43.
Na temelju odredbe članka 100. stavak 7.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09,
55/11) i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 23/09) Općinsko vijeće Općine Fužine, na sjednici održanoj 19.
listopada 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela
neizgrađenog građevinskog područja naselja Vrata NA3_2
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Donosi se Detaljni plan uređenja dijela
neizgrađenog građevinskog područja naselja Vrata NA3_2 (u daljnjem tekstu:
Plan).
(2) Obuhvat Plana grafički je prikazan na
svim kartografskim prikazima.
(3) Plan se provodi neposredno.
Članak
2.
Plan je sadržan u elaboratu koji sadrži
sljedeće:
A. TEKSTUALNI DIO
Odredbe za provođenje
B. GRAFIČKI DIO
1 Detaljna namjena površina 1:1000
2 Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža 1:1000
2.1. Prometna i telekomunikacijska mreža
2.2. Elektroopskrba
2.3. Vodnogospodarski sustav
3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina 1:1000
3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.2. Posebne mjere uređenja i zaštite
4. Uvjeti građenja 1:1000
C. OBVEZNI PRILOZI
I. OBRAZLOŽENJE
II. IZVOD IZ PPUO FUŽINE
III. STRUČNE PODLOGE
IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
V. MIŠLJENJA IZ čl. 79 i čl. 94. »ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI« (NN 76/07, 38/ 09,55/11)
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
PLANA
IX. SAŽETAK ZA JAVNOSTI ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
3.
(1) Područje obuhvata Plana predviđeno je za
gradnju stambenih i stambeno poslovnih sadržaja sa pomoćnim građevinama.
(2) Detaljna namjena površina obuhvaća:
. Stambena namjena (S)
. Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena (M1)
. Javne zelene površine - javni park (Z1)
. Infrastrukturne površine
- kolne površine,
- pješačke površine,
- infrastrukturni objekti i uređaji.
(3) Detaljna namjena površina grafički je
prikazana kartografskim prikazom broj 1.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
4.
Detaljni uvjeti korištenja i uređenja
građevnih čestica te gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu
broj 4.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak
5.
(1) Veličina i oblik građevnih čestica
određeni su kartografskim prikazom broj 4.
(2) Površina građevnih čestica, izgrađenost i
iskorištenost građevnih čestica iznosi:
***
tablica se nalazi na kraju dokumenta ***
(3) Pri izradi parcelacionog elaborata
moguća su manja odstupanja od utvrđenih površina iz prethodnog stavka.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak
6.
(1) Izgradnja stambenih građevina je isključivo
slobodnostojeća.
(2) Najmanja dopuštena tlocrtna površina
stambene građevine je 64m2 za
sve veličine građevnih čestica.
(3) Najveća dopuštena tlocrtna površina
stambene građevine je 200m2.
Članak
7.
(1) Najveći dozvoljeni broj katova građevine
iznosi:
. za građevine stambeno-poslovne namjene -
četiri (4) od čega su najviše tri (3) kata nadzemne (suteren ili prizemlje, dva
kata ili kat i potkrovlje) - Po+S/P+2/1+Pk;
. za obiteljske kuće - tri (3) od čega su dva
(2) kata nadzemna (suteren ili prizemlje, kata ili potkrovlje) - Po+S/ P+1/Pk
(2) Najveća visina građevine iznosi:
. za građevine stambeno-poslovne namjene -
7,20m, a najveća ukupna visina građevine iznosi 11,0m;
. za obiteljske kuće - 6,50m, a najveća
ukupna visina građevine iznosi 10,0m.
(3) Najveći dozvoljeni broj katova pomoćnih
građevina koje se grade uz osnovnu građevinu iznosi dva (2) od čega su najviše
jedan (1) kat nadzeman (suteren ili prizemlje) - Po+S/P.
(4) Najveća visina pomoćnih građevina iznosi
4,0m.
2.3. Namjena građevina
Članak
8.
(1) Namjena građevnih čestica je sljedeća:
***
tablica se nalazi na kraju dokumenta ***
Članak
9.
(1) Građevina osnovne namjene je građevina sa
najviše dvije (2) stambene jedinice za obiteljsku kuću odnosno tri (3) stambene
odnosno samostalne uporabne cjeline
(2) Na jednoj građevnoj čestici mogu se, osim
građevine osnovne namjene (stambene ili stambeno-poslovne građevine), graditi
pomoćne građevine kao što su garaže, drvarnice, spremišta i bazeni.
(3) Izgradnja stambeno-poslovne građevine
moguća je uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu
površinu stambenog prostora.
(4) Poslovni sadržaji pri izgradnji
stambeno-poslovne građevine podrazumijevaju tihe djelatnosti bez opasnosti od
eksplozije, požara, pretjerane buke, prihvata velikog kolnog prometa te bez
produkcije štetnih tvari, kao što su trgovački, turistički, ugostiteljski i
drugi uslužni sadržaji (npr. krojačke, frizerske, postolarske, fotografske
radionice i slično, prodavaonice mješovite robe i manji ugostiteljski lokali kao
snack bar, caffe bar, buffet, agencije i slično, i aktivnosti iz područja
intelektualnih, društvenih i zdravstvenih usluga).
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
10.
(1) Osnovne i pomoćne građevine smještaju se
unutar gradivog dijela građevne čestice.
(2) Izvan gradivog dijela građevne čestice, a
ispred obveznog građevnog pravca, dozvoljena je gradnja ulazne nadstrešnice,
terase u nivou terena, konstrukcije za tendu, pergolu, reklamnog panoa,
montažnog, svjetlećeg i drugog elementa, pod uvjetom da ne ugrožava promet,
parkirališta.
(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice
dozvoljena je gradnja ograde, potpornih zidova najveće dozvoljene visine 1,50m.
Članak
11.
(1) Obvezni građevni pravac određen je
kartografskim prikazom broj 4.
(2) Građevina se s najmanje 1/2 svoje dužine
mora graditi na obveznom građevnom pravcu.
(3) Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga
članka, u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja, dozvoljava se
odstupanje od obveznog građevnog pravca za najviše +/ - 1,50 m.
Članak
12.
(1) Najmanja dozvoljena udaljenost gradivog
dijela građevne čestice od granice građevne čestice kolnih prometnica iznosi
6,0m.
(2) Najmanja dozvoljena udaljenost gradivog
dijela građevne čestice od susjednih građevnih čestica koje nisu kolne
prometnice iznosi 3,0m.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
13.
(1) Građevine treba projektirati i graditi
prema načelima suvremenog građenja, ali građevine u cjelini kao i njihovi
pojedini elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne
arhitekture ovoga kraja.
(2) Horizontalni i vertikalni gabariti
građevine, oblikovanje fasada i krovišta te upotrijebljeni građevinski
materijal, moraju biti usklađeni s načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim
vrijednostima podneblja.
Članak
14.
(1) Krovišta osnovnih građevina moraju biti
kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha
ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha od 25-45o. Pokrov mora biti crijep tamne boje, ali i drugi
materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja.
(2) Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. Način
ugradnje krovnih prozora nije ograničen.
(3) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
Članak
15.
(1) Odnos dužine pročelja prema visini
pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.
(2) Pročelja građevina izvode se sa završnom
obradom od žbuke, kamena, fasadne opeke i drva. Dozvoljena je kombinacija dva
navedena materijala na istom pročelju. Izvedba većih ostakljenih stijena, kao i
njihovo uvlačenje unutar gabarita građevine dozvoljeno je u prizemljima s
poslovnim sadržajima.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
16.
(1) Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno
je urediti kao pješačku, kolnu i parkirališnu površinu, gospodarsko dvorište i
zelenu površinu.
(2) Najmanje 20% građevne čestice planirane
za gradnju građevina potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene
površine. Zaštitne zelene površine uređuju se obvezno na rubnim dijelovima
građevnih čestica prema susjednim česticama.
Članak
17.
(1) Ogradu, potporni i obložni zid (podzid),
terasu i stubište potrebno je graditi na način kojim se ne narušava okoliš
građevine.
(2) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila,
metala i drveta ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 1,5m.
Najviše 1,0 m visine može biti neprovidni - čvrsti dio (kamen, beton i sl.) dok
ostali dio mora biti metalni, drveni zeleni i sl. (providan i/ili djelomično
providan).
(3) Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5m.
Članak
18.
(1) Smještaj vozila rješava se unutar
građevne čestice na površinama za parkiranje ili smještajem u garaže.
(2) Garaža se izvodi unutar gradivog dijela
građevne čestice kao sastavni dio osnovne građevine ili kao samostalna
jednokatna građevina.
(3) Potreban broj parkirališnih i garažnih
mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema
slijedećim normativima:
. stambena građevina - jedno parkirališno
mjesto (1PM),
. poslovni dio stambeno - poslovne građevine
s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za uredske, ordinacijske i
uslužno-obrtničke djelatnost, na 30m2 brutto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto
- za trgovačku djelatnost, na 25m2 brutto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto
- za ugostiteljske djelatnosti - na jedan
stol od 6 sjedala potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto
- za turističke djelatnosti - na jednu sobu
ili apartman potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
Članak
19.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i
ulične mreže grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.1..
Članak
20.
Priključivanje građevne čestice na javnu
prometnu površinu grafički je prikazano na kartografskom prikazu broj 4.
3.1.1. Ceste nadmjesnog značenja
Članak
21.
Na građevnoj čestici oznake 34 planirana je
rekonstrukcija postojeće nerazvrstane prometnice kao glavne mjesne ulice
(GMU1).
Članak
22.
(1) Osnovni tehnički elementi za
rekonstrukciju i uređenje ceste na građevnoj čestici oznake 34 su:
. najmanja dozvoljena širina prometnog traka
iznosi 3,0 m,
. najmanja dozvoljena širina pješačkog
nogostupa iznosi 1,50 m,
. pješački nogostup je obostrani,
. najveći dozvoljeni poprečni nagib iznosi od
2,5% do 5,0%,
. najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 8%.
3.1.2. Pristupne ulice
Članak
23.
Na području obuhvata Plana pristupne ulice
su:
- građevna čestica broj 35 - SU1 -
rekonstrukcija postojeće pristupne ceste za nogometno igralište,
- građevna čestica broj 36 - OU1 -
novoformirana pristupna cesta za stambeni dio naselja.
Članak
24.
(1) Osnovni tehnički elementi za
rekonstrukciju i uređenje ceste na građevnoj čestici oznake 35 su:
. najmanja dozvoljena širina prometnog traka
iznosi 3,0 m,
. najmanja dozvoljena širina pješačkog nogostupa
iznosi 1,50 m,
. pješački nogostup je jednostrani,
. najveći dozvoljeni poprečni nagib iznosi od
2,5% do 5,0%,
. najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 8%.
(2) Osnovni tehnički elementi za
rekonstrukciju i uređenje ceste na građevnoj čestici oznake 36 su:
. najmanja dozvoljena širina kolnika za
jednosmjerni promet iznosi 4,5 m,
. najmanja dozvoljena širina pješačkog
nogostupa iznosi 1,50 m,
. pješački nogostup je jednostrani,
. najveći dozvoljeni poprečni nagib iznosi od
2,5% do 5,0%,
. najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 8%.
3.1.3. Površine za javni prevoz
Članak
25.
Unutar obuhvata plana nije formirana površina
za potrebe javnog prevoza.
3.1.4. Javna parkirališta
Članak
26.
Unutar obuhvata plana nije formirana površina
za potrebe javnog parkiranja.
3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)
Članak
27.
Unutar obuhvata plana nije formirana površina
za potrebe javne garaže.
3.1.6. Biciklističke staze
Članak
28.
Unutar obuhvata 'Detaljnog plana' ne predviđa
se realizacija biciklističkih staza kao zasebnih prometnih površina.
3.1.7. Trgovi i veće pješačke površine
Članak
29.
(1) Pješačka površina formirana je na
građevnoj čestici broj 37.
(2) Najmanja dozvoljena širina pješačke staze
iznosi 2,0m.
(3) Pješačku površinu potrebno je urediti
primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenom, granitnom kockom, betonskim
elementom, pločom i slično te opremiti urbanom opremom.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale prometne mreže
Članak
30.
Ostala prometna mreža unutar obuhvata ovog
Plana nije zastupljena.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
31.
(1) Telekomunikacijska mreža grafički je
prikazana na kartografskom prikazu broj 2.1.
(2) Trasa korisničkog voda planira se uz
kolno-pješačku prometnicu i spaja se na postojuću mrežu. Kablovi se planiraju
polagati u PEHD cijevi promjera 50 ili 110mm.
(3) Nastavci i promjene smjera na planiranim
kablovima vršiti će se na lokacijama gdje se planiraju TK zdenci montažnog
tipa.
(4) Svi izvodni TK ormarići će se polagati na
betonsko postolje, zid objekta, stup i sl. Kod priključenja TK instalacije na
planirani objekt obaveza investitora je izvedba cijevi promjera 50mm od
priključnog zdenca do ormarića od kojeg se vrši unutarnji razvod TK
instalacije. Ormarić mora biti propisno uzemljen.
Članak
32.
Na području obuhvata dozvoljava se gradnja i
postava osnovnih postaja pokretnih komunikacija i to:
. fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne
prelazi visinu građevine,
. krovni antenski prihvat (tip B) visine do
5,0m od najviše točke građevine.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
Članak
33.
(1) Komunalne mreže grafički su prikazani na
kartografskim prikazima broj 2.2. Elektroopskrba i 2.3. Vodnogospodarski
sustav.
(2) Mreže komunalne infrastrukture potrebno
je graditi podzemno u sklopu ceste i ulice, pješačke i javne zelene površine.
(3) Mjesto priključenja novih građevina na
objekte i uređaje komunalne infrastrukture te na javnu prometnu površinu
određeno je kartografskim prikazima broj 2.2., 2.3., 4.
3.4.1. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
34.
(1) Novu niskonaponsku mrežu (0,4 kV)
izvoditi s podzemnim kabelima, po trasama prikazanim u grafičkom dijelu plana.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar
obuhvata prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim
proračunima.
(3) Sva eventualna odstupanja u vođenju trasa
elektroopskrbnih vodova u odnosu na predloženo rješenje dozvoljena su ukoliko
su obrazložena projektnom dokumentacijom.
(4) Priključak građevina i uređaja javne
rasvjete na postojeću elektroopskrbnu mrežu potrebno je izvesti podzemnim
kabelima.
3.4.2. Vodoopskrba
Članak
35.
(1) Vodoopskrba planskog obuhvata predviđa se
cjevovodom najmanjeg profila DN 110mm.
(2) Cjevovod se smiješta u trup prometnica sa
priključcima za svaku građevnu česticu, s dubinom ukopavanja min. 1,20m
računajući od tjemena cijevi do razine prometnice. Vodoopskrbne cijevi polažu
se na koti višoj od kote kanalizacije.
Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja,
moraju se izvoditi u skladu s pravilima struke, važećim normama i uvjetima
nadležne službe koja upravlja vodovodom.
(3) U sklopu vodovodne mreže predviđena je
mreža protupožarnih hidranata. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih
hidranata je 120 m.
3.4.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
36.
(1) Sustav javne odvodnje definiran je kao
razdjelni sustav sa odvojenim sustavom za odvodnju otpadnih voda i odvojenim
sustavom za odvodnju oborinskih voda.
(2) Odvodnju otpadnih i oborinskih voda
novoplaniranih građevina i građevnih čestica obuhvata planirano je priključiti
na sustav javne odvodnje naselja Vrata.
(3) Do realizacije sustava javne odvodnje iz
prethodnog stavka planski obuhvat je rješen zatvorenim sustavom odvodnje koji
se putem gravitacijskih cjevovoda usmjerava prema planiranom odvodnom kolektoru
i uređaju za pročišćavanje otpadnih voda čija lokacija je prikazana u
kartografskom prikazu.
(4) Sve djelatnosti koje se planiraju unutar
planskog obuhvata moraju biti u skladu s Odluke o zonama sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara.
Članak
37.
Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti
od cijevi najmanjeg profila DN 300mm. Otpadne vode iz objekata ispuštati u
kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.
Članak
38.
Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve
tehnološke otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih
voda zbog uklanjanja opasnih i drugih tvari, a sve prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Članak
39.
(1) Oborinske vode prikupljaju se preko
cestovnih kanala i slivnika u zasebne vodonepropusne cjevovode smještene unutar
javnih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u recipijent ili upojni
bunar poslije tretmana preko separatora masti i ulja.
(2) Cjevovod oborinske kanalizacije profila
je DN 400 do 600mm sukladno prema hidrauličkom proračunu.
(3) Oborinske vode s krovova građevina,
uređenog okoliša građevina ne smiju se priključiti na javni sustav odvodnje
oborinskih voda, već se trebaju upuštati u tlo unutar građevne čestice.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
Članak
40.
(1) Javne zelene površine na području
obuhvata grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1 i 4.
(2) Na građevnim česticama oznake 31, 32, 33
dozvoljava se uređenje javnog parka.
(3) Na građevnim česticama iz stavka 2. ovoga
članka dozvoljava se formiranje pješačkih staza, manjih rekreacijskih i
dječijih igrališta, sjenica i odmorišta te postava urbane opreme.
(4) Elementi urbane opreme moraju naglasiti
posebnost i pridonijeti prepoznatljivosti prostora. Prednost se daje urbanoj
opremi od prirodnih materijala.
(5) Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili
obložnog zida iznosi 1,50m.
(6) Javni park potrebno je urediti kao
jedinstveno oblikovanu cjelinu.
Članak
41.
(1) Kod uređenja javnih zelenih površina
potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati autohtonim
bjelogoričnim i crnogoričnim raslinjem i grmovima.
(2) Drvored ili grupu zelenila potrebno je
urediti jednom vrstom stabala.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i građevina
Članak
42.
Unutar planskog obuhvata nema vrijednih
cjelina i građevina.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak
43.
(1) Uvjeti i način gradnje prikazani su
grafički na kartografskim prikazima 3 i 4 i definirani ovim Odredbama.
Članak
44.
(1) Gradnja je dozvoljena na svim prostorima
označenim kao granica građevnog dijela čestice na kartografskom prikazu 4.
(2) Postojeća građevina trafostanice na
građevnoj čestici broj 30 zadržava dosadašnju namjenu i gabarite. Nije moguća
prenamjena postojeće građevine.
(3) Postojeća građevina glavne mjesne ulice
(GMU1) građevne čestice 34, sabirne ulice (SU1) građevne čestice 35 i pješačka
komunikacija građevne čestice 37 predviđene su za rekonstrukciju.
(4) Nova gradnja obuhvaća građevne čestice od
1 do 29 te građevnu česticu 36.
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
45.
Unutar planskog obuhvata nema prirodnih,
kulturno- povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.
8. Mjere provedbe plana
Članak
46.
(1) Gradnja i uređenje površina i građevina
unutar planskog obuhvata provodit će se prema ovim Odredbama, tekstualnom i
kartografskom dijelu 'Plana' i zakonskim odredbama.
(2) Nadležno tijelo Općinske uprave pratit će
provođenje 'Plana' te je nadležno za njegovo tumačenje. Općinsko vijeće će po
potrebi 'Plan' mijenjati i dopunjavati.
(3) Posebne uvjete građenja, koji nisu
navedeni u odredbama za provođenje iz područja vodoprivrede, zdravstva, zaštite
od požara i drugih područja utvrdit će nadležne službe u suradnji sa stručnim
službama, koje utvrđuju te posebne uvjete u skladu s propisima.
(4) Unutar planskog obuhvata definirana je
minimalna razina infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:
. izvedbu glavnih prometnica,
. izgradnju mreže vodoopskrbe,
. izgradnju mreže odvodnje otpadnih i
oborinskih voda (po fazama),
. izgradnju mreže elektroopskrbe,
. izgradnju mreže telekomunikacija.
(5) Gradnji građevina i uređenju površina na
građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon infrastrukturne
opremljenosti.
9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na
okoliš
Članak
47.
(1) Na području obuhvata Plana najviša
dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB,
a za noć 45 dB.
(2) Mjere zaštite od buke potrebno je
provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke te podzakonskim propisima
kojima se regulira zaštita od buke.
(3) Utjecaj autoceste Goričan-Zagreb-Rijeka
na planski obuhvat je znatan, pa je za područje potrebna izrada bukobrana
sukladno studijskoj i projektnoj dokumentaciji.
Članak
48.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka uz obavezno provođenje mjera za sprječavanje i
smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće
zraka.
(2) Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene
vrijednosti kakvoće zraka propisane zakonskom regulativom.
(3) Zbog blizine i utjecaja autoceste
Goričan-Zagreb- Rijeka potrebna je stalna kontrola - monitoring kakvoće zraka.
Članak
49.
(1) Zaštita voda provodi se sukladno
odredbama Zakona o vodama i Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na
području Gorskog kotra.
(2) Područje obuhvata Plana nalazi se unutar
III. zaštitne zone izvorišta pitke vode.
Članak
50.
(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i
kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim
opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatro branim pojasevima. Zahtjev za
zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i
tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i
vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Fužine.
(2) Kod projektiranja građevina radi veće
kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara
potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu
(bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatro otpornom konstrukcijom),
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i
veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
Članak
51.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(2) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske za
povratni period od 100 godina osnovni stupanj seizmičnosti na planskom području
je VII stupnja MCS.
(3) U svrhu efikasne zaštite od potresa
neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s
posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.
(4) Na području plana nema aktivnih klizišta
i mjesta jake erozije tla.
Članak
52.
(1) Postavljanje spremnika za odlaganje
komunalnog otpada dozvoljava se na pješačkoj površini na način kojim se neće
ugroziti korištenje iste, a unutar zelene površine izgradnjom proširenja u
obliku niše.
(2) Ne dozvoljava se postava spremnika za
odlaganje komunalnog otpada u zoni raskrižja cesta.
(3) Zbrinjavanje otpada na javnoj pješačkoj
površini, unutar parka i druge zelene površine potrebno je provoditi postavom
košarica za otpad u sklopu urbane ili parkovne opreme.
9.1. Sigurnost i spašavanje građana
Članak
53.
(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja
javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama zakonske regulative
koja osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
(2) Provođenje mjera civilne zaštite grafički
su prikazane na kartografskom prikazu 3.2.
Članak
54.
(1) Planom šireg područja nije utvrđena
obaveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, a sklanjanje ljudi osigurava se
privremenim izmještanjem korisnika prostora, prilagođavanjem pogodnih
prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi što se
definira Planom zaštite i spašavanje Općine Fužine, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
(2) U postupku provođenja plana potrebno je
poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju
stanovništva.
(3) Za pravce evakuacije koriste se sve javne
i pristupne prometnice koje omogućavaju spoj građevne čestice na javnu prometnu
površinu.
(4) Vlasnici i korisnici stambenih,
poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i
spašavanja unutar svojih građevina, te dopustiti postavljanje instalacija i
uređaja za uzbunjivanje građana na građevinama.
(5) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro
osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili
akumulatora (baterije).
9.2. Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak
55.
Unutar planskog obuhvata nema izvora tehničko
- tehnološke nesreće odnosno objekata kritične infrastrukture ugrožene
tehničko-tehnološkim nesrećama.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
56.
(1) Ovaj Plan izrađen je u četiri (4)
izvornika ovjerenih pečatom Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog
vijeća Općine Fužine.
(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani
Općine Fužine, Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, Ispostava Delnice.
Članak
57.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/11-01/04
Ur. broj: 2112/03-01-11-10
Fužine, 19. listopada 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE FUŽINE
Predsjednik
Đuro Radošević, v.r.
