SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 24. Ponedjeljak, 1. kolovoza 2011.
GRAD MALI LOŠINJ
Moscenicka_draga-001

40.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj: 76/07, 38/09 i 55/11), u daljnjem tekstu Zakon i članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 32/09), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja dana 29. srpnja 2011. godine, donosi:

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
infrastrukturne zone Kalvarija

I. UVODNI DIO

Članak 1.

Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja infrastrukturne zone Kalvarija uvala, u daljnjem tesktu Odluka, Plan.

Članak 2.

Sadržaj Plana:

A. TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje Plana

B. GRAFIČKI DIO: mjerilo

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2.A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PROMET 1:2000

2.B. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA -

ELEKTROOPSKRBNA, PLINSKA

I TK MREŽA 1:2000

2.C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA -

VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1:2000

3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA

PRIMJENE POSEBNIH MJERA

UREĐENJA I ZAŠTITE 1:2000

3.B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA - OBLICI

KORIŠTENJA 1:2000

3.C. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA - MJERE POSEBNE ZAŠTITE 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000

C. OBAVEZNI PRILOZI

1. OBRAZLOŽENJE PLANA

2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA

I PROPISA

3. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA

4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

5. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI

6. IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI

7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I

DONOŠENJA PLANA

8. SAŽETAK ZA JAVNOST

D. PRILOZI

1. Izvod iz SUDREG, Suglasnost nadležnog ministarstva

za obavljanje svih stručnih poslova prostornog

uređenja, rješenja o upisima u HKAIG

2. Suglasnosti i mišljenja na Konačni prijedlog Plana

Članak 3.

Izrađivač Plana je Nesek d.o.o., za prostorno planiranje, projektiranje i izradu razvojnih i ekoloških programa.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Sadržaj odredbi za provođenje:

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

1.1. Poslovna namjena- transfer stanica

1.2. Poslovna namjena- rasadnik

1.3. Zaštitne zelene površine

1.4. Infrastrukturni sustavi

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije

i opremanja prometne, telekomunikacijske

i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i
površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Parkiralište i promet u mirovanju

5.1.2. Pješačke i biciklističke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Elektroopskrba

5.3.2. Vodoopskrba i odvodnja

5.3.3. Plinoopskrba

5.3.4. Obnovljivi izvori energije

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih

područja

7.1.1. Prirodne vrijednosti

7.2. Zaštita kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina

7.2.1. Arheološka baština

7.2.2. Ambijentalne vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita voda

9.2. Zaštita tla

9.3. Zaštita od buke

9.4. Zaštita zraka

9.5. Mjere posebne zaštite

9.5.1. Zaštita od potresa i rušenja

9.5.2. Zaštita od požara

9.6. Skladištenje otpada

10. Mjere provedbe plana

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

(1) Obuhvat Urbanističkog plana uređenja infrastrukturne zone Kalvarija (u daljnjem tekstu Plan), izdvojenog građevinskog područja, određen je Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 13/08) u daljnjem tekstu PPUG.

(2) Granica obuhvata, osnovna namjena, razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, uređenje zaštitnih zelenih površina prikazani su na grafičkom dijelu Plana, 1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:2000.

(3) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 6,15 ha.

Članak 5.

Zona obuhvata Plana predstavlja izdvojeno građevinsko područje čija je osnovna namjena infrastrukturna - (IS8): transfer stanica sa reciklažnim dvorištem. Plan određuje sanaciju odlagališta otpada, gradnju transfer stanice, parkirališnih površina i rasadnika.

Članak 6.

U grafičkom dijelu Plana, na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:2000, prikazane su slijedeće namjene:

- poslovna namjena (K3 - transfer stanica i reciklažno dvorište),

- poslovna namjena (K4 - rasadnik),

- zaštitne zelene površine (Z),

- infrastrukturni sustavi (cesta, P- parkiralište).

1.1. Poslovna namjena - prijemnog centra za otpad sa građevinama za primarnu separaciju komunalnog otpada, biokompostanom, pretovarnom - transfer stanicom i reciklažnim dvorištem (K3)

Članak 7.

(1) Na površini poslovne namjene K3 dozvoljava se gradnja komunalno-servisnih građevina u funkciji sakupljanja i obrade komunalnog otpada.

(2) Dozvoljava se gradnja slijedećih građevina:

- transfer stanica s halom

- reciklažnog dvorišta s biokompostanom

- upravne zgrade

- pomoćnih infrastrukturnih građevina (trafostanice).

1.2. Poslovna namjena - rasadnik (K4)

Članak 8.

(1) Na površini poslovne namjene K4 planira se rasadnik.

(2) Dozvoljava se gradnja slijedećih građevina:

- poslovna zgrada u funkciji poslovanja rasadnika

- pomoćne poljoprivredne građevine za uzgoj biljaka kao što su plastenici i staklenici.

1.3. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 9.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) izuzete su od gradnje zgrada u svrhu vizualnog odvajanja površina poslovnih namjena i zaštite postojećeg zelenila.

(2) Predviđa visoko zelenilo na sjevernom dijelu, dok nisko zelenilo na južnom dijelu Plana.

1.4. Infrastrukturni sustavi

Članak 10.

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine izuzete od gradnje zgrada u svrhu osiguranja koridora za prometne i druge linijske infrastrukturne građevine.

(2) Na navedenim se površinama planira:

- kolnička površina,

- pješačka površina,

- biciklistička površina,

- parkiralište.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

Opći uvjeti smještaja građevina i gradnje na površinama poslovne namjene K3 su:

- Formira se zajednička građevna čestica transfer stanice i reciklažnog dvorišta, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000, na kojoj se kao pomoćna građevina može izgraditi i upravna zgrada.

- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.

- Minimalno 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

- Maksimalni broj etaža je P (Prizemlje), a maksmalna visina vijenca iznosi 10 m.

- Najmanja udaljenost građevina od susjednih čestica mora biti najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manja od 6 m.

- Građevinski pravac nalazi se na minimalnoj udaljenosti od 6 m od regulacionog pravca javne prometne površine.

- Oko građevne čestice obavezna je izgradnja ograde, sa odvojenim pješačkim i kolnim ulazom. Njena najveća dopuštena iznosi 2 m, sa punim dijelom do visine 0,60 m, a ostali dio od transparentan i ozelenjen (žičana ograda).

- Oblikovanje u duhu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključivo montažnu gradnju u betonu i čeliku, i primjenu suvremenih materijala.

- Maksimalni nagib kosog krovišta iznosi 23Ê.

Članak 12.

(1) Uvjeti gradnje i opremanja transfer stanice su:

- izgraditi utovarnu rampu s nadstrešnicom za pretovar komunalnog otpada.

- opskrbiti je pokretnim postrojenjima potrebnima za specijalizirani tehnološki proces obrade otpada.

- opskrba postrojenja gorivom mora se provoditi u zatvorenom ili natkrivenom prostoru, čija je podna ploha izvedena od vodonepropusne betonske podloge.

- podna površina cjelokupne građevina transfer stanice mora biti nepropusna kolnička konstrukcija.

- oborinske se vode ne smiju direktno ispuštati u sustav javne odvodnje, nego se prethodno moraju pročistiti preko taložnika i separatora ulja prije.

(2) U sklopu transfer stanice treba izgraditi i halu opremljenu za sortiranje i obradu otpada.

Članak 13.

(1) Uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta su:

- podna površina mora biti izvedena od nepropusne kolničke armiranobetonske konstrukcije

- zaseban plato mora biti osiguran za postavu prikladnih kontejnera za smještaj i separaciju otpada

- zaseban dio dvorišta, nad kojim treba izgraditi nadstrešnicu, mora biti osiguran za sakupljanje, separaciju i obradu reciklažnog otpada

- zaseban površina mora biti osigurana za parkiranje osobnih vozila zaposlenika.

(2) Uz reciklažno dvorište treba osigurati i površinu za biokompostanu, koja se treba izvesti kao uređeni plato s pripadajućom taložnicom za prihvat oborinskih i procjednih voda iz bio-mase za kompostiranje.

Članak 14.

Upravna zgrada mora imati prostor za priručni laboratorij, te mora biti opremljena adekvatnim sanitarnim (WC i kupaona) i garderobnim prostorijama za zaposlenike.

Članak 15.

(1) Opći uvjeti smještaja građevina na površini poslovne namjene K4 su:

- Formira se zajednička građevinska čestica rasadnika, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000 prema grafičkom dijelu

Plana, na kojoj se dozvoljava gradnja poslovne zgrade u funkciji poslovanja rasadnika, te pomoćnih poljoprivrednih građevina za uzgoj biljaka kao što su plastenici i staklenici.

- Najveći koeficijent izgrađenosti građevne parcele (kig) iznosi 0,2.

- Maksimalni broj etaža je P (prizemlje), a maksimalna visina vijenca iznosi 4 m.

- Najmanja udaljenost od susjednih čestica mora biti najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manja od 3 m.

- Građevinski pravac na minimalnoj udaljenosti od 6m od regulacionog pravca javne prometne površine.

- Oko građevne čestice obvezna je izgradnja ograde, sa odvojenim pješačkim i kolnim ulazom. Njena najveća dopuštena iznosi 2 m, sa punim dijelom do visine 0,60 m, a ostali dio od transparentan i ozelenjen (žičana ograda).

- Oblikovanje u duhu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključivo montažnu gradnju u betonu i čeliku, i primjenu suvremenih materijala.

- Maksimalni nagib kosog krovišta iznosi 23Ê.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 16.

Obuhvat Plana je građevinsko područje izvan naselja, izdvojene namjene - infrastrukturne namjene. Ne dozvoljava se izgradnja građevina društvenih djelatnosti.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 17.

Obuhvat Plana je građevinsko područje izvan naselja, izdvojene namjene - infrastrukturne namjene. Ne dozvoljava se izgradnja stambenih građevina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim ograđevinama i površinama

Članak 18.

(1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi određeni su posebnim propisima.

(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te probaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

(1) Planom je određena cesta koja prolazi sredinom obuhvata, kako je to prikazano na kartografskom prikazu br. 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet, u mjerilo 1:2000.

(2) Cesta se sa zapada vezuje na postojeću prometnicu koja dolazi iz smjera Malog Lošinja, a sa istoka na planiranu prometnicu prema budućoj luci Mrtvaska.

(3) Poprečni profil ceste sastoji se od: prometnog traka širine 6 m, obostranog rubnog trakta širine0,3 m, obostrane biciklističke staze širine 1,6 m i pješačke staze 1,6 m.

(4) Cesta mora biti projektirana na način da omogući pristup građevinama interventnim i komunalnim vozilima (vatrogasna vozila, vozila hitne pomoći, komunalna vozila i sl.).

(5) Cesta mora zadovoljiti svim elementima nosivost potrebna izdrži opterećenje teških teretnih vozila s prikolicom ili poluprikolicom.

(6) Na mjestima pješačkih prijelaza kolnika obavezna je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba do 8% na način da rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 3cm od razine prometnog trakta za potrebe osiguranja prolaza osoba s poteškoćama u kretanju.

Članak 20.

Minimalni tehnički elementi za gradnju, rekonstrukciju i uređenje ceste na području obuhvata Plana su:

- Poprečni nagib iznosi 2,5-4,0%,

- Najveći dozvoljeni uzdužni nagib 12%.

5.1.1. Parkiralište i promet u mirovanju

Članak 21.

(1) Unutar zone Plana planiraju se parkirališne površine kako je prikazano na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000, te na kartograskom prikazu br. 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- promet, u mjerilu 1:2000.

(2) Na svakoj pojedinačnoj parkirališnoj površini iz prethodnog stavka mora se osigurati minimalno 35 parkirnih mjesta za javno korištenje, od čega 2 moraju biti osigurana za potrebe invalida.

(3) Unutar komunalno- servisne površine K3 - transfer stanice i reciklažnog dvorište potrebno je osigurati u prikladnim dimenzijama:

- 15 parkiranih mjesta za osobna vozila zaposlenika, od kojih jedno mora biti osigurano za invalide.

- 1 parkirno mjesto za specijalno vozilo za odvoz pres- kontejnera,

- 15 parkirnih mjesta za teretna motorna vozila sakupljača komunalnog otpada sa šireg područja.

(4) Unutar površine poslovne namjene K4 - rasadnika potrebno je osigurati u prikladnim dimenzijama:

- 3 parkirna mjesta za osobna vozila zaposlenike, od kojih jedno mora biti osigurano za invalide.

- 3 parkirna mjesta osobna vozila posjetitelja i kupaca.

- 1 parkirališno mjesto za teretno vozilo za potrebe rasadnika.

(5) Površina za manipulaciju svim vozilima mora biti izvedena od armiranog vodonepropusnog betona presvučenog asfaltom.

5.1.2. Pješačke i biciklističke površine

Članak 22.

(1) Biciklističke staze u koridoru ceste planirane su u širini od 1,6 m.

(2) Pješačke staze u koridoru ceste planirane su u širini od 1,6 m.

(3) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake maksimalno može biti 8%.

(4) Završni sloj pješačkih i biciklističkih staza koje se izvode samostalno može biti izveden od asfalta, betona ili kamenog materijala.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 23.

Unutar granica zone zahvata ovog Plana predvidjeti povezivanje nove EK kabelske mreže na postojeću mrežu izvan zone zahvata.

Članak 24.

(1) Kabelska kanalizacija gradit će se cijevima PEHD 1 50 u koje se mogu po potrebi uvlačiti i mikro cijevi za distribuciju svjetlovodnih kabela.

(2) Na mjestima loma kabelske kanalizacije te na priključnim točkama na granici parcela ugrađivat će se kabelski tipski zdenci.

(3) Pozicije zdenaca na mjestima kabelskih nastavaka kao i broj te promjer cijevi definirat će se projektima razrade kabela na osnovu zahtjeva korisnika.

(4) Prilikom paralelnog vođenja i križanja EK kabela sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti.

Članak 25.

(1) Gradnja kabelska trase EK mreže planira se u pravilu u koridoru ceste.

(2) Projekt ceste unutar zone zahvata mora obuhvatiti i projekt izgradnje nove EK kabelske kanalizacije i zamjenu postojećih kabela novima.

Članak 26.

(1) Prema načelu zajedničkog korištenja od strane više operatera, mjesto za antenski prihvat radijskih sustava mobilnih mreža mora prihvatiti antenski sustav više operatera pod uvjetom da navedena pozicija osigurava adekvatnu pokrivenost radijskim signalom.

(2) Gradnja i smještaj radijskih postaja novih EK mreža određuje se Županijskim prostornim planom. Prilikom planiranja trebaju se zadovoljiti uvjeti za uvođenje sustava treće generacije UMTS (Universal mobile telecommunications system).

(3) Izdavanje dozvola za gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme pokretne telekomunikacijske mreže na samostojećim antenskim stupovima vršit će se na temelju odredbi županijskog plana prostornog uređenja.

(4) Kod planiranja potrebno je uzeti u obzir dozvoljene udaljenosti antena od ljudi zbog štetnosti elektromagnetskog zračenja što znači poštivati odredbe Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja i Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku opremu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Elektroopskrba

Članak 27.

Predviđa se izgradnja nove tipske trafostanice 10(20)/0,4 kV koja će se izgraditi unutar područja poslovne namjene K3 - transferna stanica. Trafostanica se može graditi kao tipska KTS ili ugradbena u sklopu građevine.

Članak 28.

Trafostanica 10(20)/0,4 kV koja se gradi kao samostojeće građevina na zasebnoj građevnoj čestici mora biti udaljena najmanje 1 m od granice susjedne građevne čestice a od regulacijskog pravca prema uvjetima određenim za površinu unutar koje se nalazi.

Članak 29.

Vodovi naponskog nivoa 10(20) kV izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po koridorima u prostoru pješačkih i biciklističkih staza, kako je to prikazano u kartografskom prikazu br. 2B Prometna, ulična i komunalna ifnrastrutkurna mreža - elektroopskrbna, plinska i TK mreža u mjerilu 1:2000.

Članak 30.

Niskonaponska razvodna mreža unutar pojedinih zona izvoditi će se kao podzemna. Nadzemni vodovi dopušteni su na mjestima gdje se zbog konfiguracije terena ili sastava tla izvođenje podzemnih priključaka ispostavi otežanim ili neracionalnim.

Članak 31.

(1) Napajanje i upravljanje javnom rasvjetom vršiti će se iz glavnog ormarića javne rasvjete montiranog uz pripadajuću trafostanicu.

(2) Kabele javne rasvjete u načelu voditi podzemno, paralelno ali izdvojeno uz koridor elektroenergetskih vodova uz moguća manja odstupanja na kraćim dionicama gdje se kabelska mreža javne rasvjete može izvesti kao nadzemna primjenom samonosivih izoliranih kabela ako to zahtijevaju otežani uvjeti za izradu priključaka.

Članak 32.

(1) Rasvjeta treba biti sa svjetiljkama i svjetlosnim izvorima moderne tehnologije tako da se štedi energija te smanjuje svjetlosno zagađenje okoliša. Kvalitetnom izvedbom vanjske rasvjete potrebno je spriječiti nekontrolirano rasipanje svijetla u neželjenim smjerovima tj. u nebo i izvan podnih površina.

(2) Tipovi svjetiljki, izvori svjetlosti, vrsta stupova i njihovi međusobni razmaci te ostale osobine JR odredit će se posebnim projektnim rješenjima sa svjetlotehničkim i ostalim proračunima a prema standardima za određene prometne površine.

Članak 33.

Pri izvedbi nove javne rasvjete i rekonstrukciji postojeće, upotrebljavati ekološki i energetski učinkovita rasvjetna tijela.

5.3.2. Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Članak 34.

(1) Sekundarnu vodoopskrbnu mrežu izraditi iz PVC ili PEHD cijevi 1 100 mm te istu spojiti na postojeći gravitacijski vod 1 200 mm od vodospreme Umpiljak.

(2) Sve korisnike unutar obuhvata Plana spojiti na vodoopskrbu preko sekundarne mreže.

(3) Postojeća vodoopskrbna mreža će se prema potrebama budućih tehničkih rješenja vanjske vodovodne mreže rekonstruirati.

(4) Vodovodna mreža mora osiguravati minimalno 10 l/s za gašenje požara sa minimalnim tlakom u vanjskoj vodovodnoj mreži od 0,25 Mpa pri propisanom protoku vode prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara te 0,32 l/s za potrebe sanitarne vode.

Članak 35.

Za svaku građevinu planira se zaseban priključak pitke vode sa ugrađenim vodomjerom za sanitarne potrebe i za unutarnju hidrantsku mrežu.

Članak 36.

Za provedbu zaštite od požara predviđena je vanjska hidrantska mreža oko građevina s izvedenim vanjskim nadzemnim hidrantima.

Članak 37.

Na budućoj projektiranoj vanjskoj vodovodnoj mreži potrebno je predvidjeti vanjske nadzemne hidrante 1 100 mm na međusobnim razmacima max. do 150 m.

Članak 38.

Za poboljšanje funkcionalne sposobnosti vodoopskrbne mreže omogućava se rekonstrukcija pojedinih dionica izvedene vodovodne mreže u svrhu povećanja profila kako bi se kompletna mreža ujednačila, a sve iz razloga optimiziranja vodoopskrbe na način prstenastog razvoda vodovoda. Optimalizacija vanjske vodovodne mreže može se rješavati u fazama.

Članak 39.

Vodovodna mreža (tlačni, transportni i opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu ceste, paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.

Članak 40.

Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže u trupu ceste iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Odvodnja

Članak 41.

(1) Mreža komunalnih otpadnih voda prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- vododopskrba i odvodnja, u mjerilu 1:2000.

(2) Sustav odvodnje na području Grada Malog Lošinja je razdjelnog tipa, tj. sanitarne otpadne vode odvode se zasebnim kolektorima od oborinske vode.

(3) Na području obuhvata Plana planira se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda te njegovo spajanje na sustav odvodnje Grada Malog Lošinja preko planiranog sustava odvodnje gospodarske zone Kalvarija.

Članak 42.

(1) Na parkirnim površinama i manipulativnim površinama kapaciteta do 15 parkirnih mjesta i površine do 450 m2 je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja parkiranih mjesta je potrebno pročišćavanje na separatoru.

(2) Otpadne oborinske vode s radnih i manipulativnih i parkirališnih površina transfer stanice i reciklažnog dvorišta, koje treba izvesti kao vodonepropusne, potrebno je pročistiti prije spajanja na javne kolektore preko separatora mineralnih ulja.

(3) Na izlazu iz uređaja za pročišćavanje kakvoća otpadnih voda mora zadovoljiti propisane uvjete.

(4) Oborinske vode s krovova mogu se bez pročišćavanja ispuštati u sustav oborinske odvodnje.

Članak 43.

(1) Za svaki uređaj koji vrši pročišćavanje voda predvidjeti kontrolno mjerno okno za uzorkovanje pročišćene vode.

(2) Tlačni cjevovodi koji se trebaju izvoditi u sustavima odvodnje, izvoditi će se iz različitih cijevi (PEHD, pvc, lijevano željeznih cijevi) promjera prema hidrauličkim proračunima i potrebnih duljina, a sve prema projektnim rješenjima.

Članak 44.

(1) Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.

(2) Dubina na koju se polažu cijevi kanalizacijske mreže u trup ceste iznosi minimalno 1,8 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Članak 45.

Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 46.

PPUG-om je određeno da će se plinoopskrba područja Grada Malog Lošinja osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP).

Članak 47.

U konačnoj fazi (kad se izgradi postrojenje za isparavanje UNP-a na razini Grada i započne s gradnjom distributivne mreže) zonu Plana potrebno je povezati sa kompletnim sustavom plinoopskrbe šireg područja.

Članak 48.

(1) Pojedinačne priključke potrebno je izvesti prema posebnim projektima, uz posebne uvjete.

(2)Udaljenosti plinovoda od drugih instalacija izvesti prema posebnim uvjetima.

(3) Minimalni radni tlak u plinovodu ispred priključka potrošača ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača.

5.3.4. Obnovljivi izvori energije

Članak 49.

U obuhvatu Plana dopušteno je korištenje dopunskih izvora energije, prirodno obnovljivih izvora (Sunce).

Članak 50.

(1) Moguća je upotreba samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1.000 kW te za pripremu potrošne tople vode.

(2) Pločaste instalacije sustava moguće je postaviti na krovove građevina na način da prate nagib krovne plohe, odnosno kod ravnog krova da ne narušavaju liniju vijenca građevine.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 51.

(1) Planom se na slobodnim površinama predviđa uređenje zaštitnog zelenila (Z) primarno autohtonim biljnim fondom.

(2) Na površinama iz prethodnog stavka dozvoljeni su hortikulturni zahvati uređenja prostora, infrastrukturno opremanje (rasvjeta, koševi za smeće, klupe za sjedenje i sl.), te gradnja i rekonstrukcija suhozida.

(3) U sklopu zaštitnih zelenih površina moguće je uređenje i gradnja pješačkih i biciklističkih staza.

Članak 52.

Na zaštitnim zelenim površinama (Z) dopušteno je:

- hortikulturno uređenje prostora sa zadaćom da se zadrži postojeće visoko zelenilo i posadi novo,

- izgraditi i urediti pješačke i biciklističke staze,

- postavljanje infrastrukturnih uređaja i podzemnih dijelova infrastrukturnih sustava u svrhu opremanja (rasvjeta, vodovod, odvodnja i sl.).

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja

Članak 53.

(1) Zahvati u prirodu planiraju se na način da se izbjegnu i na najmanju mjeru svedu oštećenja prirode.

(2) Javne i zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana zaštićeni su planom namjene prostora i ne ulaze u kategorije zaštićenih prirodnih vrijednosti utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode.

7.1.1. Prirodne vrijednosti

Članak 54.

Na području obuhvata Plana nije utvrđeno postojanje zaštićenih prirodnih vrijednosti definiranih prema Zakonu o zaštiti prirode.

Uvjeti i mjere zaštite prirode

Članak 55.

(1) Infrastrukturu unutar infrastrukturne zone treba voditi zajedničkom trasom unutar ceste.

(2) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati izgradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza.

(3) Uz rubna područja infrastrukturne zone potrebno je osigurati tampon zonu visokog zelenila.

(4) Zone zaštitnih zelenih površina unutar obuhvata plana potrebno je hortikulturno urediti sadnjom autohtonih vrsta a rubnim djelovima sadnjom visokog zelenila.

7.2. Kulturno-povijesne i ambijentalne cjeline

Članak 56.

Područje primjene posebnih uvjeta korištenja površina unutar kojih se nalaze evidentirane ambijentalne vrijednosti prikazano je na kartografskom prikazu br. 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina- područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, u mjerilu 1:2000.

7.2.1. Arheološka baština

Članak 57.

(1) Na području obuhvata Plana nije utvrđeno postojanje arheoloških lokaliteta evidentiranih od strane nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova bilo koje vrste na području obuhvata Plana naiđe na nalazište ili nalaze arheološkog značenja, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel radi utvrđivanja daljnjeg postupka.

7.2.2. Ambijentalne vrijednosti

Članak 58.

(1) Unutar obuhvata Plana prepoznato je područje na kojem su očuvani suhozidi - gromače koji, kao ostaci starijeg oblika parcelacije zemljišta, predstavljaju elemente značajne krajobrazne vrijednosti.

(2) S obzirom da je, prema PPUG zona Plana sa južne i istočne strane okružena područjem osobito vrijednog predjela - prirodnog i kultiviranog krajobraza, potrebno je planirati izgradnju koja neće degradirati ambijentalnu vrijednost okolnog područja.

(3) Antropogeni pejzaž, osobito tradicionalna parcelacija kao i suhozidi, moraju biti primjereno uklopljeni u prostorno rješenje sa obavezom rekonstrukcije istih u slučaju dislokacije prilikom izvođenja zahvata u prostoru.

(4) U svrhu zaštita vizura i očuvanja prirodnih vrijednosti i ambijentalne cjeline otoka planirane su zaštitne zelene površine visokim i niskim autohtonim zelenilom (Z).

8. Postupanje s otpadom

Članak 59.

(1) U zoni obuhvata Plana, osnovna namjena je poslovna (komunalna) - razvrstavanje, sabijanje i transfer otpada prema centralnu zonu za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćana.

(2) Pri postupanju s otpadom potrebno je izbjegavati nastajanje otpada, smanjiti količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjenja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i sl.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume.

(3) Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike, koji se postavljaju na način da ih komunalno vozilo može isprazniti.

(4) U zonu obuhvata Plana, komunalnim vozilima otpad se dovozi na izdvojeno sakupljanje otpada u reciklažno dvorište, odnosno u transfer stanicu na sabijanje otpada i pretovarivanje u preskontejnere.

(5) Otpad se odvozi van obuhvata Plana u centralnu zonu za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćana, na nivou županije.

Članak 60.

Kriteriji za gradnju i opremanje zone određeni su čl. 12.- 18.

9. Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 61.

(1) Mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene na unapređenje stanja okoliša utvrđuje Grad Mali Lošinj Programom zaštite okoliša.

(2) Provođenje Programa obuhvaća:

- suradnju sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša,

- suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite okoliša,

- programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Malog Lošinja osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda,

- provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme,

- provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja,

- putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu,

- trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Malog Lošinja.

Članak 62.

(1) Projektnom dokumentacijom moraju se utvrditi vrste i kakvoća materijala i obim radova za potrebnu sanaciju postojećeg odlagališta neopasnog i inertnog otpada, te način kontrole radova i materijala, kako bi se izbjegle negativne posljedice po okoliš tijekom izvođenja radova na sanaciji i nakon zatvaranja postojećeg odlagališta za neopasni i inertni otpad.

 (2) Sanaciju treba izvesti tako da koncentrirane štetne tvari postojećeg odlagališta za neopasni i inertni otpad ostanu trajno izolirane od okoliša. Sav prostor treba odmah prekriti inertnim materijalom, odnosno izravnavajućim slojem budućeg sustava završnog pokrivanja odlagališta.

(3) Sanaciju treba tako izvesti da koncentrirane štetne tvari postojećeg odlagališta za neopasni i inertni otpad ostanu trajno izolirane od okoliša.

Članak 63.

Radi sprječavanja nekontroliranog ulaza u transfer stanicu i recikalažno dvorište, i sprječavanja raznošenja otpada vjetrom izvan navedenih objekata potrebno je izvesti ogradu visine 2 m od čega je puni dio (kameni dio) max. visine 0,6 m, dok ostali dio čini žičana ograda 1,4 m.

9.1. Zaštita voda

Članak 64.

Za zaštitu podzemnih voda potrebno je procijedne vode zadržati unutar obuhvata Plana, te prikupiti, kontrolirati i odvesti u sustav oborinske odvodnje, uz uvjet da su pročišćene do stupnja određenog posebnim propisima.

Članak 65.

Sanitarne otpadne vode spojiti na glavni sabirni kolektor.

9.2. Zaštita tla

Članak 66.

(1) Štititi tla od emisije krutih čestica sadnjom autohtonim vrstama drveća.

(2) Na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije.

(3) Za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije ceste.

(4) Osigurati prilaženje zaštitnim zelenim površinama (Z) kako bi se omogućilo gospodarenje i pristupanje interventnim putovima zaštite od požara.

9.3. Zaštita od buke

Članak 67.

(1) Upotrebljavati malobučne strojeve, uređaje, sredstava za rad i transport.

(2) Izvesti odgovarajuću zvučnu izolaciju građevina u kojima su izvori buke radni prostori.

(3) Primjeniti akustične zaštitne mjere na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima izvora buke, te na putovima širenja buke.

(4) Provoditi akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke.

9.4. Zaštita zraka

Članak 68.

(1) Potrebno je sukcesivno provoditi zaštitu zraka sukladno važećem Zakonu o zaštiti zraka uz obavezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka i primjenu važećih uredbi iz zaštite zraka.

(2) Nakon sanacije odlagališta izraditi vodonepropusni sloj po otpadu, kao »sendvič sloj« koji se sastoji od plinodrenaže, mineralnog brtvenog sloja (GCL), drenaže za vanjske vode i rekultuvirajućeg sloja.

(3) Pri sanaciji odlagališta na šljunčane kanale treba ugraditi biofilter (rahli kompost debljine 2 m).

(4) Ozelenjeti vanjski obod zatvorenog odlagališta autohtonim biljnim vrstama.

(5) Jednom godišnje pribaviti metrerološke podatke, i to: volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperaturu (min. i max.) i ružu vjetrova. Podaci se upisuju jednom godišnje, a odnose se na najbližu meterološku stanicu.

(6) Svaka tri mjeseca mjeriti emisije plinova (CH4, CO2, H2S, O2, H2) na odzračniku, i to za vrijeme rada odlagališta. Nakon prestanka rada odlagališta kontrolirati dva puta godišnje 10 godina od dana zatvaranja odlagališta, a slijedećih 10 godina kontrolirati jednom u dvije godine.

Članak 69.

Zaštita zraka osigurati će se korištenjem električne energije kako osnovnog energenta, UNP-a i iz obnovljivih izvora energije.

9.5. Mjere posebne zaštite

Članak 70.

(1) Mjere posebne zaštite naznačene su u grafičkom dijelu Plana, kartografskom prikazu br. 3.C. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina- Mjere posebne zaštite, u mjerilu 1:2000.

(2) Obavezno je realizirati vlastiti sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva u krugu transfer stanice i reciklažnog dvorišta K3.

Sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine sirena i interni razglas.

(3) Prestanak rada elektromreže i/ili plinske mreže, kao i uporabe u slučaju velike nesreće ili katastrofe mogao imati ozbiljne posljedice.

(4) Naselje Mali Lošinj svrstano je u gradove 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Kako se ne procjenjuje područje predmetnog plana kao zonom ugroženosti nema ni obaveze izrade skloništa. Sklanjanje se osigurava na otvorenim površinama za sklanjanje i evakuaciju.

(5) Evakuacija u izvanrednim uvjetima, odnosno put evakuacije ljudi je cestovni (ceste).

Članak 71.

(1) Mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća je infrastrukturna građevina transfer stanice i reciklažnog dvorišta K3.

(2) Kao mjesta izvora tehničkih nesreća mogu biti otvorena ili zatvorena radilišta u krugu transfer stanice i reciklažnog dvorišta K3, ovisno o radnom procesu koji se na ili u njima odvija.

(3) Na radilištima u zoni sukladno posebnim zakonima i propisima primjenjuju se mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od opasnih tvari i drugih propisa koji reguliraju to područje.

(4) Zonu dometa eventualnog istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo i sl. potrebno je ograničiti na mjesto radilišta odnosno njenog istjecanja prema st. 2. ovog članka.

9.5.1. Zaštita od potresa i rušenja

Članak 72.

(1) Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za građevine transfer stanice i reciklažnog dvorišta K3 i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

(2) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko- goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u

skladu s postojećim seizmičkim kartama, tj. područje se nalazi u 5. zoni MCS.

Članak 73.

(1) Plan definira cestu koja omogućava protok i evakuaciju ljudi i dobara iz zone u slučaju rušenja građevina.

(2) Time je omogućena evakuacija cestom do površine za sklanjanje ili evakuaciju iz zone.

(3) Otvorena površina (površina za sklanjanje od rušenja - površina parkirališta) svojim kapacitetom (površinom od 1668 m2) premašuje potrebe zone.

9.5.2. Zaštita od požara

Članak 74.

(1) Za zaštitu od požara se potrebno je primijeniti slijedeće mjere:

1. Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi;

2. Planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe;

3. Planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara;

4. Poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donijetih na temelju njega;

5. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja;

6. Temeljem čl. 15.a. Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

(2) Glavni projekt obvezno je uskladiti s mjerama zaštite od požara iz stavka 1.

9.6. Skladištenje opasnog otpada

Članak 75.

Na području Plana ne predviđa se proizvodnja opasnog otpada niti skladištenje opasnog otpada.

10. Mjere provedbe plana

Članak 76.

Za sanaciju postojećeg odlagališta neopasnog i inertnog otpada Kalvarija potrebno je izraditi projekt sanacije odlagališta neopasnog i inertnog otpada Kalvarija.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 77.

Odluka će se temeljem članka 101. stavak 1. Zakona objaviti u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 78.

Ovom Odlukom utvrđuje se jedan (1) primjerak izvornika Plana koji se čuva u pismohrani Grada Malog Lošinja.

Članak 79.

Uvid u Plan moguće je obaviti na adresi: Riva lošinjskih kapetana 7, 51550 MALI LOŠINJ, u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.

Članak 80.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/ 40

Ur. broj: 2213/01-01-11-18

Mali Lošinj, 29. srpnja 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA MALI LOŠINJ

Predsjednik

Anto Nedić, prof., v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr