SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 22. Petak, 22. srpnja 2011.
OPĆINA PUNAT
Moscenicka_draga-001

31.

Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom planiranju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/ 09 i 55/11), Odluke o izradi UPU 6 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/08 i 25/09) i odredbe članka 32. Statuta Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09 i 35/09), a uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog urenenja i graditeljstva (KLASA: 350-02/11-13/78; UR. BROJ: 531-06-11-4 od 20. srpnja 2011. godine), Općinsko vijeće Općine Punat, na sjednici održanoj 21. srpnja 2011. godine donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja (UPU - 6) - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima
sportsko-rekreacijske namjene R6b

A.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b (UPU6) (u nastavku: Plan), kojeg je izradila tvrka Jurcon projekt d.o.o. iz Zagreba.

(2) Plan se donosi za područje unutar granice obuhvata, koja je utvrđena člankom 120. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Punat (SN PGŽ br. 9/08 i 30/10) i prikazana na svim kartografskim prikazima ovog Plana u mjerilu 1:2000.

(3) Planom se, na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine broj 50/99), Prostornog plana Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br. 14/00, 12/05 i 50/06) i Prostornog plana uređenja Općine Punat (SN PGŽ br. 9/08 i 30/10), utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

(4) Plan sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za građevinsko područje ugostiteljsko- turističke namjene T2a/T3a i pripadajuće građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R6b.

(5) Površine izvan građevinskih područja uređuju se temeljem Prostornog plana uređenja Općine Punat (SN PGŽ br. 9/08 i 30/10).

(6) Izvan površina iz stavka (5) ovog članka, uređenje površina provodi se neposredno temeljem ovih Odredbi.

Članak 2.

(1) Plan je sadržan u elaboratu 'Urbanistički plan uređenja za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b - UPU6' koji se sastoji od tekstualnog dijela (odredbe za provođenje), grafičkog dijela (karttografski prikazi) i obveznih priloga.

(2) Tekstualni dio Plana sadrži:

I.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A.TEMELJNE ODREDBE

B.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina različitih
namjena

2.Uvjeti uređenja površina i smještaja građevina
gospodarske, sportsko-rekreacijske i ostale namjene
te uređenja zelenih površina

2.1. Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju
turističkog naselja (T2)

2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju
kampa (T3)

2.3. Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju
centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva (T)

2.4 Uvjeti smještaja građevina pratećih ugostiteljsko-
turističkih sadržaja na površinama sportsko-rekreacijske
namjene - sport (R1)

2.5. Uvjeti smještaja građevina na površinama sportsko-
rekreacijske namjene - rekreacija (R6a)

2.6. Uvjeti smještaja građevina na površinama sportsko-
rekreacijske namjene - kupalište - kopno (R6b) i
sportsko-rekreacijske namjene - kupalište - more (R6c)

2.7. Uvjeti uređenja zelenih površina

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Način i uvjeti gradnje

4.1. Opći uvjeti gradnje u prostornim jedinicama

4.2. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama

4.2.1. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama A.1 - A.7

4.2.2. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama
B.1 - B.3 i B.12

4.2.3. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama
C.1 - C.2

4.2.4. Način i uvjeti gradnje u prostornoj jedinici A.8

4.2.5. Način i uvjeti gradnje u prostornoj jedinici
A.9 i A.10

4.2.6. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama
B.4, B.5, B.9 i B.10

4.2.7. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama
B.6, B.7, B.8 i B.13

4.2.8. Način i uvjeti gradnje u prostornoj jedinici B.11

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Parkirališta i garaže

5.1.3. Pješačke površine

5.2. Pomorski promet

5.3. Zračni promet

5.4. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.5. Opskrba pitkom vodom

5.6. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.7. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.8. Plinska mreža

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina
i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita od buke

9.4. Zaštita voda

9.4.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda

9.5. Zaštita mora

9.6. Urbanističke mjere zaštite od prirodnih i drugih
nesreća

9.6.1. Opće mjere

9.6.2. Elementarne nepogode

9.6.3. Tehničko-tehnološke opasnosti

9.6.4. Mjere posebne zaštite (ratne opasnosti)

10. Mjere provedbe plana

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni

C.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(3) Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze u
mjerilu 1:2.000 i to:

1.Korištenje i namjena površina

2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Promet

2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Pošta i telekomunikacije

2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Energetika

2.D. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Vodoopskrba

2.E. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Odvodnja i uređenje vodotoka

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja, Područja
primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

4.Način i uvjeti gradnje

(4) Obvezni prilozi sadrže sve sastavne dijelove sukladno
Zakonu.

B.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju, ukoliko nisu utvrđeni Zakonom, imaju sljedeće značenje:

1.Regulacijski pravac određuje granicu između građevne čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i čestice osnovne namjene.

2.Nadzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevina, u koje se računaju suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje, i površine građevne čestice, a označen je sa oznakom kis+.

3.Podzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža građevina, u koje se računaju podrumske etaže, i površine građevne čestice, a označen je oznakom kis-.

4.Osnovna građevina je svaka građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene.

5.Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina može biti garaža, natkriveno parkiralište, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, ljetne kuhinje i sl.

6.Minimalna urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente uređenja okoliša i javnih površina: popločani pješački prilazi, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za smeće, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl.

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA RAZLIČITIH NAMJENA

Članak 4.

(1) Urbanistički plan uređenja za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b (UPU9) (u daljnjem tekstu Plan) obuhvaća ukupnu površinu od približno 74 ha.

(2) Od ukupne površine obuhvata Plana, kopneni dio obuhvaća površinu od približno 31 ha, a morski dio približno 43 ha.

Članak 5.

(1) Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b - turističko naselje Konobe (u daljnjem tekstu turističko naselje Konobe) Planom se dijeli na prostorne cjeline označene pod A, B i C u kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.

(2) Prostorne cjeline Planom su podijeljene na prostorne jedinice koje se razlikuju po užoj namjeni, vrsti smještajnih kapaciteta ili režimu gradnje:

 (3) Ovim odredbama propisani su opći uvjeti i način gradnje za svaku prostornu cjelinu i podrobniji uvjeti za svaku pojedinu prostornu jedinicu.

(4) Površine unutar obuhvata Plana koje nisu u sklopu niti jedne prostorne jedinice namijenjene su uređenju i gradnji infrastrukturnih i prometnih građevina i uređenju zelenih i zaštitnih površina.

(5) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ili više građevina osnovne namjene.

Članak 6.

(1) Plan utvrđuje organizaciju i namjenu prostora u tekstualnom dijelu i na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«. Na kartografskom prikazu 1.»Korištenje i namjena površina« detaljno su razgraničene zone različitih namjena:

T - gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička

T2 - turističko naselje

T3 - kamp

T - centralni sadržaji u funkciji turizma i ugostiteljstva

Sportsko-rekreacijska namjena

R1 - sportsko-rekreacijska namjena - sport

R6a - sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija

R6b - sportsko-rekreacijska namjena - kupalište - kopno

R6c - sportsko-rekreacijska namjena - kupalište - more

R6d - sportsko-rekreacijska namjena - sport na moru

Zelene površine

Z - zaštitne zelene površine

Vodne površine

Bujični vodotok (V)

Infrastrukturne površine

IS - Infrastrukturne površine za gradnju komunalnih građevina i uređaja

Površine izvan građevinskog područja

PŠ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

2.UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKE, SPORTSKO- REKREACIJSKE I OSTALE NAMJENE TE UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

2.1. Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju turističkog naselja (T2)

Članak 7.

(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T2) dopuštena je gradnja smještajnih građevina turističkog naselja (hotel, vile, bungalovi i sl.) u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta.

(2) Pored gradnje građevina osnovne namjene - turističkog naselja mogu se graditi i prateći sadržaji (ugostiteljski, trgovački, uslužni, zabavni, kulturni, rekreacijski, otvoreni sportski i slični sadržaji) koji s turističkim naseljem tvore funkcionalnu cjelinu, uređivati parkovi, pristupi građevinama i prema obali, pješačke i biciklističke staze, dječja igrališta te ostale zelene površine.

(3) Planom su utvrđene prostorne jedinice unutar kojih je moguća gradnja turističkog naselja s pripadajućim površinama, a prikazani su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.

2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju kampa (T3)

Članak 8.

(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju kampa dopušteno je:

-graditi smještajne građevine iz skupine 'Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj' prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine 'Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj' (u daljnjem tekstu: 'Kampovi') i prateće građevine, na površinama označenim oznakom (T3) na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«

-te uređivati parkove, pristupe građevinama i prema obali, pješačke i biciklističke staze, dječja igrališta i ostale zelene površine.

(2) Smještajne građevine iz skupine 'Kampovi' iz stavka 1. ovog članka su osnovne smještajne jedinice i smještajne jedinice u građevinama prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine 'Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj'.

(3) Prateće građevine iz stavka 1. ovog članka su sanitarne jedinice i druge manje prateće građevine uslužnog, trgovačkog i sl. sadržaja, kiosci i sl.

(4) Planom su utvrđene prostorne jedinice unutar koji je moguća gradnja kampova s pripadajućim površinama, a prikazani su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.

2.3. Uvjeti smještaja građevina na površinama za gradnju centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva (T)

Članak 9.

(1) Na površinama za gradnju centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva mogu se graditi prateće ugostiteljsko-turističke građevine (restorani, barovi, paviljoni, vidikovci, manje prodavaonice tiska, sportske opreme i suvenira, sanitarije, spremišta ležaljki, suncobrana i sl., postavljati kiosci i sl.).

(2) Građevine iz stavka (1) mogu se graditi samo izvan pojasa 50 m od obalne crte, prikazanog na kartografskim prikazima Korištenje i namjena površina i Način i uvjeti gradnje, osim postojećih, za koje je moguća rekonstrukcija.

(3) Na površinama iz stavka (1) ovog članka za postojeće izgrađene građevine, smještene u pojasu od 50 m od obalne crte, dozvoljava se rekonstrukcija ili izvedba zamjenske građevine, sve u skladu s planiranom namjenom te se mogu nadopuniti sadržajima trgovačke i uslužne ponude u funkciji turizma i ugostiteljstva.

(4) Ne mogu se graditi smještajne građevine (vile, bungalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta za goste.

 (5) Način i uvjeti gradnje za pojedinačne prostorne jedinice dani su u poglavlju i kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«, gdje su označene građevine iz stavka (3) ovog članka.

2.4. Uvjeti smještaja građevina pratećih ugostiteljsko- turističkih sadržaja na površinama sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1)

Članak 10.

(1) Gradnja pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja dozvoljena je na površinama športsko-rekreacijske namjene - šport, označenim oznakom (R1) na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«.

(2) Na površinama športsko-rekreacijske namjene iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi športski, rekreacijski, uslužni, ugostiteljski, kulturni, zabavni i slični prateći sadržaji (recepcija, wellness, bazenski kompleks, sportski centar, fitness centar, restorani, barovi i dr.), kao i različiti sadržaji poslovne namjene isključivo čistih djelatnosti, uređivati dječja igrališta, pristupi građevinama i prema obali, pješačke i biciklističke staze i dr.

(3) Ne mogu se graditi smještajne građevine (vile, bungalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta za goste.

(4) Planom su utvrđene prostorne jedinice unutar kojih je moguća gradnja pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja s pripadajućim površinama, a prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.

2.5. Uvjeti smještaja građevina na površinama sportsko- rekreacijske namjene - rekreacija (R6a)

Članak 11.

(1) Na površinama športsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R6a) mogu se graditi i uređivati sve vrste sportskih igrališta s mogućnošću sezonskog natkrivanja, otvoreni bazeni i dr. te uređivati pristupi građevinama i prema obali, pješačke i biciklističke staze i sl.

(2) Pored uređenja i gradnje građevina iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi prateće ugostiteljsko-turističke građevine (restorani, barovi, paviljoni, vidikovci, manje prodavaonice tiska, sportske opreme i suvenira, sanitarije, spremišta ležaljki, suncobrana i sl., postavljati kiosci i sl.).

(3) Građevine iz stavka (1) mogu se graditi samo izvan pojasa 50 m od obalne crte, prikazanog na kartografskim prikazima 1. »Korištenje i namjena površina« i 4. »Način i uvjeti gradnje«.

(4) Ne mogu se graditi nove smještajne građevine (vile, bugalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta za goste.

(5) Planom su utvrđene prostorne jedinice unutar kojih je moguća gradnja i uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja s pripadajućim površinama, a prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.

2.6. Uvjeti smještaja građevina na površinama športsko- rekreacijske namjene - kupalište - kopno (R6b) i športsko- rekreacijske namjene - kupalište - more (R6c)

Članak 12.

(1) Kopneni i morski dio površina kupališta (R6b i R6c) namijenjen je uređenju plaža, kupališta s pratećim sanitarnim građevinama, tuševima i urbanom opremom, sunčališta, pristupa u more, zelenih površina, dječjih igrališta, manjih športskih igrališta, površina za vodene sportove, za postavljanje naprava za rekreaciju i zabavu i za druge slične sadržaje. Moguća je gradnja športsko-rekreacijskih sadržaja vezanih uz kupalište (skakaonice, tobogani, igrališta za odbojku na pijesku i sl.).

(2) Na površinama iz prethodnog stavka ovog članka dozvoljeno je povećanje postojećih kupališnih kapaciteta proširenjem kopnenog dijela kupališta i postavljanjem montažnih građevina na površinu pripadajućeg akvatorija (tipa plutajućih sunčališta do 20 m2 i sl.).

(3) Planiranje sadržaja kupališta moguće je uz uvjet poštivanja mjera zaštite mora, kakvoće mora i zaštitu obalnog područja, očuvanja ambijentalnih vrijednosti plaža i okolnog prostora.

(4) Ne mogu se graditi nove smještajne građevine (vile, bugalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta za goste.

(5) Planom su utvrđene prostorne jedinice za uređenje plaže s pripadajućim površinama, a prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«.

2.7. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 13.

(1) Zaštitne zelene površine (oznaka Z) su negradive površine koje tvore izvorni prirodni ili kultivirani krajobraz unutar kojih je predviđena sadnja autohtonog bilja.

(2) Dječja igrališta mogu se graditi na površinama svih namjena, osim infrastrukturnih, a mogu se uređivati prema hortikulturnom projektu koji će odredit elemente i opremu (pijesak, zelenilo, voda, oprema i sl.).

(3) Sve stablašice moraju biti propisno uzgojene. Specifikacija vrsta koje se preporučuju za projektiranje i ozelenjavanje:

. Drvoredi: hrast Quercus sp., bor Pinus sp., ladonja Celtis sp. i dr.

. Stabilizatori erozijskih procesa: mušmulica Cotoneaster sp., kozokrvina Lonicera sp., ružmarin Rosmarinus sp. i dr.

. Dosadnja autohtonim i alohtonim vrstama gdje sanacijski zahvati nisu mogući: crnika Quercus Ilex, alepski bor Pinus halepensis, ostale vrste bora Pinus sp., čempres Cupressus sp., cedar Cedrus sp., javor Acer sp., koprivić Celtis sp. i dr.

. Ozelenjavanje na većim površinama (slobodne forme): crnika Quercus Ilex, bor Pinus sp., čempres Cupressus sp., cedar Cedrus sp. i dr.

. Parterni travnjaci i mase grmolikih formi: lovor Laurus nobilis, tobirac Pitosporum tobira, nar Punica granatum, planika Arbutus unedo, oleandar Nerium oleander, mušmulica Cotoneaster sp., kozokrvina Lonicera sp. i dr.

(4) Na zaštitnim zelenim površinama ne mogu se graditi nikakve građevine izuzev infrastrukturnih objekata i uređaja te onih za koje nije potreban akt kojim se odobrava građenje.

(5) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Unutar obuhvata ovog Plana nisu planirane površine i građevine društvenih djelatnosti.

4.NAČIN I UVJETI GRADNJE

Članak 15.

(1) Ovim Planom, pored općih pravila vezanih na namjenu pojedinih površina, propisani su način i uvjeti gradnje ovisno u pojedinim prostornim cjelinama (A, B i C), odnosno podrobnije za svaku prostornu jedinicu.

(2) Izgradnja u svakoj pojedinačnoj prostornoj cjelini (A, B i C) mora biti u skladu s dopuštenim koeficijentima izgrađenosti i iskoristivosti, koji iznose:

. koeficijent izgrađenosti Kig = 0,2

. koeficijent iskoristivosti Kis = 0,8 pri čemu najveći nadzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis+) ne može biti veći od 0,6 a podzemni koeficijent iskoristivost (kis-) je najviše 0,4.

(3) Smještajni kapacitet turističke zone »Konobe« iznosi 1500 kreveta, od čega je 1000 kreveta planirano unutar vrste Turističko naselje, a 500 kreveta unutar vrste Kampovi i podijeljen je prema pojedinim prostornim cjelinama, odnosno podrobnije prema pojedinim prostornim jedinicama kako slijedi:

(4) Gustoća korištenja turističke zone prema planiranom kapacitetu prikazanom u prethodnom stavku ovog članka iznosi približno 50 kreveta/ha.

(5) Unutar prostornih cjelina planiranih kao turističko naselje (A i C) 30% smještajnog kapaciteta potrebno je osigurati u sklopu građevina vrste Hotel.

(6) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreacijske, zabavne i slične namjene ne mogu se etažirati.

Članak 16.

Prije ishođenja akata kojima se dozvoljava građenje za smještajne i prateće građevine u turističkom naselju potrebno je izraditi projekte za mrežu javnih prometnica, vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava te telekomunikacijskih i elektroopskrbnih vodova i osigurati broj parkirališnih mjesta, koji su definirani kartografskim prikazima:

2.A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Promet,

2.B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Pošta i telekomunikacije,

2.C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Energetski sustav,

2.D Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Vodoopskrba,

2.E Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Odvodnja i uređenje vodotoka

4.1. Opći uvjeti gradnje u prostornim jedinicama

Članak 17.

(1) Uvjeti i način gradnje dijele se na zone vrste Turističko naselje (T2) i vrste Kamp (T3) te su za svaku vrstu određeni način i uvjeti gradnje.

(2) Smještajne građevine i građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša.

(3) U sklopu prostornih jedinica koje sadrže površine izvan građevinskog područja potrebno je predmetne površine odgovarajuće urediti trajnim nasadima autohtonih poljoprivrednih kultura (masline, smokve, badem i sl.) na način da one, povezane pješačkim putevima i edukativnim stazama s odmorištima, budu u funkciji djelatnosti koja se obavlja u pripadajućim zonama ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2).

(4) Gustoća korištenja ugostiteljsko-turističkog područja može biti od 50-60 kreveta/ha.

(5) Poštivati zatečene prirodne vegetacije, prirodne dijelove obala i drugih vrijednih prostora.

(6) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta definirano kroz Odredbe ovog Plana.

 (7) Način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

4.2. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama

Članak 18.

(1) Provedbom ovog Plana lokacijskom dozvolom za pojedinu prostornu jedinicu formirat će se jedna građevna čestica. Unutar pojedine prostorne jedinice nije moguće formiranje više građevnih čestica za pojedinačne građevine, osim za pojedine građevine infrastrukture (trafostanice i sl.), javne prometnice i javne pješačke površine prema kartografskom prikazu 2.A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet te za pojas pomorskog dobra.

(2) Unutar svake prostorne jedinice u skladu s namjenom propisani su koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti te tipologija izgradnje za područje izvan 100 m od obalne crte te je određen najveći mogući GBP za pojedine prateće građevine koje je moguće izgraditi unutar pojasa od 100 m od obalne crte.

Članak 19.

(1) Način i uvjeti gradnje građevina za vrstu Turističko naselje (T2) određeni su ovim člankom.

(2) Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture.

(3) Smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte.

(4) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za zone turističkih naselja Mala Krasa-Konobe - T2 iznosi 0,2.

(5) Nadzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis+) ne može biti veći od 0,6 za zone turističkih naselja Mala Krasa-Konobe - T2. Podzemni koeficijent iskoristivosti (kis-) za zone turističkih naselja Mala Krasa- Konobe - T2 iznosi 0,4.

(6) Maksimalna etažnost građevina iznosi tri nadzemne etaže i dvije podzemne, podrumske.

(7) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Članak 20.

(1) Način i uvjeti gradnje građevina za vrstu Kamp (T3) određeni su ovim člankom.

(2) Smještajne jedinice za zone kampa (autokampa) Mala Krasa-Konobe - T3 ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte.

(3) Smještajne jedinice za zone kampa (autokampa) Male Krase - Konoba - T3 ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene moraju biti izgrađeni najmanje 50 m od obalne crte. U prostoru/pojasu koji započinje 6 m od obalne šetnice dopuštena je gradnja komunalne infrastrukture, podzemnih energetskih vodova, opremanje i uređenje javnih površina. Za postojeće izgrađene građevine smještene u pojasu 50 m od obalne crte dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim gabaritima.

(4) Kampovi se mogu sastojati od jedne, dvije i/ili više zasebnih prostornih cjelina.

(5) Sanitarne jedinice kampa smještaju se u građevinama koje mogu zauzimati ukupno najviše 200 m2 tlocrtne površine po prostornoj jedinici. Prateće građevine kampa moraju biti u skladu s okolnim građevinama i najveće visine 4,5 m, upotrijebiti prirodni materijal uz očuvanje krajobraznih vrijednosti.

(6) Kampovi moraju biti ograđeni prirodnom ili drugom ogradom.

(7) Manje prateće građevine kampa na površinama označenim oznakom (T3) na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« mogu biti najviše dozvoljene građevinske bruto površine 50 m2 i ulaze u dopuštenu građevinsku bruto površinu za tu prostornu jedinicu.

(8) Postojeće građevine kampa mogu se zadržati i rekonstruirati za potrebe kampa i ulaze u dopuštenu građevinsku bruto površinu za tu prostornu jedinicu.

(9) Maksimalna etažnost građevine recepcije, unutar prostorne cjeline kampa (B), iznosi dvije nadzemne etaže i jedna podzemna, podrumska.

4.2.1. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama A.1 - A.7

Članak 21.

(1) Prostorne jedinice A.1 - A.7 namijenjene su gradnji smještajnih građevina (hotel, vile, bungalovi i sl.) te pratećih ugostiteljskih, sportskih i uslužnih građevina, a označene su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«. Obuhvaćaju površine ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje s oznakama T21, T22, T23, T24, T25, T26 i T27 na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«.

(2) Uvjeti gradnje građevina gospodarske - ugostiteljsko- turističke djelatnosti - turističko naselje, obuhvaćaju:

a.Veličina građevne čestice:

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi:

. čitava Planom utvrđena površina zone namjene
T2.

b.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina (GBP) građevina s brojem funkcionalnih jedinica:

1.Namjena građevina:

. smještajne građevine iz vrste Turističko naselje

2.Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi:

. 0,20.

3.Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi:

. 0,60.

4.Najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina (GBP) pojedine građevine iznosi:

. 800 m2.

5.Najveća dozvoljena tlocrtna površina pojedine građevine iznosi:

. 400 m2.

6.Najveći dozvoljeni broj funkcionalnih jedinica pojedine građevine iznosi:

. 4 jedinice, odnosno najviše 12 kreveta, po
građevini izvan hotela

. ostalo u hotelu sukladno članku 15.

7.Najveći dozvoljeni broj etaža pojedine građevine iznosi:

. podrum, prizemlje, kat i potkrovlje
(Po+P+1+Pk)

8.Najveća dozvoljena visina i ukupna visina pojedine građevine iznosi:

. visina 9,00 m, ukupna visina 11,5 m

c.Smještaj građevina na građevnoj čestici:

1.Najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi:

. h/2, ali ne manje od 5,0 m

2.Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi:

. 6,0 m.

3.Najmanja međusobna udaljenost građevina (m) iznosi:

. polovica zbroja njihovih visina ((H1+H2)/2).

d.Uređenje građevne čestice:

-Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje :

. 40% površine, sa strukturom zelene površine
koja obuhvaća 40% visoke vegetacije, 30%
niske vegetacije i 30% travnjaka

-Prilikom projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.

-Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

-Građevni pravac određen je prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenim udaljenostima od regulacijskog pravca.

-Pristup građevinama mora biti izveden u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07).

-Oko građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamena, opeke, drveta, metalne rešetke ili mreže. Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene (sportsko rekreativne površine i sl.) visina ograde može imati maksimalnu visinu 3,0 m uz uvjet da je puna samo do 0,80 m visine, a preostali dio je prozračna ograda (zelenilo, mreža, drvo i metalne rešetke).

-Radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid visine do 2,0 m. U slučaju potrebe svladavanja veće visinske razlike, podzidi se izvode najveće visine 2,0 m s formiranjem kaskada uz horizontalni pomak pojedine kaskade za 2,0 m, pri čemu se međuprostori ozelenjavaju niskom i visokom vegetacijom.

-Ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku turističkog naselja te da su usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora.

e.Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

Građevna čestica mora imati pristup minimalne širine 5,0 m s javne prometne površine i to: izgrađene, ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda) i elektroopskrbe.

f.Broj parkirališnih mjesta:

Parkirališna mjesta za potrebe građevine ugostiteljsko - turističke namjene smještaju se unutar građevne čestice a prema normativima ovih Odredbi u članku 34. Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati unutar prostorne jedinice, pojedinačno uz svaku pojedinu građevinu.

g.Arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko - turističke namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:

- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,

- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ne može biti veći od 30Ê,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postaviti kolektori sunčeve energije.

h.Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru

Prije izgradnje građevina obvezno je izvršiti geomehaničku provjeru tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja erozije tla.

(3) Uz svaku smještajnu građevinu može se izgraditi jedan vanjski bazen.

(4) Pored smještajnih građevina u sklopu prostorne jedinice može se izgraditi do 1.500 m2 GBP-a pratećih sadržaja (restoran, bar, prodavaonice, sportske građevine i sl.)

(5) Katnost pratećih građevina ograničava se na prizemlje (P), a maksimalna dopuštena visina iznosi 10 m za sportske građevine te 6 m za sve ostale.

(6) Maksimalna tlocrtna površina pratećih građevina nije ograničena, ali ulazi u obračun ukupne izgrađenosti i iskoristivosti pojedine prostorne jedinice.

4.2.2. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama
B.1 - B.3 i B.12

Članak 22.

(1) Prostorne jedinice B.1 - B.3 i B.12 namijenjene su za formiranje uređenog prostora na otvorenom, namijenjenog za pružanje usluga smještaja na otvorenom (kampiranje), za postav različitih građevina namijenjenih za smještaj gostiju i različitih građevina namijenjenih za druge potrebe gostiju. Obuhvaćaju površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp s oznakama T31, T32, T33 i T34 na kartografskom prikazu 1. ''Korištenje i namjena površina''.

(2) Od ukupnog kapaciteta Kampa izraženog brojem smještajnih jedinica najmanje 70% kapaciteta mora biti osigurano za smještaj gostiju - kampista na osnovnim smještajnim jedinicama Kampa (kamp mjesto i/ili kamp parcela). Na najviše 30% osnovnih smještajnih jedinica (kamp mjesto, kamp parcela) mogu biti postavljeni mobilhome-ovi.

(3) Od ukupnog kapaciteta kampa izraženog brojem smještajnih jedinica najmanje 50% kapaciteta mora biti osigurano za korištenje pokretne opreme za kampiranje u posjedu gosta.

(4) Na smještajnim jedinicama namjenjenim za smještaj u pokretnoj opremi za kampiranje u posjedu gosta - kampista (šatori, kamp prikolice (kamp kućica, karavan), pokretne kućice (mobilhome), autodom (kamper) i sl.) dozvoljeno je postavljanje predulaza za pokretnu opremu (predšator) od prenosivog i sklopivog materijala (impregnirano platno, razne vrste plastičnog materijala i sl.). Ako se iznad predšatora i opreme za smještaj postavlja dodatni zaštitni prekrivač, isti mora biti pričvršćen na opremu za smještaj te ne smije prelaziti površinu predšatora i opreme za smještaj. Pokretna oprema za kampiranje mora održati pokretnost mehanizama, ne smije posjedovati nikakvu stalnu povezanost za teren. Priključci pokretne opreme

na infrastrukturu se moraju moći maknuti u svakom trenutku. Na smještajnim jedinicama zabranjeno je samoinicijativno postavljanje: trajnih učvrščivača, ograda, popločenje tla i sl.

(5) Unutar prostorne jedinice kampa nije dozvoljena gradnja drugih pratećih sadržaja (restoran, bar, prodavaonice, sportske građevine i sl.) osim pomoćnih građevina kao što su: sanitarije, građevine i uređaji infrastrukture te građevine u funkciji protupožarne zaštite.

(6) Katnost svih pomoćnih građevina ograničava se na podrum i prizemlje (Po+P), a maksimalna dopuštena visina građevina iznosi 4,00 m.

(7) Maksimalna tlocrtna površina pojedine pomoćne građevine iznosi 100 m2, a maksimalni GBP 150 m2, uz poštivanje udaljenosti od 50 m od obalne crte.

(8) Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati unutar prostorne jedinice, sukladno članku 34. ovih Odredbi za provođenje.

(9) Maksimalna tlocrtna površina pratećih građevina nije ograničena.

4.2.3. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama
C.1 - C.2

Članak 23.

(1) Prostorne jedinice C.1 - C.2 namijenjene su gradnji smještajnih građevina (vile, bungalovi i sl.) te pratećih ugostiteljskih, sportskih i uslužnih građevina, a označene su na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«. Obuhvaćaju površine ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje s oznakama T28 i T29, na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«.

(2) Uvjeti gradnje građevina gospodarske - ugostiteljsko- turističke djelatnosti - turističko naselje, obuhvaćaju:

a.Veličina građevne čestice:

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi:

. čitava Planom utvrđena površina zone
namjene T2.

b.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina (GBP) građevina s brojem funkcionalnih jedinica:

1.Namjena građevina:

. smještajne građevine iz vrste Turističko naselje

2.Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi:

. 0,20.

3.Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi:

. 0,60.

4.Najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina (GBP) pojedine građevine iznosi:

. 800 m2.

5.Najveća dozvoljena tlocrtna površina pojedine građevine iznosi:

. 400 m2.

6.Najveći dozvoljeni broj funkcionalnih jedinica pojedine građevine iznosi:

. 4 jedinice, odnosno najviše 12 kreveta, po
građevini izvan hotela

. ostalo u hotelu sukladno članku 15.

7.Najveći dozvoljeni broj etaža pojedine građevine iznosi:

. podrum, prizemlje, kat i potkrovlje
(Po+P+1+Pk)

8.Najveća dozvoljena visina i ukupna visina pojedine građevine iznosi:

. visina 9,00 m, ukupna visina 11,5 m

c.Smještaj građevina na građevnoj čestici:

1.Najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi:

. h/2, ali ne manje od 5,0 m

2.Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi:

. 6,0 m.

3.Najmanja međusobna udaljenost građevina (m) iznosi:

. polovica zbroja njihovih visina ((H1+H2)/2).

d.Uređenje građevne čestice:

-Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje:

. 40% površine, sa strukturom zelene površine
koja obuhvaća 40% visoke vegetacije, 30%
niske vegetacije i 30% travnjaka

-Prilikom projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.

-Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

-Građevni pravac određen je prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenim udaljenostima od regulacijskog pravca.

-Pristup građevinama mora biti izveden u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07).

-Oko građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamena, opeke, drveta, metalne rešetke ili mreže. Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene (sportsko rekreativne površine i sl.) visina ograde može imati maksimalnu visinu 3,0 m uz uvjet da je puna samo do 0,80 m visine, a preostali dio je prozračna ograda (zelenilo, mreža, drvo i metalne rešetke).

-Radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid visine do 2,0 m. U slučaju potrebe svladavanja veće visinske razlike, podzidi se izvode najveće visine 2,0 m s formiranjem kaskada uz horizontalni pomak pojedine kaskade za 2,0 m, pri čemu se međuprostori ozelenjavaju niskom i visokom vegetacijom.

-Ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku turističkog naselja te da su usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora.

e.Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

Građevna čestica mora imati pristup minimalne širine 5,0 m s javne prometne površine i to: izgrađene, ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda) i elektroopskrbe.

f.Broj parkirališnih mjesta:

Parkirališna mjesta za potrebe građevine ugostiteljsko - turističke namjene smještaju se unutar građevne čestice a prema normativima ovih Odredbi u članku 35. Potreban

broj parkirališnih mjesta mora se osigurati unutar prostorne jedinice, pojedinačno uz svaku pojedinu građevinu.

g.Arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko - turističke namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:

- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,

- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ne može biti veći od 30Ê,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postaviti kolektori sunčeve energije.

h.Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru

Prije izgradnje građevina obvezno je izvršiti geomehaničku provjeru tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja erozije tla.

(3) Uz svaku smještajnu građevinu može se izgraditi jedan vanjski bazen.

(4) Pored smještajnih građevina u sklopu prostorne jedinice može se izgraditi do 1.500 m2 GBP-a pratećih sadržaja (restoran, bar, prodavaonice, sportske građevine i sl.).

(5) Katnost pratećih građevina ograničava se na prizemlje (P), a maksimalna dopuštena visina iznosi 10 m za sportske građevine te 6 m za sve ostale.

(6) Maksimalna tlocrtna površina pratećih građevina nije ograničena, ali ulazi u obračun ukupne izgrađenosti i iskoristivosti pojedine prostorne jedinice.

4.2.4. Način i uvjeti gradnje u prostornoj jedinici A.8

Članak 24.

(1) Prostorna jedinica A.8 namijenjena je gradnji i rekonstrukciji građevina centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva (T), odnosno za gradnju trgovačkih, zabavnih, ugostiteljskih uredskih i sl. sadržaja u sklopu turističkog naselja.

(2) Uvjeti gradnje građevina iz stavka (1) ovog članka obuhvaćaju:

a.Veličina građevne čestice:

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi:

. čitava Planom utvrđena površina zone
centralnih sadržaja (T).

b.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina (GBP) građevina s brojem funkcionalnih jedinica:

1.Namjena građevina:

. prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene

2.Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi:

. 0,20.

3.Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi:

. 0,60.

4.Najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina (GBP) pojedine građevine iznosi:

. 2400 m2.

5.Najveća dozvoljena tlocrtna površina pojedine građevine iznosi:

. nije ograničena

6.Najveći dozvoljeni broj funkcionalnih jedinica pojedine građevine iznosi:

. 10 poslovnih jedinica

7.Najveći dozvoljeni broj etaža pojedine građevine iznosi:

. podrum, prizemlje, kat i potkrovlje (Po+P+1)

8.Najveća dozvoljena visina i ukupna visina pojedine građevine iznosi:

. visina 10,00 m, ukupna visina 11,5 m

c.Smještaj građevina na građevnoj čestici:

1.Najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi:

. h/2, ali ne manje od 5,0 m

2.Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi:

. 6,0 m.

d.Uređenje građevne čestice:

-Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje:

. 40% površine, sa strukturom zelene površine
koja obuhvaća nisku vegetaciju i travnjake

-Prilikom projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.

-Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

-Građevni pravac određen je prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenim udaljenostima od regulacijskog pravca.

-Pristup građevinama mora biti izveden u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07).

-Oko građevne čestice gospodarske poslovne namjene ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamena, opeke, drveta, metalne rešetke ili mreže. Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene (gospodasko dvorište i sl.) visina ograde može imati maksimalnu visinu 3,0 m uz uvjet da je puna samo do 0,80 m visine, a preostali dio je prozračna ograda (zelenilo, mreža, drvo i metalne rešetke).

-Radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid visine do 2,0 m. U slučaju potrebe svladavanja veće visinske razlike, podzidi se izvode najveće visine 2,0 m s formiranjem kaskada uz horizontalni pomak pojedine kaskade za 2,0 m, pri čemu se međuprostori ozelenjavaju niskom i visokom vegetacijom.

-Ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku turističkog naselja te da su usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora.

e.Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

Građevna čestica mora imati pristup minimalne širine 5,0 m s javne prometne površine i to: izgrađene, ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda) i elektroopskrbe.

f.Broj parkirališnih mjesta:

Parkirališna mjesta za potrebe građevine gospodarske - poslovne namjene smještaju se unutar građevne čestice, a prema normativima ovih Odredbi u članku 34.

g.Arhitektonsko oblikovanje građevina poslovne namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:

- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,

- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ne može biti veći od 25Ê,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postaviti kolektori sunčeve energije.

h.Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru

Prije izgradnje građevina obvezno je izvršiti geomehaničku provjeru tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja erozije tla.

4.2.5. Način i uvjeti gradnje u prostornoj jedinici A.9 i A.10

Članak 25.

(1) Prostorne jedinice obuhvaćaju površine sportsko- rekreacijske namjene - šport (R1).

(2) Na površinama športsko-rekreacijske namjene iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi športski, rekreacijski, uslužni, ugostiteljski, kulturni, zabavni i slični prateći sadržaji (ecepcija, wellness, bazenski kompleks, sportski centar, fitness centar, restorani, barovi i dr.), uređivati dječja igrališta, pristupi građevinama i prema obali, pješačke staze i dr.

(3) Sve građevine mogu se graditi kao prizemnice (P), maksimalne visine do 10 m uz mogućnost gradnje podruma.

(4) Ne mogu se graditi smještajne građevine (vile, bungalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta za goste.

(5) Najmanje 40 % prostorne jedinice mora se urediti kao prirodno ili parkovno zelenilo.

(6) Unutar prostorne jedinice nije dopuštena gradnja parkirališta za potrebe gostiju, a mogu se graditi manja parkirališta za potrebe vanjskih korisnika i opskrbe.

4.2.6. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama B.4, B.5, B.9 i B.10

Članak 26.

(1) Prostorne jedinice B.4, B.5, B.9 i B.10 obuhvaćaju površine za gradnju centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva na kojima se mogu graditi ugostiteljsko-turističke građevine kao što su restorani, barovi, paviljoni, vidikovci, manje prodavaonice tiska, sportske opreme i suvenira, sanitarije, spremišta ležaljki, suncobrana i sl., postavljati kiosci i sl. sadržaji.

(2) Uvjeti gradnje građevina centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva (T), unutar prostorne jedinice B.4 obuhvaćaju:

a.Veličina građevne čestice:

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi:

. 2.400 m2

b.Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina (GBP) građevina s brojem funkcionalnih jedinica:

1.Namjena građevina:

. ugostiteljsko-turistička, uslužna i servisna
namjena

2.Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) iznosi:

. 0,20.

3.Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) iznosi:

. 0,60.

4.Najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina (GBP) pojedine građevine iznosi:

. restoran i bar GBP-a do 350 m2,

. spremište opreme za plažu (ležaljke, suncobrani
i sl.) i plovila za najam (pedaline i sl.) maksimal-
nog GBP-a do 250 m2,

5.Najveća dozvoljena tlocrtna površina pojedine građevine iznosi:

. nije ograničena

6.Najveći dozvoljeni broj funkcionalnih jedinica pojedine građevine iznosi:

. 2 jedinice

7.Najveći dozvoljeni broj etaža pojedine građevine iznosi:

. podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk)

8.Najveća dozvoljena visina i ukupna visina pojedine građevine iznosi:

. visina 4,00 m, ukupna visina 5,5 m

c.Smještaj građevina na građevnoj čestici:

1.Najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi:

. h/2, ali ne manje od 3,0 m

2.Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi:

. 6,0 m.

(3) Postojeće izgrađene građevine unutar prostornih jedinica B.5, B.9 i B.10, smještene u pojasu 50 m od obalne crte, moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili izvesti zamjenske građevine, sve u skladu s planiranom namjenom građevina centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva (T).

(4) Uvjeti uređenja i oblikovanja građevne čestice i građevina centralnih sadržaja u funkciji turizma i ugostiteljstva (T), unutar prostornih jedinica B.4, B.5, B.9 i B.10 obuhvaćaju:

a.Uređenje građevne čestice:

-Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje :

. 40% površine, sa strukturom zelene površine
koja obuhvaća nisku vegetaciju i travnjake

-Prilikom projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.

-Uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.

-Građevni pravac određen je prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenim udaljenostima od regulacijskog pravca.

-Pristup građevinama mora biti izveden u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05, 61/07).

-Oko građevne čestice ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde visina iste ograničava se sa

najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamena, opeke, drveta, metalne rešetke ili mreže. Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene (gospodasko dvorište i sl.) visina ograde može imati maksimalnu visinu 3,0 m uz uvjet da je puna samo do 0,80 m visine, a preostali dio je prozračna ograda (zelenilo, mreža, drvo i metalne rešetke).

-Radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid visine do 2,0 m. U slučaju potrebe svladavanja veće visinske razlike, podzidi se izvode najveće visine 2,0 m s formiranjem kaskada uz horizontalni pomak pojedine kaskade za 2,0 m, pri čemu se međuprostori ozelenjavaju niskom i visokom vegetacijom.

-Ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku turističkog naselja te da su usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora.

b.Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

Građevna čestica mora imati pristup minimalne širine 5,0 m s javne prometne površine i to: izgrađene, ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda) i elektroopskrbe.

c.Broj parkirališnih mjesta:

Unutar prostorne jedinice nije dopuštena gradnja parkirališta za potrebe gostiju, a mogu se urediti manja parkirališta za potrebe opskrbe.

d.Arhitektonsko oblikovanje građevina centralnih sadržaja provodi se temeljem sljedećih smjernica:

- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,

- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ne može biti veći od 25Ê,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postaviti kolektori sunčeve energije.

e.Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru

Prije izgradnje građevina obvezno je izvršiti geomehaničku provjeru tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja erozije tla.

(5) Pored navedenih građevina ne mogu se graditi druge građevine visokogradnje izuzev infrastrukturnih, sanitarnih prostora, nadstrešnica i sl.

4.2.7. Način i uvjeti gradnje u prostornim jedinicama B.6, B.7, B.8 i B.13

Članak 27.

(1) Prostorne jedinice B.6, B.7, B.8 i B.13 obuhvaćaju površine športsko-rekreacijske namjene rekreacija (R6a), a namijenjene su izgradnji sportskih terena otvorenog tipa - košarka, mali nogomet, odbojka, tenis, rukomet, tereni za rollere, i dr.

(2) Na građevnoj čestici većoj od 2.000 m2, dopušta se prizemna gradnja za zatvorene sadržaje (održavanje i spremište, sanitarni i garderobni prostori, uprava, ugostiteljski sadržaji i sl.) ukupne korisne površine do 130 m2 i podzemna gradnja parking garaže maksimalne površine otvorenog igrališta ili sportskog terena ispod kojeg se ista smješta, uz uvjet da ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja te da najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(3) Na građevnoj čestici većoj od 4.000 m2 dopušta se prizemna gradnja za zatvorene sadržaje (održavanje i spremište, sanitarni i garderobni prostori, uprava, ugostiteljski sadržaji i sl.) ukupne korisne površine do najviše 10% površine športskih terena i sadržaja, ali ne više od 400 m2 i podzemna gradnja parking garaže maksimalne površine otvorenog igrališta ili sportskog terena ispod kojeg se ista smješta, uz uvjet da ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja te da najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(4) Sve građevine pratećih sadržaja (tuševi, garderobe, manji ugostiteljski, rekreacijski, uslužni i zabavni) su najveće visine 3,5 m.

(5) Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih osnovnih i pratećih sadržaja vezanih uz športsko-rekreacijsku namjenu (jedna ili više građevina, parkirališni prostor, komunalno-tehnička infrastruktura i dr.).

(6) Građevine pratećih sadržaja se lociraju 6 m od pješačke komunikacije »lungo mare« prem kopnu, a »otvoreni« tuševi se postavljaju u pojasu od 0-30 m od obalne crte, ovisno o lokalnim uvjetima.

(7) Za potrebe smještaja vozila za sportsko-rekreacijsko područje R6a potrebno je predvidjeti parkirališni prostor unutar prostornih jedinica sukladno ovim Odredbama za provođenje.

(8) Građevine se planiraju završno oblikovati isključivo uporabom kamena i/ili drva.

4.2.8. Način i uvjeti gradnje u prostornoj jedinici B.11

Članak 28.

(1) Prostorna jedinica B.11 obuhvaća površine športsko- rekreacijske namjene - kupalište - kopno (R6b) i športsko- rekreacijske namjene - kupalište - more (R6c), a namijenjena je uređenju plaža, kupališta s pratećim sanitarnim građevinama, tuševima i urbanom opremom, sunčališta, pristupa u more, zelenih površina, dječjih igrališta, manjih športskih igrališta, površina za vodene sportove, za postavljanje naprava za rekreaciju i zabavu i za druge slične sadržaje.

(2) Moguća je gradnja športsko-rekreacijskih sadržaja vezanih uz kupalište (skakaonice, tobogani, igrališta za odbojku na pijesku i sl.) te spremište opreme za plažu (ležaljke, suncobrani i sl.) i plovila za najam (pedaline, čamci i sl.) maksimalnog ukupnog GBP-a do 50 m2.

(3) Pored navedenih građevina ne mogu se graditi druge građevine visokogradnje izuzev infrastrukturnih, sanitarnih prostora, nadstrešnica i sl.

(4) Ne mogu se graditi smještajne građevine (vile, bugalovi i sl. ili dio građevina koji sa smještajnim građevinama tvori fizičku cjelinu) niti uređivati parkirališta za goste.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 29.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

. sustave prometa - kopneni (cestovni, pješački i biciklistički)

. sustav telekomunikacija,

. energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba, plinofikacija),

. vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, korištenje i uređenje vodotoka).

(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2A-2D »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« u mjerilu 1:2.000.

(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka, mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga Plana sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

(4) Planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se lokacijskim uvjetima utvrditi drugačije te izmijeniti temeljem projektne dokumentacije sukladno uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu elemente prometnica treba zadržati u okvirima Planom utvrđenih prometnih površina.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 30.

(1) Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2A. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža« u mjerilu 1:2.000.

(2) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.

(3) Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

(4) Planom se sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje nesmetanog pristupa građevinama i javnim površinama.

(5) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 31.

(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase planiranih i postojećih dionica glavnih i ostalih ulica turističkog naselja.

(2) Na prometnim površinama dozvoljava se uređenje postojećih i izgradnja novih ulica s kolnim i pješačkim površinama.

(3) Unutar površine ulice dozvoljeno je smještanje vodova infrastrukture.

(4) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.

(5) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okvirima njene površine (trase) prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.

Članak 32.

(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica gradskih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

a) Glavna ulica

-računska brzina 40 km/h

-maksimalni nagib nivelete 12% (17%) za nove trase

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m.

-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 7,0 m.

b) Ostale ulice

-računska brzina 40 (30) km/h

-maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do 17%)

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m (iznimno 3,0 m)

-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 5,5 m.

(2) Vrijednosti u zagradama se mogu primjenjivati samo iznimno i to u težim terenskim uvjetima ili pri rekonstrukciji pojedinih, već izgrađenih ulica.

Članak 33.

(1) Kolno-pješački putovi formiraju se unutar pojedinih prostornih jedinica, kako bi omogućili pristup pojedinim građevinama unutar zone jedne namjene.

(2) Kolno-pješački put, kojim se ostvaruje veza građevina s javnom prometnom površinom mora biti najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 45 m, a na njega se spaja najviše 5 pojedinačnih građevina.

5.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 34.

(1) Parkirališne površine za potrebe svih namjena smještaju se unutar građevne čestice ili na zasebnim građevnim česticama - javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (posebnim parkirališnim površinama).

(2) Parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao parkirališta s najmanje dva parkirna mjesta pri čemu je najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice 1.0.

(3) Parkirališta se mogu uređivati samo na terenu, bez gradnje javnih garaža unutar obuhvata ovog Plana.

(4) Parkirališne površine gospodarskih i javnih sadržaja te javne parkirališne površine moraju biti ozelenjeni minimalno jednim stablom na dva parkirna mjesta.

(5) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzije 2,5x5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa:

. za jednu smještajnu jedinicu (vila, bungalov) - jedno parkirališno mjesto

. za poslovni prostor administrativno-uslužnog tipa (recepcija, ured, ordinacija, agencija, banka i slično) - jedno parkirališno mjesto na 30-40 m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena (minimalno 25PM/1000 m2)

. za trgovački odnosno uslužni prostor - jedno parkirališno mjesto na 20 m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike za građevine do 500 m2 korisnog prostora, odnosno minimalno 40PM/1000 m2 korisnog prostora za veće sadržaje, te jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena

. za ugostiteljski prostor - jedno parkirališno mjesto na pet sjedala

. za turističke sadržaje - parkirališni prostor za najmanje 30% smještajnih jedinica za turističke sadržaje iz skupine 'Hoteli' (Turističko naselje)

. za športsko-rekreativne građevine s tribinama i slično - jedno parkirališno mjesto na deset sjedala

. za športsko-rekreativne površine bez tribina - jedno parkirališno mjesto na 40 m2 korisne površine

. za športsko-rekreativne površine - uređene plaže - jedno parkirališno mjesto na 250 m2 površine zone.

(6) Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

. površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini

. pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0.15 m.

(3) Na javnim parkiralištima treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za automobile osoba smanjene pokretljivosti najmanje 5% parkirališnih mjesta, dimenzija 3,75x5,0 m, a najmanje 1 PM na parkiralištima s manje od 20 mjesta, te ista trebaju biti posebno označena i smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 35.

(1) Pješački promet odvija se uz kolnike glavnih i ostalih ulica turističkog naselja, te po pješačkim stubištima i kolno pješačkim površinama.

(2) Minimalna širina pješačkog nogostupa je 1,5 m (iznimno 1,0 m).

5.2. Pomorski promet

Članak 36.

(1) Unutar obuhvata Plana u dijelovima prostorne cjeline B.11 planirana je zona sezonskog postava pontonskih gatova i pontonskih valobrana, sukladno kartografskom prikazu br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:2000.

(2) Maksimalni dopušteni kapacitet sezonskog postava pontonskih gatova iznosi 100 vezova.

5.3. Zračni promet

Članak 37.

Unutar obuhvata Plana planiran je helidrom za potrebe prijevoza gostiju i interventnih situacija.

5.4. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 38.

(1) Rješenje pošte i telekomunikacija unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2B - Pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:2000.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području kampa.

(3) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u sklopu površina namijenjenih za postojeće, odnosno planirane prometnice ili na drugim javnim površinama.

Članak 39.

(1) Osnovna TK mreža planira se izvesti podzemnim TK kabelima koji se polažu uz prometne površine. Kablovi se planiraju polagati u PEHD cijevi promjera 50 ili 70 mm koji služe kao zaštita od mehaničkih oštećenja i vlage.

(2) Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti.

(3) Na svim mjestima gdje TK kabeli prelaze preko prometnice TK kabeli se moraju uvlačiti u PVC cijevi promjera 110 mm.

(4) Kod izgradnje građevina na pojedinoj građevnoj čestici obveza investitora građevine je polaganje dvije cijevi o 40 ili o 50 mm od priključnog zdenca na granici građevne čestice do ormarića koncentracije telekomunikacijskih instalacija unutar građevine. Taj ormarić veže se na temeljni uzemljivač zgrade prema važećim propisima.

5.5. Opskrba pitkom vodom

Članak 40.

Rješenje vodoopskrbe i odvodnje unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu broj 2D - Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba u mjerilu 1:2000.

Članak 41.

(1) Opskrbu pitkom vodom treba izvesti priključenjem na postojeći vodoopskrbni cjevovod.

(2) Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne prilike i postojeće izgrađene strukture. Planom je određeno da se za područje zone kampa zadrži u funkciji postojeća vodosprema Konobe V=500 m3 i da se njen kapacitet poveća za V=200 m3.

(3) Planom se planira gradnja, dogradnja i rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana. Planira se vodoopskrbna mreža sa profilima cjevovoda u rasponu DN 100 - DN 300 mm.

(4) Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u sklopu prometnih površina. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih javnih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

 (5) Prije izgradnje novih ulica unutar njihovih površina je potrebno izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

(6) Opskrbu pitkom vodom novih zona potrebno je osigurati iz dva smjera prstenastim sustavom.

(7) Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.

(8) Hidrante spojiti na vod lokalne mreže uz obveznu izvedbu zasuna. Hidrante izvesti od lijevano-željeznih i sl. cijevi DN 80 kao nadzemne na svakih 80-120 m.

(9) Vodomjerna okna izvesti kao betonska, dovoljnog svijetlog otvora da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema objektima.

(10) Vodoopskrbni cjevovodi prema objektima se mogu izvesti od cinčanih cijevi prema proračunu za svako pojedinačnu građevinu.

Članak 42.

(1) Vodovodne cijevi polagati u rov min. širine 80 cm. Cijevi polagati na pješčanu posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sa strane i 30 cm iznad tjemena cijevi. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja.

(2) Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.) uskladiti s uvjetima vlasnika instalacija.

5.6. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 43.

Rješenje vodoopskrbe i odvodnje unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2E -Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:2000.

Članak 44.

(1) Odvodnju unutar obuhvata Plana treba riješiti kao razdjelnu kanalizaciju. Posebnim cjevovodima potrebno je prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

(2) Cijeli kanalizacijski sustav izvesti kao vodonepropusan.

Sanitarne otpadne vode

Članak 45.

(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana planira se riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način propisan od nadležnog distributera i u skladu sa Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Punat (SN 09/01), Zakonom o vodama i drugim propisima i dokumentima iz područja vodnog gospodarstva. Temeljem Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, Turističko naselje »Konobe« se nalazi izvan zona sanitarne zaštite.

(2) Otpadne vode iz kuhinja, restorana i sl. koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda komunalnih otpadnih voda (zbog sadržaja masti, ulja i sl.), prije upuštanja u javni sustav odvodnje moraju se na uređajima za predtretman (mastolov) smještenim na odnosnoj parceli dovesti do razine koja je propisana za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje prema Pravilniku o graničnim vrijednostima, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

(3) Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti od poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Otpadne vode iz objekata ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

(5) Sve građevine moraju biti priključene na sustav javne odvodnje.

Oborinske vode

Članak 46.

(1) Oborinske vode s krovova i terasa, parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki. Sve oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode prema najbližem vodotoku (bujični potok) ili direktno prema moru.

(2) Sve oborinske vode koje se uvode u sustav oborinske kanalizacije sa neizgrađenog građevinskog zemljišta, zelenih i javno-prometnih površina moraju se tretirati preko pjeskolova i slivnika sa ugrađenih taložnicama.

(3) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina potrebno je izvesti separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 500 m2( ekvivalent 20 parkirališnih mjesta). Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta sa maksimalnim kapacitetom do 10 PM za osobna vozila.

Uređenje vodotoka

Članak 47.

(1) U području kampa smješteni su donji dijelovi toka dviju bujica. Površine slivova ovih bujica, za profil utoka u more iznose: A1=0,90 km2 i A2=0,24 km2. Procijenjene protoke za 100-godišnji povratni period na koje treba dimenzionirati protočni profil svakog bujičnog vodotoka iznose: Q1=14,40 m3/s i Q2=3,84 m3/s. Bujični vodotoci odvode se u more putem kanala koji se izvode na trasi njihovih prirodnih korita.

(2) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(3) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava planira se utvrđivanje inundacijskog pojasa, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

5.7. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 48.

(1) Mjesto i način priključenja građevnih čestica na sustav elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 2C - Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav u mjerilu 1:2000.

Članak 49.

U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata Plana predviđa se gradnja dviju novih transformatorskih stanica:

-TS »Konobe-Nova 1« - 20/0.4 kV,

-TS »Konobe-Nova 2« - 20/0.4 kV.

Transformatorske stanice se planiraju kao tipski objekti od armirano-betonskih elemenata u koje se ugrađuju transformatori, a potrebna veličina parcele za svaku transformatorsku stanicu je 8 x7 m. U funkciji se i dalje zadržava postojeća trafostanica Konobe uz mogućnost rekonstrukcije i dogradnje.

Članak 50.

Planom se na razini elektroenergetske mreže naponske razine 20 kV omogućava:

-izgradnja novih i rekonstrukcija transformatorskih stanica 20/0,4 kV i izgradnja i rekonstrukcija podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača;

-gradnja nove 20 kV kabelske mreže,

-zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima i rekonstrukcija postojećih podzemnih kabela;

-povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.

Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 51.

Nova javna rasvjeta izvodi se kao samostalna koja se priključuje na ormare javne rasvjete uz nove transformatorske stanice. Također se treba izvodi kao nastavak postojeće nadzemne niskonaponske mreže. Detalji rješenja javne rasvjete prikazuju se projektnom dokumentacijom (izgled, jačina rasvijetljenosti pojedinih zona, udaljenost stupova i sl.).

5.8. Plinska mreža

Članak 52.

Planom se predviđa korištenje ukapljenog naftnog plina kao dodatnog energenta u skladu s pozitivnim propisima iz ovog područja.

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 53.

Unutar obuhvata Plana, osim zaštitnih zelenih površina (Z), nisu predviđeni druge javne zelene površine (parkovi), već isključivo u sklopu športsko-rekreacijskih površina, u funkciji korisnika turističkog naselja i kampa Mala Kasa - Konobe.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 54.

(1) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2000.

(2) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih cjelina određene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

(1) Unutar obuhvata Plana ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

(2) Obuhvat Plana nalazi se unutar područja Nacionalne ekološke mreže: međunarodno važno područje za ptice 'Kvarnerski otoci' (HR1000033) te se posebno štite sljedeće divlje svojte: bjeloglavi sup (Gyps fulvus), crnogrli plijenor (Gavia arctica), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), ćukavica (Burhinus oedicnemus), dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis), eja strnjarica (Circus cyaneus), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), kratkoprsta ševa (Calandrela brachydactyla), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), primorska trepteljka (Anthus campestris), sivi sokol (Falco peregrinus), suri orao (Aquila chrysaetos), ušara (Bubo bubo), voljić maslinar (Hippolais olivetorum), zmijar (Circaetus gallicus).

(3) Mjere zaštite (skup mjera zaštite) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova su sljedeće:

. regulirati lov i sprječavati krivolov

. osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo

. pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti

. zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste

. prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe

. ostalo (sprječavanje trovanja zvijeri; zabrana vožnje plovilima uz gnijezdeće kolonije; sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini).

(3) Zaštita prirodnih vrijednosti određena je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05.). Priroda se zakonski definira kao »sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost«. U Strategiji i akcijskom planu biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/1999.) temeljni i strateški cilj zaštite prirode i okoliša jest zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i identitet pojedinog kraja.

(4) Uvažavajući odredbe Zakona i Strategije na području obuhvata UPU-a treba zaštititi prirodne vrijednosti i krajobraznu raznolikost. Očuvanje krajobrazne raznolikosti ne odnosi se samo na zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta već podrazumijeva zaštitu sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti nekog prostora.

(5) Treba njegovati elemente koji utječu na prepoznatljivost i raznolikost krajobraza te treba sprječavati zahvate koji bi ugrozili i obezvrijedili prirodne posebnosti krajobraza.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 55.

(1) Unutar obuhvata predmetnog Plana ne postoje registrirana kulturna dobra.

(2) Unutar obuhvata i/ili u kontaktnoj zoni obuhvata na kopnu nalazi se više antičkih i srednjovjekovnih arheoloških zona, kao što su: arheološki lokalitet Mala Krasa (8), lokalitet Autokamp Konobe (24), lokalitet Uvala Konobe (25) i arheološki lokalitet Plaj (26), sve označeno na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mj. 1:2000.

Članak 56.

(1) Ako se prilikom izvođenja zemljanih radova ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla i mora naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu, bez odgađanja, obvijestiti nadležno tijelo.

(2) Po završetku radova potrebno je predmetni okoliš u najvećoj mogućoj mjeri vratiti u izvorno stanje (vraćanje suhozida, sadnja autohtonog bilja i sl.) kako bi se umanjio efekt nove izgradnje u prirodnom ambijentu.

 (3) Arheloška istraživanja se mogu obavljati samo na temelju odobrenja koje rješenjem daje nadležno tijelo. Rješenjem se određuje područje na kojem se mogu izvoditi radovi, kao i mjesto pohrane nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i nalaza.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 57.

(1) Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije sačinjava centralna zona za gospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice.

(2) Na području obuhvata Plana ne planira se gradnja reciklažnog dvorišta, već se otpad transportira u najbliže reciklažno dvorište.

Članak 58.

(1) Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.

(2) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na:

-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu njegova nastajanja

-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

-odlaganje otpada na postojeće odlagalište

-saniranje otpadom onečišćenih površina.

(3) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(4) Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno skladištenje tehnološkog otpada iz stavka 1. ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

Članak 59.

Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica riješiti će se u prijelaznom razdoblju na centralnom uređaju u Rijeci, a kasnije u skladu s rješenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Članak 60.

(1) Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

-smanjenje količine otpada,

-reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),

-zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).

(2) Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

(3) Planom se odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

-tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

-tipiziranih spremnika postavljenih za prikupljanje organskog i biološkog otpada.

(4) Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 61.

(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

(2) Za Turističko naselje »Konobe« potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08).

Članak 62.

Unutar turističkog naselja Konobe, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi te okoliš iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

9.1. Zaštita tla

Članak 63.

(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu provjerenih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje do smještaja građevina na građevnoj čestici.

(2) Zaštitu od erozije tla treba posredno provoditi zaštitom postojećih šumskih površina, javnih parkova (novih i postojećih) te zaštitnih zelenih površina (zelene zone uz prometnice) s ograničenjem sječa kako površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji te kako bi se očuvale vrijednosti krajobraza.

(3) Posebnu pažnju posvećuje se šumama uz zone ugostiteljsko-turističke namjene, radi mogućnosti boljeg korištenja u razvoju turizma, sporta i rekreacije.

(4) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba formirati obavezne pasaže uređenog zelenila, posebno na dijelovima uz prometnice.

(5) Unutar obuhvata ovog Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 64.

(1) Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su da kakvoća zraka na predmetnom području ulazi u najvišu kategoriju, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

(2) Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati

potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

(3) Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

-promicanje upotrebe plina i alternativnih izvora energije kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/2004.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora,

-održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila,

-redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

9.3. Zaštita od buke

Članak 65.

(1) Na području turističkog naselja Konobe buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.

(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:

Članak 66.

(1) Na području ovog Plana potrebno je pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode.

(2) S ciljem da se na području turističkog naselja sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su predviđene slijedeće mjere:

-potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju boravak, te remete rad u mirnim djelatnostima (smještajne jedinice, parkovi i sl.),

-pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. primjenom odgovarajućih građevnih materijala, izolacijom prostora sa povećanom emisijom buke i sl.),

-provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog prometa, ograničenje cestovnog prometa u središtu naselja, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice,

-izrada karte s prikazanim razinama buke.

Tablica 1 dopuštenih razina buke u odnosu na namjenu zone

Tablica 3

9.4. Zaštita voda

Članak 67.

(1) Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se pročistiti na separatorima ulja i masti i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u teren preko upojnih bunara.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

Članak 68.

Zone zaštite izvorišta vode za piće nalaze se izvan obuhvata Plana, a određene su prema »Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće«.

9.4.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 69.

(1) Ograničenja na bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na ograničenja gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja.

(2) Širina koridora vodotoka, odnosno bujice obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10,00 m, mjerenog od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(3) Natkrivanje bujičnih vodotoka dozvoljeno je isključivo uz suglasnost poduzeća Hrvatske vode.

(4) Iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

9.5. Zaštita mora

Članak 70.

(1) Zaštita mora obuhvaća:

a) mjere ograničenja izgradnje u zaštićenom obalnom području mora

- uz cijelu morsku obalu, u širini između obalne linije i obalne šetnice ovim se Planom osigurava prolaz uz obalu i zabranjuje svaku novu izgradnju, osim one koja po prirodi svoje funkcije mora biti na samoj obali ili one koje pripada krugu općeg interesa, kao što je obalna šetnica,

b) izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom.

(2) Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventivne i eventualne zaštite.

9.6. Urbanističke mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

9.6.1. Opće mjere

Članak 71.

(1) Urbanističkim mjerama zaštite od prirodnih i drugih nesreća u ovom Planu ostvaruju se prostorni preduvjeti za sprječavanje pojava koje ugrožavaju ljude i materijalna dobra, kao i prostornih preduvjeta kojima se izbjegava ili umanjuju neželjene posljedice prirodnih, tehničkih i ratnih opasnosti.

(2) Područje obuhvata Plana je osjetljivo obalno područje te u njemu nisu dopuštene djelatnosti koje ugrožavaju ljude, materijalna dobra i okoliš.

(3) Posebne mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja posljedica elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na najvitalnije sastavnice okoliša provodit će se zaštitom tla, vode i zraka od zagađenja i drugim mjerama sukladno posebnim propisima.

(4) Za potrebe obavješćivanja u slučaju opasnosti obvezuje se sukladno važećim propisima ugradnja, upravljanje i održavanje sustava za uzbunjivanje koji se lociraju na građevini recepcije na ulazu u zonu turističkog naselja i autokampa »Mala Krasa - Konobe«.

(5) Na kartografskom prikazu 3. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite' označene su glavne prometnice turističkog naselja i autokampa, koje su izvan zone urušavanja građevina i koje služe za evakuaciju u slučaju opasnosti.

(6) Na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka označene su površine turističkog naselja i autokampa koje služe za privremeni izmještanje i zbrinjavanje ljudi, kao i površine javnih parkirališta za privremeno deponiranje materijala nastalog uslijed rušenja u slučaju nesreća.

(7) Na kartografskom prikazu br 3. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite' označena su područja i dijelovi primjene urbanističkih mjera zaštite u slučaju opasnosti, kao što su:

-prometnice za evakuaciju u izvanrednim uvjetima,

-lokacije pogodne za evekuiranje ljudi morskim putem,

-površine bujičnih vodotoka,

-lokacije opasnih tvari i mogućih izvora tehničko-tehnoloških nesreća (trafostanica, skladište plinskih boca i vodosprema),

-lokacije pogodne za evakuiranje ljudi izvan zone urušavanja,

-lokacije pogodne za privremeno odlaganje materijala od urušavanja,

-lokacija sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi.

(8) Odredbama za provođenje ovog Plana predviđen je način gradnje, izgrađenost građevne čestice i smještaj građevina na građevnim česticama na način da zadovoljavaju sigurnosne uvjete u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

 (9) Tijekom projektiranja građevina i izvođenja radova kojima se osiguravaju mjere zaštite od prirodnih i drugih opasnosti potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih državnih tijela.

9.6.2. Elementarne nepogode

Zaštita od potresa

Članak 72.

(1) Sve građevine na području obuhvata Plana projektiraju se i grade sukladno važećim zakonskim i tehničkim propisima za stupanj seizmičnosti koji na području Općine Punat iznosi IÊ = 7Ê (7Ê MCS). Mjere zaštite od potresa provode se primjenom posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina u predmetnoj potresnoj zoni.

(2) Sve građevine na području obuhvata Plana projektiraju se i grade tako da je njihova međusobna udaljenost najmanje h1/2 + h2/2 + 5 m, pri čemu su h1 i h2 visine do vijenca susjednih građevina.

(3) Prilikom rekonstrukcija postojećih građevina, koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, obvezna je provjera njihove otpornosti na rušilačko djelovanje potresa i kada je to potrebito ojačavanje konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(4) Prije izgradnje građevina osnovne namjene na području turističkog naselja »Mala Krasa - Konobe« obvezno je izvršiti geomehaničku provjeru tla u funkciji osiguranja njegove nosivosti i sprečavanja erozije tla.

(5) Lokacije za privremeno deponiranje materijala u slučaju rušenja građevina uslijed potresa ili drugih nepogoda i opasnosti određuju se na neizgrađenim površinama u ovom Planu određenim na kartografskom prikazu 3. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite'.

Zaštita stabilnosti tla

Članak 73.

(1) Sve građevine na području obuhvata Plana projektiraju se i grade temeljem provjere nosivosti tla tako da se osigura njegova stabilnost i spriječi njegova erozija.

(2) Tijekom zemljanih radova kojima se zasijeca u teren moraju se osigurati mjere kojima se sprječava odronjavanje tla i stijena.

(3) Stijene ili njihovi dijelovi, kojima prijeti odronjavanje na površine unutar obuhvata Plana, moraju se ukloniti ili sigurno stabilizirati.

(4) Sprječavanje erozije tla podupirat će se izvođenjem hidrotehničkih radova kojima se prikupljaju i odvode oborinske vode, kao i sadnjom raslinja kojim se na prihvatljiv način zakorjenjuje tlo podložno eroziji.

Zaštita od voda i mora

Članak 74.

(1) Zaštita od štetnog djelovanja voda na području obuhvata Plana osigurava se planskim mjerama te postupkom projektiranja i gradnje kojima se sprječava ili umanjuje nastajanje šteta od oborinskih voda, poplava te visokog i olujnog mora.

(2) Oborinske vode sa svih izgrađenih površina unutar obuhvata Plana prikupljaju se u oborinsku kanalizaciju, a oborinske vode s krovova građevina prikupljaju se uz pročišćavanje i spremaju u posebne spremnika te se koriste kao tehnološka voda odnosno kao alternativni izvor pitke vode.

(3) Konfiguracija tla i rješenja u ovom Planu omogućavaju da se građevine za smještaj ljudi i dobara grade na površinama čiji je položaj iznad dosega visokog mora.

(4) Obalni pojas unutar obuhvata Plana, koji može biti ugrožen utjecajem olujnog mora, isključuje se od građenja, osim građevina kojima se sprječava odron kopnenog dijela obale te građevina kojima se uređuje kupališna obala i građevina u moru kojima se štiti privremeni vez za manja plovila.

Zaštita od vjetra

Članak 75.

(1) Sve građevine, uređaji i instalacije u vanjskom prostoru unutar obuhvata Plana projektiraju se i izvode tako da se osigura njihova zaštita od vjetra jake snage i spriječe štete.

(2) Površine tla otvorene prema jakom vjetru ozelenjavaju se zaštitnim pojasom visoke vegetacije otporne na utjecaj vjetra.

9.6.3. Tehničko-tehnološke opasnosti

Zaštita od požara i eksplozija

Članak 76.

(1) Zaštita od požara i eksplozija na području obuhvata Plana temelji se na usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija na području općine Punat, a u ovom Planu razrađene su mjere, uzimajući u obzir posebnosti njegovog prostora i planskih rješenja.

(2) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos, držanje i korištenje opasnih tvari koje mogu izazvati požar ili eksploziju.

(3) Iznimno se dopušta korištenje ukapljenog plina pod uvjetima određenim posebnim propisanim za unos, držanje i korištenje tog energenta i to za:

-energetske i druge potrebe građevina u turističkom naselju »Mala Krasa - Konobe«, a do njihovog priključenja na javnu plinsku mrežu;

-držanje i prodaju plinskih boca za korisnike turističkog naselja i autokampa;

-držanje i korištenje manjih plinskih boca korisnika turističkog naselja i autokampa.

(4) Lokacije koje su potencijalni izvor opasnosti od požara ili eksplozija i za koje su obvezne posebne mjere zaštite na području obuhvata Plana su:

-površine za smještaj spremnika ukapljenog plina za građevine u turističkom naselju »Mala Krasa - Konobe«;

-površine za držanje i prodaju plinskih boca;

-plinske boce korisnika Autokampa »Konobe«;

-ložišta unutar Autokampa »Konobe«;

-trafostanice (TS 10(20)/04);

-vodosprema.

(5) Za projektiranje i građenje građevina za boravak i rad ljudi te gospodarske i građevine infrastrukture na području obuhvata Plana obvezna je primijeniti propise za zaštitu od požara.

(6) Na području obuhvata Plana nije dozvoljeno paljenje vatre na otvorenom prostoru, a na području Autokampa »Konobe« samo u posebno zaštićenim ognjištima opremljenim uređajima za gašenje požara.

 (7) Ukupno područje obuhvata Plana mora biti dostupno prilazu vatrogasnih i drugih interventnih vozila, a uokolo građevina za smještaj turista moraju biti osigurani nezapriječeni požarni putovi.

(8) Prigodom projektiranja, izvođenja i održavanja vodovodne mreže, hidranata i drugih vodnih uređaja utvrđenih ovim Planom moraju se osigurati dovoljne količine i pritisak vode za potrebe gašenja požara te osigurati dostupni alternativni izvori odnosno rezerve takve vode.

(9) Na području obuhvata Plana nove površine namijenjene visokom zelenilom uređuju se sadnjom autohtonih požarno neopasnih vrsta (ilirski hrast i sl.), a postojeća lako zapaljiva stabla i grmlje (divlji bor i sl.) održavaju se tako da se smanji njihovo požarno opterećenje i postupno se zamjenjuju požarno manje opasnim vrstama.

Članak 77.

Propisuju se sljedeće mjere zaštite od požara:

(1) Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sustavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(2) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Opć. Punat.

(2) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski stambeni objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačanje mjere zaštite od požara.

(3) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 142/ 03).

(4) Prilikom izrade planova gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).

(5) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama plinovima (NN 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.

(6) Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.

(7) Temeljem čl. 15.a. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/ 93, 33/05, 107/07 i 38/09), potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Sigurnost javnih prometnica

Članak 78.

(1) Sve ceste unutar obuhvata Plana moraju se projektirati, izgraditi i održavati tako da se osigura sigurnost svih sudionika i materijalnih dobara u prometu, primjenom važećih propisa i pravila struke.

(2) Uz glavne prometnice turističkog naselja obvezno se izvode odvojene pješačke staze, a na mjestima prijelaza preko ceste označeni pješački prelazi.

(3) Trase javnih cesta s njihovim uzdužnim i poprečnim presjeci trebaju osigurati njihovu prohodnost u svim uvjetima.

(4) Sve ceste koje će se izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem na završetku za vatrogasna i druga interventna vozila:

-slijepe ceste dužine do 100 m moraju imati na svom završetku izvedeno ugibalište;

-slijepe ceste dužine veće od 100 m moraju imati na svom završetku izvedeno okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

(5) Sustav javnih prometnica i tehnička rješenja svih građevina unutar obuhvata Plana moraju omogućiti njihovu maksimalnu otpornost na rušenje i omogućiti neometanu evakuaciju ljudi i dobara u slučajevima njihove ugroženosti.

9.6.4. Mjere posebne zaštite (ratne opasnosti)

Članak 79.

(1) Na području obuhvata ovog Plana, a na temelju zakonske regulativa za područje Općine Punat, nije obveza gradnje skloništa osnovne zaštite.

(2) Temeljem Plana djelovanja zaštite i spašavanja za općinu Punat sklanjanje ljudi u slučaju opasnosti na području obuhvata Plana osigurat će se prilagođavanjem površina i prostorija drugih namjena, a što nema utjecaj na prostorno planiranje.

(3) Turističko naselje i autokamp, koji su osnovni sadržaj na području obuhvata ovog Plana, podesni za privremeno izmještanje i sklanjanje osoba iz širih ugroženih područja izvodit će se tako da se u slučaju potrebe mogu jednostavno prenamijeniti za potrebe sklanjanja ljudi.

Članak 80.

(1) Sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama utvrđeni su sljedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i 79/07), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnik o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

(2) Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obvezna je izrada plana evakuacije. Za smještaj sirene za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi u slučaju opasnosti određuje se lokacija na recepciji autokampa.

(3) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).

(4) Najveća dozvoljena duljina puta za evakuaciju je 45 m, a označavanje smjera kretanja prema izlazima provodi se postavljanjem slikovitih oznaka i natpisa na uočljivim mjestima, u visini očiju.

(5) U građevinama za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti obvezno se instalira i protupanična rasvjeta koja

se uključuje automatski nakon nestanka struje ili isključenja sklopke.

(6) Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi, hodnici, stubišta i dizala) moraju zadovoljavati zakonske odredbe koji propisuju način njihove gradnje i izvedbe.

Članak 81.

(1) Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su slijedećim zakonima i propisima: Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva (NN 2/91), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86) i Zakon o Izmjenama i dopunama zakona o unutarnjim poslovima (NN 76/94).

(2) Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

(3) Izgradnja i uređenje skloništa moguća je u podrumskim etažama u sklopu garaža, i drugih Ovim Odredbama propisanih namjena, kao dvonamjenski prostori koji se mogu nalaziti u podzemnoj etaži.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 82.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

C.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

(1) Ovom Odlukom utvrđuje se 4 (četiri) izvornika Urbanističkog plana uređenja za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b (UPU6) potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Punat.

(2) Jedan izvornik čuva se u pismohrani Općine Punat, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

-Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske,

-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije - Ispostava Krk,

-Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije.

Članak 84.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/4

Ur .broj: 2142-02-01-11-6

Punat, 21. srpnja 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

Predsjednik
Marijan Kereži, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr