopušteno je korištenje prostora u znanstvenom, edukativnom kao i ograničenom turističkom smislu (razgledavanje).

(8) II. zona - zona usmjerene zaštite obuhvaća područja u kategoriji zaštićenog krajolika, a čine je predjeli značajnih prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina. To je zona dominantno kultiviranog krajobraza.

(9) Prirodne karakteristike područja potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

(10) Poljoprivredno zemljište potrebno je štititi od prenamjene.

(11) Pašnjačke i livadske površine potrebno je štititi, a redovitom košnjom ili ispašom stoke spriječiti širenje šuma na te prostore.

(12) U autohtone šumske zajednice zabranjeno je unositi alohtone vrste, osim, po potrebi i ograničeno, vrste koje dobro vezuju tlo, radi eventualne sanacije klizišta.

(13) Potrebno je nastaviti radove na sanaciji klizišta.

(14) Eventualne hidromelioracije i planiranje vodnih akumulacija provoditi u suradnji sa stručnjacima za očuvanje krajobrazne raznolikosti.

(15) Zabranjeno je nasipavanje terena iskopnim i otpadnim građevinskim materijalom izvan građevinskog područja.

(16) Zabranjeno je ugrožavanje i mijenjanje postojećeg vodnog režima na biološki osjetljivim lokalitetima uz vodotoke, izvore i na zamočvarenim mjestima.

(17) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom trebaju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.

(18) Posebno treba štititi vrijedne vizure u prostoru:

Drivenička gradina,

- travnjaci zapadno od Tribaljskog jezera,

- stara cesta iznad Antova - panoramski pogledi na Vinodol i Tribaljsko jezero,

- rub strmog odsječka Vinodola iznad Triblja (koristi se i kao uzletište zmajara),

- povijesno naselje Grižane,

- vidikovci uz planinarski put (Riječka transverzala) koji vodi od Grižana prema

planinskom zaleđu,

- povijesno naselje Bribir,

- zavoj ceste prema kamenolomu Podbadanj- pogled na gradinu Badanj,

- vidikovci uz cestu koja vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu- pogled prema Novom i Pavlomiru,

- uređeni vidikovac na rubu stijene iznad Bribira- jedan od najatraktivnijih pogleda na širi prostor Vinodola iz ptičje perspektive.

(19) Treba urediti nove pristupne putove i održavati postojeće te urediti vidikovce i čuvati vizure od neprimjerenih zahvata u prostoru.

(20) Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju-Krajobraz «, mj. 1:25000.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

Članak 51.

(1) Planom su utvrđene, u granicama prirodnih cjelina, a temeljem uvjeta razgraničenja prema korištenju i namjeni, slijedeće zone s odgovarajućom namjenom, te uvjetima korištenja i zaštite prostora:

- zona I - zona strože zaštite - posebni rezervat,

- zona II - zona usmjerene zaštite - zaštićeni krajolik,

(2) Zona strože zaštite obuhvaća strme padine s liticama i točilima od Triblja do Bribira. za ovu zonu određuje se zaštita u kategoriji posebnog rezervata.

(3) Zona usmjerene zaštite proteže se na ostalom dijelu Vinodola, tj. na području određenom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.

(4) Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

Članak 52.

(1) Unutar zone usmjerene zaštite izdvojeno je nekoliko osobito osjetljivih cjelina:

a) vlažne livade zapadno od Tribaljskog jezera - botanički i ornitološki vrijedno

područje unutar zaštićenog krajolika;

b) zamočvarena staništa uz vodotoke i prirodne izvore - botanički i ornitološki

vrijedna područja unutar zaštićenog krajolika

c) šume uz Ričinu - ornitološki vrijedno područje unutar zaštićenog krajolika

d) strme padine sjeveroistočnog dijela Vinodola - zoološki i botanički vrijedno područje unutar zaštićenog krajolika

(2) Dijelovi prirode određeni za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode prikazani su na kartografskom prilogu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

Posebni rezervat

Članak 53.

(1) Područje litica od Triblja do Bribira štiti se u kategoriji posebnog ornitološko-botaničkog rezervata.

(2) Točne površine posebnog rezervata odredit će se prilikom proglašenja zaštite, a na temelju terenske prospekcije i podataka koje sadrži ovaj prostorni plan.

(3) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, razni oblici gospodarskog korištenja (osim tradicionalnih djelatnosti) i sl.

(4) Na postojećim površinama šuma, kao i površinama litica i točila zabranjuje se provoditi bilo koje promjene. Na području rezervata koje obuhvaća litice i točila (staništa rijetke i ugrožene flore i faune) nije dopušten lov i penjanje po liticama i točilima.

(5) Potrebno je očuvati površine travnjaka koje se nalaze na platou iznad litica, a značajne su zbog planinske trave uskolisne šašike i većeg broja rijetkih i endemičnih vrsta. Ove površine zabranjeno je pošumljavati umjetnim putem, a zbog sprečavanja prirodnog zarastanja šumom treba poticati tradicionalne načine korištenja prostora, u prvom redu pašu.

Zaštićeni krajolik

Članak 54.

(1) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje bitnije ne narušavaju izgled i prirodne vrijednosti predjela, ne mijenjaju klasičnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja krajobraza.

(2) Hidroakumulacije, melioracije i okrupnjivanje zemljišnih čestica treba provoditi oprezno kako se ne bi znatnije narušila svojstva krajolika i specifičnost živoga svijeta. Ove zahvate treba planirati uz konzultacije sa stručnjacima za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

(3) Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, pašnjaka, autohtone šumske zajednice, vrijednosti flore i faune, te karakteristične vizure.

Članak 55.

U posebno osjetljivim dijelovima zaštićenog krajolika koji obuhvaćaju predjele navedene u čl. 50:

- nisu dozvoljeni nikakvi opsežniji zahvati ili gradnja novih sadržaja bez prethodne

konzultacije sa stručnjacima za zaštitu prirode, a posebno ornitologa;

- novi agromelioracijski zahvati mogu se provoditi samo uz prethodnu konzultaciju sa

stručnjacima za zaštitu prirode, a posebno ornitolozima;

- zabranjeno je krčenje vlažnih šumaraka uz vodotoke, zatrpavanje zamočvarenih

terena i mijenjanje vodnog režima;

- prilikom eventualnih agromelioracijskih zahvata potrebno je ostaviti dio površina

pod prirodnom šumskom vegetacijom i živicama.

Članak 56.

a) Na vlažnim livadama zapadno od Tribaljskog jezera - kao ornitološki i botanički vrijednom području unutar zaštićenog krajolika:

- nije dozvoljeno narušavanje prirodnog vodnog režima vlažnih i zamočvarenih staništa,

- zabranjeno je nasipavanje vlažnih terena, potrebno je poticati tradicionalni način korištenja travnjaka,

- nisu dozvoljene radnje koje bi mogle ugroziti i narušiti posebnosti pedološke podloge i vegetacijskog pokrivača,

- dozvoljene su rekreacijske aktivnosti u opsegu koji neće ugroziti postojeće vrijednosti živoga svijeta.

Članak 57.

b) Na zamočvarenim staništima uz vodotoke i prirodne izvore - kao botanički i ornitološki vrijednim područjima:

- nije dozvoljeno narušavanje vodnog režima, prirodnosti staništa i krčenje vlažnih šumaraka.

Članak 58.

c) Na području šuma uz Ričinu - kao ornitološki vrijednom području unutar zaštićenog krajolika:

- dozvoljena je gradnja novih sadržaja uz prethodnu konzultaciju stručnjaka za zaštitu prirode;

- izgradnja vodnih akumulacija i hidromelioracijski zahvati dozvoljeni su uz prethodnu konzultaciju stručnjaka za zaštitu prirode;

- novi agromelioracijski zahvati mogu se provoditi samo uz prethodnu konzultaciju stručnjaka za zaštitu prirode;

- krčenje vlažnih šumaraka uz vodotoke nije dozvoljeno;

- prilikom agromelioracijskih zahvata potrebno je ostaviti dio površina pod prirodnom šumskom vegetacijom i živicama.

Članak 59.

d) Na strmim padinama sjeveroistočnog dijela Vinodola - kao zoološki i botanički vrijednom području unutar zaštićenog krajolika:

- zabranjeno je ugrožavanje i uništavanje rijetkih, ugroženih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.

Članak 60.

(1) Zbog izuzetne važnosti za očuvanje bioraznolikosti na području fliša potrebno je štititi i sve zamočvarene površine livada i šumaraka, prirodne izvore i vodotokove uz koje je razvijena zajednica poljskog jasena i brijesta te trave beskoljenke, koji predstavljaju hidrološke posebnosti i koji sadrže vrijedan i zanimljiv biljni i životinjski svijet.

(2) Ove površine, koje su samo djelomično istražene i ucrtane na Kartografskom prikazu br. 3., potrebno je detaljnije istražiti i točno locirati, evidentirati i istražiti njihov biljni i životinjski svijet, te potom najvrednije mikrolokalitete eventualno predložiti za zaštitu kao spomenike prirode.

(3) Zaštitu je potrebno provesti specifično za svaki pojedini lokalitet. Tijekom izrade ovoga Plana utvrđeni su sljedeći osobito vrijedni mikrolokaliteti:

- zamočvarene šume uz potok Bronac zapadno od Driveničke gradine;

- manja zamočvarena površina travnjaka zapadno od Driveničke gradine

- zamočvarene površine na travnjacima sjeverozapadno od Tribaljskog jezera;

- izvor i okolica izvora Bronac kod Drivenika;

- zamočvarene površine oko rječice Dubračine;

- zamočvarene površine nizvodno od sutoka Dubračine s pritokom Malenicom;

- zamočvarene površine uz bočne potočiće novljanske Ričine.

(4) Na ovim lokalitetima zabranjuje se mijenjanje hidroloških uvjeta, nasipavanje i zatrpavanje terena, krčenje šume i promjena načina korištenja kao i drugi zahvati koji mogu ugroziti prirodne uvjete i biološku raznolikost.

Članak 61.

(1) Zbog važnosti za očuvanje geomorfološke i litološke raznolikosti krša, potrebno je štititi specifične krške pojave i biotope-urušene ponikve, spilje, jame ponore i dr.

(2) Lokalitete na kojima se pojavljuju ove krške pojave potrebno je detaljnije istražiti i točno locirati, evidentirati i istražiti njihove osobitosti i prirodne vrijednosti, te najvrednije lokalitete eventualno predložiti za zaštitu kao spomenik prirode.

(3) Dosad utvrđene vrijednosti krša jesu:

- urušena ponikva Vitra iznad Drivenika,

- ponor Sušik,

- Bribirska peć,

- Ciganska peć.

9. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNOG NASLJEĐA

Članak 62.

Nepokretna kulturna dobra, koja su zaštićena ili predložena za zaštitu štite se mjerama zaštite propisanim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN br. 69/99, 37/01, 70/01 i 151/ 03), Zakonom o prostornom planiranju (NN br. 30/94, 68/98 i 61/00), drugim propisima i ovim Planom, a označena su simbolima na kartografskom prilogu br. 3a »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

Članak 63.

Tablica 5. Pregled zaštićenog i evidentiranog nepokretnog kulturnog dobra

Članak 64.

(1) U cilju očuvanja izvornog povijesnog oblika propisuju se tri stupnja zaštite nepokretnog kulturnog dobra:

I. STUPANJ - SPOMENIČKA VRIJEDNOST - STROGA ZAŠTITA

II. STUPANJ - AMBIJENTALNA VRIJEDNOST - USMJERENA ZAŠTITA

III. STUPANJ - UKLOPLJENO U AMBIJENT - ZAŠTITA IDENTITETA PROSTORA

(2) I. stupanj - spomenička vrijednost - stroga zaštita odnosi se na sva registrirana te evidentirana izuzetno vrijedna nepokretna kulturna dobra (arheološka zona i lokalitet, povijesna graditeljska cjelina - urbana i ruralna, etnološka zona i lokalitet, povijesni sklop i građevina).

(3) I. stupanj zaštite podrazumijeva intaktno očuvanje i strogu zaštitu nepokretnog kulturnog dobra. Svi zahvati u prostoru moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(4) II. stupanj - ambijentalna vrijednost - usmjerena zaštita odnosi se na evidentirana vrijedna nepokretna kulturna dobra (arheološka baština, povijesna graditeljska cjelina-urbana i ruralna, povijesni sklop i građevina te etnološka baština).

(5) II. stupanj zaštite podrazumijeva korištenje metode rekonstrukcije i sanacije radi očuvanja i zaštite arheoloških nalaza (prezentacija i dokumentacija), povijesnih cjelina, prostornih gabarita (arhitekture i mjerila, karakterističnih elemenata u prostoru, građevinskog materijala), ostataka povijesne urbane opreme te etnoloških lokaliteta i područja,. Interpolacije su moguće ali prilagođene povijesnoj strukturi gabaritom i okolnom ambijentu. Za te cjeline nužna su dodatna istraživanja. Svi zahvati u prostoru moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(6) III. stupanj - uklopljeno u ambijent - zaštita identiteta prostora odnosi se na arheološka područja i lokalitete te dijelove naselja, komplekse ili pojedinačne građevine te etnološku baštinu, s detaljima povijesne ili arhitektonske potencijalne vrijednosti, nedovoljno istražene.

(7) III. stupanj zaštite podrazumijeva očuvanje identiteta prostora i valorizaciju nepokretnih kulturnih dobara koji imaju nizak stupanj očuvanosti izvornih karakteristika. Režim zaštite dopušta slobodnije zahvate većih korekcija, te manje dogradnje i nadogradnje prema smjernicama nadležnih službi za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

Zaštita arheološke baštine

Članak 65.

(1) I. stupanj zaštite - spomenička vrijednost - stroga zaštita odnosi se na registrirana i evidentirana arheološka područja i lokalitete nacionalne ili veće regionalne spomeničke vrijednosti.

(2) Stroga zaštita podrazumijeva istraživanje, rekognosciranje, sondiranje, konzerviranje, dokumentiranje arheoloških zona i lokaliteta. Rezultati istraživanja moraju biti strogo zaštićeni, adekvatno interpretirani, dokumentirani i prezentirani široj javnosti. Svi zahvati u prostoru moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(3) I. stupanj - stroga zaštita:

- srednjovjekovni grad Drivenik,

- Bribir-srednjovjekovni Kaštel,

- Grižane, prapovijesna gradina, srednjovjekovni grad,

- Belgrad, ruralna cjelina.

(4) II. stupanj zaštite - ambijentalna vrijednost - usmjerena zaštita odnosi se na evidentirana nepokretna kulturna dobra - arheološka područja i lokalitete više ambijentalne vrijednosti.

(5) Usmjerena zaštita je u postupku isti kao i I. stupanj zaštite, što podrazumijeva arheološko istraživanje, dokumentiranje nađenih ostataka, zaštitu i prezentaciju nalaza. Razlika se odnosi na značaj i kvalitetu istraženog nalaza i način interpretacije. Svi zahvati u prostoru moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(6) II. stupanj - usmjerena zaštita:

- Humac, prapovijesna gradina,

- Grobnik - Humac, prapovijesna gradina.

(5) III. stupanj zaštite - uklopljeno u ambijent - zaštita identiteta prostora odnosi se na evidentirana arheološka područja i lokalitete s naznakama povijesnih obilježja lokalnog značaja uklopljenih u ambijent, značajnih za očuvanje identiteta Vinodolske doline. Zahvati u prostoru moraju biti pod kontrolom nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(6) III. stupanj - zaštita identiteta prostora:

Bribir:

- kapela Sv. Marije,

- kapela Sv. Matija,

- crkvica Sv. Marija Magdalena na Dujašinu kod Bribira,

- crkvica Sv. Jelena na Ćokovu,

- crkvica Sv. Ivan u Dragaljinu,

- grobišće na predjelu Štale,

- Ciganska peć, prapovijesno stanište,

- Bribirska Peć, prapovijesno stanište,

Jargovo:

- crkvica Sv. Mikulj,

- grobišće kod Sv. Mikulja,

Sv. Vid:

- crkvica Sv. Vid,

Podgori:

- crkvica Sv. Jeronim,

- grobišće kod Sv. Jeronima,

Miroši:

- crkvica Sv. Ana,

- grobišće kod Sv. Ane,

Kamenjak-Barci:

- crkvica Sv. Duh na Duševu kod Podbadnja,

- grobišće na Duševu,

Tribalj:

- starohrvatsko groblje uz crkvu sv. Marije,

- starohrvatsko groblje na položaju Gorica-Stranče,

- starohrvatsko groblje na položaju Njivice,

- kapelica Sv. Kuzma na Soplju,

- groblje kod Sv. Kuzma,

Pečca:

- kapela Sv. Petar i Pavao,

- Humac, povijesna gradina,

Pavlomir:

- kapela Sv. Mihovil,

- crkvica Sv. Marko,

- crkvica Sv. Martin,

(7) Kada se radi o planiranim zahvatima u prostoru u neposrednoj blizini ili na prostoru arheoloških područja ili lokaliteta I. i II. stupnja zaštite, svi zahvati u tim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd.). Rezultati istraživanja treba usuglasiti s planiranim intervencijama u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

(8) Arheološko istraživanje ostaje trajan zadatak jer je za očekivati da su mnogi vrijedni nalazi ostali još neotkriveni. Rezultati istraživanja moraju se adekvatno interpretirani, dokumentirani, zaštiti i prezentirati široj javnosti.

(9) Arheološko nalazište treba shvatiti kao potencijal za osiguranje stručno vođenih internacionalnih kampova koji mnogo znači za populariziranje ovog prostora u kulturno- promidžbenom smislu, a značajan je i za unapređenje znanosti.

Zaštita povijesnih graditeljskih cjelina

Članak 66.

(1) I. stupanj zaštite - spomenička vrijednost - stroga zaštita odnosi se na registrirane izuzetno vrijedne povijesne graditeljske cjeline nacionalnog značaja.

(2) Stroga zaštita podrazumijeva potpunu zaštitu urbane (ruralne) povijesne matrice, prostornih odnosa, građevinske strukture te karakterističnih građevinskih materijala. Pored fizičkog očuvanja povijesnih graditeljskih cjelina i njihova okoliša neophodno je zaštititi spomeničke građevine i osigurati im primjerenu vitalnu funkciju, odnosno sadržaje koji će ih održati, a da ih pritom ne degradiraju. Svi urbanistički i graditeljski zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika i provoditi se na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije i suglasnosti službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(3) Povijesne graditeljske cjeline koje se nalaze u I. stupnju zaštite, kod izrade planova nižeg reda, moraju imati detaljnu konzervatorsku dokumentaciju koja mora imati ažuriran snimak stanja, studiju povijesnog razvoja te detaljne konzervatorske smjernice za zahvate u prostoru.

(4) I. stupanj - stroga zaštita:

- stari grad i utvrda Drivenik,

- povijesna (ruralna) cjelina Belgrad,

- ostaci frankopanskog kaštela s kulom u Bribiru

(5) II. stupanj zaštite - ambijentalna vrijednost - usmjerena zaštita odnosi se na vrijedne povijesne cjeline regionalnog značaja.

(6) Usmjerena zaštita podrazumijeva očuvanje prostornih gabarita, arhitekture i mjerila, te karakterističnih elemenata u prostoru, građevinskih materijala te ostataka povijesne urbane opreme. Interpolacije su moguće ali prilagođene povijesnoj strukturi gabaritom i okolnom ambijentu. Ovaj stupanj zaštite znači provođenje zahvata umjerenog obima i obličjem usklađenim s izvornim formama građevine ili ambijenta. Za te cjeline nužna su dodatna istraživanja. Svi zahvati u prostoru moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(7) II. stupanj zaštite - usmjerena zaštita:

- povijesna (poluurbana) cjelina Bribira,

- povijesna (poluurbana) cjelina Grižane,

- povijesna (ruralna) cjelina Miroši (dio naselja Papići).

(8) Povijesne cjeline koje se nalaze u I. i II. stupnju zaštite, kod izrade planova nižeg reda, moraju imati detaljnu konzervatorsku dokumentaciju koja mora imati ažuriran snimak stanja, studiju povijesnog razvoja te detaljne konzervatorske smjernice za zahvate u prostoru.

(9) III. stupanj zaštite - uklopljeno u ambijent - zaštita identiteta prostora odnosi se na povijesne, urbanističke, arhitektonske kvalitete dijelova naselja lokalnog značaja.

(10) Zaštita identiteta prostora podrazumijeva očuvanje i zaštitu identiteta povijesnih naselja na cijelom području Vinodolske doline. Režim zaštite dopušta slobodnije zahvate većih korekcija, te manje dogradnje i nadogradnje poštujući tradicionalni način građenja. Svi zahvati u prostoru podliježu smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(11) III. stupanj - integralna zaštita:

sva postojeća naselja koja nisu obuhvaćena I. i II. stupnjem režima zaštite.

Zaštita povijesnih sklopova i građevina

Članak 67.

(1) Povijesni sklop ili građevina, registriran kao nepokretno kulturno dobro, podliježe I.-om. stupnju zaštite - stroga zaštita. Stroga zaštita podrazumijeva intaktno očuvanje i strogu zaštitu nepokretnog kulturnog dobra. Svi zahvati na povijesnom sklopu ili građevini moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(2) Za povijesne sklopove i građevine (sakralne, utvrde, civilne, i dr.) koje se nalaze unutar zaštićenih povijesnih cjelina (I., II. ili III. stupanj zaštite) važe uvjeti zaštite ovisno o stupnju zaštite u kojem se nalazi povijesna cjelina.

(2) Dio evidentiranih povijesnih sklopova i građevina nalaze se izvan povijesnih cjelina. Zaštita tih povijesnih sklopova i građevina ovisi o njihovom povijesnom i kulturnom značaju te regionalnoj vrijednosti. Zahvati na tim građevinama mogući su samo uz uvjete i suglasnost nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

Zaštita etnološke baštine

Članak 68.

(1) Zaštita etnoloških lokaliteta odnosi se naročito na građevine vezane za vodu kojih na prostoru Vinodolske doline ima u izobilju:

uz gornji tok Dubračine još ima ostataka nekoliko mlinova na vodeni pogon;

vrela i perila imala su skoro sva naselja, sela i zaselci,

očuvanih pojedinačnih građevina tradicijske gradnje te ruševnih ostataka koje treba obnoviti.

(2) Zbog očuvanja ambijentalnih vrijednosti, tradicijskog življenja i gradnje zaštita etnoloških lokaliteta podrazumijeva sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju pod nadzorom i uvjetima nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 69.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

(2) Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora, te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

10.1. Zaštita tla

Poljoprivredno tlo

Članak 70.

(1) Namjena poljoprivrednog zemljišta je utvrđena na temelju njegovog boniteta. Temeljem procjene vrijednosti tla, te uvjeta klime i reljefa zemljište je razvrstano u četiri kategorije zaštite (prikazane na kartografskom prilogu br. 1 »Korištenje i namjena prostora» u mj. 1:25000.).

(2) Zemljište prve kategorije zaštite obuhvaća najkvalitetnija tla i određena mu je P1 - »osobito vrijedno obradivo tlo» i P2 - »vrijedno obradivo tlo» namjena. Zemljište prve kategorije zaštite, (P1 i P2 namjene), nalazi se na području Velikog polja, odnosno uz glavni vodotok Suhe Ričine uključujući Mlaku i Pavlomir (okruženo je naseljima Kosavin, Gradac Bribirski, Draganji, Bribir, Poduljin, Kičer, Ugrin, Vid, Novi Vinodolski, Sv. Mikula, Jargovo i Kičer) i uz Tribaljsko jezero.

(3) Zemljištu druge kategorije zaštite određena je P3 - »ostala obradiva tla« namjena, a nalazi se uz naselja i najčešće obuhvaća okućnice.

(4) Zemljište prve kategorije zaštite, a u najvećoj mjeri i zemljišta druge kategorije zaštite, jer predstavlja vrijedna i duboka zemljišta sa malom stjenovitošću, treba zaštititi i sačuvati za poljoprivrednu proizvodnju. Zemljišta druge kategorije koja se ne obrađuju, ne smiju se pošumiti, nego ih treba čuvati kao pašnjačke površine. Potrebno je prioritetno zaštiti najvrjednija, duboka poljoprivredna zemljišta, te zemljišta koja zauzimaju veće površine i koja su zaštićena podzidima. Na zamočvarenom zemljištu, izuzev površina koje se štite kao prirodne posebnosti potrebno je hidromelioracijskim zahvatima poboljšati kvalitetu tla.

(5) Zemljištu treće i četvrte kategorije zaštite određena je PŠ - »ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište» namjena. Zemljišta treće i četvrte kategorije obuhvaćaju padine s obje strane Vinodola uključujući i dio platoa planinskog zaleđa kao i erodirane padine na flišu (primjerice oko Slanog potoka i drugih bujica) koji se odlikuju stijenama, strmim padinama pokrivenim degradiranom šikarom i zapuštenim kamenjarskim pašnjacima. Budući obuhvaćaju površine podlože eroziji treba planirati mjere za njeno sprječavanje.

Članak 71.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta osigurati sljedeće mjere:

- obnoviti i unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, osigurati ekološki prihvatljivu, intenzivnu i rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju,

- poboljšati kvalitetu i proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta Vinodolske doline primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera, a prioritetno rješavanjem odvodnje i navodnjavanja,

- unaprijediti vinogradarstvo, te organizirati voćarstvo i intenzivnu proizvodnju povrća,

- zaštititi zemljište, u prvom redu poljoprivredno, od erozije,

- radi efikasnije poljoprivredne proizvodnje treba planirati komasacijske zahvate i potaknuti razvoj obiteljskih gospodarstava,

- osigurati kontrolu onečišćenosti tla teškim metalima.

10.2. Zaštita zraka

Članak 72.

Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćavanja zraka mora se primijeniti propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite kakvoće zraka ili utvrditi mjere zaštite kakvoće zraka kada nije propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš. Za kamenolom Podbadanj i buduću dionicu autoceste Križišće - Novi Vinodolski mjere zaštite zraka odrediti studijom utjecaja na okoliš.

Članak 73.

Izvođenjem nekog zahvata ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja. Razina značajnog ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora. Ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta na području prve kategorije kakvoće zraka u potpunosti popuni prostor za buduću izgradnju.

Članak 74.

Pravne i fizičke osobe vlasnici i /ili korisnici izvora onečišćavanja zraka dužni su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša;

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i voditi o tome očevidnik;

- redovito dostavljati ove podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

10.3. Zaštita voda

Članak 75.

U skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine br. 77/98) i Državnim planom za zaštitu voda (Narodne novine br, 8/99) površinske i podzemne vode na području Vinodolske doline moraju zadovoljiti propisanu kakvoću utvrđenu za vode I. i II. vrste.

Članak 76.

(1) U prvu vrstu voda kategorizirani su:

- zdenci u Triblju (uključeni su u javni vodoopskrbni sustav),

- izvor Sušik (štiti se kao potencijalni izvor vode za piće),

- ostali lokalni izvori (u Grižanama, Marušićima, Saftićima i dr.).

(2) U drugu vrstu voda kategorizirana je akumulacija Tribalj.

Članak 77.

Vodotoci Dubračina i Suha Ričina, na početku toka do prvog izgrađenog naselja kategorizirani su u vode I. vrste, a ostali dio toka u vode II. vrste.

Članak 78.

U vode I. vrste zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj pročišćavanja, osim u određenim slučajevima koji će se definirati Planom za zaštitu voda Primorsko-goranske županije.

 (2) U vode II. vrste dopušteno je ispuštanje otpadnih voda nakon trećeg stupnja pročišćavanja (primjenom fizikalnih, kemijskih, bioloških i drugih postupaka kojima će se u influentu koncentracija hranjivih tvari smanjiti za najmanje 80%).

Članak 79.

(1) Sliv zdenaca u Triblju i potencijalnog izvora Sušik predstavljaju posebno osjetljive prostore i štite se Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području (Službene novine br. 1/99). Navedenom Odlukom, a na temelju hidrogeloških istraživanja za zdence u Triblju i izvor Sušik definirane su prva i druga zona sanitarne zaštite.

(2) Zone sanitarne zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Područja posebnih ograničenja u korištenju» u mj. 1:25.000.

Članak 80.

Prva zona sanitarne zaštite je zona neposredne zaštite koja obuhvaća područje izvorišta vode s neophodnim vodoopskrbnim objektima i područje neposrednog površinskog utjecaja na izvorišta. Na području ove zone zabranjeno je postojanje bilo kakvih objekata osim onih koji su potrebni za pogon i održavanje vodozahvata. Područje prve zone mora biti ograđeno i kontrolirano.

Članak 81.

(1) Druga zona sanitarne zaštite je zona strogog ograničenja i obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta i crpilišta. Na području druge zone, za sanitarno potrošne vode treba izgraditi nepropusni sustav javne odvodnje s odvođenjem, pročišćavanjem i ispuštanjem otpadnih voda izvan ove zone.

Članak 82.

Neposredna okruženja ponornih zona i jama (jame u selu Sušik, Vela jama i dr.) također treba štititi mjerama zaštite koje su propisane za II. zonu sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području. U ponore i ponorne zone, zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda i prolijevanje i odlaganje otpada. Područja oko ponora i ponornih zona treba označiti natpisima i ograditi na mjestima gdje je to moguće.

Članak 83.

Glavna mjera zaštite površinskih i podzemnih voda je organizirana odvodnja otpadnih voda preko sustava javne odvodnje. Na mjestima gdje nije moguća gradnja sustava javne odvodnje, za individualne stambene objekte odvodnju planirati putem nepropusnih sabirnih jama, a za veće građevine ili grupu individualnih stambenih objekata odvodnju treba rješavati izgradnjom malih tipskih uređaja sa najmanje drugim stupnjem pročišćavanja.

Članak 84.

Za industrijske, zanatske i slične pogone treba predvidjeti vlastite predtretmane prije ispuštanja otpadnih voda u sustav javne odvodnje, a na mjestima gdje ne postoji mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje treba primijeniti samostalne uređaje za biološki i drugi odgovarajući postupak pročišćavanja prije upuštanja u prijemnik.

Članak 85.

Zbrinjavanje otpadne vode stočnih i peradarskih farmi treba rješavati putem nepropusnih prihvatnih jama. U peradarnicima, a sa ciljem eliminiranja organskog otpada iz otpadnih voda koje nastaju pri čišćenju površina, treba koristiti »suhe postupke«.

Članak 86.

Oborinske vode sa cesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina, a osobito oborinske vode zagađene naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i prije ispuštanja pročistiti na separatorima.

Članak 87.

Postojeći sustav za obradu otpadnih voda iz postrojenja HE Vinodol s pratećim energetskim i drugim objektima treba rekonstruirati, te osigurati obradu otpadnih voda na razini najmanje drugog stupnja pročišćavanja ili zajednički riješiti sa sustavom javne odvodnje naselja Tribalj.

Članak 88.

Korištenje vode iz akumulacije Tribalj mora biti kontrolirano, uz osiguranje sustava obrane od poplava kao i osiguranje razine vode za neophodan biološki minimum.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 89.

Zaštititi postojeće sustave za zaštitu od erozije, od bujičnih voda i poplava koji predstavljaju kulturno-povijesne vrijedne građevine.

Članak 90.

Nastaviti praćenje i istraživanje erozijskih procesa na prostoru Vinodola, a osobito na području Slanog potoka.

Članak 91.

Osigurati održavanje i unapređivanje postojećih protuerozijskih sustava na području Slanog potoka i drugih klizišta.

Članak 92.

Nastaviti uređivanje područja Dubračine i Suhe Ričine radi zaštite od štetnog djelovanja voda, a u prvom redu radi korištenja voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

10.4 Zaštita od buke

Članak 93.

Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) na području obuhvata Plana dužne su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke.

Članak 94.

Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) na području obuhvata Plana dužne su izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.

Članak 95.

Gradska i općinska vijeća moraju donijeti odluke o ulicama, dijelovima ulica i naselja, trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji razonode, zabavnih i sportskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke. Buka pri takvim događajima ne smije u drugim dijelovima naselja prelaziti dopuštene granice.

Članak 96.

Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti na način da se bukom ometa mir i odmor ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima.

Članak 97.

U naseljenim mjestima dopušta se zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičnim uređajima od 7 do 19 sati, osim za vjerske obrede u dane vjerskih blagdana.

Članak 98.

Građevine moraju biti projektirane i izgrađene na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje ljudi te da osigurava mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

Članak 99.

Izvori buke koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na razini zemlje, na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u zraku moraju imati podatke o zvučnoj snazi.

11. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

11.1 Zaštita od požara

Članak 100.

(1) Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

(2) S aspekta zaštite od požara posebno su osjetljive šumske površine. Parametri koji utječu na ugroženost šuma su mnogobrojni, a prema »Metodi za procjenu šuma od požara» (važećoj od 1986. godine) najvažniji su vegetacija, antropogeni faktori, klima, podloga i uređenost šuma.

(3) Najveća opasnost od šumskih požara prijeti u proljeće (ožujak, travanj) te u ljeti (srpanj, kolovoz, rujan), kad je najmanje oborina.

(4) Potrebno je dosljedno se pridržavati važećeg Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93.), pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara te procjene ugroženosti na području Županije na temelju Odluke o zaštiti od požara (SN PGŽ br. 4/90).

(5) U cilju zaštite šumskih površina za gospodarsku jedinicu Vinodolske doline sačinjena je procjena ugroženosti od požara i određene mjere zaštite (patroliranje, promatranje i dr.).

12. MJERE PROVEDBE PLANA

12.1 Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

Članak 101.

(1) Ovaj Plan provodi se prostornim planovima užih područja.

(2) Ovim Planom određuju se obveze izrade slijedećih prostornih planova:

- prostorni plan uređenja Općine Vinodolske,

- detaljni planovi uređenja za povijesne cjeline: Grižane i Bribir.

(3) Granice obuhvata navedenih planova prikazani su na kartografskom prikazu »Uvjeti korištenja i zaštite prostora područja posebnih ograničenja u prostoru«, br. 3b, a detaljne granice odrediti će se Prostornim planom uređenja Općine Vinodolske.

12.2 Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa prostoru

Članak 102.

Prostornim planom uređenja Općine/Grada može se utvrditi obveza izrade studije procjene utjecaja na okoliš i za zahvate u području obuhvata ovog Plana koji nisu određeni Prostornim planom primorsko-goranske županije, a mogli bi imati nepovoljan utjecaj na okoliš.

13. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 103.

Plan je izrađen u 7 izvornika ovjerenih pečatom Županijske skupštine Primorsko-goranske županije i potpisom predsjednika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije.

Članak 104.

Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje (1), Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije (2) te u Općini Vinodolskoj (1), Gradu Novi Vinodolski (1), Gradu Crikvenici (1) i Gradu Kraljevici (1).

Članak 105.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama» Primorsko goranske županije.

Klasa: 021-04/04-02/87

Ur. broj: 2170/01-92-01-04-3

Rijeka, 16. rujna 2004.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Predsjednik

Marinko Dumanić, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr