SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 22. Petak, 22. srpnja 2011.
OPĆINA PUNAT
Moscenicka_draga-001

32.

Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom planiranju i gradnji (»Narodne novine« br.76/07, 38/09 i 55/11), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja (UPU 8) - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2B/T3B sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6D (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09) i odredbe članka 32. Statuta Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09 i 35/09), te uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 350-02/11-13/77; Ur.broj: 531-06-11-2 od 11. srpnja 2011.), Općinsko vijeće Općine Punat na sjednici održanoj 21. srpnja 2011. godine donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja (UPU 8) - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2B/T3B sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6D

I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja (UPU 8) - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2B/T3B sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6D (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je izradio »Arhitektonsko-građevinski atelje«, d.o.o. iz Rijeke, Ive Marinkovića 14.

Članak 3.

Granica obuhvata Plana ucrtana je na kartografskim prikazima od broja 1. do broja 4.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 30,34 ha, od čega kopneni dio iznosi 10,24 ha, a morski dio 20,10 ha.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualni i grafički dio te obvezne priloge kako slijedi:

A.Tekstualni dio

Odredbe za provođenje

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih
i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke i
sportsko rekreacijske djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne mreže, elektroničke komuni
kacijske mreže i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Javna parkirališta

5.1.3. Pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničke komunikacije

5.2.1. Uvjeti smještaja samostojećeg uličnog kabineta

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

7.Mjere zaštite prirodnih cjelina i ambijentalnih
vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Mjere posebne zaštite

10. Mjere provedbe plana

B.Grafički dio

Kartografski prikazi

1.Korištenje i namjena prostora, M 1:2000

2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

-prometna i ulična mreža, M 1:2000

2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

-komunalna infrastrukturna mreža, M 1:2000

3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

-uvjeti korištenja i uređenja površina, M 1:2000

3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

-uvjeti zaštite površina, M 1:2000

4.Način i uvjeti gradnje, M 1:2000

C.Obvezni prilozi

1.Obrazloženje Plana

2.Izvod iz Izmjene i dopuna Prostornog plana
uređenja Općine Punat (»Službene novine PGŽ«,
br. 30/10)

3.Stručna podloga:

Posebna geodetska podloga podloga za UPU 8
(Geofoto d.o.o., Zagreb, 2009.)

4.Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi, zahtjevi i
mišljenja iz članka 79. i članka 90. ZPUG te
evidencija postupka izrade i donošenja Plana

5.Mišljenja iz članka 94. ZPUG

6.Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja prema namjeni je površina ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3), ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2), sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3), sportsko-rekreacijske namjene - more, vodne površine - bujični vodotok, prometne površine - ulica (U) i prometne površine - pješački put (PP).

Članak 6.

Površine sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3), sportsko-rekreacijske namjene - more, vodne površine - bujični vodotok, prometne površine - ulica (U) i prometne površine - pješački put (PP) planirane su za javno korištenje.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE I SPORTSKO-REKREACIJSKE DJELATNOSTI

Članak 7.

Na području namjene »Ugostiteljsko-uristička namjena - kamp (T3)« planira se smještaj građevina ugostiteljsko- turističke djelatnosti i to: pokretne opreme za smještaj gostiju, građevina u funkciji kampa za druge potrebe gostiju, te privremenih građevina.

Pokretnom opremom za smještaj gostiju iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se različita kamperska pokretna oprema koja nije čvrsto povezana sa tlom i to šator, kamp prikolica /kamp kućica, caravan/, pokretna kućica /mobilhome/ i autodom /kamper/.

Građevinom u funkciji kampa za druge potrebe gostiju iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se građevine koje su čvrsto povezane s tlom i to recepcija, restoran, caffe bar, trgovina, sanitarni čvor, prostor za pranje i glačanje i dr.

Privremenim građevina iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se građevine gotove konstrukcije i to recepcija - kiosk, sanitarni čvor - kiosk, trgovina - kiosk i pokretna sanitarna kabina.

Članak 8.

Ukupni kapacitet područja namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« iznosi najviše 920 postelja.

Članak 9.

Na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2) planira se smještaj zasebnih turističkih naselja oznake T2a, T2b, T2c i T2d.

Površine za smještaj zasebnih turističkih naselja iz stavka 1. ovoga članka prikazane su kartografskim prikazom br. 4.

U sklopu zasebnih turističkih naselja iz stavka 1. ovoga članka planira se gradnja turističke građevine hotela i vile.

Građevinom hotela iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se samostalna/samostojeća građevina u kojoj se gostima obvezno pružaju usluge smještaja i doručka, a mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. Uz građevinu hotela dozvoljena je gradnja otvorenog bazena u funkciji te građevine.

Građevinom vile iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se samostalna/samostojeća jedinica, u pravilu višeg standarda, u kojoj se gostima pružaju usluge smještaja te je ustrojena i opremljena tako da gost može sam pripremati jelo. U sklopu građevine vile dozvoljeno je smjestiti najviše 6 postelja.

Područje za smještaj zasebnih turističkih naselja oznake T2a, T2b, T2c i T2d iz stavka 1. ovog članka, dozvoljeno je, do privođenja u planiranu namjenu, koristiti za postav pokretne opreme za smještaj gostiju u funkciji kampa.

Članak 10.

Ukupni kapacitet područja namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2) iznosi najviše 280 postelja.

Članak 11.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)« planira se smještaj građevina sportsko- rekreacijske djelatnosti i to: igrališta za rekreaciju i građevina u funkciji rekreacije.

Igralištem za rekreaciju iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se sportski teren otvorenog tipa za košarku, mali nogomet, odbojku, tenis i dr.

Građevinom u funkciji rekreacije iz stavka 1. ovog članka smatra se privremena plažna ugostiteljska građevina i građevina za spremanje rekvizita.

Privremena pažna ugostiteljska građevina iz stavka 3. ovoga članka gradi se kao građevina gotove konstrukcije.

Članak 12.

Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« smještaj pokretne opreme, gradnja građevina u funkciji kampa i postava privremenih građevina planira se na jednoj ili više građevnih čestica koje čine funkcionalnu cjelinu kampa.

Ukoliko se smještaj pokretne opreme, gradnja građevina u funkciji kampa i postava privremenih građevina planira na više građevnih čestica koje čine funkcionalnu cjelinu kampa, te čestice mogu biti prostorno odvojene prometnim površinama.

Najmanja dozvoljena površina jedne ili ukupna površina više građevnih čestica koje čine funkcionalnu cjelinu kampa iz stavka 1. ovoga članka iznosi 15.000 m2.

Na svakih 1.000 m2 jedne ili više građevnih čestica koje čine funkcionalnu cjelinu kampa iz stavka 3. ovog članka planirano je smjestiti najviše 25 postelja.

Članak 13.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice za smještaj i gradnju zasebnih turističkih naselja na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2) iznosi kako slijedi:

-6.400 m2 za turističko naselje oznake T2a,

-5.900 m2 za turističko naselje oznake T2b,

-6.100 m2 za turističko naselje oznake T2c,

-2.500 m2 za turističko naselje oznake T2d.

Članak 14.

Na svakih 1.000 m2 površine građevne čestice za smještaj i gradnju turističkih naselja planirano je smjestiti najviše 12 ležajeva. Pri tome ležajevi u hotelu trebaju zauzimati najmanje 30%, a ležajevi u vilama najviše 70% od ukupnog broja ležajeva turističkog naselja.

Članak 15.

Površina građevne čestice za gradnju igrališta za rekreaciju i građevina u funkciji rekreacije na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)« iznosi najmanje 1.000 m2.

Članak 16.

Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« najveća dozvoljena površina izgrađenosti građevne čestice je kig=0,1, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je kis=0,1.

Članak 17.

Na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2) najveća dozvoljena površina izgrađenosti (kig) i najveći dopušteni nadzemni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis+), te najveći dopušteni podzemni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis-) iznose:

-kig=0,25, kis+=0,6, kis-=0,4.

Veličina i površina građevina

Članak 18.

Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« najveća dopuštena katnost (E) i najveća dopuštena visina (v) građevina planira se kako slijedi:

-za građevine u funkciji kampa za druge potrebe gostiju najveća dozvoljena katnost je E=P, a najveća dozvoljena visina je v=6,0 m,

-za privremene građevine najveća dozvoljena katnost je E=P, a najveća dozvoljena visina je v=3,5 m

Članak 19.

Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2) najveća dopuštena katnost (E) i najveća dopuštena visina (v) građevina planira se kako slijedi:

-za građevinu hotela najveća dozvoljena katnost je E=2Po+P+2 (dvije podrumske etaže+prizemlje+dva kata), a najveća dozvoljena visina je v=9,0 m,

-za građevinu vile najveća dozvoljena katnost je E= P+1 (prizemlje+jedan kat), a najveća dozvoljena visina je v=7,0 m.

Članak 20.

Podrumska etaža planira se isključivo za smještaj vozila u mirovanju, tehnološke i pomoćne prostore građevine hotela.

Članak 21.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)« najveća dopuštena katnost (E), najveća dopuštena visina (v) i najveća bruto tlocrtna površina (BTP) građevina iznosi:

-za plažnu ugostiteljsku građevinu najveća dozvoljena katnost je E=P, najveća dozvoljena visina je v=3,5 m, a najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina je BTP= 30 m2,

-za građevinu za spremanje rekvizita najveća dozvoljena katnost je E=P, a najveća dozvoljena visina je v=3,0 m, a najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina je BTP= 15 m2

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 22.

Građevina se gradi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Članak 23.

Gradivi dio građevne čestice određen je najvećim dozvoljenim koeficijentom izgrađenosti građevne čestice i najmanje dozvoljenim udaljenostima građevine prema rubovima građevne čestice i regulacijskog pravca, odnosno rubova građevne čestice prema županijskoj cesti oznake Ž 5125 (D 102 - Punat_Stara Baška), rubova građevne čestice prema ulici za obalni pristup (UOP), turističkoj ulici (TU), pješačkim stazama, pješačkom stubištu i obalnoj šetnici.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava pročišćivača otpadnih voda te ukopanog spremnika plinske kotlovnice, ako je to neophodno radi zadovoljavanja tehničkih uvjeta postave spremnika.

Članak 24.

Površine za smještaj građevina u funkciji kampa za druge potrebe gostiju na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp (T3)«, građevina na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2) i igrališta za rekreaciju na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)« grafički su prikazane kartografskim prikazom br. 4.

Članak 25.

Udaljenost građevine prema rubovima građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, udaljenost građevine od regulacijskog pravca, odnosno granice građevne čestice prema županijskoj cesti oznake Ž 5125 (D 102 - Punat_Stara Baška), ulici obalnog pristupa i turističkoj ulici iznosi najmanje 6,0 m, a prema granicama građevnih čestica pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalnoj šetnici iznosi najmanje 3,0 m.

Oblikovanje građevina

Članak 26.

Arhitektonsko oblikovanje građevine, obrada pročelja i krovnih ploha mora biti usklađena s prirodnim okruženjem te ne smije narušavati izgled vrijednog krajolika.

Članak 27.

Zbog izloženosti područja intenzivnim vjetrovima potrebno je odabrati kvalitetne i izdržljive materijale.

Članak 28.

Dozvoljava se suvremeni arhitektonski izraz, ali se građevina načinom gradnje, mjerilom, oblikovanjem pročelja i upotrebljenim materijalima mora prilagoditi lokalnim uvjetima te skladno uklopiti u proporcije, ritam i izgled koji je ostvarila tradicijska arhitektura otoka.

Članak 29.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjena - kupalište (R3) građevine se planiraju završno oblikovati isključivo uporabom kamena i/ili drva.

Članak 30.

Vrsta krova nije određena.

Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.

Za pokrov kosog krova iz stavka 2. ovoga članka dozvoljava se uporaba opečnog ili betonskog crijepa mediteranskog tipa boje kupe kanalice.

Izuzetno od stavka 1. ovoga članka na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) krov građevine planirano je izvoditi isključivo kao kosi krov sa krovnim pokrovom od grubo klesanih kamenih ploča.

Članak 31.

Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljanje tende, nadstrešnice i slično, pod uvjetom da se njihovim postavljanjem ne utječe na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i vozila, postavljanje urbane opreme te drugih posebnih uvjeta korištenja javne i prometne površine.

Uređenje građevnih čestica

Članak 32.

Na području namjena broj parkirališnih/garažnih mjesta potrebno je osigurati na građevnoj čestici kako slijedi:

-na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« potrebno je osigurati najmanje jedno parkirališno mjesto za svaku smještajnu jedinicu kampa i najmanje tri parkirališna mjesta za čekanje uz recepciju kampa,

-na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2)« potrebno je osigurati parkirališni prostor za najmanje 30% smještajnih jedinica građevine hotela, te najmanje jedno parkirališno mjesto za svaku građevinu vile.

Izuzetno, za područje namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - kupalište (R3)« parkirališna mjesta planirano je osigurati na javnom parkiralištu građevne čestice ulice obalnog pristupa (UOP).

Članak 33.

Parkirališne površine na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp (T3)« i »Ugostiteljsko- turistička namjena - turističko naselje (T2)« moraju biti ozelenjene najmanje jednim stablom na svaka dva parkirna mjesta.

Članak 34.

Svaku građevnu česticu na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2)« i »Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp (T3)« dozvoljeno je ograditi.

Najveća dozvoljena visina ograde iz stavka 1. ovoga članka građevne čestice na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2)« prema susjednim građevnim česticama iznosi 1,5 m, a na području »Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp (T3)« iznosi 2,2 m.

U visini od najviše 0,8 m ograda iz stavka 2. ovoga članka izvodi se kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao providna uporabom drva, metala, živice i sličnog materijala.

Članak 35.

Na području namjene »Sportsko - rekreacijska namjena - kupalište (R3)« površina igrališta za igru loptom može se ograditi providnom ogradom čija visina iznosi najviše 3,0 m.

Članak 36.

Na građevnim česticama u nagibu nije dozvoljeno veće preoblikovanja terena zatrpavanjem prirodnih jaruga i/ili izvođenjem visokih usjeka i nasipa.

Najveća dozvoljena visina usjeka i nasipa iz stavka 1. ovog članka iznosi 1,5 m.

Izuzetno od stavka 2. ovog članka, najveća dozvoljena visina usjeka i nasipa iznosi 3,0 m na građevnim česticama pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice.

Članak 37.

Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,5 m.

Potporni i/ili obložni zid iz stavka 1. ovog članka izvodi se uporabom kamena.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka, najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 3,0 m na građevnim česticama pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice.

Članak 38.

Najmanje 40% površine građevne čestice ugostiteljsko- turističke i sportsko-rekreacijske namjene potrebno je urediti kao parkovni nasad i/ili prirodno zelenilo.

Članak 39.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnog nasada i/ili prirodnog zelenila.

Članak 40.

Površine parkovnog nasada i/ili prirodnog zelenila na građevnoj čestici dozvoljeno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i sl.

Članak 41.

Površina sportsko-rekreacijske namjene mora u širini od 300 m od obalne linije namijenjena je sportskim i rekreativnim aktivnostima na moru (kupanje, veslanje, rekreacijski ribolov, ronjenje, vaterpolo i sl.).

Na površini sportsko-rekreacijske namjene mora iz stavka 1. ovog članka u sigurnosnom području širine 30 m od obalne linije nije dozvoljeno kretanje bilo kakvih plovila.

Dijelove sigurnosnog područje iz stavka 2 ovog članka dozvoljeno je ograditi sigurnosnim plutačama.

Članak 42.

Na djelu površine sportsko-rekreacijske namjene mora planira se smještaj privremenog privezišta - pontona za korištenje tijekom turističke sezone.

Najveći dozvoljeni broj vezova privremenog privezišta - pontona iz stavka 1. ovoga članka iznosi 75 vezova.

Dio morske površina na kojoj je planiran smještaj privremenog privezišta - pontona iz stavka 1. ovog članka prikazan je kartografskim prikazom br. 3.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 43.

Površine za smještaj pojedinačnih građevina ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske djelatnosti prikazane su kartografskim prikazom br. 4.

Članak 44.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se gradnja novih građevina, te održavanje, rekonstrukcija ili uklanjanje postojećih građevina.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE MREŽE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 45.

Prometnu mrežu, elektroničku komunikacijsku mrežu i komunalnu mrežu unutar obuhvata Plana čine:

1.Prometne površine i građevine i to:

-ulica obalnog pristupa (UOP),

-turistička ulica (TU),

-javno parkiralište,

-pješačka površina (pješačka staza, pješačko stubište i obalna šetnica).

2.Elektroničke komunikacijske građevine i uređaji s pripadajućim kanalima i vodovima i to:

-samostojeći ulični kabinet,

3.Komunalne građevine i uređaji s pripadajućim vodovima i to:

-građevine i uređaji vodoopskrbe,

-građevine i uređaji za odvodnju otpadnih voda,

-građevine i uređaji za odvodnju oborinskih voda,

-građevine i površine distribucijske elektroenergetske mreže (trafostanice),

-građevine i uređaji javne rasvjete.

Članak 46.

Prometne površine unutar područja obuhvata Plana, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući nesmetano vođenje komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture (mreža vodoopskrbe i odvodnje, elektroenergetska mreža i mreža elektroničke komunikacije).

Dio prometne površine koji nakon izrade projektne dokumentacije i/ili parcelacije građevnih čestica ne ulazi u građevnu česticu prometne površine, moguće je pripojiti susjednim građevnim česticama.

Članak 47.

Građevine i uređaji elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture s pripadajućim kanalima i vodovima, ovim su Planom utvrđene načelno, a točan položaj trasa utvrdit će se projektnom dokumentacijom unutar površina načelnih trasa, vodova ili kanala utvrđenih Planom.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pridržavati se pozitivnih propisa i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja.

Priključivanje građevina na građevine i uređaje iz stavka 1. ovoga članka, obavlja se na način koji propisuje i uvjetuje nadležna pravna osoba sa javnim ovlastima.

Članak 48.

Građevine i uređaji elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture moraju imati osiguranu površinu za redovito korištenje građevine i uređaja te osiguran kolni pristup.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 49.

Površine za gradnju i rekonstrukciju prometne mreže na području obuhvata Plana određene su u kartografskim prikazom br. 2.1.

5.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 50.

Na području obuhvata planira se gradnja ulice obalnog pristupa (UOP) i turističke ulice (TU).

Koridor ulice obalnog puta (UOP) i turističke ulice (TU) utvrđen je kartografskim prikazima od br. 1. do br. 4.

Koridor ulice obalnog puta (UOP) i turističke ulice (TU) iz stavka 1. ovog članka iznosi 30,0 m, te se čuva sve do utvrđivanja građevnih čestica tih ulica.

Članak 51.

Ulica obalnog puta (UOP) namijenjena je dvosmjernom kretanju i parkiranju vozila i kretanju pješaka, te polaganju telekomunikacijskih i komunalnih infrastrukturnih vodova.

Najmanja dozvoljena širina ulice iz stavka stavka 1. ovog članka iznosi 14,20 m. Najmanja dozvoljena širina kolnika ulice iznosi 6,0 m. Pri tome se ulice gradi sa obostranim nogostupom najmanje dozvoljena širine 1,60 m.

Na završetku ulice iz stavka 1. ovog članka planirano je urediti okretište.

Članak 52.

Turistička ulica (TU) namijenjena je dvosmjernom kretanju vozila i kretanju pješaka, te polaganju vodova elektroničke komunikacije i komunalnih infrastrukturnih vodova.

Najmanja dozvoljena širina ulice iz stavka 1. ovog članka iznosi 8,7 m. Najmanja dozvoljena širina kolnika ulice iznosi 5,50 m. Pri tome se ulica gradi sa obostranim nogostupom najmanje dozvoljena širine 1,60 m.

Članak 53.

Kolne površine ulice obalnog puta (UOP) i turističke ulice (TU) planirano je završno izvesti primjenom ohrapavljenog betona, a površine nogostupa planirano je opločiti elementima od ohrapavljenog kamenog ili betonskog materijala.

5.1.2. JAVNA PARKIRALIŠTA

Članak 54.

Javno parkiralište planirano je za gradnju u profile ulice obalnog puta (UOP).

Javno parkiralište iz stavka 1. ovog članka uređuje se sa najmanje 40 PM koje je potrebno ozeleniti sadnjom stabala.

Pri sadnji stabala iz stavka 2. ovog članka na svaka dva parkirna mjesta potrebno je posaditi najmanje jedno stablo.

Članak 55.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu najmanje dva parkirališna mjesta moraju biti uređeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.

5.1.3. PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 56.

Na području obuhvata planira se gradnja pješačkih staza, pješačkog stubišta i dijela obalne šetnice koja povezuje uvalu Pečen sa uvalom Zala Draga.

Koridori pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice utvrđeni su kartografskim prikazima od br. 1. do br. 4.

Koridor pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice iz stavka 1. ovog članka iznosi 6,0 m, te se čuva sve do utvrđivanja građevne čestice pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice.

Članak 57.

Pješačke staze, pješačko stubište i obalna šetnica namijenjene su kretanju pješaka. Najveća dozvoljena širina pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice je 2,5 m, a najmanja dozvoljena širina je 1,6 m.

Pješačku površinu pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice planirano je završno izvesti primjenom zbijenog kamenog drobljenca.

Izuzetno, na mjestima konfiguracije zemljišta u padu, pješačku površinu pješakih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice iz stavka 2. ovog članka dozvoljeno je izvesti primjenom ohrapavljenog betona ili ohrapavljenog kamena vapnenačkog porijekla.

Članak 58.

Najveća dozvoljena visina stube pješačkog stubišta iznosi 15 cm, a najveći dozvoljeni broj stuba u jednom kraku iznosi 10 stuba.

5.2. UVJETI GRADNJE MREŽE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Članak 59.

Mjesto i način priključka građevina na javnu mrežu elektroničke komunikacije prikazan je kartografskim prikazom broj 2.2.

Na području obuhvata planira se gradnja i rekonstrukcija elektroničke komunikacijske mreže uz povećanje postojećih kapaciteta.

Kabelska TK mreža planira se graditi i rekonstuirati podzemno uz ugradnju rezervnih cijevi za buduće potrebe.

Dubina ukopavanja gornjeg ruba cijevi kabelske mreže je najmanje 0,7 m' ispod završne kote prometne površine, odnosno 0,6 m' ispod završne kote ostalih površina. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradi se od PEHD ili PVC cijevi. U točkama granjanja trase i skretanja TK kanalizacije te na krajevima prekopa kolnika obvezno se planira ugradnja montažnih zdenaca.

Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK s ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti. Ako te udaljenosti u stvarnim uvjetima nije moguće postići potrebno je primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere.

Novu pristupnu mrežu treba graditi bakrenim podzemnim kabelima u xDSL tehnologiji ili optičkim podzemnim vodovima koji se uvlače u prethodno položene cijevi u zemlji.

Članak 60.

Elektronička komunikacijska mreža mora se graditi i rekonstruirati na način da svim operatorima bude omogućen slobodan pristup korisnicima uz ravnopravne uvjete.

5.2.1. UVJETI SMJEŠTAJA SAMOSTOJEĆEG ULIČNOG KABINETA

Članak 61.

Uređaj samostojećeg uličnog kabineta dozvoljeno je postaviti površinama javnih i drugih namjena ukoliko to dozvoljavaju tehnički i imovinsko-pravni uvjeti.

Ukoliko se samostojeći ulični kabinet iz stavka 1. ovoga članka postavlja na prometnim površinama mora se smjestiti tako da se ne ometa kolni i pješački promet tim površinama.

Najveće dozvoljene dimezije samostojećeg uličnog kabineta iz stavka 1. ovoga članka iznose 1,6x1,6x0,7 m'.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 62.

Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su kartografskim prikazom broj 2.2.

Članak 63.

Sanitarno-potrošni i protupožarni cjevovod, kolektor otpadnih i oborinskih voda te elektroenergetske instalacije potrebno je položiti podzemno.

Prilikom gradnje cestovne građevine ulice obalnog pristupa (UOP) i turističke ulice (TU), sustav javne odvodnje potrebno je izgraditi kao razdjelni sustav sa odvojenim sustavom za odvodnju otpadnih voda i odvojenim sustavom za odvodnju oborinskih voda.

Članak 64.

Sustav za odvodnju otpadnih voda izvodi se kao zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem.

Članak 65.

U sklopu područja obuhvata planirana je gradnja crpne stanice i podmorskog ispusta sanitarno-otpadnih voda, pjeskolova i ugrađenih slivnika s taložnikom te hvatača za masti, ulja i tekuća goriva (separatora) sa prometnih površina.

Članak 66.

Oborinske vode sa manjih parkirnih površina do 10 PM, kao i čiste krovne oborinske vode dozvoljeno je upuštati u tlo putem upojnih bunara.

Članak 67.

Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« i »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2)« dozvoljena je rekonstrukcija i gradnja trafostanica i ostalih objekata i uređaja elektroopskrbne mreže.

0 Građevna čestica za građevinu iz st. 1 ovog članka mora imati izravan pristup sa javne prometne površine. Najmanja udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 3,0 m. Najmanja udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi 3,0 m, odnosno 1,0 m ako građevina prema toj granici nema otvora.

1 Za smještaj građevine iz st. 1 ovog članka potrebno je tijekom postupka ishođenja lokacijske dozvole ishodovati suglasnost jedinice lokalne samouprave.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 68.

Područje obuhvata plana nalazi se na području ekoloških mreža i to kopnenog područja NEM-a »Bašćanska draga« (HR2000899) i međunarodno važnog područja za ptice »Kvarnerski otoci« (HR1000033).

Na području ekoloških mreže iz stavka 1. ovog članka prilikom uređenja građevnih čestica i gradnje građevina potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju kako bi se postigla i/ili održala zaštita prirodnih vrsta i stanišnih tipova.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 69.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati kako slijedi:

-smanjivati količine otpada,

-otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena otpada,

-organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).

Članak 70.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.

Članak 71.

Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama, na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim tvarima.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 72.

Zaštita zraka provodi se uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje - I. kategorije kakvoće zraka.

Članak 73.

U novoplaniranim građevinama potrebno je promicati gradnju plinskih kotlovnica, a ako se kao energent upotrebljava lož ulje obvezna je uporaba niskosumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora od najviše 1%.

Članak 74.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.

Članak 75.

Temeljem odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta

vode za piće na otoku Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 17/07), područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Članak 76.

Oborinske vode sa prometnih površina i javnog parkirališta moraju se pročistiti pjeskolovima i ugrađenim slivnicima s taložnikom te hvatačima za masti, ulja i tekuća goriva, a potom upustiti u prijemnik (tlo ili more) putem upojnih bunara, odnosno podmorskih ispusta.

Članak 77.

Otpadne vode iz kuhinja restorana i praonica rublja potrebno je sprovesti u sustav javne odvodnje otpadnih (fekalnih) voda.

Otpadne vode iz stavka 1. ovoga članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti odgovarajućim uređajem odabir kojega mora odgovarati kakvoći otpadne vode koju je potrebno pročistiti.

Otpadne vode iz kuhinja, restorana i praonica rublja iz stavka 1. ovoga članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti hvatačima za masti i ulja te hvatačima deterdženata.

Članak 78.

U dijelu akvatorija potrebno je spriječiti onečišćenja mora, a naročito onečišćenja mora fizičkim i kemijskim tvarima (ugljikovodici, derivati nafte i slično).

Članak 79.

Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno mjerama sprječavanja oštećivanja ekoloških funkcija tla.

Pri izvedbi zemljanih radova nije dozvoljeno unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari.

Na prometnim površinama nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada.

9.1. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Zaštita od rušenja

Članak 80.

Zaštitu od rušenja potrebno je provoditi primjenom sljedećih mjera:

1.prilikom gradnje prometnica mora se u potpunosti poštovati udaljenost između građevina i regulacijskog pravca duž dijelova trase prometnice,

2.prilikom izrade idejnog projekta za gradnju i uređenje građevnih čestica na području namjene potrebno je voditi računa o međusobnim udaljenostima pokretne opreme za smještaj gostiju, građevina u funkciji kampa za druge potrebe gostiju, te privremenih građevina u svrhu osiguravanja slobodnih prolaza i površina te o potrebi uspostavljanja prostornih razgraničenja (zelenilo, slobodne površine i slično) u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije.

Zaštita od erozije

Članak 81.

Izvođenjem građevinskih zahvata na području obuhvata ne smije se povećati vodna erozija niti stvoriti dodatna koncentracija površinskih voda.

Sve građevinske zahvate iz stavka 1. ovog članka treba izvoditi na način da uključuju potrebne tehničke elemente za antierozijsku zaštitu.

Zaštita od poplava bujičnim vodama

Članak 82.

Na kartografskom prikazu br. 3.2. označeni su koridori velikih voda bujičnih tokova oznaka I., II., III. i IV.

Unutar koridora velikih voda bujičnih tokova oznaka I. I II. nije dozvoljena gradnja zgrada i drugih objekata izuzev uređenja prometnih površina.

Unutar koridora velikih voda bujičnih tokova oznaka III. I IV. nije dozvoljena gradnja zgrada čvrsto povezanih s tlom.

Na području koridora oznake II. iz stavka 1. ovog članka planirano je uređenja kanala za male vode prema uvjetima javne ustanove »Hrvatske vode«.

Zaštita od požara

Članak 83.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je u nedostatku domaćih propisa primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Članak 84.

Kod projektiranja prometnica obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja.

Članak 85.

Kod određivanja međusobne udaljenosti između objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intezitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugom.

Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini višeg objekta, odnosno najmanje 6,0 metara.

Međusobni razmak objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.

Ukoliko se ne može postići najmanja propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne pojačane mjere zaštite od požara.

Članak 86.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezna je gradnja hidrantske mreže.

Zaštita od potresa

Članak 87.

Područje obuhvata ovoga Plana nalazi se u seizmičkoj zoni 7. Seizmičko zoniranje područja obuhvata Plana utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 9/08).

Članak 88.

Mjere posebne zaštite, odnosno mjere zaštite i spašavanja prikazane su kartografskim prikazom broj 3.2.

Postavljanje sirene za javno uzbunjivanje planirano je u sklopu građevine hotela ili aparthotela, sukladno kartografskom prikazu br. 3.2.

Članak 89.

Prijevoz opasnih tvari nije dozvoljen prometnicama unutar obuhvata Plana.

Članak 90.

Područje obuhvata Plana nalazi se, sukladno Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 09/08) u zoni seizmičnosti 7.

Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.

Kod rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.

Građevine javne i komunalne infrastrukture koje su naročito ugrožene potresom prikazane su kartografskim prikazom broj 3.2.

Članak 91.

Prometni pravci pogodni za evakuaciju ljudi i osiguranje nesmetanog prolaza interventih vozila, koji nisu ugroženi urušavanjem građevina, određeni su kartografskim prikazom broj 3.2.

Zone za evakuaciju ljudi i deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja određene su kartografskim prikazom broj 3.2.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 92.

Gradnji građevina i uređenju površina određenih Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.

Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Punat i potpisanih od predsjednika Općinskog vijeća Općine Punat.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punat, u pismohrani Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, ispostava Krk, u Javnoj ustanovi - Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 94.

Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.

Članak 95.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/4

Ur. broj: 2142-02-01-11-7

Punat, 21. srpnja 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

Predsjednik
Marijan Kereži, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr