SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 19. Četvrtak, 30. lipnja 2011.
GRAD MALI LOŠINJ
Moscenicka_draga-001

33.

GRAD MALI LOŠINJ, Mali Lošinj, Riva lošinjskih kapetana 7, zastupan po gradonačelniku Grada Malog Lošinja Gari Cappelli, ing. (u daljnjem tekstu: Grad), kao poslodavac

i

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, zastupan po predsjedniku Sindikata Borisu Pleši i sindikalnom povjereniku Podružnice Sindikata Grada Malog Lošinja Nevenki Morović-Janković (u daljnjem tekstu: Sindikat), zaključili su 27. siječnja 2010. godine, sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR
za službenike i namještenike u gradskim upravnim
tijelima Grada Malog Lošinja

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Grad i Sindikat u ime svojih članova.

Ovim se Ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada Malog Lošinja (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

Članak 2.

Pod pojmom službenik i namještenik u smislu ovoga Ugovora razumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Malog Lošinja na neodređeno ili na određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i vježbenici, uključujući unutarnjeg revizora, kao službenika izravno podređenog gradonačelniku, do donošenja posebnog zakona.

Članak 3.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se na službenike i namještenike zaposlene u gradskim upravnim tijelima Grada Malog Lošinja neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjuju se drugi propisi ili opći akti.

Članak 4.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale, niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 5.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pročelnici gradskih upravnih tijela mogu radno vrijeme vozača, kućnog majstora, komunalnih redara i spremačica, a drugih zaposlenika kada za to postoji prijeka potreba, raspoređivati na drugi način, u okviru tjednog fonda od 40 radnih sati.

Osim raspoređivanja iz stavka 3. ovoga članka, pročelnici gradskih upravnih tijela mogu za navedene poslove, kada u potrebi njihova obavljanja postoje sezonske oscilacije tijekom godine, prerasporediti radno vrijeme, u okviru redovitog fonda sati na godišnjoj razini.

Službenik i namještenik mora biti pismeno obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena koje odstupa od uobičajenog rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Uobičajeno dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 9 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Članak 6.

Za vrijeme ljetnog računanja radnog vremena službenici i namještenici mogu početi s radom u 7,00 ili 7,30 sati te završiti s radom u 15,00 ili 15,30, a za vrijeme zimskog računanja radnog vremena mogu početi s radom u 7,30 ili 8,00 sati, a završiti s radom u 15,30 ili 16,00 sati.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čelnici upravnih tijela mogu, ovisno o potrebama određenih službi, za te službe, odnosno za pojedine službenike i namještenike, odrediti i drugačiji raspored tjednog i dnevnog radnog vremena.

Članak 7.

Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik upravnog tijela ili osoba koju on ovlasti.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako službenik i namještenik zbog naravi ili potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno, prema odluci čelnika upravnog tijela na prijedlog neposredno nadređene osobe.

Godišnji odmor

Grad Mali Lošinj

Članak 8.

Za svaku kalendarsku godinu službenik i namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor, u trajanju od, najmanje, 20 radnih dana.

Članak 9.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Službeniku i namješteniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Članak 10.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 11.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 12.

Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugoga zakonom određenoga opravdanog razloga, ne ubraja se u rok određen u stavku 1. ovoga članka.

Članak 13.

Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada;

- ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši 6 mjeseci neprekidnog rada;

- ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja.

Članak 14.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova:

- službenik VSS 6 dana

- službenik VŠS 5 dana

- službenik ili namještenik SSS 4 dana

- namještenik NSS 3 dana

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 3 do 5 godina radnog staža 1 dan

- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana

- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana

- od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana

- od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana

- od 35 i više godina radnog staža 8 dana

3. s obzirom na uvjete rada:

- rad na poslovima s otežanim ili posebnim

uvjetima rada 2 dana

- rad u smjenama, ili redovni rad subotom,

nedjeljom, blagdanima i neradnim danima

određenim zakonom 1 dan

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim

malodobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako

daljnje malodobno dijete još po 1 dan

- samohranom roditelju malodobnog djeteta 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta

s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana

- osobi s invaliditetom 3 dana

5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- zaposleni koji je ocijenjen ocjenom

»odličan« 3 dana

- zaposleni koji je ocijenjen ocjenom

»vrlo dobar« 2 dana

- zaposleni koji je ocijenjen ocjenom »dobar« 1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 5.stavka 1. ovoga članka i ne može trajati duže od 30 radnih dana.

Članak 15.

Slijepi službenik i namještenik te službenik i namještenik donator organa, kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ga ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruje primjenom mjerila iz članka 14. ovog Ugovora.

Članak 16.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora, što ga donosi čelnik upravnog tijela ili osoba koju on ovlasti.

Članak 17.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, čelnik upravnog tijela donosi, za svakog službenika i namještenika posebno, rješenje kojim utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 14. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga službenika i namještenika.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se, u pravilu, 15 dana prije, a najkasnije 2 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 18.

Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik može iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 19.

Ako je radniku bilo omogućeno korištenje prvog dijela godišnji odmor (u trajanju od najmanje 2 tjedna), radnik navedeni godišnji odmor ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Iznimno od navedenog, godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen

zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 20.

U slučaju prestanka rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u upravnom tijelu u kojem mu prestaje radni odnos, u skladu sa člancima 14. i 15. ovoga Ugovora.

Članak 21.

Službenik i namještenik ima pravo koristiti tri puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenu osobu, najmanje jedan dan prije.

Članak 22.

Službeniku i namješteniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Pisanu odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka s kratkim obrazloženjem donosi čelnik upravnog tijela.

Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 23.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora, osim ukoliko je službenik i namještenik prouzročio potrebu odgode odnosno prekida korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza kojega je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali za službenika i namještenika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 24.

Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključenje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrt supružnika, roditelja, očuha i

maćehe, djeteta, posvojitelja,

posvojenika i unuka 5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake

te roditelja supružnika 3 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako

dobrovoljno davanje 2 radna dana

- teška bolest djeteta ili roditelja izvan

mjesta stanovanja 5 radnih dana

- nastup na kulturnim i sportskim

priredbama 2 radna dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima,

seminarima, obrazovanju za sindikalne

aktivnosti i dr. 2 radna dana

- elementarne nepogode 5 radnih dana

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s čelnikom upravnog tijela.

Članak 25.

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje državnoga stručnog ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Članak 26.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, službeniku i namješteniku se za pripremanje i polaganje ispita može odobriti godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.

Članak 27.

Službenik i namještenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust u slijedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 2 dana i

- za završni rad 5 dana.

Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 1 dana i

- za završni rad 2 dana.

Ako to okolnosti zahtijevaju, službeniku i namješteniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 30 radnih dana u jednoj godini.

Članak 28.

Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnost iz članaka 24. i 25. ovoga Ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Članak 29.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 30.

Službeniku i namješteniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:

- za pripremanje i polaganje ispita

u srednjoj školi, najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita

u višoj školi ili na fakultetu, najmanje 10 dana

- za sudjelovanje na stručnim

seminarima i savjetovanjima, najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita

zbog stjecanja posebnih znanja i

vještina (učenje stranih jezika,

informatičko obrazovanje i dr.) najmanje 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, službeniku i namješteniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 31.

Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 32.

Čelnik upravnog tijela je dužan osigurati uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radu.

Čelnik upravnog tijela će poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Čelnik upravnog tijela je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

Članak 33.

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo te osposobljenošću koju je stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem.

Službenik ili namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

4. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Članak 34.

Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i stalni dodatak.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Članak 35.

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se u visini od 3.000,00 kuna bruto za koeficijent složenosti poslova radnog mjesta 1,00.

Stalni dodatak uvećava koeficijent složenosti poslova radnog mjesta za 0,15, za troškove prehrane i posebno se prikazuje u platnim listama.

Članak 36.

Osnovica za izračun plaće utvrđena u članku 35. ovoga Ugovora ne može se smanjivati za vrijeme dok je ovaj Ugovor na snazi.

Ugovorne strane obvezuju se svake godine u lipnju započeti, a najkasnije do donošenja proračuna za iduću godinu završiti pregovore o usklađivanju osnovice za izračun plaće u idućoj godini, uzimajući naročito u obzir rast plaća u gospodarstvu na području Grada Malog Lošinja, rast troškova života te rast proračunskih prihoda.

Članak 37.

Službeniku i namješteniku pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5% od dana stjecanja prava.

Dodatak za radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 34. stavka 2. ovog Ugovora pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 38.

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za prethodni mjesec.

Od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

Članak 39.

Službenici i namještenici mogu primati plaću i ostala primanja putem tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Službenik i namještenik je dužan prije promjene banke iz stavka 1. ovoga članka pribaviti i predati suglasnost prethodne banke u kojoj je imao otvoren tekući račun.

Članak 40.

Ugovorne su strane sporazumne da su poslovi i zadaće radnih mjesta razvrstani i vrednovani važećom Odlukom o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama Grada Malog Lošinja i Pravilnikom o unutarnjem redu gradske uprave što ih je donijelo Gradsko vijeće i Gradonačelnik Grada Malog Lošinja.

Odluka i Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka su u prilogu ovoga Ugovora, ali ne čine njegov sastavni dio.

Članak 41.

Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti obustave iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Članak 42.

Osnovna plaća službenika i namještenika bez stalnog dodatka bit će uvećana:

- za rad noću 50%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom i nedjeljom 35%

- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10%

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Ako službenik i namještenik radi na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom ima pravu na plaću uvećanu za 100%.

Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (prva smjena), poslijepodnevnim (druga smjena) ili noćnom (treća smjena) dijelu dana.

Rad u prvoj smjeni, u smislu odredbi ovog članka je od 07 do 15 sati odnosno do 8 do 16 sati.

Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

Članak 43.

Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta utvrđenih u Pravilniku iz članka 34. stavka 2. ovoga Ugovora za neprekinuti radni staž ostvaren u upravnim tijelima Gradske uprave Grada Malog Lošinja i njegovim prednicima navedenim u članku 63. st. 2. i to za navršenih:

- od 20 do 29 godina 4%,

- od 30 do 34 godine 8%,

- od 35 i više godina 10%.

Članak 44.

Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinski staž.

Članak 45.

Za ostvarene radne rezultate službenik i namještenik ima pravo na nagradu u vidu dodatka za uspješnost na osnovnu plaću iz članka 34. st. 2. ovog Ugovora.

Visina, kriteriji i način isplate nagrade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se pravilnikom.

Članak 46.

Ako je službenik i namještenik odsutan s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini 95% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako je službenik ili namještenik odsutan s rada 43 dana i duže, za invalide rada 8 dana i duže, pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka, ali najduže još 30 dana.

Ako je službenik i namještenik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada mu naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 47.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na naknadu za korištenje godišnjeg odmora u neto iznosu, najmanje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka bit će isplaćena u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Službenik i namještenik koji temeljem ovog Ugovora ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu naknade iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 48.

Službeniku i namješteniku će se za Uskrs dati dar u naravi čija vrijednost ne prelazi iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.

Pri odabiru ponuda sudjeluje i sindikalni povjerenik.

Članak 49.

Ugovorne strane su sporazumne da će poslodavac svakom službeniku i namješteniku isplatiti jednokratni dodatak - božićnicu najmanje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, a mora biti isplaćena do 20. prosinca tekuće godine.

Članak 50.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu koji je jednak visini tri prosječne plaće zaposlenih u gradskoj upravi za prethodnu godinu, ne uzimajući u obzir razdoblje u kojem su se provodile antirecesijske mjere.

Iznimno, službeniku i namješteniku koji odlazi u invalidsku mirovinu, nakon što su ovlaštene službe utvrdile opću nesposobnost za rad, može se isplatiti otpremnina u maksimalnom iznosu od 18 prosječnih mjesečnih neto plaća na koje bi isti imao pravo da je normalno radio isplaćenih u prethodnoj godini, ne uzimajući u obzir razdoblje u kojem su se provodile antirecesijske mjere.

Odluku o visini otpremnine iz prethodnog stavka donosi Gradonačelnik u zavisnosti od proračunskih mogućnosti.

Članak 51.

Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti službenika i 3 prosječne mjesečne plaće

namještenika koji izgubi

život u obavljanju i troškovi

pogreba ili u povodu

obavljanja rada

- smrti službenika i 2 prosječne mjesečne plaće

namještenikai troškovi

pogreba

- smrti člana uže obitelji 1 prosječne mjesećne plaće

Troškovima pogreba iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka razumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Pod obitelji iz stavka 1. ovog članka smatraju se zakonski nasljednici službenika i namještenika koji su u trenutku smrti službenika i namještenika živjeli s istim u zajedničkom kućanstvu.

Članak 52.

Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika ili djeteta visini jedne prosječne mjesečne

plaće isplaćene po radniku u gradskoj upravi za prethodnu godinu.

Članak 53.

Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece službenika i namještenika poginuloga ili umrlog za vrijeme obavljanja službe mjesečno isplatiti pomoć i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 20% prosječno mjesečne neto plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

- za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 30% prosječno mjesečne neto plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 50% prosječno mjesečne neto plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Pomoć iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se samo za jedno dijete, i to dijete najstarijeg uzrasta ukoliko su djeca poginulog ili umrlog službenika odnosno namještenika različita uzrasta.

Članak 54.

Službenik i namještenik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti

na radu službenika i

namještenika 2 prosječne mjesečne plaće

- nastanka teške invalidnosti

njegovog djeteta ili

supružnika službenika i

namještenika 1 prosječne mjesečne plaće

- bolovanja službenika i

namještenika dužeg od

90 dana 1 prosječne mjesečne plaće

- za rođenje djeteta 1 prosječne mjesečne plaće

- nabave prijeko potrebnih

lijekova i medicinskih

pomagala odnosno pokrića

participacije operativnih

zahvata odnosno liječenja

službenika i namještenika,

djeteta ili supružnika, u

visini stvarnih troškova,

a najviše do visine 1 prosječne mjesečne plaće

- za otklanjanje posljedica

elementarne nepogode

u visini stvarnih troškova

nastale štete, a najviše

do visine 1 prosječne mjesečne plaće.

Članak 55.

Službeniku i namješteniku upućenom na službeno putovanje unutar Republike Hrvatske pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Službeniku i namješteniku upućenom na službeno putovanje izvan Republike Hrvatske pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna, a do visine iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Članak 56.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga zaposlenika.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema službenik i namještenik koji živi odvojeno od obitelji jer je:

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

- primljen u službu, odnosno u radni odnos, u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju obveze preuzete ugovorom o nekom od oblika stručnog usavršavanja,

- promijenio prebivalište nakon zapošljavanja,

- obitelj odselila u drugo mjesto.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu za odvojeni život u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Ako je službeniku i namješteniku osiguran smještaj ili prehrana ili i jedno i drugo, naknada iz stavka 1. ovoga članka umanjiti će se u odgovarajućem iznosu.

Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada međusobno se isključuju.

Članak 57.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne prijevozne karte.

Naknada troškova prijevoza službenicima i namještenicama isplaćuje se unazad i to najkasnije uz plaću za protekli mjesec.

Službenik i namještenik koji stanuje na udaljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u visini 1/11 cijene godišnje karte ZET-a (gradski prijevoz u Zagrebu).

Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima, pod jednakim uvjetima iz ovog članka, i onaj službenik i namještenik koji ne koristi javni prijevoz nego osobni automobil.

Članak 58.

Ako je službeniku i namješteniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu stvarnih troškova najviše u iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Članak 59.

Poslodavac će isplatiti učenicima i studentima za vrijeme provedeno na praksi nagradu najviše do visine iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Članak 60.

Poslodavac je dužan osigurati službenike i namještenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata i to za slučaj:

- smrti uslijed nezgode 80.000,00 kn

- smrti uslijed bolesti 30.000,00 kn

- trajni invaliditet uslijed nezgode do 160.000,00 kn

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga Ugovora.

Članak 61.

Ugovorne su strane sporazumne da će, u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenih u upravnim tijelima, u skladu s proračunskim mogućnostima Grada Malog Lošinja.

Članak 62.

Svi službenici i namještenici imaju, jednom u tri godine, pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kn po cijenama zdravstvene usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a koje će se obavljati u zdravstvenoj ustanovi s kojom poslodavac postigne dogovor.

Članak 63.

Službeniku i namješteniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja i to za navršenih:

- 5 godina 1/3 prosječne mjesečne plaće,

- 10 godina 1,0 prosječna mjesečna plaća,

- 15 godina 1,25 prosječna mjesečna plaća,

- 20 godina 1,50 prosječne mjesečne plaće,

- 25 godina 1,75 prosječne mjesečne plaće,

- 30 godina 2,0 prosječne mjesečne plaće,

- 35 godina 2,5 prosječne mjesečne plaće,

- 40 godina 3,0 prosječne mjesečne plaće.

Pod neprekidnim radom u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja smatra se ukupan neprekinuti rad u ranijim tijelima Skupštine općine Cres-Lošinj, Stambenom poduzeću općine Cres-Lošinj, RZ SIZ stanovanja općine Cres- Lošinj, RZ SIZ komunalnih djelatnosti, RZ SIZ stambeno-komunalnih djelatnosti i lokalnih cesta, Fondu u stambeno i komunalnom gospodarstvu Općine Mali Lošinj, trgovačkim društvima i ustanovama čije je osnivač Grad Mali Lošinj ili njegov prednik pod uvjetom da nije bilo prekida radnog odnosa.

Jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje uz plaću za mjesec u kojem je službenik i namještenik stekao pravo na isplatu jubilarne nagrade.

Članak 64.

Ugovorne strane sporazumne su da će poslodavac službeniku i namješteniku za svako dijete koje do 31. 12. tekuće godine navršava 15 i manje godina starosti u prigodi Dana sv. Nikole isplatiti dar u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

Ako su oba roditelja zaposlenici u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog članka ima zaposlenik koji je u službi, odnosno u radnom odnosu na dan isplate spomenutog iznosa.

Članak 65.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim Ugovorom zaključenim između službenika ili namještenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 66.

Pod pojmom prosječna plaća iz ovog Ugovora, podrazumijeva se prosječna mjesečna brutto plaća u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja isplaćena za prethodnu godinu.

6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 67.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju zaposleniku, s poukom o pravnom lijeku.

Članak 68.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika i namještenika na odluku iz članka 67. ovoga Ugovora, čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to službenik i namještenik u podnijetom prigovoru zahtijeva.

Ako Sindikat ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od pet dana, postupak povodom prigovora može biti nastavljen bez razmatranja mišljenja Sindikata.

Članak 69.

U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana ako sa poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe odnosno rada otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.

Članak 70.

Službenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja.

Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini jedne prosječne neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja.

Službenik i namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u iznosu od 65% njegove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja.

Otpremnina iz stavaka 1 - 3 ovoga članka isplatit će se službeniku i namješteniku u roku od 30 dana od posljednjeg dana službe, odnosno rada.

Radnim stažom ostvarenim u upravnim tijelima Grada Malog Lošinja razumijeva se ukupan neprekinuti rad u ranijim tijelima Skupštine općine Cres-Lošinj, Stambenom poduzeću općine Cres-Lošinj, RZ SIZ stanovanja općine Cres-Lošinj, RZ SIZ komunalnih djelatnosti, RZ SIZ stambeno-komunalnih djelatnosti i lokalnih cesta, Fondu u stambeno i komunalnom gospodarstvu Općine Mali Lošinj, trgovačkim društvima i ustanovama čije je osnivač Grad Mali Lošinj ili njegov prednik pod uvjetom da nije bilo prekida radnog odnosa.

Članak 71.

Ako čelnik upravnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

Na izradu i donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno zatražiti mišljenje Sindikata.

Članak 72.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno manje od godinu dana,

- mjesec dana ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno godinu dana,

- dva mjeseca ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno dvije godine,

- tri mjeseca ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno pet godina,

- četiri mjeseca ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno deset godina,

- pet mjeseci ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno petnaest godina,

- šest mjeseci ako je službenik i namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno dvadeset i više godina.

Članak 73.

Službeniku i namješteniku kome nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, a koji je u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno dvadeset i više godina, ne može prestati radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili zakona.

Službenik i namještenik iz stavka 1. mora biti raspoređen na radno mjesto sukladno svojoj stručnoj spremi i sposobnosti i pripada mu pravo na razliku plaće u visini plaće radnog mjesta na koje je raspoređen i plaće koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je raspoređen na novo radno mjesto, ako je to za njega povoljnije.

7. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 74.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 75.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo službenika i namještenika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Članak 76.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema službeniku i namješteniku uzrokovano nekim od temelja iz članka 77. ovoga Kolektivnog ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze »uznemiravanje« i »spolno uznemiravanje« koristi se zajednički izraz »uznemiravanje«.

Članak 77.

Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s radom smatra se osobito:

- neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi,

- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,

- uznemiravajući telefonski pozivi,

- upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju,

- zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se službenik i namještenik stavlja u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi službenici i namještenici od svojih nadređenih i podređenih službenika i namještenika, suradnika i svake treće osobe s kojom službenik i namještenik dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Članak 78.

Svi službenici i namještenici su dužni, pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge službenike i namještenike te spriječiti uznemiravanje od strane drugih službenika i namještenika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijesti osobu iz članka 82. ovoga Kolektivnog ugovora.

Ponašanje službenika i namještenika koje nije u skladu s ovom odredbom predstavlja tešku povredu službene dužnosti.

Članak 79.

Radi zaštite privatnosti i dostojanstva službenika i namještenika koji je podnio prijavu, postupak utvrđivanja uznemiravanja povjerljive je naravi.

Za zaprimanje i rješavanje pritužaba vezanih za uznemiravanje ovlašten je Gradonačelnik odnosno osoba koju opunomoći Gradonačelnik.

Članak 80.

Službenik i namještenik pokreće postupak za utvrđivanje uznemiravanja pisanom pritužbom ovlaštenoj osobi iz prethodnog članka.

Ovlaštena osoba dužna je, radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije sljedećega radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati službenika i namještenika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju službenika i namještenika sastavlja se bilješka koju taj službenik i namještenik potpisuje.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja službenika i namještenika koji je podnio pritužbu i službenika i namještenika na kojeg se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama vezanim za uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan način utvrdio navode iz pritužbe.

Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u gradskom upravnom tijelu, gradsko upravno tijelo će poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog stanja iz pritužbe, imajući na

umu zaštitu dostojanstva službenika i namještenika gradskog upravnog tijela te poslovne interese istog.

Članak 81.

O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, poduzima sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.

Mjere iz st. 1. ovog članka moraju se poduzeti u roku od osam dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba u navedenom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, službenik i namještenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 82.

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje službenika ili namještenika postoji, predlaže poslodavcu neku od slijedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

- izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanog i službenika i namještenika koji je izvršio uznemiravanje;

- razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanog službenika ili namještenika i službenika ili namještenika koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru;

- usmeno upozorenje službenika ili namještenika koji je izvršio uznemiravanje;

- pisano upozorenje službeniku ili namješteniku koji je izvršio uznemiravanje uz najavu mogućnosti pokretanja disciplinskog postupka;

- pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti

Članak 83.

Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu u gradskom upravnom tijelu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim službenikom i namještenikom, gradsko upravno tijelo može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće mjere:

- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu službenika i namještenika;

- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera predviđenih propisima kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

Solidarnost

Članak 84.

Službenik i namještenik koji je u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno dvadeset i više godina po osnovi solidarnosti ima pravo zadržati dosadašnju plaću ako u trenutku rasporeda na drugo radno mjesto ispunjava sljedeće uvjete:

- službenik i namještenik s navršenih 58 godina (muškarac) ili 53 godina (žena) života.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka može biti ostvareno najviše do plaće radnog mjesta s najvećim koeficijentom složenosti poslova, osim radnih mjesta pročelnika, unutarnjeg revizora i voditelja odsjeka.

Stečeno pravo na solidarnost obavezno se upisuje u rješenje kod rasporeda na novo radno mjesto.

Članak 85.

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik upravnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo radno mjesto predviđeno aktima o unutarnjem redu, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

Čelnik upravnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.

8. INFORMIRANJE

Članak 86.

Čelnik upravnog tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

- o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,

- o rezultatima rada službenika i namještenika,

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,

- o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pismeni pristanak.

9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 87.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Članak 88.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom Sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak poslodavca ili njegovog predstavnika na službenike i namještenike, članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 89.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovom Ugovoru.

Članak 90.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 91.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u upravnom tijelu ne smije biti sprečavana ili ometana ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 92.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.

Sindikalni povjerenik prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka može koristiti u mjeri u kojoj bitno ne remeti rokove i radne procese u kojima sudjeluje.

Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

Članak 93.

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 94.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku bez suglasnosti Sindikata, ne može prestati rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istoga ili drugog upravnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja i pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.

Članak 95.

Prije donošenja odluke važne za položaj službenika i namještenika, poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu, pravodobno, dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke:

- o promjenama u unutarnjem ustrojstvu Gradske uprave,

- o donošenju pravilnika o unutarnjem redu gradskih upravnih tijela;

- o promjenama u platnom sustavu,

- o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno smanjivanja broja zaposlenih,

- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,

- o mjerama u svezi zaštite službenika i namještenika;

- o uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada;

- o rasporedu radnog vremena;

- o noćnom radu;

- o naknadama za izume i tehničko unaprjeđivanje.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od osam dana od dostave odluka iz stavka 2. ovoga članka, poslodavcu dati primjedbe.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka te sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na primjedbe.

Članak 96.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim su stajalištima dužni, u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Predstavnik poslodavca je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od osam dana od predaje pismenog zahtjeva za prijam.

Članak 97.

Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka;

- pravo na korištenje telefona, telefaksa, interneta i drugih raspoloživih tehničkih pomagala;

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama za redovne sindikalne aktivnosti, podjelu tiska;

- oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika;

- obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).

Članak 98.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada,

- biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,

- primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

- biti nazočan inspekcijskim pregledima vezanih uz rad i radne odnose te informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,

- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a upravno tijelo to propušta ili odbija učiniti,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran i odgovoran način.

10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 99.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 100.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.

Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana.

Stranke su suglasne da će trećeg člana mirovnog vijeća, kao predsjednika, imenovati dekan Pravnog fakulteta u Rijeci ili osoba koju on ovlasti.

Članak 101.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

Članak 102.

U postupku mirenja ispitati će se navodi i prijedlozi ugovornih strana a prema potrebi, prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 103.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

11. ŠTRAJK

Članak 104.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga da bi zaštitio i promicao ekonomske i socijalne interese svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku, u skladu sa zakonom.

Članak 105.

Štrajk se drugoj Ugovornoj strani mora najaviti najkasnije pet dana prije početka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Članak 106.

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 107.

Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

Članak 108.

Na prijedlog poslodavca, Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže osobito odredbe o radnim mjestima i broju zaposlenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, sa ciljem da se omogući nužni rad sa strankama i nužni inspekcijski poslovi zbog sprečavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 109.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od osam dana od dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 103. ovoga Ugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 110.

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 112. ovoga Ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 111.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 112.

Sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku ne predstavlja povredu službe.

Članak 113.

Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata, a niti smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 114.

Ugovorne su strane suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata.

12. SOCIJALNI MIR

Članak 115.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovog Ugovora obvezuju na socijalni mir.

Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 116.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju Zajedničku komisiju u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Komisija ima četiri članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje dva.

Komisija donosi pravilnik o radu.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika Komisije.

Predsjednika Komisije biraju ugovorne strane naizmjenično svakih šest mjeseci.

Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

Sjedište Komisije je pri gradskoj upravi Grada Malog Lošinja.

Članak 117.

Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Gradonačelnika i Sindikat o stanju na području primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identificira

nja možebitnih zapreka za ostvarivanje prava službenika i namještenika.

Gradonačelnik i Sindikat razmotrit će slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

Komisija je dužna na pismeni zahtjev za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u roku od osam dana.

14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 118.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Ugovornih strana.

Članak 119.

Ovaj se Ugovor sklapa na dvije godine.

Ovaj Ugovor smatra se sklopljenim na dodatne dvije godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti jedna ugovorna strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti drugu stranu da se tome protivi.

Članak 120.

Svaka Ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.

Članak 121.

Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 122.

Pregovore o obnovi ovog Ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor ostaju na snazi odredbe ovoga Ugovora, a najduže 60 dana nakon isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 123.

Troškove u svezi s izradom ovog Ugovora strane podmiruju solidarno.

Članak 124.

Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. 1. 2011. godine.

Klasa: 006-04/10-01/2

Ur.broj: 2213/01-01-10-1

Mali Lošinj, 27. prosinca 2010.

ZA GRAD ZA SINDIKAT DRŽAVNIH

MALI LOŠINJ I LOKALNIH SLUŽBENIKA

Gradonačelnik I NAMJEŠTENIKA

Gari Cappelli, ing.REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Sindikata

Boris Pleša

ZA PODRUŽNICU

SINDIKATA

GRADSKE UPRAVE

GRADA MALOG LOŠINJA

Nevenka Morović-Janković

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr