52.

Na temelju članka 100. stavak (6) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/ 11 i 90/11), članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 16. prosinca 2011. godine, po prethodno pribavljenoj i izdanoj Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na konačni prijedlog I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Raba (Klasa: 350-02/11-11/44, Urbroj: 531-06-11-3 ) od 11. studenog 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
o I. Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja Grada Raba

Članak 1.

U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Raba, donijetoj na sjednici Gradskog vijeća, 29. travnja 2004. godine, objavljenoj u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« broj 15/04 sa ispravkom teksta u broju 40/05, te usklađenom sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) na sjednici održanoj dana 25. travnja 2007. godine, objavljene u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« broj 18/07, pojedine odredbe iz Odluke se mijenjaju i dopunjuju.

Članak 2.

(1) U članku 1. stavak (4) Odluke riječi »kartografskom prikazu« zamjenjuju se riječima »kartografskim prikazima«, a riječi »br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000« brišu se.

(2) Članak 1. stavak (5) briše se.

Članak 3.

(1) U članku 2. stavak (1) iza teksta »Prostorni plan uređenja Grada Raba« dodaje se tekst: »elaboratu »Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba s Uredbom o

uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« i elaboratu »I. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba«, a riječi »koji se sastoji od« zamjenjuju se riječima »i sastoji se od«.

(2) U istom članku u popisu sadržaja u dijelu:

A) TEKSTUALNOG DIJELA, I. Obrazloženje, 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA broj alineje »2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora » mijenja se u broj »2.1.2.«, broj alineje »2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša » mijenja se u broj »2.1.3.«.

A) TEKSTUALNOG DIJELA, II. Odredbe za provođenje pod alinejom 1.5. riječ »vodne« zamjenjuje se riječju »morske«.

Sadržaj pod nazivom »GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA« mijenja se i glasi:

»2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje građevinskog područja naselja

2.2.2. Neposredna provedba plana

2.2.3. Posredna provedba plana«,

U poglavlju sadržaja 5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE iza alineje 5.2.2. dodaje se alineja: »5.2.3. Uređenje vodotoka i voda«.

U poglavlju sadržaja 8.1. ZAŠTITA TLA broj alineje »8.2.2. Poljoprivredno tlo« mijenja se u broj »8.1.2.«, a broj alineje »8.2.3. Tlo za planiranje izgradnje« mijenja se u broj »8.1.3.«.

Alineja »9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI« briše se.

(3) U istom članku u popisu sadržaja u dijelu B) GRAFIČKOG DIJELA, b) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000 brišu se stavke:

. 4.6. Lopar NA 51 - 59

. 4.7. Goli otok

. 4.8. Otok Sv. Grgur

. 4.11. Sorinj, Vardaškolj,

a stavke 4.9. Pudarica, Mišnjak i 4.10. Kamenjak postaju stavke 4.6. Pudarica, Mišnjak i 4.7. Kamenjak.

Članak 4.

(1) U članku 3. stavak (2) briše se rečenica: »Obalna crta je crta plimnog vala na obali.«

(2) U članku 3. stavak (3) navod » do 4.11.« zamjenjuje se navodom »do 4.7.«.

Članak 5.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Grad Rab - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Rab - označava naselje Rab (NA 11)

3. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

4. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji, bazeni.

5. Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima. Manje građevine gospodarske namjene (poslovni sadržaji) smatraju se građevinama ili dijelovima građevina mješovite namjene koje svojom djelatnošću ne narušavaju prirodne i stvorene vrijednosti okoliša i uvjete života i rada stanovništva. Predviđene su za obavljanje svih vrsta uslužnih i zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljsko-turističkih usluga (smještaji, caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), te za obavljanje svih vrsta proizvodno poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.

6. Poljoprivredne građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, građevine za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

7. Dijelovi (etaže): Neaktivno potkrovlje - Potkrovlje koje nema adekvatne uvjete za formiranje stambenog ili poslovnog sadržaja (visina, osvjetljenje, prozračivanje, prilaz i dr.), ovim Planom, naziva se neaktivno potkrovlje i ne ulazi u ukupan iznos koeficijenata već se, ako je dozvoljeno, posebno naglašava kod svake vrste gradnje.

8. Nadstrešnica - je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu), a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.

9. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

10. Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

11. Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, maksimalne površine 2.5 m² i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

12. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

13. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, more, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

- komunalna oprema;

- druge vrijednosti i posebnosti.«

Članak 6.

U članku 5. stavak (3) podstavak 2. riječi »i površine uzgajališta - marikultura« brišu se.

Članak 7.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su:

. školske i predškolske ustanove, zdravstveni, kulturni i drugi društveni sadržaji,

. parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja (Barbat, Rab),

. skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

. poslovni sadržaji, trgovine, servisi, komercijalni, zabavni i drugi slični sadržaji i građevine,

. tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, kao i ugostiteljske i turističke građevine, pečenjarnice i slično,

. pješački putovi, stubišta, prometnice, parkirališta i drugi infrastrukturni sustavi i uređaji,

. luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - nautičkog turizma.

Članak 8.

(1) U članku 7. stavak (1) broj »7« mijenja se u »6«, a riječi » i Lopar« brišu se.

(2) U članku 7. stavak (3) alineja četvrta iza riječi »NA 1₃« dodaju se riječi »NA 4₁«, a alineja sedma »Lopar NA 5₁.« i naredni tekst »NA oznaka za dio naselja« brišu se.

(3) U članku 7. stavak (4) broj »4.6.« zamjenjuje se brojem »4.5.«.

Članak 9.

(1) U članku 8. stavak (1) u alineji prvoj brišu se slijedeće riječi:

. u podalineji prvoj riječ »manje«,

. u podalineji drugoj »-autokampovi«.

(2) U članku 8. stavak (2) broj »4.11.« zamjenjuje se brojem »4.7.«.

Članak 10.

U članku 9. broj članka »114.« mijenja se u »97.«.

Članak 11.

Članak 10. briše se.

Članak 12.

Članci 11. i 12. postaju članci 10. i 11.

Članak 13.

(1) Članak 13. postaje članak 12.

(2) U novom članku 12. stavak (3) alineja treća »površine uzgajališta marikulturu« briše se.

(3) U novom članku 12. stavak (6) briše se.

(4) U novom članku 12. stavak (7) postaje stavak (6), a iz stavka dio teksta: »površina uzgajališta - marikulture,« briše se.

Članak 14.

(1) Članak 14. postaje članak 13.

(2) U novom članku 13. stavak (3) podstavak 1. iza naslova »Poštanske i telekomunikacijske građevine:« dodaje se tekst »Telekomunikacijske građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema:«

(3) U novom članku 13. stavak (3) dodaje se podstavak 3. koji glasi: »Građevine i kompleksi za potrebe obrane: Supetarska Draga i Barbatski kanal.«.

Članak 15.

(1) Članak 15. postaje članak 14.

(2) U novom članku 14. stavak (1) podstavak 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama alineja b) trajektna luka, podalineja »Supetarska Draga - uv. Vardaškolj (planirana)« briše se.

(3) U novom članku 14. stavak (1) podstavak 5. mijenja se i glasi: »Poštanske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka, raspoređeni operativnoj jedinici - Rab«

(4) U novom članku 14. stavak (1) podstavak 7. briše se.

(5) U novom članku 14. podstavak 8. postaje podstavak 7., a u alineji b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: podalineja »110 kV TS Rab - TS Mali Lošinj« briše se.

(6) U novom članku 14. dodaje se podstavak 8. koji glasi: »Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: županijska plinska mreža.«.

(7) U novom članku 14. stavak (1) podstavak 9. iza riječi »dvorište« dodaju se riječi »s transfer stanicom«.

Članak 16.

Naslov poglavlja 2.2.1. mijenja se i glasi:»Opće odredbe ili kriteriji za korištenje građevinskog područja naselja«.

Članak 17.

(1) Članak 16. postaje članak 15.

(2) U novom članku 15. stavak (2) tekst »Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« zamjenjuje se tekstom »odnosnom zakonskom regulativom«, a broj »4.6.« zamjenjuje se brojem »4.5.«.

(3) U novom članku 15. stavak (3) mijenja se i glasi:

»Za izgradnju unutar povijesne jezgre grada Raba, te unutar tradicionalnih ruralnih dijelova naselja i cjelina dozvoljava se odstupanje od odredbi ovog poglavlja (poglavlje 2.), a koja su definirana člankom 144. Tradicionalni dijelovi naselja, unutar građevinskih područja naselja, grafički su prikazani na kartografskim prikazima 3. i 4.«.

Članak 18.

(1) Članak 17. postaje članak 16.

(2) U novom članku 16. stavak (1) alineja druga, oznaka »NA 3₁₃« mijenja se u »NA 3₁₄«, a alineja sedma briše se.

(3) U novom članku 16. dodaju se stavci (2), (3) i (4) koji glase:

»(2) Izgradnja unutar građevinskih područja naselja provodi se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(3) Neposredna provedba Plana vrši se u izgrađenim dijelovima građevinskih područa naselja.

(4) Posredna provedba Plana vrši se izradom planova užeg područja.«.

Članak 19.

Iza članka 17. koji postaje članak 16. dodaje se novi članak 17. koji glasi:

»Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina:

. građevine stambene namjene,

. građevine društvene namjene,

. građevine gospodarske namjene,

. infrastrukturne građevine,

. ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i sl.).«.

Članak 20.

Dosadašnji članci od 18. do 71. zamjenjuju se novim člancima od 18. do 52. slijedećeg sadržaja:

»2.2.2. Neposredna provedba plana

Članak 18.

(1) Neposreda provedba Plana dozvoljena je u slijedećim građevinskim područjima naselja:

. Barbat NA 2₄, NA 2₆, NA 2₇,

. Banjol NA 3₇ - 3₁₁, NA 3₁₃, NA 3₁₄,

. Palit-Mundanije NA 4₄ - NA4₁₃, NA 4₁₅ - NA4₂₁, NA 4₂₃ - NA4₂₆,

. Kampor NA7₂ - NA7₆, NA7₁₁ - NA7₁₆, NA₁₈ - NA7₂₀, NA7₂₃ - NA7₂₅, NA7₂₈,

. Supetarska Draga NA 6₂, NA 6₁₀ - NA 6₁₄, NA 6₁₇ - NA 6₂₀.

(2) Neposredna provedba Plana moguća je i u izgrađenim dijelovima naselja za koja je potrebna izrada plana užeg područja, ako Odlukom o izradi Plana užeg područja nije drugačije određeno.

2.2.2.1. Građevine stambene namjene

Članak 19.

(1) Građevine stambene namjene dijele se na:

. stambene građevine - slobodnostojeće, dvojne i kuće u nizu,

. stambena građevina s poslovnim sadržajem - slobodnostojeće, dvojne,

. vile - građevine luksuznog načina gradnje.

(2) Unutar građevinskih područja naselja iz članka 18. mogu se graditi slijedeće stambene građevine:

. slobodnostojeće stambene građevine bruto izgrađene površine manje od 400 m²,

. poluotvorene stambene građevine bruto izgrađene površine manje od 400 m²,

. stambene građevine u nizu bruto razvijene površine manje od 400 m²,

. stambeno-poslovne građevine bruto razvijene površine manje od 400 m²,

. stambene, višestambene i stambeno poslovne građevine od važnosti za lokalnu samoupravu, županiju ili državu (POS, branitelji), a važnost se određuje posebnom odlukom lokalnog tijela,

. pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,

. građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.

Opći uvjeti gradnje za sve oblike građevina stambene namjene

Članak 20.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene. Uz građevinu stambene namjene dozvoljava se izgradnja građevine pomoćnih sadrža ili poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Krovišta građevina mogu biti ravna i kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 18Ê i 22Ê, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa. Zabranjuje se izgradnja jednostrešnih krovova za izgradnju stambenih građevina osnovne namjene.

(3) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, ako nije drugačije definirano ovim Odredbama.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala. Visina ograde prema javnim površinama može iznositi najviše 150 cm a između ostalih susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm.

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim parcelama zabranjuje se gradnja podzida viših od 150 cm.

(6) Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom.

(7) Iznimno, od odredbi stavka (4) i (5) ovog članka, u izgrađenim dijelovima starih naselja ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti i veća od Planom utvrđenog.

(8) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja i izvedene pomoćne građevine na zasebnim građevinskim česticama (garaže, spremišta, drvarnice, alatnice, kotlovnice), koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih ovim Odredbama, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(9) Pristup građevini ostvaruje se kolnom prometnicom sukladno poglavlju 5.1. iznimno, u izgrađenim djelovima naselja, pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50 m.

Stambene građevine

Članak 21.

Za izgradnju stambenih građevina slobodnostojeće vrste gradnje određuju se slijedeći uvjeti:

. slobodnostojeće građevine sadrže najviše 3 stana,

. površina građevinske čestice ne može biti manja od 500 m², uz uvjet da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 16 m,

. najmanja tlocrtna projekcija nove stambene građevine iznosi 64 m²,

. najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 200 m²,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3; iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest 1,2 + neaktivno potkrovlje,

. najveći broj etaža građevine je 3 nadzemne etaže i podrum,

. visina građevine (h), iznosi 9,0 m (ukupna visna 13,0 m),

. građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granice susjedne građevinske čestice; iznimno, dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost od propisanih u izgrađenim dijelovima naselja, a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji užeg područja,

. na jednoj građevinskoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne građevine; iznimno, unutar građevinskih područja obalnih naselja navedenih u članku 7. stavak (3) izgradnja poljoprivrednih građevina nije dozvoljena.

Članak 22.

Za izgradnju stambenih građevina dvojne - poluotvorene vrste gradnje određuju se sljedeći uvjeti:

. dvojne - poluotvorene građevine sadrže 2 stambene jedinice ili su rubne građevine niza, a svaka stambena jedinica može imati najviše 2 stana izuzev rubnih jedinica niza;

. površina građevinske čestice ne može biti manja od 400 m², uz uvjet da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m,

. najmanja tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 64 m²,

. najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 120 m²,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4; iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6 + neaktivno potkrovlje,

. najveći broj etaža građevine je 3 nadzemne etaže i podrum,

. Visina građevine (h), iznosi 9,0 m (ukupna visna 13,0 m),

. građevine poluotvorenog načina izgradnje graditi će se tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevinske čestice, a sa svoje tri slobodne strane moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 6m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granice susjedne građevinske čestice, iznimno, dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost od propisanih u izgrađenim dijelovima naselja, a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji užeg područja,

. na jednoj građevinskoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne građevine, iznimno, unutar građevinskih područja obalnih naselja navedenih u članku 7. stavak (3) izgradnja poljoprivrednih građevina nije dozvoljena.

Članak 23.

Za izgradnju stambenih građevina vrste gradnje građevine u nizu određuju se slijedeći uvjeti za izgradnju jedne jedinice niza:

. građevine u nizi sadrže najviše 4 stambene jedinice, a svaka stambena jedinica može imati najviše 1 stan uključujući i rubne jedinice niza,

. površina građevinske čestice ne može biti manja od 200 m², uz uvjet da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m,

. najmanja tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 64 m²,

. najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 100 m²,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,45; iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,35 + neaktivno potkrovlje,

. najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne etaže i podrum,

. visina građevine (h), iznosi 6 m,

. građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice susjednih građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 5 m od granice građevinske čestice, iznimno, dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost u izgrađenim dijelovima naselja, a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji užeg područja,

Članak 24.

Uvjeti izgradnje pomoćnih i manjih građevina gospodarske namjene uz stambene građevine:

. pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevinskoj čestici uz građevinu osnovne namjene,

. najveći broj etaža iznosi jedna nadzemna etaža i podrum,

. najveća dozvoljena visina iznosi 4 m,

. tlocrtna površina ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

. oblikovanje građevine i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,

. najmanja udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se gradi kao slobodnostojeća, od granice građevinske čestice mora biti udaljene najmanje 3 m,

- ako se gradi kao poluotvorena građevina, mora od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevinske čestice,

- ako se gradi u nizu, mora biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevinske čestice.

. udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6 m. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom užeg područja,

. najmanje udaljenosti od granica građevinske čestice primjenjuju se i na sabirne jame.

Članak 25.

Uvjeti izgradnje poljoprivredne građevine uz stambene građevine:

. poljoprivredne građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevinskoj čestici uz građevinu osnovne namjene,

. najveći broj etaža iznosi jedna nadzemna etaža,

. najveća dozvoljena visina iznosi 4 m,

. građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

. građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od građevine osnovne namjene na istoj građevinskoj čestici, odnosno 15 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevinskoj čestici,

. najmanja udaljenost od susjedne građevinske čestice iznosi 3 m,

. na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3 m od granice građevinske čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori,

. građevine koje se grade na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevinske čestice ne može biti manja od 3 m,

. udaljenost pčelinjaka, poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ili gnojišta mora biti najmanje 100 m od građevine osnovne namjene na istoj građevinskoj čestici, 200 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevinskoj čestici i manjih građevina poslovne namjene,

. zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu,

. dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu,

. jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta,

. udaljenost građevina od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Stambena građevina s poslovnim sadržajem

Članak 26.

Stambena građevina s poslovnim sadržajem sadrži stambeni prostor i poslovni sadržaj sukladno članku 4. ovih Odredbi, a sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora.

Članak 27.

Za izgradnju stambenih građevina s poslovnim sadržajem slobodnostojeće vrste gradnje određuju se slijedeći uvjeti:

. površina građevinske čestice ne može biti manja od 600 m², uz uvjet da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 20 m,

. najmanja tlocrtna projekcija nove stambene građevine sa poslovnim sadržajem iznosi 80 m²,

. najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 200 m²,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,

. najveći broj etaža građevine je 3 nadzemne etaže i podrum,

. visina građevine (h), iznosi 9,0m (ukupna visna 13,0 m),

. građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granice susjedne građevinske čestice, iznimno, dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost od propisanih u izgrađenim dijelovima naselja, a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji užeg područja,

. na jednoj građevinskoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne građevine pod uvjetima definiranim člancima 24. i 25.

Članak 28.

Za izgradnju stambenih građevina s poslovnim sadržajem dvojne - poluotvorene vrste gradnje određuju se sljedeći uvjeti:

. površina građevinske čestice ne može biti manja od 400 m², uz uvjet da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 16 m,

. najmanja tlocrtna projekcija nove stambene građevine sa poslovnim sadržajem iznosi 80 m²,

. najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 200 m²,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6 + neaktivno potkrovlje,

. najveći broj etaža građevine je 3 nadzemne etaže i podrum,

. visina građevine (h), iznosi 9,0 m (ukupna visna 13,0 m),

. građevine poluotvorenog načina izgradnje gradit će se tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevinske čestice, a sa svoje tri slobodne strane moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 m od granice susjedne građevinske čestice, iznimno, dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost od propisanih u izgrađenim dijelovima naselja, a sukladno prostorno planskoj dokumentaciji užeg područja,

Vile

Članak 29.

Za izgradnju stambenih građevina tipa vile određuju se slijedeći uvjeti:

. vila je jedinstvena građevinska cjelina luksuznog načina stanovanja,

. dio vile može se urediti kao poslovni prostor, ali su isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrta i proizvodnje,

. pomoćni i poslovni sadržaji mogu biti slobodostojeće građevine koje sa osnovnom građevinom čine složenu građevinu ujednačenog oblikovanja i korištenja materijala,

. najmanja površina građevinske čestice iznosi 1000 m²,

. najmanja tlocrtna površina vile iznosi 150 m²,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,2;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6 + neaktivno potkrovlje,

. najveći broj etaža građevine je 2 nadzemne etaže i podrum,

. najveća dopuštena visina građevine iznosi 7 m,

. udaljenost građevine od granice građevinske čestice iznosi najmanje 5 m,

. najmanje 50% građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

. najveća dopuštena visina ograde iznosi 150 cm.

2.2.2.2. Građevine društvene namjene

Članak 30.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja, grade se građevine društvene namjene brutto izgrađene površine do 600 m² i sve građevine društvene namjene od posebnog interesa za Grad Rab (škola, školska sportska dvorana, sportska dvorana, dom za starije i nemoćne osobe, Psihijatrijska bolnica Rab i dr.).

Članak 31.

Uvjeti smještaja sadržaja društvene namjene definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Građevine predškolske i školske namjene

Članak 32.

Za izgradnju građevina predškolske i školske namjene primjenjuju se uvjeti izgradnje definirani zakonskom regulativom, standardima i stručnim normama.

Sportsko-rekreacijske građevine

Članak 33.

(1) Građevine za potrebe sporta i rekreacije dijele se na:

. građevine otvorenog tipa,

. građevine zatvorenog tipa - sportska dvorana.

(2) Uvjeti za izgradnju građevina za sport i rekreaciju otvorenog tipa:

. na području Grada Raba predviđeno je nogometno igralište u Palitu, 7 igrališta za male sportove (mali nogomet, rukomet, odbojku, košarku, boćanje i sl.) u Barbatu, Banjolu, Mundanijama, S. Dragi, Palitu po jedno, te u Kamporu dva i tenis igrališta u Banjolu i S. Dragi,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi otvorena igrališta iznosi 0,8;

. pomoćne građevine (sanitarni blok, svlačionice, skladište i sl.) mogu se graditi kao prizemne građevine na najmanjoj udaljenosti od granice građevinske čestice od 3 m, pomoćna građevine može biti i na manjoj udaljenosti ako pročelje koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 m nema otvora,

. kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

(3) Uvjeti za izgradnju sportske dvorane:

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi najviše 2,4;

. visina građevine ovisi o odabiru konstrukcije,

. građevina može iznositi najviše tri nadzemne etaže i jednu podrumsku,

. udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 m, iznimno dozvoljava se odstupanje ali ne manje od 3 m,

. pomoćne građevine sportske dvorane grade se unutar gabarita osnovne građevine,

. uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala,

. krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje,

. kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Građevine zdravstvene, socijalne i kulturne djelatnosti

Članak 34.

Uvjeti za izgradnju građevina zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti:

. građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5;

. građevine društvene namjene mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri nadzemne etaže i jednom podrumskom,

. udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 m,

. pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora,

. odredbe iz alineje pete ovog stavka ne primjenjuju se na rekonstrukciju postojećih građevina, kod kojih udaljenost može biti i manja, ali se ne smije smanjivati,

. uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala,

. krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje,

. na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

. u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema sljedećim standardima:

- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika,

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

- planirana rekonstrukcija - prenamjena postojećeg Doma zdravlja u dom za starije i nemoćne osobe na česticama - k.č. zgr. 70/1 i 70/2, k.o. Banjol, zadržava postojeći građevni pravac na regulacijskom pravcu - granici građevne čestice.

. na području naselja Kampor utvrđuje se izgradnja muzeja i spomen područja (područje je definirano na kartografskim prikazima br. 1. i 4.4. oznakom M) uz slijedeće uvjete gradnje:

- koeficijent izgrađenosti predviđene površine može iznositi najviše 0,3;

- građevina može imati najviše jednu nadzemnu i jednu podzemnu etažu visine do 6 m,

- neizgrađeni dio površine potrebno je hortikulturno urediti u vidu spomen parka,

- unutar površine memorijalnog centra definirati parkirališni prostor od min.15 parkirališnih mjesta. Parkiranje je moguće rješiti i podzemno.

Vjerske građevine

Članak 35.

Uvjeti za izgradnju vjerskih građevina:

. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi najviše 2,0;

. građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri nadzemne etaže i jednom podrumskom,

. udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 m,

. pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora,

. odredbe iz stavka (1) ovog članka ne primjenjuju se na rekonstrukciju postojećih građevina, kod kojih udaljenost može biti i manja, ali se ne smije smanjivati,

. uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala,

. krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje,

. najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

2.2.2.3. Građevine gospodarske namjene

Članak 36.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana mogu se graditi:

. građevine gospodarske namjene, izuzev građevina ugostiteljsko-turističke namjene, tlocrtne projekcije do 300 m².

Članak 37.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene, prema članku 4. ovih Odredbi, na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Građevine poslovne namjene izuzev građevina ugostiteljsko-turističke djelatnosti

Članak 38.

Za izgradnju građevina poslovne namjene izuzev građevina ugostiteljsko-turističke djelatnosti određuju se slijedeći uvjeti:

. površina građevne čestice za građevine poslovne namjene ne može biti manja od 500 m²,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0;

. unutar građevina poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene sukladno članku 20. ovih Odredbi,

. unutar građevina poslovne namjene dopušten je i smještaj ugostiteljsko-turističke namjene, najveće dopuštene neto površine 100 m²,

. dozvoljena etažnost građevine poslovne namjene je najviše 2 nadzemne etaže i jedna podrumska,

. visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11 m,

. krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine,

. najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjedne građevine osnovne namjene iznosi najmanju visinu (h) više građevine, a udaljenost građevine mora biti najmanje 5 m od granice susjedne građevne čestice,

. građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica najmanje širine 5,5 m,

. građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu,

. najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo,

. ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja,

. uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom,

. prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja,

. zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Poljoprivredne građevine na zasebnoj građevinskoj čestici

Članak 39.

(1) Površina građevinske čestice ne može biti manja od 1000 m².

(2) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m².

(3) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 m.

(4) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, izuzev građevinskih područja obalnih naselja navedenih u članku 7. stavak (3) ovih Odredbi.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 40.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana mogu se graditi:

. građevine ugostiteljsko-turističke namjene bruto izgrađene površine manje od 400 m².

(2) Za građevine iz stavka (1) ovog članka obavezna je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) Ugostiteljsko turistička namjena kao izdvojena cjelina u sklopu građevinskog područja naselja može zauzeti najviše 20% površine naselja.

(4) Pojedinačna građevina ugostiteljsko turističke namjene u sklopu površine koja se određuje za mješovitu namjenu može imati kapacitet do najviše 80 kreveta.

(5) Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu.

Članak 41.

Uvjeti za izgradnju:

. najmanja veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 800 m².

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8;

. u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.,

. najveći broj etaža građevine su tri nadzemne etaže,

. najviša ukupna visina građevine (h) iznosi 13,0 m,

. krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine,

. udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 3 m, a pomoćne građevine mogu se graditi na udaljenosti od 1 m od granice građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora,

. građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m. U sklopu građevne čestice treba osigurati pripadajući broj parkirališnih mjesta,

. najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno pejzažno zelenilo;

. za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 42.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depandanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

2.2.2.4. Infrastrukturne građevine

Članak 43.

(1) Infrastrukturne građevine unutar građevinskog područja naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i

vodovi, i dr. za koje se uvjeti gradnje utvrđuju neposrednim provođenjem Plana, sukladno poglavlju 5. ove Odluke.

(2) Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za gradnju potrebno je i ishoditi posebne tehničke uvjete nadležnih službi.

2.2.2.5. Ostale građevine - Kiosci

Članak 44.

(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Lokacije za postavku kioska na području Grada Raba utvrđuju se posebnom Odlukom koju donosi lokalna samouprava.

(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Raba kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

2.2.3. Posredna provedba plana

Članak 45.

(1) Posredna provedba Plana podrazumijeva provedbu putem prostorno planske dokumentacije užeg područja.

(2) Obveza izrade urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja propisana je člancima 173. i 175. ovih odredbi.

(3) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja do izrade urbanističkog plana uređenja dozvoljava se neposredna provedba Plana sukladno uvjetima propisanim poglavljem 2.2.2. Neposredna provedba plana.

Članak 46.

Posrednom provedbom Plana mogu se odrediti viši prostorni standardi određeni ovim Odredbama.

Građevine stambene namjene

Članak 47.

(1) Posrednom provedbom dozvoljava se izgradnja slijedećih građevina stambene namjene:

. stambene građevine - slobodnostojeće, dvojne i kuće u nizu,

. višestambene građevine,

. stambena građevina s poslovnim sadržajem - slobodnostojeće, dvojne,

. vile - građevine luksuznog načina gradnje.

(2) Za izgradnju stambenih građevina, stambenih građevina s poslovnim sadržaje i vila, u dijelovima građevinskih područja naselja za koje je određena izrada urbanističkih planova uređenja, primjenju se, kao granične vrijednosti, uvjeti utvrđeni za neposrednu provedbu Plana.

(3) Gradnja višestambenih građevina, određuje se isključivo urbanističkim planom uređenja.

Višestambene građevine

Članak 48.

Smjernice za izradu planova užih područja:

. višestambena građevina je građevina sa 4 stana ili više,

. u višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji (sadržaji definirani člankom 4. za manje građevine gospodarske namjene) u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora,

. najmanja veličina građevinske čestice za višestambene građevine iznosi 1200 m²,

. najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 3 nadzemne etaže i jedna podrumska etaža,

. najviša ukupna visina građevine iznosi 12 m,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2;

. udaljenost višestambene građevine od granice građevinske čestice iznosi najmanje 4 m uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) i ne manje od 6 m,

. pomoćni sadržaji smještaju se unutar gabarita višestambene građevine,

. garaže za smještaj vozila korisnika višestambenih građevina grade se unutar gabarita višestambene građevine ili kao slobodnostojeće građevine za zasebnoj građevinskoj čestici udaljenoj najmanje 3 m od granice građevinske čestice,

. garaže izgrađene za potrebe višestambene građevine ne mogu se prenamjeniti u sadržaje druge namjene.

Građevine društvene namjene

Članak 49.

(1) Izgradnja građevina društvene namjene bruto izgrađene površine 600 m² i veće moguća je isključivo unutar građevinskih područja naselja obuhvaćenih obaveznom izradom urbanističkih planova uređenja.

(2) Dispozicija građevina društvene namjene definirana je poglavljem 4. Neovisno o predloženoj dispoziciji, izradom planova užih područje moguće je odrediti i druge društvene sadržaje.

(3) Smjernice za izradu plana užeg područja definirane su poglavljem 2.2.2.2. Građevine društvene namjene odnosno zakonskom regulativom za određenu društvenu namjenu.

Građevine gospodarske namjene

Članak 50.

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene:

. građevine poslovne namjene,

. građevine ugostiteljsko-turističke namjene,

. poljoprivredne građevine na zasebnoj građevnoj čestici.

(2) Izgradnja građevina gospodarske namjene, izuzev građevina ugostiteljsko-turističke namjene, bruto izgrađene površine 300 m² i veće moguća je isključivo unutar građevinskih područja naselja obuhvaćenih obaveznom izradom urbanističkih planova uređenja.

(3) Izgradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene, bruto izgrađene površine 400 m² i veće moguća je isključivo unutar građevinskih područja naselja obuhvaćenih obaveznom izradom urbanističkih planova uređenja.

(4) Za izgradnju građevina gospodarske namjene, u dijelovima građevinskih područja naselja za koje je određena izrada urbanističkih planova uređenja, primjenju se, kao granične vrijednosti, uvjeti utvrđeni za neposrednu provedbu Plana.

Članak 51.

(1) Uz građevinska područja naselja Barbat i Banjol, unutar obuhvata urbanističkih planova uređenja (UPU 5 i 4), formirane su 4 luke posebne namjene - brodogradilišta (LB1 - 4).

(2) Sve formirane lokacije su postojeće i u funkciji. Izradom plana užeg područja moguće je postojeće sadržaje rekonstrurati u smislu dogradnje, nadogradnje postojećih sadržaja, proširenje obuhvata djelatnosti i sl., a sve u svrhu povećanja kvalitete usluge i rada.

Članak 21.

Članak 72. postaje članak 53.

Članak 22.

Članak 73. koji postaje članak 54. mijenja se i glasi:

»Ovim planom određuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene, izuzev prirodnih plaža i dijela uređenih plaža (definirano u tabelarnom prikazu članka 70.).«.

Članak 23.

(1) Članak 74. postaje članak 55.

(2) U novom članku 55. stavak (1) broj »4.11.« zamjenjuje se brojem »4.7.«.

(3) U novom članku 55. stavak (2) mijenja se i glasi:

»U područjima iz stavka (1) ovog članka, pored izgradnje građevina osnovne namjene, mogu se graditi građevine pomoćnih i pratećih namjena (trgovačko-uslužne, ugostiteljske i dr.), te uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju i sl., što upotpunjuje osnovne sadržaje i pridonosi kvaliteti prostora.«.

Članak 24.

Članak 75. postaje članak 56.

Članak 25.

(1) Članak 76. postaje članak 57.

(2) U novom članku 57. stavak (2) mijenja se i glasi:

»Vrsta krovišta i pokrova određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.«.

Članak 26.

Članak 77. postaje članak 58.

Članak 27.

(1) Članak 78. postaje članak 59.

(2) U novom članku 59. stavak (1) riječi »slijedećim lokacijama« zamjenjuju se riječima »slijedećoj lokaciji«, a u alineji prvoj brišu se riječi »(Barbat) površine 11,7 ha«, te alineja druga u cjelosti.

(3) U novom članku 59. stavak (2) riječi »zone nevedene« zamjenjuju se riječima »zonu navedenu«.

Članak 28.

(1) Članak 79. postaje članak 60.

(2) U novom članku 60. u stavku (2):

. alineja druga mijenja se i glasi: »T2 - turističko naselje s privezom,«,

. u alineji trećoj briše se riječ »-autokampove«,

. dodaje se alineja četvrta koja glasi: »luke nautičkog turizma.«.

(3) U novom članku 60. stavak (3) tekst »odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« zamjenjuje se tekstom »zakonskom regulativom«

(4) U novom članku 60. stavak (4) mijenja se i glasi:

»Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene moraju odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.«.

Članak 29.

(1) Članak 80. postaje članak 61.

(2) U novom članku 61. stavak (1) alineja prva brišu se slijedeće stavke:

Livačina T1₇min. 4 zvjezdice 600 10,9

(Lopar)

U. Crikvena

Dražica - rt Zidine T1₈min. 4 zvjezdice 1000 15,6

(Lopar)

Infrastrukturne građevine

Članak 52.

(1) Unutar građevinskog područja naselja formirana su privezišta za potrebe lokalnog stanovništva. Privezišta su formirana na već postojećim lokacijama. Obuhvati privezišta, prikazani su na kartografskim prikazima br. 1. i 4.. Točan oblik definirati će se planom užeg područja.

(2) Rekonstrukcija postojećih gatova u svrhu poboljšanja kvalitete usluge moguća je izradom urbanističkog plana uređenja dijela naselja.

(3) Privezišta omogućavaju stalan privez plovila, ukrcaj i iskrcaj ljudi i tereta.

(4) Na kopnenom dijelu privezišta ne dozvoljava se formiranje istezališta.

(5) Privezišta definirana ovim Planom su:

a u alineji drugoj brišu se slijedeće stavke:

Goli otok I.

(Lopar) T2₂min. 3 zvjezdice 800 19,0

Goli otok II.

(Lopar) T2₃min. 3 zvjezdice 1200 28,5

O. Sv. Grgur

(Lopar) T2₄min. 3 zvjezdice 700 15,0

Članak 30.

Iza novog članka 61. dodaje se podnaslov: »Smjernice za izradu planova užih područja«.

Članak 31.

(1) Članak 81. postaje članak 62.

(2) U novom članku 62. stavak (2) briše se.

(3) U novom članku 62. stavci (3), (4), (5) i (6) postaju stavci (2), (3), (4) i (5).

(4) U novom članku 62. stavak (5) brojevi članaka »64., 66., 67., 68. i 69.« mijenjaju se u brojeve članaka »40. i 41.«.

(5) U novom članku 62. dodaju se novi stavci (6), (7), (8), (9) i (10) koji glase:

»(6) Uz ugostiteljsko-turističke površine formirane uz obalu moguće je odrediti površinu mora za potrebe namjene.

(7) Uz građevinsko područje T21 Suha Punta formirana je površina privezišta u uvali Jelenovica (PR8) za potrebe namjene.

(8) Kapacitet privezišta iznosi najviše 300 plovila.

(9) Prilaz privezištu potrebno je omogućiti, pored morske, i sa kopnene strane dvosmjernom prometnicom najmanje širine kolnog traka 5,5 m i obaveznim, najmanje jednostranim, pješačkim hodnikom.

(10) Način organizacije privezišta utvrditi će izradom plana užeg područja (UPU 25).«.

Članak 32.

(1) Članak 82. postaje članak 63.

(2) U novom članku 63. stavak (1) riječ »-autokampovi« briše se, a tabelarni prikaz se mijenja i glasi:

naziv zone oznaka vrste smještaja max. broj površina

zone i kategorija ležaja zone /ha

Uvala

Padova III. T3₁kamp 1000 9,0

(Banjol) - postojeće

Kampor

(Kampor) T3₃kamp 70 1

(min.

4 zvjezdice)

(3) U novom članku 63. stavak (4) tekst »odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« zamjenjuje se tekstom »zakonskom regulativom«.

Članak 33.

Iza novog članka 63. u podnaslovu riječi »i privezi u turističkim zonama« brišu se.

Članak 34.

(1) Članak 83. postaje članak 64.

(2) U novom članku 64. stavak (1) broj članka 129. mijenja se u »112.« i briše se tekst: »i privezi u turističkim zonama« i »Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:« i

»Privezi u turističkim zonama:

- Privez u Uv. Jelenovica (PR 1)

- Privez Sv. Grgur (PR 2)

- Privez Tetina - Goli otok (PR 3)

- Privez Melna - Goli otok (PR 4)

- Privez Vela Draga - Goli otok (PR 5)«.

(3) U novom članku 64. iza stavka (1) dodaju se novi stavci (2) i (3) koji glase:

»(2) Luke nautičkog turizma - marine iz prethodnog članka su postojeće luke slijedećeg kapaciteta:

. Marina Supetarska Draga (LN 1) - 300 vezova

. Marina Rab (LN 2) - 200 vezova

(3) Izgradnja, organizacija i korištenje postojećih površina marina definirati će se izradom planova užih područja građevinskih područja naselja uz kojih se nalaze (UPU 17 Supetarska Draga i UPU 1 Rab).«.

(4) U novom članku 64. stavak (2) postaje stavak (4).

Članak 35.

(1) Članak 84. postaje članak 65.

(2) U novom članku 65. stavak (1) mijenja se i glasi:

»Na području Grada Raba određena su građevinska područja infrastrukturnih sustava - kopnenih dijelova luka otvorenih za javni promet:

. IS 2 - luka Pudarica (postojeće),

. IS 4 - trajektna luka Mišnjak (postojeće i planirano).«.

(3) U novom članku 65. stavak (3) mijenja se oznaka »IS 1« u »IS 2«, a iza riječi »i sl.« dodaje se tekst »te za IS 4 površinu i lučki terminal, hale za popravke i spremanje plovila, hladnjače i druge sadržaje lučke podgradnje i nadgradnje,«, a u alineji drugoj tekst »800 m²« zamjenjuje se tekstom »2.500 m² u dijelu IS 4 površine«.

(4) U novom članku 65. stavak (4) broj »128.« zamjenjuje se brojem »111.«.

Članak 36.

Iza podnaslova »2.3.1.4. Sportsko-rekreacijska namjena« dodaje se novi članak 66. koji glasi:

»Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene dijele se na površine sportsko-rekreacijske namjene R5 i R6, te površine uređenih i prirodnih plaža R2 i R3.«

Članak 37.

(1) Članak 85. postaje članak 67.

(2) U novom članku 67. stavak (1) mijenja se i glasi:

»Površine sportsko-rekreacijske namjene R5 i R6 na području Grada dijele se na:

. R5₁ - centar za vodene sportove u Banjolu,

. R5₂ - centar za vodene sportove u Solinama (Kampor),

. R5₃ - centar za vodene sportove Halović (Kampor),

. R6₁ - sportsko-rekreacijski centar (staza za motokros i streljana),

. R6₂ - sportsko-rekrecijski centar (sportska dvorana s nogometnim i košarkašim igralištem) u Palitu,

. R6₃ - sportsko-rekreacijski centar u Kamporskoj Dragi (Kampor).«.

Članak 38.

(1) Članak 87. postaje članak 68.

(2) U novom članku 68. stavak (1) iza riječi »namjene« dodaje se tekst »R5 i R6«.

(3) U novom članku 68. stavak (2) iza riječi »namjene« dodaju se riječi »iz članka 67.«.

Članak 39.

Iza novog članka 68. dodaje se podnaslov: »Smjernice za izradu planova užih područja«.

(3) U sklopu akvatorija namijenjenog rekreaciji definiran je na kartografskim prikazima br. 1. i 4. akvatorij uređenih plaža. Unutar akvatorija uređene plaže organiziraju se sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plaže.

(4) Uređene morske plaže su nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno (kolni i pješački promet, privezišta za morski pristup, priključci na komunalne sustave, javna rasvjeta i dr.) i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(5) Površine uređenih morskih plaža i njihovo uređivanje i opremanje, određuju se urbanističkim planom uređenja, izuzev R2₁ i R2₈ koji se mogu formirati neposrednom provedbom u skladu s zakonskom regulativom.

(6) Prostornim planom omogućava se, do donošenja urbanističkog plana uređenja, održavanje i sanacija plaža oštećenih nevremenom (dohranjivanje žala, obnova betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl).

(7) Za područja obale kojima se bitno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje) obavezna je izrada Studije procjene utjecaja na okoliš.

(8) Prirodne morske plaže unutar ili izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjena, oznaka R3-1 do R3-12, su nadzirane i pristupačne s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljene, očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Za pristup sa morske strane omogućava se privremeno sidrenje unutar obuhvata na predviđenim lokacijama sidrišta definiranim kartografskim prikazima.

Članak 42.

Iza članka 70. dodaje se poglavlje »Privezišta i sidrišta privremenog - sezonskog karaktera« i članci 71., 72. i 73. koji glase«.

»Članak 71.

(1) Privezišta i sidrišta privremenog - sezonskog karaktera formirana su na već postojećim lokacijama objavljenim u pomorskim publikacijama za potrebe morskog pristupa građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R5 i R6 odnosno uređenim i prirodnim plažama R2 i R3.

(2) Privezi i sidrišta sezonskog karaktera grafički su prikazana na kartografskim prikazima br. 1. i 4.

Članak 72.

(1) Privezišta definirana ovim planom su postojeća privezišta. Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih gatova u svrhu poboljšanja kvalitete usluge.

(2) Kopneni dio privezišta omogućava ukrcaj i iskrcaj korisnika.

(3) Ne dozvoljava se formiranje nikakvih sadržaja lučke nadogradnje na kopnenom dijelu privezišta.

(4) Privezišta definirana ovim Planom:

Članak 40.

Članak 86. postaje članak 69.

Članak 41.

Iza novog članka 69. dodaje se poglavlje i novi članak 70. koji glase:

»Plaže

Članak 70.

(1) Uređene (R2) i prirodne morske plaže (R3) označene su u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

(2) Uređene morske plaže uređuju se u sklopu građevinskih područja naselja, izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene i izdvojenih zona sportsko rekreacijske namjene, na sljedećim lokacijama:

Članak 43.

(1) Članak 88. postaje članak 74.

(2) U novom članku 74. stavak (1) alineja šesta: »G5 Lopar površine 0,6 ha« briše se.

Članak 44.

(1) Članak 89. postaje članak 75.

(2) U novom članku 75. stavak (1) riječi »Katastarske čestice« zamjenjuju se riječju »Građevine«.

(3) U novom članku 75. stavak (2) riječ »čestice« zamjenjuje se riječju »građevine«.

Članak 45.

(1) Članak 90. postaje članak 76.

(2) U novom članku 76. stavak (1) broj članka »89.« mijenja se u »75.«.

(3) U novom članku 76. stavak (2):

. u alineji trećoj u zagradama riječ stubište briše se,

. iza treće alineje dodaje se četvrta alineja koja glasi: »vanjska stubišta,«,

. dosadašnja četvrta alineja postaje peta alineja.

Članak 46.

(1) Članak 91. postaje članak 77.

(2) U novom članku 77. stavak (1) alineja šesta: »površine uzgajališta - marikultura« briše se.

(3) U novom članku 77. stavak (2) briše se rečenica: »Gradnja izvan građevinskog područja određuje se sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.«, a alineja treća i četvrta mjenjuju se i glase:

. privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ ili mora izvan građevinskog područja,

. sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,«.

Članak 47.

(1) Članak 92. postaje članak 78.

(2) U novom članku 78. stavak (2) tekst »2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mjerilu 1:25000» zamjenjuje se tekstom »4.6. Građevinsko područje naselja - Mišnjak, Pudarica«.

(3) U novom članku 78. stavak (4) broj članka »93.« mijenja se u »79.«.

Članak 48.

(1) Članak 93. postaje članak 79.

(2) U novom članku 79. stavak (2) navod »(NN 35/95)« briše se.

Članak 49.

(1) Članak 94. postaje članak 80.

(2) U novom članku 80. riječi »članka 92. stavak (1)« zamijenjuju se riječima »članka 78. stavak (4)«, a tekst », a odrediti lokacijskom dozvolom za vršenje radova« briše se.

Članak 50.

(1) Članak 95. postaje članak 81.

(2) U novom članku 81. stavak (2) broj članka »114.« mijenja se u »97.«.

Članak 51.

(1) Članak 96. postaje članak 82.

Članak 73.

(1) Sidrišta se formiraju kao vezovi na plutačama ili bez plutača (čisto sidrenje).

(2) Sidrišta definirana ovim Planom nalaze se u pomorskim publikacijama.

(3) Sidrišta se formiraju izvan sigurnosnog područja kupališta, a najmanje 50 m od obalne linije.

(4) Sidrišta definirana ovim Planom:

(2) U novom članku 82. stavak (1) u alineji prvoj briše se tekst: »ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i uz ograničenja iz članka 101. Gradnja stambene građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma dopušta se samo registriranim obrtnicima ili poduzetnicima u poljoprivrednoj djelatnosti i pružanju usluga.«. U istom stavku dodaje se alineja druga koja glasi: »staklenici i plastenici.«.

(3) U novom članku 82. dodaje se novi stavak (2) koji glasi:

»Gradnja stambene građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma dopušta se samo registriranim obrtnicima ili poduzetnicima u poljoprivrednoj djelatnosti i pružanju usluga registrirani unutar područja Grada Raba, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i uz ograničenja iz članka 85. ovih Odredbi.«.

(4) U novom članku 82. dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). U istom stavku riječ »postojeći« briše se.

(5) U novom članku 82. dosadašnji stavak (3) postaje stavak (4) i (5) na slijedeći način:

»(4) Spremišta u vinogradima, voćnjacima i maslinicima mogu se graditi, kao jednoetažne građevine na česticama većim od 3.000 m², maksimalne tlocrtne površine 20 m², visine građevine 3,5 m.

. ako se podiže novi vinograd na zemljištu nepogodnom za uzgoj vinove loze, kao što je zona proljetnih mrazova, nedovoljnog osunčanja, preveliki nagib, loš sastav tla i sl., takav vinograd ne može biti osnova za utvrđivanje uvjeta uređenja prostora kojim se dozvoljava izgradnja spremišta.

(5) Staje i stočarska skloništa moguće je graditi na pašnjacima površine veće od 1000 m², s tim da se u sklopu staje može izgraditi jednoetažan prostor za sklanjanje ljudi, maksimalne tlocrtne površine 10 m².«.

(6) U novom članku 82. dosadašnji stavak (4) postaje stavak (6).

Članak 52.

Članci 97. i 98. brišu se.

Članak 53.

Članak 99. postaje članak 83.

Članak 54.

(1) Članak 100. postaje članak 84.

(2) U novom članku 84. stavak (1) mijenja se i glasi: »Dozvoljava se izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja.«

(3) U novom članku 84. stavak (3) broj »0,6« mijenja se u »0,8«.

Članak 55.

(1) Članak 101. postaje članak 85.

(2) U novom članku 85. stavak (1) brojevi članaka »96., 97., 98., 99. i 100.« zamjenjuju se u brojevima »82.-84.«.

(3) U novom članku 85. stavak (2) broj »100« mijenja se u »500«.

Članak 56.

Članci 102. i 103. brišu se.

Članak 57.

Članci 104. i 105. postaju članci 86. i 87.

Članak 58.

(1) Članak 106. postaje članak 88.

(2) U novom članku 88. stavak (5) alineja prva, tekst »člancima 28. - 30.« zamjenjuje se tekstom »poglavlju 2.2.2. i 2.2.3.« , a u alineji drugoj brojevi članaka »96. - 101.« zamjenjuju se brojevima »82. - 85.«.

Članak 59.

(1) Članak 107. postaje članak 89.

(2) U novom članku 89. stavak (3) tekst »člancima 64. - 69.« zamjenjuju se tekstom »poglavljima 2.2.2. i 2.2.3.«.

(3) U novom članku 89. stavak (4) brojevi članaka »79. - 83.« zamjenjuju se brojevima »60. - 64.«.

Članak 60.

(1) Članak 108. postaje članak 90.

(2) U novom članku 90. stavak (1) navod u zagradama: »i K2 na Sorinju« briše se.

(3) U novom članku 90. stavak (2) tekst »člancima 28., 35. i 55. - 63.« zamjenjuju se tekstom »poglavljima 2.2.2. i 2.2.3.«.

(4) U novom članku 90. stavak (3) brojevi članaka »77. - 78.« zamjenjuju se brojevima »58. - 59.«.

Članak 61.

(1) Članak 109. postaje članak 91.

(2) U novom članku 91. dodaje se stavak (3) koji glasi:

»Sustav građevina društvenih djelatnosti, određen ovim poglavljem, može se dopunjavati drugim lokacijama i sadržajima.«.

Članak 62.

(1) Članak 110. postaje članak 92.

(2) U novom članku 92. u stavak (3) tekst »54. stavak (2) i (3)« zamjenjuje se brojem »32«.

(3) U novom članku 92. dodaje se stavak (4) koji glasi:

»(4) Smještaj minimalnih sadržaja predškolskih i školskih ustanova:

Članak 64.

(1) Iz naslova ispred članka 112. koji postaje članak 94. briše se zarez i riječ »kultura«.

(2) Članak 112. postaje članak 94. mijenja se i glasi:

»(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima).

(2) Gradnja novih građevina moguća je unutar građevinskih područja naselja te unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene kao sadržaji prateće djelatnosti.

(3) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Rab su sadržaji primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u okviru Doma zdravlja i stanice hitne medicinske pomoći, a sekundarna preko specijalne bolnice u ovom slučaju psihijatrijske.

(4) U djelatnosti socijalne skrbi planira se izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe.

(5) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 34.

(6) Smještaj minimalnih sadržaja zdravstvene i socijalne skrbi:

Članak 63.

(1) Članak 111. postaje članak 93.

(2) U novom članku 93. stavak (2) tekst »54. stavak (4)« zamjenjuje se brojem »33.«, a tekst »85. - 87.« sa brojevima »66. - 68.«.

(3) U novom članku 93. dodaje se stavak (3) koji glasi:

»(3) Smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaji:

Članak 65.

Iza novog članka 94. dodaje se naslov i novi članak 95. koji glase:

»Upravni i i kulturni sadržaj

Članak 95.

(1) Upravne i sudske ustanove smještene su u centralnom naselju Rab i sadrže:

. ispostave županijske i državne uprave,

. gradski organi samouprave,

. općinski sud,

. prekršajni sud,

. sjedište javnog bilježnika,

. porezna uprava - ispostava,

. policijska stanica.

(2) Minimalni kulturni sadržaji definirani su tabelarnim prikazom ovog članka. pored navedenih moguća je gradnja i drugih sadržaja - muzeji, galerije, zbirke i sl. Izgradnja novih kulturnih sadržaja moguća je u svim građevinskim područjima definiranim ovim Planom. Uvjeti za izgradnju definirani su člankom 34. ovih Odredbi.

(3) Smještaj minimalnih sadržaja upravne i kulturne namjene:

Članak 66.

(1) Članak 113. postaje članak 96.

(2) U novom članku 96. stavak (2) tekst »54. stavak (6)« zamjenjuje se brojem »35.«.

Članak 67.

(1) Članak 114. postaje članak 97.

(2) U novom članku 97. stavak (3) brojevi »14. i 15.« zamjenjuju se brojevima »13. i 14.«.

Članak 68.

Članak 115. postaje članak 98.

Članak 69.

Članak 116. postaje članak 99. mijenja se i glasi:

(1) »Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Raba čine:

. državne ceste,

. županijske ceste,

. lokalne ceste.

(2) Državna cesta na području Grada jest:

1 dio ceste Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica: (nova obilaznica),

2 Lopar (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) (postojeća državna cesta po realizaciji prometnice pod brojem 1 ovog stavka prelazi u kategoriju županijskih cesta).

(3) Mrežu županijskih cesta čine:

1 Supetarska Draga - Lopar,

2 Barbat - Rab - Guščići - Ružići - Buzići (nova dionica od Guščića do Buzića),

3 Supetarska Draga - Suha Punta (nova),

4 državna cesta (nova obilaznica) - Kozji vrh (aerodrom),

5 Donja Supetarska Draga - Gornja Supetarska Draga,

6 spoj županijske ceste Donja S. Draga - Gornja S. Draga na planiranu državnu cestu (obilaznica).

(4) Mrežu lokalnih cesta na području Grada čine:

2 Suha Punta - rt Kalifront,

3 Mundanije - Rab - županijska cesta (Barbat - Ružići),

5 prstenasti spoj županijske ceste (Barbat - Buzići) od Banjola do Palita,

6 državna cesta - uv. Mag (nova),

7 državna cesta - uv. Pudarica,

22 lok. cesta Koradovo - Fuža,

23 lok. cesta Zalo - Bišić,

24 lok. cesta Dumići - Koradovo,

25 lok. cesta Poldani - Fafanđeli,

26 lok. cesta Donja Supetarska Draga - Vršani,

27 lok. cesta od lok. ceste 25 do Ripina,

28 lok. cesta Macolići - Veli mel,

29 lok. cesta od žup. ceste Barbat - Buzići do Tunićeve Drage,

30 lok. cesta od lok. ceste 29 do Dedića,

31 lok. cesta od žup. ceste Barbat - Buzići do Kurelića,

32 lok. cesta prstenasto spojena na lok. ceste (bivša državna cesta) od Sv. Petra,

33 lok. cesta Markovina Kar. - Perići,

34 lok. cesta Mlacovići - Markovine,

35 lok. cesta spojena na žup. cestu Barbat - Buzići kod Barčića,

36 lok. cesta spojena na žup. cestu S. Draga - Suha Punta do planirane marine u uv. Sv. Eufemije,

37 lok. cesta,

38 lok. cesta,

39 lok. cesta od lok. ceste 38 do Mrlina,

40 lok. cesta od Barčića do Pičuljana,

41 lok. cesta od postojeće državne ceste 2 do Pahljinića,

42 lok. cesta Godinići,

43 lok. cesta od postojeće državne ceste 2 do Matušana,

44 lok. cesta Sušići,

45 lok. cesta od postojeće državne ceste 2 do Banjol crkva,

46 lok. cesta od Banjola groblje do Jurina,

47 lok. cesta od Banjola groblje do trafostanice,

48 lok. cesta od postojeće državne ceste 2 preko Balena do Javorana.

(5) Državna, županijske i lokalne ceste sa brojčanim oznakama ucrtane su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

(6) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.

(7) Do ishođenja dokumentacije za izgradnju planiranih cesta na području Grada Raba, iz građevinskog područja naselja izuzimanju se kao građevne čestice sve katastarske čestice koje se u cijelosti nalaze unutar koridora, a za postojeće građevine moguća je samo rekonstrukcija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definirana člankom 76. stavak (2) ovih Odredbi«.

Članak 70.

Članak 117. postaje članak 100. mijenja se i glasi:

»(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca ostalih cesta, ne može biti manja od 5 m, udaljenost poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 m.

(2) Iznimno od prethodnog stavka, kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja, udaljenost može biti i manja, ali u skladu sa već formiranom regulacijom postojeće izgradnje.

(3) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca državnih, županijskih i lokalnih cesta ne može biti manja od 6 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje lokalnim, županijskim, odnosno državnim cestama.«.

Članak 71.

(1) Članak 118. postaje članak 101.

(2) U novom članku 101. riječi »Nerazvrstane prometnice« zamjenjuje se riječima »Ostale ceste«.

Članak 72.

(1) Članak 119. postaje članak 102.

(2) U novom članku 102. stavak (1) riječ »nerazvrstanih« zamjenjuje se riječju »ostalih«.

(3) U novom članku 102. stavak (3) iza riječi »članka« dodaju se riječi »isključivo za tradicionalna naselja iz članka 15. stavak (4)«.

(4) U novom članku 102. stavak (4) riječi »nerazvrstana« i »nerazvrstane« zamjenjuju se riječima »ostala« i »ostale«.

Članak 73.

(1) Članak 120. postaje članak 103.

(2) U novom članku 103. dodaje se stavak (6) koji glasi:

»(6) Najmanja širina pješačke staze iznosi 2,5 m, a najveći uzdužni nagib iznosi 8%. Iznimno u strmijim djelovima obuhvata, nagib može biti i veći sukladno terenskim prilikama.«.

Članak 74.

(1) Članak 121. postaje članak 104.

(2) U tabelarnom prikazu novog članka 104. stavak (3) iza riječi »trgovine« dodaju se riječi »do 200 m²«, te se dodaju nove stavke:

Namjena prostora Broj parkirališnih Jedinica

u građevinama /garažnih mjesta

trgovine preko 1 mjesto 20-35 m²,

200 m²ali ne manje

od 40PM

privatno 1 mjesto + 1 apartman

iznajmljivanje 1 mjesto 3 ležaja

Članak 75.

Članak 122. postaje članak 105.

Članak 76.

(1) Članak 123. postaje članak 106.

(2) U novom članku 106. stavak (1) broj članka »121.« mijenja se u »104.«.

Članak 77.

(1) Članak 124. postaje članak 107.

(2) U novom članku 107. stavak (1) broj članka »121.« mijenja se u »104.«.

(3) U novom članku 107. stavak (3) tekst »za automobile invalida« briše se, a iza riječi »20 mjesta« dodaje se tekst »za parkiranje osobama s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti«.

Članak 78.

(1) Članak 125. postaje članak 108.

(2) U novom članku 108. stavak (1) tekst »Zakonu o prostornom uređenju« zamjenjuje se tekstom »zakonskoj regulativi«.

(3) U novom članku 108. stavak (3) briše se, a stavci (4), (5) i (6) postaju stavci (3), (4) i (5).

(4) U novom članku 108. novi stavak (4) mijenja se i glasi:

»Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže, koja je podzemna, uređuje zelena površina, koeficijent izgrađenosti može iznositi 1.«.

Članak 79.

(1) Članak 126. postaje članak 109.

(2) U novom članku 109. stavak (1) mijenja se i glasi:

»Izdvojena parkirališta ili garaže koje se grade u 2 razine mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori u visini 2 nadzemne etaže, te zatvoreni prostori u visini jedne podzemne i jedne nadzemne etaže.«.

Članak 80.

(1) Članak 127. postaje članak 110.

(2) U novom članku 110. briše se tekst: »i priveza u turističkim zonama«.

Članak 81.

Članak 128. postaje članak 111. mijenja se i glasi:

»Na području Grada Raba određene su slijedeće luke otvorene za javni promet:

1. Luke otvorene za javni promet županijskog značaja:

1.1. Trajektna luka Mišnjak

U sklopu luke dopušteno je obavljanje sljedećih djelatnosti:

. ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

. ukrcaj i iskrcaj tereta,

. privez i odvez trajekata izvan funkcije prijevoza,

. formiranje ribarske luke.

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, kapacitet i detaljni program korištenja odrediti će se prilikom izrade UPU-a 48.

Do donošenja UPU-a dozvoljava se u sklopu postojeće trajektne luke Mišnjak, zbog osiguranja potrebnih kapaciteta i sigurnosti, izvršiti slijedeće rekonstrukcije i dogradnje lučkih postrojenja:

Oblik i veličina građevnih čestica obuhvatiti će Uvalu Mišnjak i pripadajući kopneni dio.

a/ novi vez u sjeveroistočnom dijelu uvale

Planira se izgradnja 70 m operativne obale s 2 rampe za trajekt i dijelom za pristajanje manjih teretnih brodova.

Obala se izvodi masivnim obalnim zidom. Uz obalu potrebno je osigurati minimalnu dubinu od 4 m.

Vez se oprema bitvama.

Uz obalu dopuštena je organizacija manipulativnog platoa maksimalne površine 14.000 m², dimenzije cca 70/200 m.

Do manipulativnog platoa uređuje se pristupna cesta sa spojem na postojeći plato, dužine cca 470 m s dvije vozne trake minimalne širine 2 x 2,75 m.

b/ novi vez u jugoistočnom dijelu uvale

Planira se izgradnja paralelnog veza dužine 105 m s unutrašnje strane otoka (poluotoka) Mišnjak. Vez je u funkciji polugodišnjeg priveza trajekta (kada nisu u funkciji), a u sezoni iskrcajne rampe i produžetka platoa rampe.

Vez se izvodi masivnim obaloutvrdicama, dimenzija 5/5 m, međusobnog razmaka 15 m, opremljenih bitvom i odbojnikom, međusobno vezanih mostom i vezanih na kopno.

c/ postojeći manipulativni plato s ukrcajno iskrcajnim rampama

Na postojećem platou površine cca 6500 m² predviđa se rekonstrukcija ukrcajno iskrcajnih rampi zbog osiguranja minimalne dubine od 4 m uz obalu, te dogradnja platoa s dvije nove ukrcajno - iskrcajne rampe. U sklopu platoa moguća je izgradnja prateće građevine, namijenjene sadržajima biljetarnice, čekaonice, ugostiteljskog sadržaja (caffe-bar ili sl.) i sanitarija. Uvjeti za izgradnju prateće građevine su:

. najveća dopuštena bruto izgrađena površina iznosi 200 m²,

. maksimalni broj etaža građevine je 1 etaža,

. najveća visina građevine (h) je 6,0 m od kote manipulativnog platoa,

. smještaj građevine je na pristupu manipulativnom platou, u sklopu jedinstvene građevne čestice trajektnog pristaništa,

. građevina se oblikuje u skladu s odredbama članka 20. stavak (2) ovih Odredbi za provođenje,

. okoliš građevine uređuje se kao pješačka površina, terasa ugostiteljskog sadržaja maksimalne površine do 50 m² i sadnjom pojedinačnih stabala,

. potporni zid prema obali uređuje se kamenom, maksimalne visine 3 m,

. građevina mora imati priključak na vodu, elektriku i TK mrežu,

. odvodnju otpadnih voda treba riješiti zatvorenim sustavom.

1.2. Luka Rab

U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:

. ukrcaj i iskrcaj putnika,

. privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara,

. privez i odvez ribarskih brodova,

. privez i odvez sportskih brodica.

U sklopu luke planirana je luka tijela unutarnjih poslova i lučka uprava.

Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara, broj vezova za ribarske brodove i broj vezova za sportske brodice odrediti će se prilikom izrade UPU-a 1.

Do donošenja UPU-a dozvoljava se sanacija - rekonstrukcija postojećeg lukobrana »Pumpurele«, a sadrži slijedeće zahvate:

. proširenje do 18 m u dužini od cca 114 m,

. uređenje do 23 priveza za ribarske brodove,

. sanacija i rekonstrukcija obale stare luke od trga Municipium Arbe do zgrade stare policije,

. produženja »male porporele« (INA) do 40 m dužine i širine 10 m,

. izgradnja čvrstog gata dužine 70 m i širine 6 m,

. izgradnja dva pontonska gata dužine 70 m i širine 3 m,

. izgradnja uzdužnog pontonskog gata prema zgradi stare policije dužine 75 m i širine 3 m,

. izgradnja zaštitnog gata u dužini od 45 m i širine 15 m na dijelu nove obale kao zaštita od valova i plavljenja obale grada.

2. Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:

2.1. Luka Pudarica (L1)

U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.

U sklopu luke potrebno je osigurati najmanje jedan vez za trajekte.

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 46.

2.2. Luka Grci u Barbatskom kanalu (L2)

U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.

Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 5.

2.3. Luka Kaštel (L3)

U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara. Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 5.

2.4. Luka Janići (L4)

U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.

Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 5.

2.5. Luka Keki (L 5)

2.6. Luka Banjol (L6)

U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, sportsko-rekreacijksi sadržaji. Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 4.

2.7. Luka u uv. Padova II (L7)

2.8. Luka Palit (L 8)

U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, te sportsko-rekreativni sadržaji. Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 14.

2.9. Luka u sjevernom dijelu uv. Sv. Eufemije (L 9)

2.10.Luka Gožinka (L10)

U sklopu luke potrebno je formirati površinu za privez lokalnog stanovništva. U ostalom dijelu obuhvata formiraju se sadržaji lučke podgradnje i nadgradnje za potrebe lokalnog stanovništva i nautičara. Unutar luke moguće je formirati površinu sidrišta. Kapacitet luke iznosi najviše 50 plovila od čega najmanje 10 plovila za potrebe lokalnog stanovništva. Luka mora biti priključena na osnovne komunalne mreže, a kopneno povezana dvosmjernom prometnicom najmanje širine 5,5 m. Odvodnja sa radnih površina luke kao i zbrinjavanje otpada mora biti rješeno sukladno zakonskoj regulativi i odredbama ovog Plana.

2.11.Luka Kamporska draga (L11)

U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika,

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara,

- privez i odvez ribarskih brodova,

- privez i odvez sportskih brodica.

2.12.Luka u uv. Dumići (L12)

2.13.Luka Donja Draga (L13)

2.14.Luka Gonar (L14)

Članak 82.

Članak 129. postaje članak 112. mijenja se i glasi:

»Luke posebne namjene na području Grada Raba su sljedeće:

(1) Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:

. Marina Supetarska Draga (LN 1),

. Marina Rab (LN 2).

(2) Luke posebne namjene - brodogradilišta definirane su prema postojećem obuhvatu koncesije i grafički prikazane na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 te 4.1. i 4.2. Građevinska područja naselja Barbat i Banjol u mj. 1:5.000:

. luka posebne namjene - brodogradilište - LB1 - Barbat predio Kaštel,

. luka posebne namjene - brodogradilište - LB2 - Barbat predio Janići,

. luke posebne namjene - brodogradilišta - LB3 i LB4 - Banjol«.

Članak 83.

Iza novog članka 112. dodaje se novi članak 113. koji glasi:

»(1) Izvan 300 m od obalne linije, na prilazu luci Rab formirana je sidrišna površina radijusa 300 m. Raspored sidrenih elemenata, organizacija plovnog prometa, odvoz otpada i druge aktivnosti potrebne za funkcioniranje sadržaja definirat će se izradom projektne dokumentacije uz suglasnost nadležnih ustanova.

(2) Privezišta za potrebe lokalnog stanovništva uz građevinska područja naselja, te privezišta i sidrišta privremenog - sezonskog karaktera za potrebe građevinskih područja druge namjene grafički su prikazana na kartografskim prikazima br. 1. i 4. Uvjeti korištenja i izgradnje unutar navedenih sadržaja definirani su poglavljem 2. ovih Odredbi.«.

Članak 84.

Članak 130. postaje članak 114.

Članak 85.

(1) Članak 131. postaje članak 115.

(2) U novom članku 115. dodaju se stavci (2), (3) i (4) koji glase:

»(2) Položaji zračne luke i sportskog aerodroma definirani su na kartografskim prikazima br. 1. i 4.6.

(3) Za potrebe zračne luke na području Mišnjaka planira se izgradnja piste za prihvat zrakoplova kapaciteta od 50 do 150 putnika. Zračna luka je pretežito sezonskog karaktera. U sklopu zračne luke moguće je smjestiti prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni uz slijedeće uvjete:

. formirano građevno područje omogućuje formiranje piste do 1700 m dužine i njenih pratećih sadržaja, te formiranje zaštitnog pojasa namjene,

. navedeni prateći sadržaji smještaju se uz pistu i mogu zauzeti najviše 1.500 m² tlocrtne površine,

. najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne etaže,

. visina građevine (h) sukladna je odabranoj konstrukciji i zakonskim propisima za ovakvu vrstu građevine,

. pristup sadržaju omogućava se kolnom prometnicom priključenom na državnu prometnicu,

. građevine moraju biti priključene na sve infrastrukturne sustave i komunalne mreže.

(4) Za potrebe sportskog aerodroma pored formiranja piste dozvoljava se izgradnja hangara za smještaj letjelica. Prateći sadržaji - sanitarni, upravni, skladišni i sl. smještaju se unutar građevine hangara.«.

Članak 86.

(1) Članak 132. postaje članak 116.

(2) U novom članku 116. stavak (1) alineja prva briše se, a u alineji drugoj riječ u zagradama »Palit« zamjenjuje se rječju »Kampor«.

Članak 87.

Članak 133. postaje članak 117.

Članak 88.

Iza novog članka 117. dodaju se novi članci 118. i 119. koji glase:

»Članak 118.

(1) Sustav pokretnih komunikacija razvija se postavljanjem antenskih prihvata i antenskih stupova.

(2) Ishođenje dozvola za građenje građevina elektroničke pokretne komunikacije vrši se sukladno uvjetima određenim ovim Planom, te posebnim uvjetima pravnih subjekata u čijem je vlasništvu ili koje upravljanju područjem na kojem se planira gradnja.

(3) Za područje Grada Raba antenski prihvati postavljaju se na slijedeći način:

. unutar građevinskih područja obalnih naselja iz članka 7. stavak (3) ovih Odredbi moguće je smjestiti fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine,

. unutar građevinskih područja naselja, izuzev naselja iz prethodnog stavka, moguće je smjestiti fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, te krovni antenski prihvat (tip B) visine od 2 do 5 m od najviše točke građevine.

Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova

Članak 119.

(1) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno:

. na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,

. u građevinskim područjima,

. u zaštićenim krajobraznim područjima definiranim člancima 134. stavak (1), 135., 136. stavak (1), 137., 138. stavak (3) i 140.

(2) Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, planirati minimalni broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenosti i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.

(3) Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

(4) Postojeće antenske stupove i njihovu opremu potrebno je prilagođavati novim standardima u cilju povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.

(5) Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

(6) U pravilu, maksimalna veličina površine, odnosno građevinske čestice, za smještaj samostojećeg antenskog stupa iznosi 350 m².

(7) Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2 m od ruba građevne čestice odnosno površine za redovnu upotrebu građevine.

(8) Pristupni put građevnoj čestici samostojećeg antenskom stupa mora biti minimalne širine 3,00 m. Za pristupni put samostojećem antenskom stupu koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. U zaštićenim površinama formiranje pristupnog puta moguće je uz suglasnost nadležne ustanove.

(9) Elektroenergetski priključak radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije. Priključak se može izvesti putem alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije.

(10) Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavni račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu.

(11) Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom, obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije. Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim, ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima područja iz stavka 1. ovog članka. Valorizacijom krajobraza izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i šireg područja iz stavka 1. ovog članka analizirajući:

. fizičke strukture prostora, kao što su topografija, geomorfološke značajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna, prirodne i ekološke posebnosti i sl. te

. kulturno-povijesne datosti kao što su izgrađene - antropogene strukture, etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.

Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije, optimalna, kao i odrediti vrstu, tip i visinu antenskog stupa, te uvjete uređenja i mjere zaštite građevne čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.«.

Članak 89.

(1) Članak 134. postaje članak 120.

(2) U novom članku 120. stavak (2) dijelovi teksta: »članku 122. Zakona o vodama («Narodne novine» broj 107/95)« i »članom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata («Narodne novine» broj 28/96)« zamjenjuju se tekstom »zakonskoj regulativi« i »zakonskom regulativom«.

(3) U novom članku 120. stavak (3) dio teksta: »člankom 106. Zakona o vodama («Narodne novine» broj 107/95, 150/05)« zamjenjuje se tekstom »zakonskom regulativom«.

Članak 90.

(1) Članak 135. postaje članak 121.

(2) U novom članku 121. stavak (1):

. alineja četvrta mijenja se i glasi: »postojeće vodospreme VS »Sv. Ilija«, »Banjol«, »Barbat«, »Mundanije«, »Suha Punta«, »Barčići«, »Kampor«, »Fruga«, »D.S. Draga«,

. alineja peta mijenja se i glasi: »planirane vodospreme: VS »Koziji vrh«, »Barbat1«, »Kamenjak«, »Šurline«,

. u alineji šestoj riječ »planirani« zamjenjuje se riječju »postojeći«.

(3) U novom članku 121. stavci (3) i (4) brišu se.

(4) U novom članku 121. stavak (5) postaje stavak (3), a riječ »planirani« zamjenjuje se riječju »postojeći«.

Članak 91.

Članak 136. postaje članak 122.

Članak 92.

Članak 137. postaje članak 123. mijenja se i glasi:

»(1) Prostornim planom određuju se dva zasebna sustava javne odvodnje otpadnih voda, te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćivanje, ispusti) sustav Rab (Barbat, Banjol, Rab, Palit), sustav Draga (Mundanije, S. Draga, Kampor).

(2) Planom je predviđena gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama i drugih važećih propisa iz oblasti vodnoga gospodarstva.

(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog članka dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za obiteljsku - stambenu građevinu kapaciteta do 10 ES. Za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.)

(5) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenje prostora.

(6) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćivanja vode na uređajima za pročiščivanje, a rješavati će se sukladno zakonskoj regulativi odnosno odvoziti će se na odlagalište otpada gdje će se konačno obraditi i cijediti, te koristiti za pokrivanje standardnog komunalnog otpada. Ocjedna otpadna voda bi se konačno pročišćivala na deponijskom uređaju za pročišćivanje otpadnih voda.«.

Članak 93.

Članak 138. postaje članak 124.

Članak 94.

Iza novog članka 124. dodaje se novi članak 125. koji glasi:

»(1) Odvodnja oborinskih voda sa krovnih površina rješava se u sklopu pojedine građevinske čestice i upušta u javni sustav odvodnje, a do izgradnje javnog sustava raspršuje se na okolni teren građevinske čestice.

(2) Oborinske otpadne vode s cesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do deset parking mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirnih mjesta, do izgradnje javnog sustava, upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.«.

Članak 95.

(1) Članak 139. postaje članak 126.

(2) U novom članku 126. stavak (9) nadopunjuje se slijedećom rečenicom:

»Moguće je i navodnjavanje desaliniziranjem morske vode.«.

Članak 96.

Članak 140. postaje članak 127.

Članak 97.

Članak 141. postaje članak 128. mijenja se i glasi:

»(1) Niskonaponska mreža će se razvijati kao podzemna, a iznimno kao nadzemna uz suglasnost lokalne samouprave, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima.

(2) Pri rekonstrukciji postojeće niskonaponske mreže dozvoljava se nadzemni razvoj mreže.

(3) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

(4) Lokacije budućih trafostanica 20/0.4 kV i trasa 20 kV vodova odredit će se prema razvojnim planovima nadležnih ustanova.

(5) Uvjet za izgradnju trafostanica:

. građevina mora imati direktan pristup na neku od javnih kolnih prometnica,

. udaljenost građevine od granice kolne prometnice iznosi najmanje 5 m u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskih područja dozvoljava i manja udaljenost uz suglasnost nadležnih ustanova u ovisnosti o kategoriji prometnice,

. udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi najmanje 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,

. trafostanica se može smjestiti i unutar gabarita građevina gospodarske namjene ili iznimno građevina višestambene namjene ako drugačije nije moguće smjestiti sadržaj,

. arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti uklopljeno u tradicijski način gradnje.«.

Članak 98.

Članak 142. postaje članak 129.

Članak 99.

(1) Članak 143. postaje članak 130.

(2) U novom članku 130. stavak (5) mijenja se i glasi:

»(5) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki. Za potrebe grijanja i hlađenja građevina moguće je postaviti usisne cjevovode na svakih 1 ha građevnog područja. Elementi za korištenje obnovljivih izvora energije postavljaju se na podmorskom i nadmorskom dijelu mora udaljeni minimalno 300 m od obale ili u skladu sa zahtjevima zaobalja.«.

(3) U novom članku 130. dodaju se novi stavci (6) i (7) koji glase:

»(6) Elementi koji se koriste u proizvodnji energije moraju biti ekološki prihvatljivi.

(7) Dozvoljava se izgradnja vertikalnih bušotina za korištenje energije podzemlja unutar obuhvata Plana.«.

Članak 100.

(1) Članak 144. postaje članak 131.

(2) U novom članku 131. stavak (1) slovo »a« uz broj 3 briše se.

(3) U novom članku 131. stavak (2) briše se tekst »Loparsko i«.

Članak 101.

Članci 145. i 146. postaju članci 132. i 133.

Članak 102.

Iza novog članka 133. dodaje se podnaslov i novi članci od 134. - 138. koji glase:

»Prirodni krajobraz koji se štiti ovom planskom dokumentacijom

Članak 134.

(1) Ovim Planom zaštićuju se sljedeća osobito vrijedna prirodna krajobrazna područja:

. područje zaljeva Kampor i Supetarska Draga,

. uvala Sv. Eufemije,

. Stijene Rapost, Kamenjak,

. Fruga,

. crnikova šuma na padinama prema Supetarskoj Dragi uz cestu,

. Topolje kraj rezervata Dundo.

(2) Na područjima Fruga, crnikova šuma na padinama prema Supetarskoj Dragi uz cestu te na Topolje kraj rezervata Dundo nisu dopuštene radnje, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično.

Članak 135.

Kao vrijedna šumska područja određuju se sljedeća područja za zaštitu:

. grad Rab - lokacije Boškopini, Kokošica, otočić Tunera (Školjić-Sv.Juraj), Miral i Padova,

. Frkanj, Ograde, Suha Punta i Kristofor.

Članak 136.

(1) Kao specifična geomorfološka područja određuju se slijedeća područja za zaštitu:

. Rt Gonar s otocima, Maman, Srednjak i Šailovec,

. poluotok Kalifront,

. Frkanj,

. otok Dolin,

. Kamenjak.

(2) U navedenim područjima iz stavka (1) mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviziranog krajobraza.

(3) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(4) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Članak 137.

(1) Kao vrijedne vegetacijske skupine na području Grada Raba određuju se sljedeći dijelovi prirode za zaštitu:

. skupina čempresa kod Sv. Damjana,

. crnika kod lugarnice u Dundu,

. crnike u Gonaru,

. crnika u Banjolu,

. crnika na Trgu slobode u gradu Rabu,

. područje izvora Mlinice, Pidoke, Valange i Curke.

(2) Izvore iz stavka (1) ovog članka potrebno je redovito čistiti i održavati.

Podmorje i obalna linija otoka Raba

Članak 138.

(1) Na području Grada Raba određuje se za zaštitu i podmorje uvale Sv. Eufemija. Sve eventualne planirane zahvate i aktivnosti u zamuljenim uvalama uvale Sv. Eufemije i u neposrednoj okolici potrebno je podvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja krhke ekološke stabilnosti i trajne degradacije tih vrijednih ekosustava.

(2) Na području Grada Raba određuju se sljedeća područja - obalne linije za zaštitu:

. dio obale od Pudarice do uvale Črnika,

. dio obale od punte Sorinja do Mlinice,

. dio obale od Dumića do rta Gonar,

. dio obale od rta Gonara do rta Kaštelina,

. dio obale od Kamporske Drage do uvale Sv. Eufemije,

. dio obale od naselja Barbat do uvale Pudarica,

. dio obale od uvale Padova III do uvale Padova I,

. obalna linija otočića Sv. Juraj,

. obalna linija otoka Dolina.«.

Članak 103.

(1) Članak 147. postaje članak 139.

(2) U novom članku 139. riječi »prirode i za zaštitu predloženi« brišu se.

Članak 104.

Članak 148. postaje članak 140. mijenja se i glasi:

»(1) Na području Grada Raba u kategoriji posebnog rezervata zaštićeno je sljedeće područje:

. rezervat šumske vegetacije - šuma Dundo.

(2) U kategoriji park šume zaštićena je šuma Komrčar u gradu Rabu.«.

Članak 105.

Članci od 149. do 154. brišu se.

Članak 106.

Iza novog članak 140. dodaje se podnaslov: »Nacionalna ekološka mreža« i članak 141. koji glasi:

»(1) Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže unutar predmetnog obuhvata nalaze se slijedeći točkasti lokaliteti:

. HR 3000197 - Medova buža,

. HR 2000680 - Kamporska Draga,

. HR 2000681 - Lokva,

. HR 2000679 - zaljev Sv. Eufemija,

. HR 2000678 - Frkanj,

. HR 2000682 - Mišnjak,

. HR 3000261 - pećina na rtu Frkanj.

(2) Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže treba ocijeniti prihvatljivost zahvata za ekološku mrežu.

(3) Mjere zaštite na lokalitetima ekološke mreže:

. pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti (Medova buža, pećina na rtu Frkanj),

. kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama (Kamporska draga, zaljev Sv. Eufemije),

. sprječavati nasipavanje i betonizaciju obale (Kamporska draga, zaljev Sv. Eufemije),

. svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta (Kamporska draga, zaljev Sv. Eufemije);

. odrediti kapacitete posjećivanja područja (Medova buža, rt Frkanj, Mišnjak),

. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane ( alohtone ) vrste i genetski modificirane ogranizme (Lokva),

. spriječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa priobalja (Lokva).«.

Članak 107.

(1) Članak 155. postaje članak 142.

(2) U novom članku 142. stavak (2) briše se navod »(NN 69/99)«, a u nastavku stavka dodaje se rečenica: »Pri bilo kakvim intervencijama na kulturnim dobrima, nalazištima ili zonama potrebno je ishođenje posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja od nadležnog konzervatorskog odjela.«.

(3) U novom članku 142. stavak (3) mijenja se i glasi: »Za potrebe zaštite kulturnih dobara Grada Raba izrađena je konzervatorska podloga koja je sastavni dio ove prostorno-planske dokumentacije.«.

(4) U novom članku 142. stavak (4) rečenica: »Kod većih građevinskih zahvata na građevinama i lokalitetima navedenim u člancima 156.-160. obavezno je zatražiti mišljenje nadležnog tijela državne uprave.« briše se.

Članak 108.

(1) Članak 156. postaje članak 143.

(2) U novom članku 143. stavak (1) briše se tekst »U nastavku slijedi pregled zona:« i tabelarni prikaz.

Članak 109.

Članak 157. postaje članak 144. mijenja se i glasi:

»(1) Na području Grada Raba registrirana je i zaštićena povijesna graditeljska (gradska) cjelina Rab.

(2) Na području Grada Raba evidentirane i određene za zaštitu ovim Planom su graditeljske (ruralne) cjeline koje su definirane konzervatorskom podlogom koja je sastavni dio ove prostorno-palnske dokumentacije.

(3) Pored navedenih Planom su definirani i tradicionalni dijelovi naselja za koja se utvrđuju posebni uvjeti gradnje (članak 148. - 150.), a grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5.000.».

Članak 110.

(3) Članak 158. postaje članak 145.

(4) U novom članku 145. stavak (1) riječi »navedenih u članku 157. ovih Odredbi,« brišu se, a iza riječi »uvjetima« dodaju se riječi »i prethodnim odobrenjima«.

Članak 111.

Članci 159. i 160. postaju članci 146. i 147.

Članak 112.

Iza novog članka 147. dodaje se poglavlje pod naslovom: »Uvjeti gradnje unutar povijesnih graditeljskih cjelina, etno zona i tradicionalnih dijelova naselja« i članci 148., 149. i 150.

»Članak 148.

(1) Uređenje etnozona i povijesnih graditeljskih cjelina (tradicionalnih dijelova naselja) usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja stalno naseljenog stanovništva.

(2) Planskim dokumentima užeg područja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja.

(3) Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

(4) Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etnozona i povijesnih graditeljskih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

Članak 149.

(1) Unutar povijesnih graditeljskih cjelina dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, gospodarskih i sportsko-rekreacijskih građevina.

(2) Graditi se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, turistički sadržaji, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

(3) Gradnja se vrši kao rekonstrukcija postojećih građevina ili kao interpolacija na neizgrađenim građevnim parcelama unutar postojeće regulacije.

Članak 150.

Uvjeti za izgradnju stambenih, stambeno-poslovnih, gospodarskih građevina i sportsko rekreativnih građevina u tradicionalnim dijelovima naselja unutar građevinskih područja naselja:

. najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m²,

. najviša visina građevine određena je regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne viša od 9,0 m,

. tlocrtna površina osnovne građevine iznositi najmanje 60 m², a najviše 150 m².».

Članak 113.

(1) Članak 161. postaje članak 151.

(2) U novom članku 151. stavak (1) alineja druga brišu se riječi »a najdulje do 2011.godine,«.

Članak 114.

Članak 162. postaje članak 152.

Članak 115.

(1) Članak 163. postaje članak 153.

(2) U novom članku 153. stavak (2) brišu se svi navodi Narodnih novina u zagradama.

Članak 116.

(1) Članak 164. postaje članak 154.

(2) U novom članku 154. dodaje se stavak (2) koji glasi:

»(2) Ovim Planom definira se lokacija odlagališta građevinskog materijala grafički prikazano na kartografskom prikazu br. 1.«

(3) U novom članku 154. stavci (2) i (3) postaju stavci (3) i (4).

Članak 117.

Članci 165. i 166. postaju članci 155. i 156.

Članak 118.

(1) Članak 167. postaje članak 157.

(2) U novom članku 157. stavak (2) tekst u zagradama mijenja se i glasi: »Pravilnik o vrstama otpada«.

Članak 119.

Članci 168., 169. i 170. postaju članci 158., 159. i 160.

Članak 120.

(1) Članak 171. postaje članak 161.

(2) U novom članku 161. stavak (4) iza riječi šumom briše se zarez i veznik »a« i stavlja se točka, a ostali dio rečenice postaje stavak (5) koji glasi: »Četvrtu kategoriju predstavljaju stjenovita područja s plićim tlima (goli krš).«.

Članak 121.

(1) Članak 172. postaje članak 162.

(2) U novom članku 162. stavak (3) iza riječi »naglašena« briše se zarez i riječi »posebice na području Lopara«.

Članak 122.

(1) Članak 173. postaje članak 163.

(2) U novom članku 163. stavak (2) brišu se svi navodi Narodnih novina u zagradama.

Članak 123.

(1) Članak 174. postaje članak 164.

(2) U novom članku 164. stavak (1) navod »(S.N. 6/97)« briše se.

Članak 124.

(1) Članak 175. postaje članak 165.

(2) U novom članku 165. stavak (2) alineja treća tekst »pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999)« zamjenjuje se tekstom »emisije otpadnih voda.«.

Članak 125.

(1) Članak 176. postaje članak 166.

(2) U novom članku 166. stavak (2) alineje devet i deset brišu se.

(3) U novom članku 166. stavak (4) briše se tekst: »posebno osjetljivog područja u predjelu Lopara.,«.

Članak 126.

(1) Članak 177. postaje članak 167.

(2) U novom članku 167. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Namjena mora prikazana je na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000, br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5.000«.

(3) U novom članku 167. stavak (2) alineja druga tekst: »u pojasu širine 15 m od morske obale« briše se, a iza riječi »uz obalu i« dodaju se riječi »uz samu obalu«.

Članak 127.

Članak 178. postaje članak 168. mijenja se i glasi:

»(1) Moguće je izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom.

(2) Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke moguće je izraditi kartu buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(3) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi zelenila.«.

Članak 128.

Članak 179. postaje članak 169.

Članak 129.

(1) Članak 180. postaje članak 170.

(2) U novom članku 170. stavak (1) riječi »Zakonu o građenju« zamjenjuju se riječima »zakonskoj regulativi«.

Članak 130.

Članak 181. postaje članak 171.

Članak 131.

(1) Članak 182. postaje članak 172.

(2) U novom članku 172. u stavcima (6), (7), i (8) brišu se svi navodi službenih glasila u zagradama.

Članak 132.

Članak 183. postaje članak 173. mijenja se i glasi:

»(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:

- građevinska područja naselja

UPU 1 - Rab, Palit, Banjol (NA 1₁ NA 1₂ NA 1₃ NA 3₁ NA 3₄ NA 3₅ NA 3₁₂),

UPU 3 - Banjol (NA 3₂),

UPU 4 - Banjol (NA 3₃ NA 3₆),

UPU 5 - Barbat (NA 2₁ NA 2₂ NA 2₃ NA 2₅),

UPU 6 - Kampor (NA 7₁),

UPU 7 - Kampor (NA 7₇),

UPU 8 - Kampor (NA 7₈ NA 7₉ NA 7₁₀ NA 7₁₇),

UPU 9 - Kampor (NA 7₂₁ NA 7₂₂ NA 7₂₆ NA 7₂₇) + SRC u Kamporu (R6₃),

UPU 14 - Palit (NA 4₁ NA 4₂ NA 4₃),

UPU 15 - Mundanije (NA 4₁₄),

UPU 16 - Mundanije (NA 4₂₂),

UPU 17 - Supetarska Draga (NA 6₁ NA 63),

UPU 18 - Supetarska Draga (NA 6₄ NA 6₅),

UPU 19 - Supetarska Draga (NA 6₆ NA 6₇),

UPU 20 - Supetarska Draga (NA 6₈ NA 6₉),

UPU 21 - Supetarska Draga (NA 6₁₅ NA 6₁₆),

- zone ugostiteljsko-turističke namjene:

UPU 22 - Barbat (Barbat) (T1₁),

UPU 23 - Soline (Palit) (T1₂),

UPU 24 - Kamenjak (Mundanije) (T1₃),

UPU 25 - Suha Punta (Kampor) (T2₁),

UPU 26 - Šurline (Kampor) (T1₄),

UPU 27 - uv. Miral (S. Draga) (T1₅),

UPU 28 - Gonar (S. Draga) (T1₆),

UPU 34 - Uvala Padova III (Banjol) (T3₁),

UPU 36 - Kampor (Kampor) (T3₃),

- zone sportsko-rekreacijske namjene:

UPU 38 - centar za vodene sportove u Banjolu (R5₁),

UPU 39 - centar za vodene sportove u Solinama - Kampor (R5₂),

UPU 40 - centar za vodene sportove Halović - Kampor (R5₃),

UPU 41 - sportsko-rekreacijski centar (motokros staza i streljana) u Barbatu (R6₁),

UPU 42 - sportsko-rekreacijski centar (sportska dvorana s nogometnim i košarkaškim igralištem) u Palitu (R6₂),

- zone infrastrukturne namjene - kopnenih dijelova luka otvorenih za javni promet:

UPU 46 - luka Pudarica (IS₂) i sportsko-rekreacijska zona R2₁,

UPU 48 - trajektna luka Mišnjak (IS₄).

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima br. 4.1.- 4.7. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

(3) Pri izradi detaljnih i novih katastarskih i topografskih podloga, moguće je manje odstupanje linije granice planova užeg područja prilogođavajući se stvarnom stanju na terenu.«.

Članak 133.

Iza novog članka 173. dodaje se novi članak 174. koji glasi:

»Članak 174.

(1) Prije donošenja urbanističkog plana uređenja iz članka 173. stavka (1) alineje - građevinska područja naselja dopuštena je:

. rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina prema odrednicama ovog Plana,

. izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene iz članka 33. stavka (2), alineje prve,

. izgradnja građevina poticajne stambene izgradnje (POS),

. izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene.

(2) U sklopu građevinskih područja izdvojene namjene, do donošenja urbanističkog plana uređenja dopuštena je:

. rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, određenog člankom 76. stavak (2) ovih Odredbi,

. izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

. rekonstrukcija i dogradnja lučkih postrojenja u Trajektnoj luci Mišnjak i Luci Rab određena člankom 111. ovih odredbi.

(3) Iznimno od stavaka (1) i (2) ovog članka dopušta se, do donošenja obveznog urbanističkog plana uređenja, u izgrađenom dijelu građevinskih područja svih naselja na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini manjoj od 5.000m²:

. izgradnja i rekonstrukcija građevina društvene namjene određena poglavljem 2.2.2.2. Građevine društvene namjene ovih odredbi,

. rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene bez obzira na postojeću bruto izgrađenu površinu, s povećanjem izgrađenosti i iskorištenosti do 10% postojeće površine i prema ostalim odrednicama ovog Plana, ali samo zbog održanja ili povećanja kategorije i bez povećanja postojećih kapaciteta,

. izgradnja komunalne garaže kapaciteta do 500 mjesta na lokaciji postojećeg parkirališta na katastarskim česticama 150/3, 150/4, 150/6, 151, 156/1, 156/2, 156/3, 157/1, 157/3, 157/4, 159/1, 159/3, 159/4, 225/1 i dijela 2264/2, k.o. Rab-Mundanije,

. rekonstrukcija postojeće građevine (tzv. »vila Volga«) na katastarskoj čestici zgrade 111 k.o. Banjol za potrebe stanogradnje. Uvjeti rekonstrukcije predmetne građevine:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0;

- najveći broj etaža iznosi četiri (4) nadzemne etaže + neaktivno potkrovlje,

- osiguranje parkirnih mjesta na javnoj površini.

(4) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar područja povijesne gradske jezgre grada Raba, dijela Banjola i Palita do donošenja obveznog Urbanističkog plana uređenja UPU 1, propisanog ovim Odredbama, izgradnja i rekonstrukcija građevina moguća je temeljem važećeg Provedbenog urbanističkog plana grada Raba (SN 7/89; 2/91; 22/97; 21/02; 24/03, 50/06, 48/09)«.

Članak 134.

(1) Članak 184. postaje članak 175.

(2) U novom članku 175. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Detaljni plan uređenja donijeti će se za površinu izdvojenog groblja utvrđenog ovim Prostornim planom:

- DPU 3 G3 Kampor (logor)«

(3) U novom članku 175. stavak (2) iza broja 3 kartografskog prikaza dodaju se slovo »B.«.

Članak 135.

Iza novog članka 175. dodaje se novi članak 176. koji glasi:

»(1) Graditi se može samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje.

(2) II. kategorija uređenosti je optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, priključak na niskonaponsku mrežu, odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom, te propisani broj parkirališnih mjesta sukladno odredbama ovog Plana.

(3) U II. kategoriji uređenosti primjenjuje se sljedeće:

. u povjesnoj jezgri grada Raba dozvoljava se odstupanje od obaveze kolnog pristupa građevinkoj čestici,

. do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se primjena članka 123. stavak (4),

. iznimno od prethodne alineje za površine ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja odvodnja otpadnih voda mora biti rješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.«.

Članak 136.

(1) Članak 185. postaje članak 177.

(2) U novom članku 177. stavak (1) riječ »pošumljavanjem« briše se.

Članak 137.

(1) Članak 186. postaje članak 178.

(2) U novom članku 178. stavak (1) iza riječi »namjena« dodaje se tekst: »(između građevinskih područja naselja i građevinskih područja drugih namjena, građevinskih područja poslovne namjene i građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene ili građevinskih područja sportsko- rekreacijske namjene i drugi odnosi površina), riječi »ili odlagališta otpada« briše se.

Članak 138.

Članak 187. postaje članak 179.

Članak 139.

Članci 188. i 189. brišu se.

Članak 140.

Članak 190. postaje članak 180.

Članak 141.

Članci 191., 192., i 193. brišu se.

Članak 142.

Članak 194. postaje članak 181. mijenja se i glasi:

»Za područje Grada Raba doneseni su slijedeći planovi:

. PUP grada Raba (SN 7/89, 2/91, 22/97, 21/02, 24/03, 50/ 06, 48/09) do donošenja druge odgovarajuće prostorno- planske dokumentacije,

. DPU 1 G1 Banjol,

. DPU 2 G2 Mundanije,

. DPU 4 G4 Kampor,

. DPU 5 G5 Supetarska Draga,

. UPU 43 - Poslovna zona Mišnjak (K₁).«.

Članak 143.

(1) Ovom Odlukom stavljaju se izvan snage dijelovi priloga »Obrazloženja« unutar elaborata »Prostorni plan uređenja Grada Raba« i »Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 15/04, 40/05, 18/07) sadržani u elaboratu »I. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba« i svi kartografski prikazi elaborata »Prostorni plan uređenja Grada Raba« i »Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« (»Službene novine Primorsko-goranske županije broj« 15/04, 40/05, 18/07).

(2) Izmijenjeni dijelovi tekstualnog dijela - Obrazloženje i kartografski prikazi u mjerilima 1:25.000 i 1:5.000 sastavni su dijelovi I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Raba«.

Članak 144.

(1) Ove I. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba izrađene su u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba.

(2) Izvornici I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Raba čuvaju se u pismohrani Grada Raba, Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Rab, Javnoj ustanovi, Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Upravi za prostorno uređenje.

Članak 145.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 023-06/11-01/05

Ur. broj: 2169-01-02-01-11-01

Rab, 16. prosinca 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik
Berislav Dumić, v. r.