SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

3.

Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i Odluke o izradi I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja područja Grada Cresa (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 46/09), a po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske županije, Klasa: 350-02/10-05/37, Ur. broj: 69-03/4-10-4 od 24. studenoga 2010. godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 350-02/10-11/37, Ur. broj: 531-06-10-2 od 20. prosinca 2010. godine, članka 29. Statuta Grada Cresa »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/09) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja područja Grada Cresa

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim I. izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja područja Grada Cresa mijenja se i dopunjuje Prostorni plan uređenja Grada Cresa (»Službene novine PGŽ« broj 31/02 i 23/06) sukladno Odluci o izradi I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja područja Grada Cresa (»Službene novine PGŽ« broj 46/09).

Članak 2.

(1) Elaborat »I. izmjene i dopune prostornog plana uređenja područja Grada Cresa« (u daljnjem tekstu: plan i Izmjene i dopune Plana) se sastoji od:

I. Tekstualnog dijela plana:

1. Temeljne odredbe

2. Odredbe za provođenje plana

II. Obaveznih priloga plana:

1. Obrazloženje plana,

2. Izvod iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije,

3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja,

3.1. Konzervatorska podloga za prostorni plan uređenja područja Grada Cresa,

3.2. Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite,

4. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana,

5. Zahtjevi iz članka 79. Zakona,

6. Izvješće o prethodnoj raspravi,

7. Sažetak za javnost,

8. Izvješće o javnoj raspravi,

9. Evidencija postupka izrade i donošenja plana,

10. Mišljenja iz članka 94. Zakona,

(2) Obvezni prilozi iz točke II. ovog članka nisu predmetom objave.

Članak 3.

Izmjene i dopune plana je izradio Urbanistički studio Rijeka d.o.o. Rijeka, broj elaborata 01/10, temeljem ugovora između Grada Cresa i Urbanističkog studija Rijeka d.o.o. Rijeka, od 4. siječnja 2010. godine i ovjerio sukladno posebnom propisu.

2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

U Članku 3. Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Cresa (»Službene novine PGŽ« broj 31/ 02 i 23/06) briše se točka 5., točka 6. postaje točka 5., točka 7. postaje točka 6., točka 8. postaje točka 7.

Točka 9. postaje točka 8. i u njoj se riječi »smještajni kapaciteti« zamjenjuju s riječju »hoteli« a nakon riječi »turistička naselja (T2),« dodaju se riječi »autokampovi i«.

Točka 10. postaje točka 9., točka 11. postaje točka 10., točka 12. postaje točka 11., točka 13. postaje točka 12., točke 14 i 15. se brišu.

Točka 16. postaje točka 13. i u njoj se riječi »čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m« zamjenjuju riječima »bez nadozida«.

Točka 17. postaje točka 14. mijenja se i glasi:

»14. svijetla visina etaže sa stambenim ili poslovnim prostorijama, osim podruma, ili potkrovlja iznosi najmanje 2,4 m, etaže s pomoćnim prostorijama su visine najmanje 2,1 m,

Točka 18. postaje točka 15. i u njoj se nakon riječi »brajde« dodaju riječi »vrtne sjenice i nadstrešnice površine do 15 m², vanjski bazeni u razini terena na uređenoj okućnici do h = 0,8 m,«

Točka 19. postaje točka 16.

Dodaje se nova točka 17. koja glasi:

»17. koeficijent iskorištenosti nadzemno (k_in) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevina i površine građevne čestice. Nadzemne etaže građevine su; suteren, prizemlje, kat i potkrovlje;

Točke 20. i 21. se brišu.

Točka 22. postaje točka 18. mijenja se i glasi:

»18. lokalni uvjeti jesu dokazane posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne i sl.), uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije susjednih građevina, morfologije gradnje uličnog poteza, dijela naselja odnosno drugog građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne i regulativne specifičnosti građevine, na prostoru

u krugu oko 100 m, kao i uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine;«

Točka 23. postaje točka 19., točka 24. postaje točka 20., točka 25. postaje točka 21. točka 26. postaje točka 22.

Točke 27. 28. i 29. se brišu.

Članak 5.

U Članku 4. u stavku (3) u točki 2. se iza riječi »infrastrukture« briše »i« i dodaju riječi »što uključuje sanaciju odlagališta i izgradnju transfer-stanice na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada Pržić, a na kraju se dodaju riječi: »morske plaže izvan obuhvata UPU-a određenih ovim Planom, rekreacijsko područje na ostalim morskim površinama i rekonstrukcija postojećih građevina na lokalitetima: Petrićevi, Frantin, Žanjevići, Niska, Stepići, Konac, Jedro, Vela Čarnika, Rosuja, Poje, Mala Čarnika, Srednji, Brešce, Dol, Pojana i Sv. Vid.«

Članak 6.

U Članku 14. se stavak (5) mijenja i glasi:

»(5) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti (međunarodni i unutarnji plovni put),

- rekreacijska područja na području obalnog mora - obuhvaćaju dijelove akvatorija koji su namijenjeni kupanju i sportovima na vodi, na tim je dijelovima pojas obalnog mora širine minimalno 300 metara,

- ostale morske površine - more izvan rekreacijskih i lučkih područja,

- područja za određivanje lokacija za uzgajališta (marikulturu) i

- rekreacijska područja na ostalim morskim površinama - obuhvaćaju dijelove mora koji se planiraju koristiti za sport i rekreaciju na moru a mogu se urediti na, za to pogodne, tri lokacije izvan pojasa obalnog mora, izvan lučkih područja, izvan sidrišta i morskih putova te izvan područja za određivanje lokacija za uzgajališta (marikulturu).«

Članak 7.

U Članku 16. se u točki 6. podtočke a) i b) mijenjaju i glase:

»a) transformatorske stanice - Cres (planirana 110/x kV)

b) distribucijski dalekovod 110 kV:

- TE Plomin - TS Cres

- Krk - Lošinj«

Članak 8.

U Članku 18. se stavci (2) i (3) mijenjaju i glase:

(2) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline (1. kategorija) gradska naselja Cres, Lubenice i Beli te seosko naselje Orlec građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(3) Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (2. kategorija) i to seoske cjeline Stanić, Predošćica, Dragozetići, Martinšćica, Pernat, Vidovići i Zbišina i Važminec, građevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana.

Dodaje se stavak (4) koji glasi:

(4) Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (3. kategorija) i to seoske cjeline Filozići, Ivanje, Grmov, Mali Podol, Sveti Petar, Stivan, Valun, Vodice, Vrana i Zbičina, građevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana.

Dosadašnji stavak (4) postaje stavak (5) i u njemu se na početku brišu riječi: »iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka«.

Članak 9.

U Članku 19. stavku (3) se riječ: »Uredbom« zamjenjuje riječju »Zakonom«.

Članak 10.

U Članku 21. stavku (3) se riječi: »ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija« zamjenjuje riječima « prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi«.

Članak 11.

U Članku 23. u petoj alineji se na početku dodaje riječ: »prometne,« a na kraju se dodaju riječi:»(groblja i drugo),«. Nakon šeste alineje se dodaje sedma alineja koja glasi: »- zelene i druge javne površine, uređene plaže kao i« i osma alineja koja glasi: »- druge građevine i površine sukladne rangu ili značenju pojedinog naselja.«

Članak 12.

U Članku 25. stavku a) se brišu riječi: »definiranu zakonom« i na kraju dodaju riječi:»a sadrži najviše do 3 samostalne uporabne cjeline, od čega najviše jedna može biti namijenjena poslovnoj djelatnosti,«, u stavku b) se riječ: »ili« zamjenjuje zarezom, nakon riječi: »dvojne« se dodaju riječi: »ili u nizu«.

Članak 13.

U Članku 27. stavku a) se zadnja rečenica mijenja i glasi: »Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, a određuje se prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

U stavku e) se zadnja rečenica mijenja i glasi: »Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim definiranim i pretežno izgrađenim dijelovima naselja) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) može biti veći od propisanog a određuje se prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

Stavak f) se mijenja i glasi:

»f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,6 / 0,9 uključujući tavan/ 1,1 uključujući tavan i podrum,

- za dvojne građevine 0,8 / 1,2 uključujući tavan/ 1,4 uključujući tavan i podrum,

- za građevine u nizu 1,0/ 1,5 uključujući tavan/ 1,7 uključujući tavan i podrum.«

Dodaje se novi stavak g) koji glasi:

»g) Jedan niz se može sastojati od najviše 5 građevina.«

Članak 14.

U Članku 28. stavku (1) se nakon riječi: »izgradnje« dodaju riječi »tavana i«.

Članak 15.

U Članku 30. stavku a) se dodaje treća alineja koja glasi: »- za građevine u nizu 300 m²« i rečenica koja glasi: »Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, a određuje se prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

U stavku e) se dodaje treća alineja koja glasi: »- za građevine u nizu 120 m²« i brišu se riječi: »Na predjelu Brajdi (unutar granica obuhvata DPU Brajdi I. faza) najveća

dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine nije određena.«

U stavku f) se dodaje treća alineja koja glasi: »- za građevine u nizu 0,5.« i rečenica koja glasi: »Iznimno, izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim definiranim i pretežno izgrađenim dijelovima naselja) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) može biti veći od propisanog a određuje se prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

Stavak g) se mijenja i glasi:

»g) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,9 / 1,2 uključujući tavan / 1,4 uključujući tavan i podrum,

- za dvojne građevine 1,2 / 1,6 uključujući tavan / 1,8 uključujući tavan i podrum,

- za građevine u nizu 1,5 / 2,0 uključujući tavan / 2,2 uključujući tavan i podrum.«

Dodaje se novi stavak h) koji glasi:

»h) Jedan niz se može sastojati od najviše 5 građevina.«

Članak 16.

U Članku 31. stavku (1) se nakon riječi: »izgradnje« dodaju riječi: »tavana i«

Stavak (3) se briše.

Članak 17.

U Članku 32. stavku (1) se na kraju briše točka i dodaju riječi: »i u pretežito izgrađenim i prostorno definiranim djelovnima naselja gdje se udaljenosti određuju prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

U stavku (2) se na kraju briše točka i dodaju riječi: »iznimno, uz suglasnost susjeda, ne manje od 4 metra odnosno prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

U stavku (3) se riječi: »Obiteljske kuće« zamjenjuju riječima: »Građevine stambene namjene« i na kraju se dodaju riječi: »iznimno manje prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

Članak 18.

U Članku 34. stavku (1) se na kraju dodaju riječi: »(s prizemljem i tavanom).«

Članak 19.

U Članku 35. stavku (1) se u prvoj rečenici nakon riječi: »jednoetažne« dodaju riječi: »(s prizemljem i tavanom).«

Članak 20.

U Članku 37. stavku (4) se brišu riječi »drvenim dvokrilnim«.

U stavku (5) se riječ »crvene« zamjenjuje riječima »višebojna / jednobojna; oker-terakota-svjetlosmeđe«.

Članak 21.

U Članku 38. se nakon stavka (5) dodaju novi stavci (6) i (7) koji glase:

»(6) Bazen je moguće graditi na najviše 20% neizgrađenog dijela građevne čestice, a na građevnim česticama s postojećim građevinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 20% površine građevne čestice za zelene površine. U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

(7) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće stambene građevine, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih ovim člankom.«

Članak 22.

U Članku 40. se nakon prve alineje dodaje nova druga alineja koja glasi:

»- iznimno u izgrađenim dijelovima naselja za slučaj interpolacije i uklapanja izvedenog stanja može planirati manja površina građevne čestice, ali ne manja od 400 m²,«

Druga alineja postaje treća alineja.

Treća i četvrta alineja se brišu.

Dodaju se nove četvrta i peta alineja i glase:

»- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3, a iznimno u slučajevima iz druge alineje stavka (1) ovog članka, u povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim gusto izgrađenim dijelovima naselja kad se parkiralište za potrebe građevine osigurava izvan njene građevne čestice ili u garaži ispod građevine (k_ig) iznosi do 0,8;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (k_in) iznosi 1,2 / koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,5 a iznimno u slučajevima iz druge alineje stavka (1) ovog članka, u povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim gusto izgrađenim dijelovima naselja kad se parkiralište za potrebe građevine osigurava izvan njene građevne čestice ili u garaži ispod građevine (k_in) iznosi do 3,2, (kis) iznosi 4,0.«

Članak 23.

U Članku 43. stavku (2) se na kraju dodaju riječi: » ili na odvojenom parkiralištu«.

Članak 24.

Nakon Članka 44. se naslov: »Rekonstrukcije građevina stambene namjene u građevinskim područjima naselja« zamjenjuje naslovom: »Izgradnja i rekonstrukcija građevina stambene namjene prema lokalnim uvjetima«

Članak 25.

Članak 45. se mijenja i glasi:

(1) Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina (obiteljske kuće, stambene građevine te višestambene građevine) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene građevina, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine odnosno prema lokalnim uvjetima sukladno odredbama stavka (2) do (4) ovog članka.

(2) Izgradnja i rekonstrukcija te prenamjena građevina stambene namjene za izgrađene dijelove naselja, - registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline (navedene u čl. 169., 170., 170a. I 170b.) se planira temeljem uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela, prema posebnim uvjetima nadležnih tijela i prema slijedećim kriterijima:

a) pri rekonstrukciji i interpolaciji građevina u definirane prostorne okvire izgrađenih dijelova naselja se planiraju odstupanja od graničnih vrijednosti određenih ovim odredbama, prema sljedećem:

- površina i širina građevne čestice može biti manja od propisane, određuje se prema lokalnim uvjetima, može iznositi najmanje 50% propisane površine a jezgrama naselja najmanje 50 m², uz uvjet da se površina postojeće čestice koja je manja od propisane smanjuje isključivo u slučaju izvedbe prometne površine,

- građevinski i regulacijski pravac se mogu poklapati,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0,

- udaljenost građevina od granice građevne čestice, sukladno posebnim uvjetima zaštite i spašavanja, može iznositi manje od propisane, a izgradnja na granici građevne čestice se u pravilu planira kad na istoj granici već postoji građevina na susjednoj građevnoj čestici; započeti ulični niz, blok ili u drugim sličnim slučajevima,

- na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granice građevne čestice se otvori mogu izvoditi uz suglasnost susjeda ako su neprovidni,

- mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih za uređenje građevnih čestica,

b) pri rekonstrukciji postojećih građevina i interpolaciji nove građevine, radi uklapanja u arhitektonski definiran i pretežno izgrađen niz, blok ili drugu građevnu strukturu, gdje se pored odstupanja navedenih u točki a) građevine se mogu planirati veće visine i broja etaža od propisanih tako da se prilagođavaju susjednim građevinama, uz uvažavanje visine etaža i vijenaca na susjednim građevinama, ali najviše do visine više susjedne građevine.

(3) Planira se prenamjena građevina stambene namjene (cjeline ili dijela) u građevine mješovite, poslovne ili javne i društvene namjene, sukladno uvjetima iz stavka (2) ovog članka.

(4) Izgradnja i rekonstrukcija građevina stambene namjene prema lokalnim uvjetima treba biti u skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili sukladno posebnim uvjetima treba propisati dodatne mjere.

Članak 26.

U Članku 47. točki (c) se brišu riječi: »visine od« i na kraju dodaju riječi: »uz mogućnost izgradnje podruma;«

Članak 27.

U Članku 48. se na kraju dodaju riječi: »prema članku 45. odredbi.«

Članak 28.

U Članku 49. stavku (1) točki a) se u prvoj alineji nakon riječi »građevinu« dodaju riječi: »(prizemlje i tavan)« a nakon druge alineje dodaju nove treća i četvrta alineja koje glase:

»- iznimno se rekonstrukcija postojećih građevina dozvoljava na građevnim česticama manje površine, ali ne manje od 1000 m² i ne manje od 25 m² po djetetu,

- iznimno se u naseljima koja nemaju centralni značaj dozvoljava izgradnja građevina na manjim građevnim česticama, ali ne manjim od onih koje su određene za obiteljske kuće.«

Članak 29.

U Članku 53. se nakon stavka (2) dodaje novi stavak (3) koji glasi: »Kod rekonstrukcije postojećih i interpolacije građevina gospodarske namjene moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

Članak 30.

U Članku 54. drugoj alineji se nakon riječi »iznosi« broj: »3.000« zamjenjuje brojem: »4.000«.

Nakon treće se dodaje četvrta alineja koja glasi: »- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno (uključujući podrum) (k_is) iznosi 2,0.«

Četvrta alineja postaje peta alineja u kojoj se nakon riječi: »iskorištenosti« dodaju riječi: »nadzemno (k_in)« a nakon brojke: »1,0« dodaju riječi: »1,5 uključujući tavan.«

Članak 31.

U Članku 55. stavku (1) se nakon riječi: »etaže« dodaju riječi: »(uz mogućnost izgradnje tavana i podruma).«

Članak 32.

U Članku 57. se stavak (2) mijenja i glasi: »Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.«

Članak 33.

U Članku 58. stavku (3) se nakon riječi: »etaži« brišu riječi: »ne računaju se u izgrađenost građevne čestice« a nakon riječi: »krovna površina,« dodaju riječi: »izvan površine nadzemnog dijela građevine,«

Članak 34.

U Članku 61. stavku (2) se riječ: »Uredbi« zamjenjuje riječju »Zakonu«.

Članak 35.

U Članku 62. trećoj alineji se broj: »0,2« zamjenjuje brojem: »0,3«, u četvrtoj alineji se nakon riječi: »iskorištenosti« dodaju riječi: »nadzemno (k_in)« i dodaje se peta alineja koja glasi: »najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno (uključujući podrum) (k_is) iznosi 1,1«.

Članak 36.

U Članku 63. stavku (1) se na kraju prije točke dodaju riječi: »uz mogućnost gradnje podruma«.

U stavku (2) se na kraju točka zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »ako se planira na osnovu plana užeg područja, dok pri neposrednoj provedbi ovog plana najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 metara.«

Članak 37.

U Članku 69. stavku (1) se nakon riječi: »postojećih« dodaju riječi: »i interpolacije«, nakon riječi: »namjene u« brišu riječi: »izgrađenim dijelovima naselja i« nakon riječi: »gradnju« dodaju riječi: »prema lokalnim uvjetima sukladno članku 45. odredbi.«

Članak 38.

U Članku 71. stavku (2) se na kraju brišu riječi: »kojeg donosi Poglavarstvo Grada Cresa«.

Članak 39.

U Članku 76. stavku (2) se na kraju prije točke dodaju riječi: « te u sklopu građevne čestice gospodarske namjene planirati jedan stan neto površine do 80 m²«.

Članak 40.

U Članku 78. se nakon druge alineje dodaje treća alineja koja glasi:

»- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno, uključujući podrum u okviru kojeg se planira garaža za potrebe građevine (kis) iznosi 2,0,«

Treća alineja postaje četvrta alineja u kojoj se nakon riječi: »čestice« dodaju riječi »nadzemno (k_in)« a broj »1,0« se zamjenjuje brojem »1,5«.

Četvrta alineja postaje peta alineja i na kraju se prije točke dodaje zarez i riječi: »iznimno se u poslovnoj zoni

Volnik (K-1-1), urbanističkim planom uređenja, može planirati visina pojedinačnih građevina do 11 m«.

Članak 41.

U Članku 80. stavku (1) se na kraju prije točke dodaje zarez i riječi: »detaljnijim planom se može planirati udaljenost koja iznosi najmanje 5 metara«.

U stavku (2) se na kraju prije točke dodaje zarez i riječi: »detaljnijim planom se može planirati najmanje 3 metra«.

Članak 42.

U Članku 85. se stavak (1) briše.

Stavak (2) postaje stavak (1) u kojem se na kraju brišu riječi »iz stavka 1. ovog članka«.

Stavak (3) postaje stavak (2), a stavak (4) postaje stavak (3).

Članak 43.

U Članku 88. stavku (2) se riječ: »Uredbom« zamjenjuje riječju »Zakonom«.

Članak 44.

U Članku 90. stavku (2) se nakon riječi: »Grabar« (T2₂)« dodaju riječi »i »Porozina« (T2₄), unutar izgrađenog dijela građevinskog područja«, a na kraju se dodaje nova rečenica koja glasi: »S ciljem formiranja jednoobrazne morfološke cjeline će se propisanim planom užeg područja definirati uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina prema uvjetima određenim za izgradnju obiteljskih kuća i u slučaju kad je površina građevne čestice manja od one određene ovim planom i kad se postojeća građevina nalazi na manjoj udaljenosti od građevne čestice, od one određene ovim planom, pod uvjetom da je zahvat rekonstrukcije u skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili uz dodatne mjere.«

Članak 45.

U Članku 91. stavku (1) se nakon riječi: »(T2₃)« dodaju riječi: « do izrade urbanističkog plana uređenja,« a nakon riječi: »novih građevina« dodaju se riječi: »niti rekonstrukcija postojećih«.

Članak 46.

U Članku 92. stavku (1) se riječ: »Uredbom« zamjenjuje riječju »Zakonom«.

Članak 47.

U Članku 93. stavku (2) se nakon riječi: »površina« dodaju riječi « autokampova i«, brišu se riječi »moguć je smještaj i »čvrstih« građevina - bungalova i sl. sukladno Uredbi« i dodaju se riječi: »smještajne jedinice nisu povezane s tlom na čvrsti način.«

Članak 48.

U Članku 94. u stavku (2) se nakon riječi: »dopuna« dodaju riječi: »gospodarskim, servisnim, sportsko-rekreacijskim i drugim«.

Članak 49.

U Članku 95. u stavku (1) se na kraju dodaje nova rečenica koja glasi: »Gradi se i uređuje neposrednom provedbom odredbi ovog plana prema uvjetima iz ovog članka.«

Stavak (6) se mijenja i glasi:

»(6) Površina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice se određuje kako slijedi;

- površina građevne čestice iznosi najviše 0,5 ha,

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevina iznosi 60 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) je 0,1;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (k_in) je 0,2 / 0,3 uključujući tavan,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno (uključujući podrum) (k_is) iznosi 0,4;«

Dodaju se novi stavci (7) i (8) koji glase:

»(7) Oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni osjetljivi vrijedan krajolik. Krov građevine može biti kosi s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23Ê ili ravan kad se može koristiti kao terasa ili vidikovac. Dozvoljena je izvedba pročelja kamenim klesancima i korištenje većih ostakljenih ploha.

(8) Broj parkirališnih mjesta za osobne automobile osigurati u skladu s člankom 132. ovog Prostornog plana te uz to najmanje 3 parkirališna mjesta za autobus.«

Članak 50.

U Članku 97. u stavku (4) se nakon riječi: »i sl.)« brišu riječi:»bez mogućnosti nasipavanja obale« i dodaju se riječi: « te unutar građevinskog područja; nasipavanje obale i izgradnja građevina u moru duljine uzduž obale do 50 m i okomito na obalu 25 m«.

Članak 51.

U Članku 101. stavak (1), (2) i (3) se brišu, dodaje se novi stavak (1) koji glasi:

»(1) Rekonstrukcija postojećih građevina na lokalitetima: Petrićevi, Frantin, Žanjevići, Niska, Stepići, Konac, Jedro, Vela Čarnika, Rosuja, Poje, Mala Čarnika, Srednji, Brešce, Dol, Pojana i Sv. Vid je moguća uz uvjet da se građevina ne nalazi na prostoru koji je rezerviran za infrastrukturni koridor. Građevine je moguće revitalizirati i obnoviti u izvornom obliku poštujući (tlocrtno i visinski) gabarite izvorne građevine, uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe.«

Stavak (4) postaje stavak (2).

Članak 52.

U Članku 102. se na kraju treće alineje brišu zagrade i dodaje tekst koji glasi: »što uključuje sanaciju odlagališta i izgradnju transfer-stanice na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada Pržić,«

Nakon pete alineje dodaju šesta i sedma alineja koje glase:

»- rekreacijsko područje na ostalim morskim površinama.

- rekonstrukcija postojećih građevina na lokalitetima: Petrićevi, Frantin, Žanjevići, Niska, Stepići, Konac, Jedro, Vela Čarnika, Rosuja, Poje, Mala Čarnika, Srednji, Brešce, Dol, Pojana i Sv. Vid.«

Članak 53.

U Članku 104. stavku (2) se nakon riječi: »moguća je gradnja « dodaje dvotočka, riječi: « gospodarske pomoćne građevine« postaju prva alineja nakon koje se dodaju četiri alineje koje glase:

»- postrojenja za drobljenje i sijanje kamenih frakcija,

- betonare i postrojenja za izradu betonskih elemenata,

- gospodarske građevine s radionicama, uredima,sanitarnim i drugim prostorima za boravak i prehranu radnika, čuvarskom službom i drugim potrebnim sadržajima,

- trafostanice i drugih infrastrukturnih građevina za potrebe istražnog polja.«

Stavak (5) se mijenja i glasi:

»(5) Izgradnja gospodarske građevine se planira prema slijedećim graničnim uvjetima:

- najveća dopuštena izgrađena površina građevine iznosi do 500 m²,

- najveća ukupna bruto izgrađena površina iznosi do 1000 m²,

- etažnost građevine je najviše dvije etaže,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 metara;

- građevina se gradi najmanje 6 metra od granice zahvata,

- uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trjemovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa,

- građevina se priključuje na prometnicu minimalne širine 5,5 metara,

- najmanje 30% površine zahvata je zaštitno zelenilo,

- ograde se grade kao metalne ili u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 metra, osim, iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja,

- arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru,

- prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na prostoru dosega negativnih utjecaja,

- parkirališta se planiraju unutar površine zahvata.

Članak 54.

U Članku 109. stavku (3) se riječ: »lokacijskom« zamjenjuje riječju »potrebnom«.

Članak 55.

Nakon Članka 112. se dodaje naslov: »Rekreacijsko područje na ostalim morskim površinama« i novi Članak 112a. koji glasi:

»(1) U sklopu rekreacijskog područja na ostalim morskim površinama se planira korištenje i uređenje mora i podmorja za posebne aktivnosti sporta i rekreacije; za ronjenje kao podvodni park, prirodne i artificijelne lokacije za ronjenje, podmorsko fotografiranje i sl. Takav je dio ostalog mora dozvoljeno posebno označiti (ograditi) kako bi se izbjegle kolizije u korištenju tog dijela morskog prostora s drugim namjenama ostalog mora.

(2) Na područjima iz stavka (1) ovog članka se planira uređenje sadržaja za sport i rekreaciju uz mogućnost postave oznaka, ograda, plutača, usidrenih splavi i sl. objekata na površini mora, kao i postavom ograda i oznaka u podmorju, uz moguće uređenje lokacija za ronjenje kao artificijelnih podmorskih nalazišta i to izvan područja zaštićenih kao kulturno dobro (hidro arheologija) i izvan zaštićenih dijelova prirode u moru, uz moguće intervencije na reljef dna mora postavom više brodova koji su očišćeni od svih štetnih materijala, na ograničenom prostoru najveće površine 3000 m² i uz posebne uvjete nadležnih tijela.

Članak 56.

U Članku 116. stavku (2) se u prvoj rečenici nakon riječi: »Tramontana« dodaju riječi: »i izlov ili izmještanje alohtone divljači s područja Grada Cresa.« a dvije rečenice u nastavku se brišu.

Članak 57.

U Članku 125. stavku (3) se nakon riječi: »u kategoriji osnovnih« zamjenjuju riječju: »su« a nakon riječi »ceste« briše se riječ: »su«.

U stavku (4) u točki a) u petoj alineji se nakon riječi: »Martinšćica« dodaju riječi: »i turističke zone Slatina«.

U točki b) se brišu riječi: »za koje se predlaže kategorizacija«,

- u prvoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 5,03 km,«

- u drugoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 2,6 km,«

- u trećoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 3,0 km,«

- u četvrtoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 11,9 km, grada Cresa,«

- u petoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 6,5 km,«

- u šestoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 0,35 km,«

- u sedmoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 0,3 km,«

- u osmoj alineji se brišu riječi: »u dužini od 1,2 km«.

Stavak (5) se mijenja i glasi:

(5) Na površinama infrastrukturnih građevina namijenjenih cestovnom prometu dozvoljena je gradnja i uređenje:

- prometnih površina za kolni i pješački promet,

- autobusnog stajališta,

- parkirališta,

- biciklističke staze i trake,

- benzinske crpke,

- vidikovca,

- drugih pratećih objekata i sadržaja u funkciji prometa.

Nakon stavka (5) dodaju se novi stavci (6), (7) i (8) koji glase:

»(6) Benzinske crpke se planiraju u koridoru javnih i nerazvrstanih cesta kao i na prostoru u koridoru postojeće županijske ceste T.L. Slatina-D 100 (Ž 5137), izvan građevinskog područja na potezu između turističkog naselja »Zaglav« (T23) i naselja Martinšćica (NA11). Točna lokacija benzinske crpke se određuje na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa duž ceste kao i priključak crpke na način da se osigura dovoljna preglednost na ulazu i izlazu, u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela.

(7) Tehnički elementi benzinske crpke uključuju provedbu mjera zaštite okoliša s naglaskom na mjere zaštite od požara, a organizacija prostora unutar zone tankirališta definirati će se projektnom dokumentacijom.

Izgradnja crpke; potrebnih uređaja, rezervoara i drugih uređaja te prateće građevine se planira prema sljedećim uvjetima uređenja:

- maksimalna površina građevinske parcele je 7.000 m²,

- maksimalna površina prateće građevine s planiranim sadržajima je do 1000 m²,

- maksimalna visina građevine je 4 m, nadstrešnica 7 m,

- u sklopu benzinske crpke je potrebno planirati najmanje jednu liniju za opskrbu gorivom, na način da se osigura dovoljan kapacitet i broj crpnih mjesta za potrebe lokalnog stanovništva i turista u vrijeme turističke sezone i jedno tankiralište UNP-a,

- pored benzinske crpke se u sklopu istog zahvata planiraju slijedeći sadržaji; parkirališta, ugostiteljsko turistički objekt bez smještajnih sadržaja s ugostiteljskim, uslužnim, trgovačkim, izložbenim, agencijskim i sličnim sadržajima, sanitarni čvorom i drugim sadržajima u funkciji pružanja kvalitetne usluge,

- oblikovanje građevine suvremeno u skladu s funkcijom, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni osjetljiv i vrijedan krajolik,

- krov građevine može biti kosi s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23^o ili ravan kad se može koristiti kao terasa ili vidikovac,

- na pročelju se dozvoljava korištenje većih ostakljenih ploha,

- pri uređenju neizgrađenih prostora sačuvati postojeće suhozid i visoko zelenilo, ograde i podzide izvesti u suhozidu i a za hortikulturno uređenje koristiti autohtone vrste,

- broj parkirališnih mjesta za osobne automobile osigurati u skladu s člankom 132. odredbi.

(8) Na prostoru u koridoru cesta se, na mjestima gdje je to u skladu s prometnim uvjetima i uz to na mjestima s atraktivnim vizurama na naselja i krajolik planiraju urediti vidikovci, pri čemu se pored uređenja partera i izgradnje ograde, planira postavljanje urbane opreme i infrastrukturno opremanje prostora. Vidikovci se planiraju na lokacijama koje su prikazane na kartogramu br. 1. »Lokacije za uređenje vidikovaca uz državnu cestu D100«, u mjerilu 1:100.000 (Sv. Križ, lokacija iznad Marine Cres, lokacija iznad Vranskog jezera) te na drugim pogodnim i zanimljivim lokacijama.»

Članak 58.

U Članku 126. stavku (2) se brišu riječi: »prema rješenju »Prostorno-prometno-građevinske studije koridora državne ceste D 100 i idejnih rješenja obilaznica grada Cresa i naselja Nerezine« (Rijekaprojekt - niskogradnja).«

U stavku (3) se brišu riječi: »dok će se detaljni položaj trase, u mjerilu 1:5000, moći odrediti tek nakon izrade elaborata iz stavka 2. ovoga članka.«

Članak 59.

U Članku 127. se stavak (1) briše.

Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (1).

Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (2) i u njemu se riječi: »utvrditi tehničko rješenje koje isključuje« zamjenjuju riječju: »isključiti«.

Stavak (4) se briše.

Dosadašnji stavak (5) postaje stavak (3).

Članak 60.

Nakon Članka 128. u naslovu se riječ: »prometnice« zamjenjuje riječima: »prometne površine«.

Članak 61.

Članak 130. se mijenja i glasi:

(1) Prometne površine su:

- pješačke površine;

- pješačko-kolne površine;

- kolne površine;

- ostale prometne površine.

(2) Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice. Namijenjene su prometovanju pješaka, životinja u pratnji ljudi, a iznimno mogu služiti za prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima duž označenih traka i prema posebnoj odluci Grada.

(3) Pješačko-kolne površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka, a planiraju se kao ceste, ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi. Pješačko kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim ograničenjem kretanja vozila.

- Ulice se planiraju u okviru građevinskog područja naselja (kao glavne, sabirne i ostale). Duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim, fizički odvojenim trakama.

- Pješačko-kolni prilazi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija pješački promet i promet vozila.

- Privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i pješački prilaz.

(4) Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a planiraju kao javne (lokalne, županijske i državne) i ostale ceste (nerazvrstane).

(5) Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza.

(6) Osnovni elementi za planiranje prometnih površina se utvrđuju kako slijedi:

- Minimalna širina prometnog traka ulice i/ili javne ceste je 2,75 m.

- Minimalna širina prometnog traka ulice/ceste je iznimno 2,5 m isključivo za slučaj kad se cesta gradi ili rekonstruira u ograničavajućim okolnostima koje je u postupku ishođenju dozvola potrebno posebno obrazložiti.

- Minimalna širina prometnog traka jednosmjerne ulice / ceste je 4,50 m.

- Ulice moraju imati nogostup barem jednostrano. Minimalna širina nogostupa je 1,5 m, iznimno 1,2 m.

- Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza po kome je planiran dvosmjerni promet je 5,5 m. Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza za jednosmjerni promet je 4,5 m. Maksimalna duljina pješačko-kolnog prilaza je 200 m.

- Minimalna širina privoza je 3,00 m. Maksimalna duljina privoza je 100 m.

(7) Maksimalni uzdužni nagib prometnica se usklađuje s uvjetima zaštite od požara.

(8) Sve slijepe ceste, ulice i pješačko-kolni prilazi dulji od 100 m moraju na svom kraju imati okretište.

(9) Duljina prometne površine se mjeri između križanja s prometnom površinom višeg ili istog ranga ili do njenog kraja.

(10) Kod rekonstrukcije postojećih prometnica minimalna širina može iznositi manje od propisane ali ne manje od 3,0 metra. Iznimno kad zbog postojeće izgradnje nije moguće širenje postojeće prometnice ona se rekonstruira u postojećoj širini. Postojeća prometnica se rekonstruira i u slučaju kad postojeći uzdužni nagib prelazi 12% a zbog postojeće konfiguracije terena i /ili izgradnje nije moguća korekcija trase.

(11) Ako je postojeća prometnica širine manje od propisane, udaljenost regulacijskog pravca prve izgrađene građevne čestice od osi prometnice treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje. Udaljenosti regulacijskih pravaca ostalih građevnih čestica određuju se prema lokalnim uvjetima.

(12) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.«

Članak 62.

U Članku 131. stavku (3) na početku se dodaje rečenica koja glasi:

»(3) Planira se daljnje uređenje postojećih staza i putova, posebno rekonstrukcijom povijesnih trasa putova; starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza, često obilježenih kapelicama - pokloncima i sl., prema izvornom načinu uređenja, te uspostavljanje novih putova posebno duž obala u naseljima i turističkim zonama.«

Članak 63.

U Članku 134. stavku (2) se riječ: »lokacijske« zamjenjuje riječju »potrebne«.

Članak 64.

U Članku 135. stavku (6) se riječ: »lokacijskom« zamjenjuje riječju »potrebnom«.

Stavci (9) i (10), se brišu.

Dosadašnji stavak (11) postaje stavak (9), dosadašnji stavak (12) postaje stavak (10) i dodaje se novi stavak (11) koji glasi:

»(11) Odredbe iz članka 132. stavaka (4), članka 133. stavaka (1) i članka 134. stavaka (1) te članka 135. stavaka (3) i (4) ne odnose se na rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevina, za koje traženi broj parkirnih mjesta može odobriti nadležna služba Grada Cresa na javnoj ili drugoj površini na kojoj je dozvoljeno parkiranje.«

Članak 65.

U Članku 137. stavku (1) točki a), b) i c) te stavku (2) točki a), b) i c) se riječi: »s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« zamjenjuju riječima »sa Zakonom«.

Članak 66.

Nakon Članka 137. se dodaje novi Članak 137a. koji glasi:

»(1) Postojeće luke otvorene za javni promet i privezišta se planiraju rekonstruirati pri čemu je moguće uređenje, adaptacija, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina, te dopuna potrebnim pratećim sadržajima.

(2) Neposrednom provedbom odredbi ovog plana i do donošenja plana užeg područja, postojeće luke se rekonstruiraju na sljedeći način:

- postojeća obala i lukobrani se mogu produžiti za najviše 50% svoje postojeće dužine i najviše za 50 m,

- do luke je potrebno osigurati prilaz interventnih vozila,

- na obalnom dijelu luke ili u sklopu građevina uz luku je potrebno osigurati prostor za propisanu lučku opremu i uređaje,

- nivelacijska kota obale i građevina za privez (gatova i lukobrana) se treba kretati od 1,2 m n.m. / 1,5 m n.m. najmanje, izuzetno kad je to uvjetovano postojećom izgradnjom, nivelacijska kota može biti niža,

- minimalna širina manipulativnog prostora za prilaz plovilima duž obale u luci i minimalna širina gata i iznosi 1,5 m, a minimalna širina lukobrana 3,0 m, postojeći objekti u lukama se rekonstruiraju u postojećoj širini ako je to u skladu s funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima,

- obalni dio luke u naselju treba urediti kao pješačku površinu koja je sastavni dio javnih pješačkih površina naselja,

- završnu obradu obalnog ruba i lukobrana u luci treba izvesti kamenim pločama, a rub izvesti kamenim blokovima, poklopnicama minimalnih dimenzija kao postojeće, a kad ne postoje, postavljaju se poklopnice najmanjih dimenzija 0,6x0,6x0,3 m,

- pretežito izgrađene luke se mogu dovršiti na započeti način, objektima istovjetnim izvedenima, ako je to u skladu s funkcionalnim zahtjevima i važećim propisima,

- zahvat rekonstrukcije treba provesti u skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili ako to nije moguće uz dodatne zamjenske mjere.

(3) Neposrednom provedbom odredbi ovog plana se na kopnenom dijelu lučkog područja postojeće trajektne luke Merag planira fazna izgradnja prateće građevine luke prema programu Lučke uprave i prema sljedećim uvjetima:

- građevina je namijenjena pratećim sadržajima luke kao što su; spremišta, uredi, agencije, garderobe i sanitarije, javne sanitarije i kompatibilni poslovni sadržaji; ugostiteljski sadržaji sa smještajem tipa prenoćište kapaciteta 10 soba (oko 20 kreveta) za posade trajekata , trgovački, izložbeni i sl. sadržaji, u funkciji unaprijeđenija usluga i ponude u luci i u funkciji promocije otoka Cresa,

- najveći dopušteni broj etaža je prizemlje i kat i tavan,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 metara,

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevina iznosi 60 m²,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevina iznosi 200 m²,

- najveća dopuštena ukupna bruto površina građevina iznosi 400 m²,

- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni prostor i širi krajolik,

- krov građevine može biti ravan kad se može koristiti kao terasa, vidikovac i sl. ili kosi s pokrovom od višebojne kupe kanalice nagiba 23^o,

- dozvoljena je izvedba pročelja kamenim klesancima i korištenje većih ostakljenih ploha,

- uz građevinu osnovne namjene s mogu graditi nadstrešnice, trjemovi, komunalne građevine i uređaji i sl. ostale građevine,

- broj parkirališnih mjesta osigurati za potrebe luke kao cjeline; za osobne automobile u skladu člankom 132. ovog Prostornog plana te uz to najmanje 2 parkirališna mjesta za autobus.«

Članak 67.

U Članku 139. se riječi: »s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« zamjenjuju riječima »sa Zakonom«.

Članak 68.

Nakon Članka 141. se u naslovu nakon riječi: »telekomunikacija« dodaju riječi: »/elektroničkih komunikacija« i dodaje se novi Članak 141a. koji glasi:

»Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu.«

Članak 69.

U Članku 142. stavku (1) se nakon riječi: »telekomunikacijskog sustava« dodaju riječi: »odnosno elektroničkih komunikacijskih sustava, osim mreže građevina pokretne komunikacije, baznih stanica i antenskih sustava«.

U stavku (2) se nakon riječi: »telekomunikacijske« dodaju riječi: »(elektroničke komunikacijske)«.

Nakon stavka (4) se dodaju novi stavci (5) i (6) koji glase:

»(5) Planira se postava radio odašiljača na brdu Strganac, kako bi Cres uspostavio vezu s Krkom i šire.

(6) Planira se uspostava radiostanice Cres«.

Članak 70.

Nakon Članka 143. se dodaje naslov: »5.2.1. Mreža elektroničke pokretne komunikacije« nakon kojeg se dodaju novi Članci 143a. i 143b. koji glase:

»Članak 143.a.

U izgradnji elektroničke pokretne komunikacijske mreže na području Grada dati prednost:

- područjima naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene,

- pokrivanju svih značajnih cestovnih i priobalnih plovnih putova,

- turistički orijentiranim područjima.

Članak 143.b.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreža pokretnih komunikacija prema načinu postavljanja se dijeli na:

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

Građenje građevina elektroničke pokretne komunikacije vrši se sukladno uvjetima određenim ovim Planom, te posebnim uvjetima pravnih subjekata u čijem je vlasništvu ili koje upravljanju područjem na kojem se planira gradnja.«

Članak 71.

Nakon Članka 143b. se dodaje naslov: »5.2.1.1. Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova« nakon kojeg se dodaju novi Članci 143c., 143d., 143e., 143f., 143g.,143h., 143i., 143j., 143k., 143l. i 143m. koji glase:

»143c.

Površina zemljišta na kojem se smješta samostojeći antenski stup i povezana oprema je zadana njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.

Maksimalna veličina površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa iznosi 350 m².

Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2 m od ruba građevne čestice odnosno površine za redovnu upotrebu građevine.

143d.

Za izgradnju samostojećih antenskih stupova koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Samo u slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova.

Objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije.

Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme postojeće antenske stupove i njihovu opremu prilagođavati novim standardima u cilju povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.

143e.

Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

143f.

Pristupni put građevnoj čestici samostojećeg antenskom stupa mora biti minimalne širine 3 m.

Za pristupni put samostojećem antenskom stupu koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste.

U zaštićenim područjima novi pristupni put se može formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih institucija.

143g.

Elektroenergetski priključak radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije.

Priključak se može izvesti putem alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije.

143h.

Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom, obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane lokacije.

Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim, ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima područja iz stavka 1. ovog članka.

Valorizacijom krajobraza izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane lokacije i šireg područja iz stavka 1. ovog članka analizirajući:

- fizičke strukture prostora, kao što su topografija, geomorfološke značajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna, prirodne i ekološke posebnosti i sl. te

- kulturno-povijesne datosti kao što su izgrađene - antropogene strukture, etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.

Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

Analiza krajobraza mora dokazati da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa minimalno 2000 m od same lokacije, optimalna, kao i odrediti vrstu, tip i visinu antenskog stupa, te uvjete uređenja i mjere zaštite građevne čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.

143i.

Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi jednostavni račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu.

143j.

Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno:

- na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama,

- u građevinskim područjima.

Iznimno od prethodnog stavka, dozvoljava se građenje samostojećih antenskih stupova u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.

143k.

Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno na vodnom dobru.

U postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta.

143l.

Na područjima koja su zaštićena radi očuvanja prirode i prirodnih vrijednosti, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji posebni rezervat te ostalim kategorijama, ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu, nije dozvoljeno građenje samostojećih antenskih stupova.

Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, planirati minimalni broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenosti i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.

143m.

Gradnja samostojećih antenskih stupova u heliodroma dopuštena je samo ako se aeronautičkom studijom dokaže da isti ne probijaju zaštitne ravnine i ne ometaju sustave kontrola i veze.

Članak 72.

U Članku 144. se nakon stavka (5) dodaje stavak (6) koji glasi:

»(6) Iznimno se u skladu s posebnim uvjetima nadležnih tijela, za građevine koje se planiraju graditi izvan građevinskog područja i za građevine koje se grade unutar građevinskog područja a do izgradnje javnog vodoopskrbnog sustava, planira vodoopskrbu sanitarno ispravnom vodom osigurati izgradnjom/korištenjem vlastitih izvora (spremnika, cisterni s hidroforskim sustavom za građevine s kapacitetom do 10 ES, bunara, izgradnjom desalinizatora i s.l.) te faznom izgradnjom vodoopskrbnog sustava na način da se kao prva faza izgrade vodospreme koje će se puniti prikladnim transportnim sredstvima (cisternama, vodonoscima i sl.).

Cisterne i spremnici za vodu se mogu graditi kao zajednički na vlastitoj građevnoj čestici ili kao individualni na građevnoj čestici pojedine građevine, uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema izričitoj suglasnosti susjeda i u slučaju rekonstrukcije i interpolacije u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.«

Članak 73.

U Članku 146. se stavak (5) mijenja i glasi:

»(5) Za područje i naselja u slivnom području vodoopskrbnog rezervata Vransko jezero koja se nalaze unutar zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (Vrana, Stanić, Grmov, Mali Podol i Zbišina) sustav odvodnje otpadnih voda te ostale mjere zaštite utvrđuju se sukladno Odluci o zaštiti jezera Vrana i njegovog priljevnog područja s kojom moraju biti sukladni svi zahvati u ovom prostoru.«

U stavku (6) se nakon riječi: »voda« dodaje zarez i riječi: »Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama«.

Nakon stavka (7) se dodaju novi stavci (8) do (14) koji glase:

»(8) Sustav odvodnje otpadnih voda Grada Cresa se planira graditi kao razdjelni, s odvojenim sustavima za odvodnju oborinskih i sanitarno-tehničkih otpadnih voda, u etapama koje prate dinamiku izgradnje i uređenja prostora i to na način da se dijelovi sustava izvode, za pojedino građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja, u cjelini.

(9) U sklopu dijelova sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (8) ovog članka, za zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda, je do spajanja na planirani sustav odvodnje, potrebno izgraditi manji individualni ili zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s upuštanjem pročišćenih voda u prirodni recipijent (tlo, more, vodotok).

(10) Iznimno je unutar izgrađenog ili uređenog dijela građevinskog područja naselja,do izgradnje zajedničkog sustava, moguće prema posebnim vodopravnim uvjetima, građevine s kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za građevine veće od 10 ES izgraditi pojedinačni uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u prirodni recipijent.

(11) Uređaj za pročišćavanje treba biti takav da efluent udovoljava propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) i članku 1. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za upuštanje u prirodni prijemnik.

(12) Oborinske otpadne vode s parkirnih i manipulativnih površina kapaciteta više od 25 vozila je potrebno upustiti u zajednički sustav oborinske odvodnje gdje se pročišćavaju na zajedničkom tipskom separatoru masti i ulja i pročišćene upuštaju u prirodni recipijent.

(13) Iznimno se, do izgradnje zajedničkog sustava za zbrinjavanje »onečišćene« oborinske vode, dozvoljava na svakoj čestici izgraditi individualni sustav s vlastitim kolektorom i separatorom masti i ulja, gdje se pročišćene vode upuštaju u prirodni recipijent.

(14) Dijelovi sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (8) ovog članka se grade na način da je u konačnici moguće jednostavno priključenje dijela sustava na cjeloviti sustav odvodnje planiran za područje Grada Cresa.«

Dosadašnji stavak (8) postaje stavak (15).

Dodaje se novi stavak (16) koji glasi:

»(16) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete shodno Zakonu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene. Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.«

Članak 74.

Nakon Članka 147. se dodaje naslov: « Uređenje vodotoka i voda« i novi Članci 147a. i 147b. koji glase:

»147a.

(1) Uređenje vodotoka podrazumijeva građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje.

(2) Dozvoljeni radovi na očuvanju i održavanju regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima su oblaganje korita i obala kamenom, betonskim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklanjanje nanosa i djelomično produbljivanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina i sl.

(3) Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanje pogoršanja vodnog režima treba osigurati sukladno Zakonu o vodama (članak 126.).

(4) Planom navodnjavanja primorsko-goranske županije je izdvojeno 6 lokacija mogućeg navodnjavanja ukupne površine oko 1.852 ha.«

147b.

(1) U svrhu očuvanja i održavanja regulacijskih i drugih vodnih građevina zabranjeno je u zaštitnom pojasu vodne građevine podizati zgrade, ograde i druge građevine i zahvate koje nisu u funkciji vodotoka sukladno Zakonu o vodama (članak 126.).

(2) Na zemljištima iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja osim gradnje javnih površina (prometnica, parkova, trgova i sl.).

(3) Unutar zaštitnog pojasa regulacijskih i drugih vodnih građevina se korištenje prostora te uređenje i građenje obavlja prema suglasnost »Hrvatskih voda«.«

Članak 75.

Članak 150. se mijenja i glasi:

»(1) Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(2) Planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV gradit će se neposrednom provedbom Plana kao slobodnostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Ako se trafostanice grade kao slobodnostojeće, najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 1,0 m a od regulacijskog pravca 2,0 m.«

Članak 76.

Članak 151. se mijenja i glasi:

»Niskonaponska mreža će se izvodit primarno podzemnim kabelima. Tamo gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvodit će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima. U zaštićenim povijesnim cjelinama se niskonaponska mreža planira izvoditi podzemno, a postava brojila se planira prema konzervatorskim uvjetima, u pravilu se ne planira na vanjskoj fasadi zgrade.«

Članak 77.

Nakon Članka 154. se dodaje novi Članak 154a. koji glasi:

»154a.

Pri određivanju detaljne lokacije samostojećeg antenskog stupa elektroničke pokretne komunikacije treba primijeniti sljedeće mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti:

- za proširenje kapaciteta telekomunikacijske mreže prvenstveno koristiti postojeće prometne i infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i

- očuvanja prostora i sprečavanju zauzimanja novih površina, gdje god visina stupa, u vizualnom smislu ne predstavlja problem preporuča se koristiti jedan antenski stup za više korisnika,

- postavom antenskih stupova ne mijenjati konfiguraciju terena i zadržati tradicionalan način korištenja krajobraza,

- prirodnu šumsku vegetaciju zaštititi i koristiti za vizualnu barijeru antenskog stupa,

- izgled i boja antenskog stupa mora biti takva da se što bolje uklapa u postojeći ambijent,

- tipske objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se materijali i boje prilagode prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže, treba ocijeniti njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže.«

Članak 78.

U Članku 155. se nakon stavka (2) dodaje novi stavak (3) koji glasi:

»(3) Sastavni dio Mjera zaštite prirodnih vrijednosti je stručna podloga koja je obvezni prilog plana; 3.2. »Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja područja Grada Cresa«, Zagreb, prosinac 2009. godine, Državni zavod za zaštitu prirode.«

Članak 79.

Članak 168. se mijenja i glasi:

»(1) Za svaku graditeljsku cjelinu na području Grada Cresa je određen prijedlog spomeničke kategorije. Naselja, cjeline, lokaliteti i zasebni objekti vrednovani kategorijama 0-3 imaju vrijednost kulturne baštine i podliježu definiranju zona i režima zaštite s ciljem očuvanja njihovih temeljnih vrijednosti.

(2) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradska i seoska naselja) svrstane su u zonu zaštite prve kategorije.

(3) Evidentirane povijesne graditeljske cjeline (seoska naselja) svrstane su u zonu zaštite druge i treće kategorije.

(4) Obuhvati zona prve, druge i treće spomeničke kategorije povijesnih graditeljskih cjelina određeni su kartografskim prikazima br. 4 »Građevinska područja«, u mjerilu 1:5.000. Zone zaštite, određene kartografskim prikazima uključuju povijesne prostore naselja u kojima je sačuvana povijesna matrica, parcelacija i izvorna arhitektura, te građevne sklopove i lokalitete izvan naseljenih područja.

(5) Stručnom podlogom koja je obvezni prilog plana; 3.1. i sastavni dio ovih Mjera zaštite kulturno-povijesnih cjelina; »Konzervatorskom podlogom za prostorni plan uređenja Grada Cresa«, je prema kategorijama i stanju na terenu predložen način zaštite povijesnih cjelina, putem registracije ili kroz Prostorni plan (na temelju konzervatorskih smjernica). Istaknute su povijesne cjeline posebne vrijednosti te je naglašena potreba ishođenja posebnih uvjeta Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci, pri svakoj intervenciji unutar zone zaštite. Također je istaknuta nužnost izradbe detaljnih planova.

(6) Povijesno-kulturne vrijednosti, adekvatno valorizirane, uključene u prostorne planove, prestaju biti smetnja koju se nastoji zaobići ili negirati, već postaju jedan od najbitnijih elemenata u razvojnim planskim smjernicama.

(7) Na području zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina se uvjeti gradnje određuju prije svega u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra, odnosno uvjetima prethodnog odobrenja a koje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, izdaje nadležni konzervatorski odjel.«

Članak 80.

U Članku 169. se stavak (1) mijenja i glasi:

»(1) 1. kategorija - nacionalna ili viša regionalna vrijednost: kriterij se temelji na velikom značaju u smislu nacionalne ili regionalne povijesti, umjetnosti, znanosti ili ima veliku vrijednost sa etnološkog, arheološkog ili antropološkog stajališta. To su naselja, lokaliteti i cjeline koje se odlikuju velikim arhitektonskim i ambijentalnim vrijednostima, izuzetnošću i očuvanošću izvornih kvaliteta. Određuje se za povijesne graditeljske cjeline najveće vrijednosti:

- Cres

- Beli

- Lubenice i

- Orlec.«

U stavku (2) se riječi: »Prvi stupanj zaštite« zamjenjuju riječima: »1. kategorija«.

U stavku (3) se riječi: »prvoga stupnja zaštite« zamjenjuju riječima: »1. spomeničke kategorije«.

Članak 81.

U Članku 170. se stavak (1) mijenja i glasi:

»(1) 2. kategorija - regionalna vrijednost: kriterij je utemeljen na znatnoj vrijednosti, povijesne, umjetničke, etnološke i druge vrijednosti, u regionalnim okvirima i očuvanosti izvornih oblika. Određuje se za povijesne graditeljske cjeline velike vrijednosti:

- Stanić Predošćica Vidovići Zbišina

- Dragozetići Važminec Martinšćica Pernat«

U stavku (2) se riječi: »Drugi stupanj zaštite« zamjenjuju riječima: »2. kategorija«.

Članak 82.

Nakon Članka 170. se dodaje novi Članak 170a. koji glasi:

»(1) 3. kategorija - lokalna vrijednost: kriterij se temelji na manjoj vrijednosti sa stajališta povijesti, umjetnosti, arheologije ili etnologije, no ima određeno značenje za lokalnu sredinu. Također su u ovu kategoriju svrstana i naselja, te lokaliteti koji povijesno imaju znatnu regionalnu vrijednost, no nizak stupanj očuvanosti izvornih karakteristika umanjuje cjelokupnu sliku i onemogućuje svrstavanje u 2. kategoriju. Određuje se za vrijedne povijesne graditeljske cjeline:

- Filozići Ivanje Grmov Mali Podol Sveti Petar

- Stivan Valun Vodice Vrana Zbičina

(2) 3. kategorija podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme.

(3) Građevne aktivnosti u naseljima trećeg stupnja zaštite provode se temeljem članka 18. st. 3. i 4. ovog Prostornog plana.«

Članak 83.

Nakon Članka 170a. se dodaje novi Članak 170b. koji glasi:

»(1) 4. kategorija - bez posebnih konzervatorskih vrijednosti ili potpuno devastiran prostor gdje se ne mogu prepoznati izvorne osobitosti. Naselja koja su valorizirana kao cjeline četvrte kategorije (potpuno devastirani prostori gdje se ne mogu prepoznati izvorne osobitosti) su:

Loznati, Merag, Miholašćica, Porozina, ne podliježu definiranju zona zaštite i režima zaštite. Ipak, predmetna su naselja, usprkos devastiranosti postojećeg gradbenog fonda, prema literaturi, povijesni lokaliteti, gdje bi se istraživanjima moglo doći do uspostave arheoloških zona.

(2) Za ova se naselja, radi zaštite kulturnog krajolika i vizura, uvjetuje izgradnja objekata P+1 ili P+2, jednostavnog pravokutnog tlocrta. Izgrađenost parcele ne smije prelaziti 1/3, te se postavlja uvjet očuvanja suhozida i poljoprivrednih površina. Također, za naselja Porozinu, Merag i Miholašćicu vrijedi opća smjernica obaveze prijave svakog slučajnog podzemnog arheološkog nalaza radi izradbe dokumentacije, te provođenja istraživanja.«

Članak 84.

U Članku 171. u stavku (1) se riječi: »(prvoga i drugog stupnja zaštite)« zamjenjuju riječima: »(prve, druge i treće kategorije)«.

U stavku (2) se riječi: »prvoga ili drugog stupnja zaštite« zamjenjuju riječima: »prve, druge ili treće kategorije«.

Članak 85.

U Članku 173. u stavku (1) se briše druga rečenica koja glasi: »Uređenje površine odredit će se Urbanističkim planom uređenja.«

U Članku 173. nakon stavka (5) se dodaju stavak (6) i (7) koji glase:

»(6) Na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada Pržić predviđenog za sanaciju, planira se izgradnja transfer-stanice za otpad i prema potrebi, manjeg reciklažnog dvorišta. U okviru transfer-stanice se planira uređenje i izgradnja platoa, uređaja i građevina u sklopu kojih se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava, kao i uređenje i izgradnja reciklažnog dvorišta u sklopu kojeg se planiraju površine, uređaji i građevine za odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada i za plasman otpada kao sekundarne sirovine. Izgradnja na prostoru transfer stanice se planira prema uvjetima za površine poslovne namjene sukladno člancima od 78. do 86. odredbi.

(7) Na zemljištu između državne ceste D101 (D100- Merag) i odlagališta / transfer stanice za otpad Pržić se planira izvedba fizičke strukture kojom će se odlagalište zakloniti od izravnog pogleda s državne ceste. Fizička struktura se planira oblikovanjem terena nasipavanjem, visokim zelenilom, zidana ili kao kombinacija navedenih ili drugih primjerenih načina izvedbe, uz uvjet da se uklopi u postojeći prostor (korištenje kamena i postojećih i autohtonih vrsta stablašica i drugog raslinja). Može se izvesti u sklopu planiranih zahvata na Pržiću ili kao samostalni zahvat, na osnovu Idejnog krajobraznog projekta.«

Članak 86.

U Članku 187. u stavku (3) se riječi: »će se detaljnije utvrditi« zamjenjuju riječima: »se detaljnije utvrđuju«.

Stavak (4) se briše a stavak (5) postaje stavak (4) i u njemu se riječi: »utvrdit će se « zamjenjuju riječima: »utvrđuju se«.

Članak 87.

U Članku 189. se nakon stavka (1) dodaju novi stavci (2) do (5) koji glase:

(2) Širina koridora obuhvaća prirodno korito i korito uređeno nasipom s obostranim pojasom širine 20,00 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno vanjske nožice nasipa i korito uređeno čvrstim građevinama s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine, odnosno u skladu s važećim Zakonom o vodama.

(3) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina.

(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planira se utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra za vodotoke na području Grada Cresa.

Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (6) i dosadašnji stavak (3) postaje stavak (7).

Nakon stavka (7) se dodaju novi stavci (8) i (9) koji glase:

»(8) Prostorni planovi užih područja trebaju sadržavati:

- kartografski prikaz zona plavljenja,

- mjere za sprečavanje povećanja rizika za područja ugrožena poplavom (reduciranje izgradnje, na ugroženom području zabrana gradnje građevina koje koristi veći broj ljudi, zabrana gradnje objekata kritične infrastrukture, gradnja zaštitne građevina za sprečavanje plavljenja i sl.),

- izvršiti analizu stanja zaštite od poplava (sukladno planovima i simulacijama), te ako je to potrebno uz održavanje/rekonstrukciju postojećih zaštitnih građevina, predvidjeti izgradnju novih zaštitnih građevina za sprečavanje poplava.

(9) Za dijelove naselja Cres smještenih na apsolutnoj visini do 2,0 m, potrebno je uzeti u obzir očekivano dizanje razine mora s pratećim učincima. Na tim područjima je potrebno planirati podizanje nivelacijske kote te druge urbanističke i tehničke uvjete određivati prema tako određenoj koti.«

Članak 88.

U Članku 190. stavku (1) točki c) se riječi: »Uredbom (NN 128/04)« zamjenjuju riječima »Zakonom (NN 76/07)«.

Članak 89.

Nakon Članka 191. i nakon naslova: »Mjere posebne zaštite« se dodaje novi Članak 191a. koji glasi:

»(1) Za područje Grada Cresa se posebne mjere zaštite određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/ 07, 79/07 i 38/09) i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Planira se provedba mjera zaštite kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredivost od identificiranih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata što uključuje:

a) mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od potresa,

- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prema članku 189. ovih odredbi,

- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša,olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, snježne oborine te poledica) i

b) mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu,

- mjere od epidemija i epizotija,

(2) Provedbeni planovi; urbanistički i detaljni planovi uređenja čija je izrada propisana ovim planom trebaju biti usklađeni s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Cresa, odnosno sa Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Gada Cresa te s planom zaštite i spašavanja grada Cresa. Doneseni provedbeni planovi se s navedenim dokumentima usklađuju prilikom izmjene i dopune. U planovima trebaju biti sadržane mjere zaštite određene Procjenom ugroženosti Grada Cresa i Planom zaštite i spašavanje Grada Cresa gdje su mjere zaštite razrađene do nivoa provedbenih zadaća investitora u tekstualnom i kartografskom djelu planova.

(3) Pri izradi urbanističkih i detaljnih planova uređenja je potrebno u skladu s uvjetima određenim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora u skladu s Procjenom ugroženosti koja je definirala karakteristike obuhvaćenog područja planirati posebno slijedeće elemente:

- izgrađenost zemljišta,

- međusobni razmak građevina,

- mjesta okupljanja - neizgrađene prostore za evakuaciju i propisane minimalne udaljenosti od građevina,

- nesmetan prolaz interventnih vozila i udaljenost građevina od javnih površina,

- površine za odlaganje materijala od urušavanja,

- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u gospodarstvu i najugroženije zone u prometu,

- posebne mjere za građevine veće površine, građevine s većim brojem korisnika i/ili sa specifičnim sadržajem, koje mogu biti izvor potencijalne ugroze; kao što je obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06),

- definirati lokacije za sustav javnog uzbunjivanja ljudi.

(4) Na području Grada Cresa mogući izvori tehničko- tehnoloških nesreća su:

- brodogradilište, luke, marina, gospodarski sadržaji u naseljima i izdvojenim zonama, benzinske crpke i slično.

U zonama ugroza uz takve objekte posebnu pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

(5) Na području Grada Cresa su slijedeće građevine infrastrukture ugrožene određenom vrstom ugroze:

- vodoopskrbni sustav - potres, suša, poplava, tehničko- tehnološki uzroci,

- sustav za odvodnju otpadnih voda - potres, dizanje razine mora,

- elektroopskrbni sustav - potres, olujino nevrijeme, požar, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,

- sustav elektroničkih komunikacija - potres, olujino nevrijeme, požar, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,

- prometni sustav - odroni, klizišta, poplave, potres, olujno nevrijeme, tehničko-tehnološki uzroci,

- prometnice u izgrađenim zonama - urušavanje,

- obalna područje, luke i privezi s kotama obale nižim od 2 m - plavljenje dizanjem razine mora.

Članak 90.

U Članku 192. se nakon stavka (3) dodaju novi stavci (4) i (5) koji glase:

»(4) Provođenje mjere sklanjanja ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja u određenim zonama, što će se utvrditi Planom zaštite i spašavanje Grada Cresa.

(5) Radi osiguranja provedbe aktivnosti i mjera u zaštiti i spašavanju ljudi, imovine i okoliša, sukladno planovima zaštite i spašavanja, kao i osiguranja uvjeta za poduzimanje drugih mjera važnih za otklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća, prostornim planovima treba definirati:

- u kartografskom prikazu odrediti lokacije sirena za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu,

- za sve zone naročito one u kojima boravi veliki broj ljudi definirati glavne pravce evakuacije u izvanrednim uvjetima i putove evakuacije ozlijeđenih,

- definirati zone koje nisu ugrožene urušavanjem kao mjesta okupljanja osoba za evakuaciju,

- za zbrinjavanje ljudi definirati lokacije na kojima je moguće izmještanje ljudi van zona ugroza,

- pri projektiranju građevina javne namjene u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađen prostor namijenjen za njihovo okupljanje i evakuaciju,

- lokacije za masovni pokop poginulih i umrlih stanovnika na groblju u naselju Cres, ali na drugim grobljima,

- lokacije za ukop uginulih životinja, po mogućnosti van gradskog područja (na staništa bjeloglavih supova).«

Članak 91.

U Članku 193. se nakon stavka (4) dodaju novi stavci (5), (6) i (7) koji glase:

»(5) Najugroženije zone na području Grada Cresa su jezgre naselja - povijesne graditeljske cjeline određene člancima 169., 170., 170a. i 170b. ovih odredbi, jer pretežan broj građevina u ovim zonama izrazite gustoće i starosti nije građen prema uvjetima za građenje u seizmičkim područjima.

(6) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu). Intenzitet mogućih najjačih potresa na području Grada Cresa procijenjen je na VII stupnju MCS skale, odnosno magnitude oko 3,4 stupnjeva. Utjecaj podzemne vode na seizmičnost moguć je samo u izuzetno deformiranim dijelovima i to u priobalnom dijelu. Kod statičkog proračuna građevina potresno djelovanje određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina koji za ovo područje iznosi 0,1 g.

(7) Na području grada Cresa je prilikom izrade prostornog plana užeg područja i prilikom neposredne provedbe ovog plana potrebno provoditi slijedeće mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica potresa:

- pri planiranju prometnica državnog, županijskog i lokalnog značenja povećati udaljenosti između građevnog i regulacijskog pravca duž dijelova trase prometnica na kojima se može procijeniti opasnost od rušenja ovisno o načinu izgradnje prometnica (usjeci, nasipi, cestovne građevine i slično),

- postaviti jasnu kategorizaciju prometnica i drugih komunikacijskih pravaca, te povezivanje tako planirane mreže na prometni sustav grada,

- pri planiranju više stambenih građevina potrebno je voditi računa o međusobnim udaljenostima građevina u svrhu osiguravanja slobodnih prolaza i površina u slučaju incidentnog događaja,

- definirati područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone (kartografski) za evakuaciju ljudi (zelenilo, trgovi, slobodne površine i slično), a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije,

- kod deniveliranih raskrižja potrebno je projektirati cestovno čvorište na način kojim se omogućuje primjena promjenjivog vođenja prometnih tokova,

- prostore izraženih središta gradskih područja potrebno je urediti kao pješačku površinu na kojoj se može omogućiti i sklanjanje građana,

- definirati zone (kartografski) za deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja prilikom incidentne situacije (dozvoljeno je odlagati i na područjima predviđenim za nasipavanje),

- obveza geoloških ispitivanja tla,

- obveza izrade statičkih proračuna, u odnosu na intenzitet seizmičnosti, ,temeljem uvjeta iz stavka (6) ovog članka,

- izrada kartograma urušavanja (h1/2 + h2/2 + 5 m ) i posebnog kartografskog prikaza zona urušavanja u izrazito ugroženim područjima,

- planirati manju visina građevina,

- planirati manju gustoću izgrađenosti,

- planirati više zelenih površina,

- pri rekonstrukciji građevina niske otpornosti, koje nisu projektirane u skladu s protupotresnim mjerama, provoditi cjelovito ojačavanje konstruktivnih elemenata,

- javne i društvene sadržaje, posebice one koji nisu smješteni u građevinama koje imaju status kulturnog dobra, postupno izmještati iz građevina koje ne posjeduju potrebnu otpornost prema potresima,

- infrastrukturne građevine osobito vodocrpilišta, energetske građevine, cestovne građevine projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže i najveći stupanj potresa, a infrastrukturne sustave planirati tako da je u razdoblju trajanja incidentne situacije moguće koristiti alternativne izvore i rješenja pružanja komunalnih usluga.«

Članak 92.

U Članku 194. se nakon stavka (2) dodaje novi stavak (3) koji glasi:

»(3) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.«

Članak 93.

Nakon Članka 194. se dodaje naslov: »8.6.4. Zaštita od štetnog djelovanja ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla« i novi Članak 194.a. koji glasi:

»(1) Pri planiranju infrastrukturnih objekata na području Grada Cresa treba voditi računa o ekstremnim klimatskim karakteristikama područja. Mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta uključuju:

- mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra.

- mjere zaštite od snježnih oborina, poledice i ostalih nepovoljnih meteoroloških pojava.

(2) Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema Hrvatskoj normi ENV 1991- 2-4 i prema zemljovidu, osnovna poredbena brzina vjetra za ovo područje je vref.10 min=30,0 m/s.

(3) Mjere zaštite od snježnih oborina, poledice podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema nacionalnom dokumentu za primjenu norme HRN ENV 1991-2-3 područje Grada Cresa spada u ZONU III. opterećenja snijegom. Za tu zonu, se vrijednosti opterećenja snijegom, ovisno o nadmorskoj visini (100-1800 m) kreću od 0,45-13,20 KN/m².

(3) Mjere zaštite od suše pored planirane zaštite od požara uključuju sljedeće:

- zaštitu sustava za opskrbu vodom,

- osiguranje alternativnih izvora snabdijevanja vodom,

- zaštita od svih mogućih ugroza izvora pitke vode i slivnih područja vodocrpilišta.

(4) Mjere zaštite od erozije tla se odnose na sprječavanje nastanka klizišta, odrona i sl. pojava kojima se graditeljskim i drugim aktivnostima umanjuje stabilnost terena. Kako klizišta ne bi ugrozila ljude i građevine i kako za njihovu sanaciju ne bi trebala velika materijalna sredstva treba primijeniti sljedeće mjere:

- klizišta i područja koja su klizištima ugrožena treba označiti na kartografskim prikazima prostornih planova,

- na područjima koja su ugrožena klizištima u pravilu se ne planira novo građenje,

- prilikom gradnje na lokacijama potencijalno opasnim za pojavu klizišta, naročito, ako je riječ o građevinama koje će predstavljati važnu infrastrukturu ili će ih koristiti veći broj ljudi, provesti temeljita geološka ispitivanja tla te na osnovi rezultata provedenog geološkog ispitivanja utvrdi dali je ta lokacija pogodna za planiranu gradnju i

koje je u tom slučaju tehničke mjere sigurnosti potrebno primijeniti.«

Članak 94.

Nakon Članka 194.a. se dodaje naslov: »8.6.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških opasnosti« i novi Članak 194.b. koji glasi:

»(1) Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti na Gradu Cresu uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu,

- mjere zaštite od epidemija i epizotija.

(2) Radi zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u građevinama gospodarske namjene, prostornim planovima treba definirati:

- moguće izvore tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu,

- zonu dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak,

- zonu mogućeg istjecanja opasnih tvari u površinske vode,

- zonu mogućeg istjecanja opasnih tvari u podzemne vode,

- utjecaj tehničko-tehnološke nesreće u zoni djelovanja (na stanovništvo, materijalna dobara, infrastrukturu, okoliš, kulturne spomenike),

- definirati obvezu imaoca opasnih tvari da instalira sirenu za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana koja će se uvezati u sustav nadležnog Županijskog centra.

(3) Radi zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u prometu, prostornim planovima treba definirati:

- prometnice koje su pogodne za prijevoz opasnih tvari jer ne ugrožavaju vodozaštitna područja,

- kartografski pregled područja iscrpljenja te uništenja pojedinih prirodnih resursa uslijed ranijih nesreća,

- analiza i zaključak o stanju pojedinih prirodnih resursa,

- ovisno o razni osjetljivosti područja, odrediti zabranu ispuštanja oborinskih voda sa prometnih površina u okoliš bez prethodnog pročišćavanja,

- planiranje novih kanalizacijskih sustava i planiranje rekonstrukcija postojećih sustava,

- saniranjem postojećih te sprječavanjem nastajanja novih onečišćenja morskog dna u akvatoriju brodogradilišta i luka te čišćenjem naplavine podzemnih vodotoka u okolici njihova ušća u more.

(4) Radi zaštite od epidemija i epizotija prostornim planom se definira:

- uređenje odlagališta otpada,

- saniranje divljih odlagališta otpada.«

Članak 95.

Broj poglavlja »8.6.4. Zaštita od požara« se mijenja i glasi 8.6.6.

U Članku 195. se nakon stavka (4) dodaju novi stavci (5) do (12) koji glase:

»(5) Kod projektiranja građevina na području Grada Cresa, u prikazu mjere zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili drugu općepriznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

(6) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(7) Nove prometnice i rekonstrukcije postojećih treba projektirati za vatrogasne pristupe koji imaju širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse propisane u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/03). Sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom i duže od 100 metara, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(8) Kod projektiranja novih ili rekonstrukcije postojećih vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

(9) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivim tekućinama i/ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) kao i propisa temeljenih na istomu Zakonu.

(10) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Cresa, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Cresa.

(11) Temeljem članka 28. stavak 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

(12) Prostorni planovi moraju sadržati i kartografski prikaz lociranja prosjeka kroz šume i šumske puteve, kao i lokacije hidranata.«

Članak 96.

U Članku 197. stavku (2) se riječi: »članku 6. Uredbe (NN 128/04)« zamjenjuje riječju: »Zakonu«, a riječ »Martinšćica« se briše.

Stavak (3) se mijenja i glasi:

»(3) U građevinskom području naselja Miholašćica i Valun, u pojasu najmanje 70 m od obalne, crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.«

U stavku (4) se briše četrnaesta alineja.

Stavak (5) se briše.

Stavak (6) postaje stavak (5).

Članak 97.

Članak 198. se mijenja i glasi:

»(1) Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta u skladu s prostornim planom.

(2) Ovim Prostornim planom se određuje uređenje građevinskog zemljišta na području Grada Cresa, koje pored pripreme obuhvaća i opremanje osnovnom prometnom i komunalnom infrastrukturom. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:

I. minimalno uređeno zemljište koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda minimalno putem nepropusne septičke jame i propisani broj parkirališnih mjesta.

Za građenje na građevinskom području naselja se određuje najmanje I. kategoriju uređenosti.

I.a. za zemljište izvan građevinskog područja, koje osim pripreme obuhvaća pristup s prometne površine te vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju minimalno putem nepropusne septičke jame, elektroopskrbu ili vlastiti energetski sustav (plinski spremnik,električni agregat, ili drugo) i propisani broj parkirališnih mjesta.

II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s prometne površine, vodoopskrbu koja za obiteljske kuće i druge građevine koje će za stanovanje, boravak ili rad koristiti do 10 osoba, može biti osigurana i vlastitom cisternom za vodu, odvodnju otpadnih voda minimalno putem nepropusne septičke jame, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.

Za građenje na građevinskom području izvan naselja i za centralno naselje Cres se određuje najmanje II. kategorija uređenosti.

III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja (pristup s prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju, javnu rasvjetu, javno zelenilo, centralne sadržaje i drugo).

(3) Obvezna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se temeljem posebne odluke Grada Cresa.«

(4) Građenje se planira na uređenoj građevnoj čestici ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

(5) Stavci 2. 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na izgradnju na rekonstrukciju postojećih građevina ako se zahvatom ne povećava broj korisnika građevine i bitno ne mijenja način korištenja građevine.«

Članak 98.

Članak 199. se briše.

Članak 99.

Naslov »9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i članak 200. se brišu.

Članak 100.

Članak 201. postaje Članak 199. te se u stavku (3) riječi: »Uredbom o ZOP-u« zamjenjuju riječju: »Zakonom«.

Članak 101.

Članak 202. postaje Članak 200. te se u njemu stavak (1) briše.

Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (1), u njemu se iza riječi: »ovim Planom za« briše riječ: »ostala« i brišu se riječi: »(naselja Beli, Dragozetići, Filozići, Predošćica, Sv. Petar, Vodice, Loznati, Orlec, Lubenice, Martinšćica, Miholašćica, Pernat, Valun, Vidovići, Stivan i Zbičina)«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- izgradnja i rekonstrukcija građevina na područjima za koja su doneseni detaljniji prostorni planovi.«

Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (2) i u njemu se u prvoj alineji brišu riječi: »odnosno zamjena«.

Dosadašnji stavak (4) postaje stavak (3).

Članak 102.

Nakon Članka 200. se dodaje novi Članak 201. koji glasi:

»Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice potrebno je zatražiti mišljenje nadležnog tijela Grada Cresa.«

Članak 103.

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 104.

Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/09-1/7

Ur. broj: 2213/02-03-01-11-123

Cres, 26. siječnja 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRESA

Predsjednik
Marčelo Damijanjević, v.r.