2.
Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i Odluke o
izradi I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Cres (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 46/09), a po pribavljenom mišljenju
Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske županije, Klasa:
350-02/10-05/38, Ur. broj: 69-03/4-10-4 od 29. studenoga 2010. godine i
suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Klasa: 350-02/ 10-13/112, Ur. broj: 531-06-10-2 od 22. prosinca 2010. godine,
članka 21. Statuta Grada Cresa »Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 25/01, 29/01, 15/03 i 37/06) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici
održanoj 26. siječnja 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja
NA 7 i površina izdvojenih namjena
1. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Ovim I. izmjenama i dopunama urbanističkog
plana uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i površina
izdvojenih namjena, mijenja se i dopunjuje Urbanistički plan uređenja naselja
Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i površina izdvojenih namjena
(»Službene novine PGŽ« broj 45/07 i ispravak 20/08), sukladno Odluci o izradi
I. izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja naselja Cres (»Službene novine
PGŽ« broj: 46/09).
Članak
2.
(1) Elaborat »I. izmjene i dopune
urbanističkog plana uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i
površina izdvojenih namjena,« (u daljnjem tekstu: plan i Izmjene i dopune
Plana) se sastoji od:
I. Tekstualnog dijela plana:
1. Temeljne odredbe
2. Odredbe za provođenje plana
II. Obaveznih priloga plana:
1. Obrazloženje plana,
2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada
Cresa,
3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja;
3.1. Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim
i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera
zaštite,
4. Popis propisa koje je bilo potrebno
poštivati u izradi plana,
5. Zahtjevi iz članka 79. Zakona,
6. Izvješće o prethodnoj raspravi,
7. Sažetak za javnost,
8. Izvješće o javnoj raspravi,
9. Evidencija postupka izrade i donošenja
plana,
10. Mišljenja iz članka 94. Zakona,
(2) Obvezni prilozi iz točke II. ovog članka
nisu predmetom objave.
Članak
3.
Izmjene i dopune plana je izradio
Urbanistički studio Rijeka d.o.o. Rijeka, broj elaborata 02/10, temeljem
Ugovora između Grada Cresa i Urbanističkog studija Rijeka d.o.o. Rijeka, od 4.
siječnja 2010. godine i ovjerio sukladno posebnom propisu.
2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
4.
U članku 2. Odredbi za provođenje
Urbanističkog plana uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i
površina izdvojenih namjena (»Službene novine PGŽ« broj: 45/07 i ispravak
20/08), u točki 3., se u nazivu nakon riječi: »naselja« dodaje riječ: »Cres«.
Točke 10., 11. i 12. se brišu.
Točka 13. postaje točka 10. mijenja se i
glasi:
»10. Tavan - je prostor između stropne
konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida.«
Točka 14. postaje točka 11. mijenja se i
glasi:
»14. Svijetla visina etaže je visina
između završne kote podne i stropne konstrukcije pojedine etaže iznosi za:
- stambene ili poslovne prostorije minimalno
2,4 metra kod postojećih građevina, a kod novih minimalno 2,60 m,
- pomoćne prostorije minimalno 2,10 m.«
Točka 15. postaje točka 12.
Točka 16. postaje točka 13. i u noj se nakon
riječi »terase« dodaju riječi »i vanjski bazeni«, riječi »na terenu do h=0,8 m«
se zamjenjuju riječima »u razini terena na uređenoj okućnici i iznad terena do
h=0,8 m.«
Točka 17. se briše.
Točka 18. postaje točka 14.
Dodaje se točka 15. i glasi:
»15. Koeficijent iskorištenosti nadzemno
(kin) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža
građevina i površine građevne čestice. Nadzemne etaže građevine su; suteren,
prizemlje, kat i potkrovlje.
Točka 19. se briše.
Točka 20. postaje točka 16., točka 21.
postaje točka 17., točka 22. postaje točka 18. i točka 23. postaje točka 19.
Točka 24. postaje točka 20. mijenja se i
glasi:
»20. Lokalni uvjeti jesu posebnosti
mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne i
sl.); uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije
susjednih građevina, morfologije gradnje uličnog poteza, dijela naselja odnosno
drugog građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne
i regulativne specifičnosti građevine, na prostoru u krugu cca 100 m, kao i
uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog
područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine. Ukoliko se isti
primjenjuju moraju biti prezentirani i dokazani.«
Točka 25. postaje točka 21. i točka 26.
postaje točka 22.
Točke 27., 28. i 29. se brišu.
Dodaje se točka 23. i glasi:
»23. Prometne površine su:
- pješačke površine;
- pješačko-kolne površine;
- kolne površine;
- ostale prometne površine.
Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice.
Namijenjene su prometovanju pješaka, životinja u pratnji ljudi, a iznimno mogu
služiti za prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima prema
posebnoj odluci Grada.
Pješačko-kolne površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka, a
planiraju se kao ceste, ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi. Pješačko
kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne
uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim
ograničenjem kretanja vozila.
Ulice se planiraju u okviru građevinskog područja naselja kao glavne,
sabirne i ostale. Duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim,
fizički odvojenim trakama.
Pješačko-kolni prilazi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka
na kojima se odvija pješački promet i uz to promet vozila.
Privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se
odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i uz to pješački prilaz.
Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a
planiraju kao ostale ceste (nerazvrstane) i kao javne (lokalne, županijske i
državne).
Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti
prolaza.«
Članak
5.
U članku 9. se na kraju drugog stavka dodaje
rečenica koja glasi: »Pored toga se u sklopu postojećih građevina koje nemaju
mogućnosti povećanja ukupne bruto razvijene površine (BRP) i čija ukupna BRP ne
prelazi 250 m2 može
predvidjeti poslovni prostor unutar cijele građevine.«
Članak
6.
U članku 10. se nakon petog stavka dodaje
novi šesti stavak koji glasi:
»U sklopu površina mješovite namjene (M1, M1c
i M2) se planiraju i građevine u cijelosti poslovne, javne i društvene namjene
s djelatnostima koje su sukladne stanovanju (koje ne narušavaju standard
stanovanja, ne zahtijevaju intenzivan promet, ne predstavljaju opasnosti od
požara i eksplozije i sl.).«
Dosadašnji šesti stavak postaje sedmi stavak
a dosadašnji sedmi stavak postaje osmi stavak.
Članak
7.
U članku 14. se na kraju prvog stavka riječi:
»mogu se urediti dječja igrališta, rekreacijska igrališta i sl.« zamjenjuju
riječima: »se planiraju zahvati gradnje i uređenja sukladno odredbama iz Članka
151.«
Članak
8.
U članku 28. se drugi stavak briše i dodaju
se novi drugi i treći stavak koji glase:
»Kod rekonstrukcije postojećih i kod
interpolacije građevina ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim
dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od
uvjeta za novu gradnju prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi.
Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je
i u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.«
Članak
9.
U članku 30. drugom stavku, prvoj alineji se
broj: »3.000« zamjenjuje brojem: »4.000«.
Nakon trećeg stavka se dodaje četvrti stavak
koji glasi:
»Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
ukupno uključujući podrum u okviru kojeg se planira garaža za potrebe građevine
iznosi kis=2,0.«
Četvrti stavak postaje peti stavak u kojem se
nakon riječi »iskorištenosti« dodaje riječ: »nadzemno«, riječi »kis=1,0« se
zamjenjuju riječima: »kin=1,5«.
Članak
10.
U članku 31. u drugom stavku se unutar
zagrade oznaka: »K-1-1A« zamjenjuje oznakom: »K-1-1B«.
Članak
11.
U članku 32. se u četvrtom stavku riječ:
»lokacijske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.
Deveti stavak se mijenja i glasi:
»Rubne dijelove građevnih čestica prema
susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama,
treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila. Postojeće kvalitetno visoko
zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u
novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.«
Članak
12.
U članku 33. se u prvom stavku riječ:
»lokacijskom« zamjenjuje riječju: »potrebnom«.
Članak
13.
U članku 36. se u prvom stavku riječ:
»građevinsku« zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja«
briše riječ: »lokacijske«.
Članak
14.
U članku 37. se nakon riječi: »postojećih«
dodaju riječi »i interpolacija« te se na kraju prije točke dodaju riječi: »i
iznimno prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi«.
Članak
15.
U članku 38. četvrtom stavku brojka: »50«
zamjenjuje se brojkom: »83,5«.
Članak
16.
U članku 39. prvom stavku brojka: »50«
zamjenjuje se brojkom: »83,5«.
Članak
17.
U članku 44. se u drugom stavku riječ:
»građevinsku« zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja«
briše riječ: »lokacijske«.
Članak
18.
U članku 46. se peti stavak mijenja i glasi:
»S ciljem unapređenja raznolikosti i razine
hotelskog smještaja u zoni Kimen, dozvoljena je rekonstrukcija postojeće
smještajne građevine (depandanse) u hotel s 4* (zvjezdice), a maksimalna
tlocrtna projekcija za rekonstrukciju građevine je određena zonom (T-1-1A) na
kartografskom prikazu br. 4 i 4A »Način i uvjeti gradnje«. Za rekonstrukciju se
propisuju slijedeći uvjeti:
- max. izgrađenost parcele je 0,30,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,8,
- najveća visina građevine iznosi 11,0 m,
- broj nadzemnih etaža može iznositi najviše
4 etaže,
- kota konačno zaravnatog i uređenog terena
uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu može biti na postojećoj
razini ili niža.«
Stavak šesti se mijenja i glasi:
»Dozvoljena je rekonstrukcija vile »Kimen« u
zoni (T-1- 1B), dogradnjom vile prema slijedećim uvjetima:
- max. izgrađenost parcele je 0,30,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,8
- visina i broj etaža građevine se ne može
povećavati,
- dozvoljava se izgradnja potpuno ukopanog
podruma,
- kota konačno zaravnatog i uređenog terena
uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu može biti na postojećoj
razini ili niža,
- uz kvalitetno oblikovanje građevine kao
cjeline gdje dograđeni dio s postojećom građevinom treba činiti jedinstvenu
funkcionalnu i oblikovnu cjelinu, dozvoljava se izgradnja balkona i na pročelju
prema moru,
- udaljenost građevine od obalnog puta se ne
može smanjivati,
- dozvoljena je izgradnja bazena za kupanje i
terase, čiji je gornji rub u razini terena na okućnici (+/- 0,5 m),
- najmanje 40% površine građevne čestice
treba biti uređeno kao park.«
Stavak osmi se mijenja i glasi:
»Na lokaciji postojećeg zabavnog centra
»Šumica« (T-1- 1D) dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine s
ugostiteljskim i uslužno-zabavnim i rekreacijskim sadržajima: restoranom,
konferencijska dvorana do 100 mjesta, bazenom, saunom, dvoranom za fitness,
wellness centrom, različitim uslužnim salonima i sl. Građevina mora zadovoljiti
sljedeće uvjete:
- najveći dopušteni broj etaža je 2;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
5,5 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,6 (0,8 uključujući potkrovlje).«
Stavak jedanaesti se mijenja i glasi:
»U dijelu zone »Kimen«, planske oznake R-2-k,
dozvoljena je gradnja rekreacijskih sadržaja na otvorenom (igrališta, bazena i
sl.) i popratnih građevina (svlačionice, sanitarije, manji ugostiteljski
sadržaji) na udaljenosti najmanje 25 m od obalne crte uz sljedeće granične
vrijednosti:
- min. površina građevinske parcele 1.500 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,07,
- najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije prateće građevine iznosi 150 m2,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,14,
- najveći dopušteni broj etaža (E); prizemlje
te podrum i tavan,
- najveća dopuštena visina 4,0 m.
Igrališta i popratne građevine trebaju činiti
jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu koja se gradi na jedinstvenoj
građevnoj čestici gdje se popratne građevine ne mogu graditi dok nisu uređena
igrališta na najmanje 50% površine građevne čestice.«
Članak
19.
U članku 47. prvom stavku brojka: »50«
zamjenjuje se brojkom: »83,5«.
Članak
20.
U članku 49. prvom stavku se nakon riječi:
»obiteljske građevine« dodaju riječi: »i prema lokalnim uvjetima te u svim
slučajevima« i brišu riječi: »a kada to nije moguće rekonstrukcije se vrše u
postojećim gabaritima«.
Nakon stavka prvog se dodaje drugi stavak
koji glasi:
»S ciljem formiranja jednoobrazne morfološke
cjeline planira se zahvat rekonstrukcije postojećih građevina sukladno lokalnim
uvjetima dokazanim za ovu prostornu cjelinu uz slijedeća moguća odstupanja od
uvjeta za izgradnju obiteljske kuće:
- površina i širina građevne čestice može
biti manja od propisane, uz uvjet da se površina postojeće čestice može
smanjivati isključivo u slučaju izvedbe prometne površine iz članka 2. točke
23. odredbi,
- građevine koje se nalaze na udaljenosti
manjoj od 4,0 m od granice građevne čestice se mogu rekonstruirati isključivo
uz izričitu suglasnost susjeda,
- postojeća udaljenost građevinskog pravca od
regulacijskog pravca koja je manja od propisane se zahvatom rekonstrukcije ne
može smanjivati, osim u slučaju izvedbe prometne površine iz članka 2. točke
23. odredbi,
- zahvat rekonstrukcije treba biti u skladu s
Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili sukladno posebnim
uvjetima treba propisati dodatne mjere.«
Članak
21.
U članku 55. u drugom stavku se riječi:
»idejnog rješenja« zamjenjuju riječju: »projekta« te se riječ: »lokacijske«
zamjenjuje riječju: »potrebne«.
Članak
22.
U članku 57. se riječ: »lokacijskom«
zamjenjuje riječju: »potrebnom«.
Članak
23.
U članku 60. se u prvom stavku riječ: »građevinsku«
zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja« briše riječ:
»lokacijske«.
Članak
24.
U članku 65. prvom stavku se nakon druge
alineje dodaju nove treća i četvrta alineja koje glase:
»- prostor sportsko-rekreacijske namjene
između postojećeg nogometnog igrališta i površine planirane za izgradnju
sportske dvorane planira se za uređenje pomoćnog nogometnog igrališta,
- izgradnja sportsko-rekreacijskog kompleksa
kao prostorne i funkcionalne cjeline koju čine igrališta i prateće građevine se
planira prema slijedećim uvjetima:
-najmanja dozvoljena površina građevne
čestice iznosi 2.000 m2,
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,05%,
-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
kis iznosi 0,1,
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,0 m;
-udaljenost građevnog pravca od prometne
površine iznosi najmanje 6 m a udaljenost građevine od granica građevne čestice
najmanje 4 m,
-kota konačno zaravnane i uređene površine
igrališta se određuje okvirno na koti postojećeg terena (+/- 1,5 m),
-kota konačno zaravnane i uređene površine uz
pročelje građevine na najnižem dijelu se određuje okvirno na koti igrališta
(+/- 1 m),
-planira se oblikovanje građevine sukladno
članku 42. odredbi,
-u sklopu građevine se planira osigurati
sadržaje za potrebe kompleksa igrališta (sanitarije, garderobe, spremišta
opreme, uređaja i sl., uredski i klupski prostori i ugostiteljski sadržaj
površine najviše 100 m2 i najviše
50% površine građevine i najviše 100 m2 terase.
-neizgrađeni dio građevinske čestice se
uređuje kao parkovno zelenilo.«
Članak
25.
Nakon članka 65. se naslov poglavlja: »4.
UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA« zamjenjuje naslovom: »4. UVJETI I NAČIN
GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE«.
Članak
26.
U članku 66. prvom stavku točki a) i točki b)
se nakon riječi: »slobodnostojeća« briše riječ: »ili« i dodaje zarez te nakon
riječi:»dvojna« dodaju riječi: »ili u nizu«
Nakon prvog stavka se dodaje drugi stavak
koji glasi:
»Niz se može sastojati od najviše 5
građevina.«
Drugi stavak postaje treći stavak i u njemu
se na kraju treće alineje dodaju riječi »i prema graničnim vrijednostima iz
članka 77.a u izgrađenom dijelu zona planske oznake (S-1-2)«.
Članak
27.
U članku 67. stavku prvom točki a) prvoj
alineji se broj: »500« zamjenjuje brojem: »400«.
U drugoj alineji se broj: »400« zamjenjuje
brojem: »300«.
Nakon druge alineje se dodaje treća alineja
koja glasi:
»- za građevine u nizu 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinske linije, ne može biti manja od 8 m, odnosno od 10 m na
završnoj jedinici.«
Nakon riječi: »obiteljskih« brišu se riječi:
»slobodno stojećih« a na kraju se prije točke dodaju riječi: »sukladno članku
80. odredbi«.
U točki c) prvoj alineji se broj: »0,25«
zamjenjuje brojem: »0,30«.
U drugoj alineji se broj: »0,30« zamjenjuje
brojem: »0,40«.
Nakon druge alineje se dodaje treća alineja
koja glasi:
»- za građevinu u nizu 0,50.«
U točki d) prvoj alineji se broj: »0,5«
zamjenjuje riječima: »0,9 uključujući tavan / 1,1 uključujući tavan i podrum«.
U drugoj alineji se broj: »0,6« zamjenjuje
riječima: »0,8 / 1,2 uključujući tavan / 1,4 uključujući tavan i podrum,«.
Nakon druge alineje se dodaje treća alineja
koja glasi:
»- za građevinu u nizu 1,0 / 1,5 uključujući
tavan / 1,7 uključujući tavan i podrum.«
Članak
28.
U članku 68. stavku prvom se na kraju dodaju
riječi: »te ukopani podrum i tavan.«
Članak
29.
U članku 69. se nakon riječi:
»slobodnostojeće« briše riječ: »i« i dodaje zarez i na kraju prije točke se
dodaju riječi: »i u nizu«.
Članak
30.
U članku 70. stavku prvom točki a) prvoj
alineji se broj: »600« zamjenjuje brojem: »500«.
U drugoj alineji se broj: »500« zamjenjuje
brojem: »400«.
Nakon druge alineje se dodaje treća alineja
koja glasi:
»- za građevine u nizu 300 m2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinske linije, ne može biti manja od 8 m, odnosno od 10 m na
završnoj jedinici.«
U točki c) prvoj alineji se broj: »0,25«
zamjenjuje brojem: »0,30«.
U drugoj alineji se broj: »0,30« zamjenjuje
brojem: »0,40«.
Nakon druge alineje se dodaje treća alineja
koja glasi:
»- za građevinu u nizu 0,50.«
U točki c) prvoj alineji se broj: »0,75« zamjenjuje
riječima: »0,9/1,2 uključujući tavan/1,4 uključujući tavan i podrum«.
U drugoj alineji se broj: »0,9« zamjenjuje
riječima: »1,2/ 1,6 uključujući tavan/1,8 uključujući tavan i podrum«.
Nakon druge alineje se dodaje treća alineja
koja glasi:
»- za građevinu u nizu 1,5./ 2,0 uključujući
tavan/2,2 uključujući tavan i podrum.«
Članak
31.
U članku 71. stavku prvom se na kraju prve
rečenice prije točke dodaju riječi: »te ukopani podrum i tavan.« dok se u
drugoj rečenici broj: »7,5« zamjenjuje brojem: »8,0«.
U drugom stavku se na kraju prije točke
dodaju riječi: »i za građevine u nizu.«
Članak
32.
U članku 74. u drugom stavku se u trećoj
rečenici, nakon riječi: »zaštićeni« briše riječ: »drvenim«.
U trećem stavku se riječ: »crvene« zamjenjuje
riječju: »višebojna / jednobojna; oker-terakota-svijetlosmeđe«.
U četvrtom stavku se riječ: »građevinsku«
zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja« briše riječ:
»lokacijske«.
Članak
33.
U članku 75. se na kraju prvog stavka dodaju
riječi: »i prema graničnim vrijednostima iz članka 77.a u izgrađenom dijelu
zona planske oznake (S-1-2)«.
Članak
34.
U članku 76. stavku prvom se nakon riječi:
»građevina« dodaju riječi: »u zonama planske oznake (S-3)«.
U drugoj alineji se nakon riječi: »je« dodaju
riječi: »0,3, a iznimno u povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim gusto
izgrađenim dijelovima naselja kad se parkiralište za potrebe građevine
osigurava izvan njene građevne čestice ili u garaži ispod građevine (kig)
iznosi do«,
U trećoj alineji se nakon riječi: »iznosi«
dodaju riječi: »1,2 / koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5 a iznimno u
povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim gusto izgrađenim dijelovima naselja
kad se parkiralište za potrebe građevine osigurava izvan njene građevne čestice
ili u garaži ispod građevine (kin) iznosi do 3,2 dok (kis) iznosi 4,0.«
U stavku drugom se brišu riječi: »površina
građevinske čestice može biti i manja od navedene, a visina mora biti
prilagođena okolnim građevinama, odnosno usklađena s posebnim uvjetima
nadležnog konzervatorskog odjela« i dodaju riječi: »se uvjeti određuju prema
lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi.«
Članak
35.
U članku 77. stavku drugom se riječi:
»formirat će se prema susjednim parcelama i lokalnim uvjetima« zamjenjuju
riječima: »određuje se prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi«.
Članak
36.
Nakon članka 77. se dodaje novi članak 77a.
koji glasi:
»U cilju formiranja jednoobraznih morfoloških
cjelina u zonama planske oznake (S-1-2) i to isključivo unutar izgrađenih
dijelova stambenih područja Melin i Brajdi utvrđuju se sljedeće granične
vrijednosti za interpolaciju i uklapanje izvedenog stanja višestambenih
građevina:
a) unutar izgrađenog dijela stambenog
područja Melin:
- minimalna veličina građevne čestice iznosi
400 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) je 0,4,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 1,6/ koeficijent iskorištenosti (kis)
iznosi 2,0,
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je
četiri (E=4), od kojih je četvrta potkrovlje i mogućnost gradnje podruma,
- najveća dopuštena visina građevine je V=
7,5 metara,
- najveći broj stambenih/ uporabnih cjelina
iznosi do 8 samostalnih jedinica.
b) unutar izgrađenog dijela stambenog
područja Brajdi:
- minimalna veličina građevne čestice iznosi
600 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) je 0,3,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 1,2/ koeficijent iskorištenosti (kis)
iznosi 1,5,
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je
četiri (E=4), od kojih je četvrta tavan i mogućnost gradnje podruma,
- najveća dopuštena visina građevine je V=
9,0 metara,
- najveći broj stambenih/ uporabnih cjelina
iznosi do 8 samostalnih jedinica.
Smještaj građevina se planira sukladno članku
72. i 80. odredbi.«
Članak
37.
Nakon članka 79. se naslov: »Rekonstrukcija
građevina stambene namjene« zamjenjuje naslovom: »Izgradnja i rekonstrukcija
građevina stambene namjene prema lokalnim uvjetima«.
Članak
38.
U članku 80. stavku prvom se nakon riječi:
»namjene« briše riječ: »dijela« i na kraju stavka se prije točke dodaju riječi:
»odnosno prema lokalnim uvjetima sukladno odredbama od drugog do petog stavka
ovog članka«.
U drugom stavku se na početku dodaju riječi
koje glase: »Izgradnja i rekonstrukcija građevina stambene namjene prema
lokalnim uvjetima i prema posebnim uvjetima nadležnih tijela se planira«, brišu
se riječi: »na površinama planske oznake (M-1-C), (M-1) i (M-2) izgradnja novih
i rekonstrukcija postojećih građevina« i brišu se riječi: »(min. parcela,
izgrađenost, visine i sl,), a« i na kraju stavka se dodaju riječi: »u sljedećim
slučajevima;« i točke a) i b) koje glase:
a) pri rekonstrukciji i interpolaciji
građevina u definirane prostorne okvire izgrađenih dijelova naselja se
planiraju odstupanja od graničnih vrijednosti određenih ovim odredbama, prema
sljedećem:
- površina i širina građevne čestice može
biti manja od propisane, određuje se prema lokalnim uvjetima, može iznositi
najmanje 50% propisane površine a u zoni A najmanje 50 m2, uz uvjet da se površina postojeće čestice koja je
manja od propisane smanjuje isključivo u slučaju izvedbe prometne površine,
- građevinski i regulacijski pravac se mogu
poklapati,
- koeficijent izgrađenosti i koeficijent
iskorištenosti građevne čestice može biti veći od propisanog a određuje se
sukladno površini građevne čestice, kod izgradnje na regulacijskom pravcu,
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0,
- udaljenost građevina od granice građevne
čestice, sukladno posebnim uvjetima zaštite i spašavanja, može uz suglasnost
susjeda iznositi manje od propisane, a izgradnja na granici građevne čestice se
u pravilu planira kad na istoj granici već postoji građevina na susjednoj
građevnoj čestici; započeti ulični niz, blok ili u drugim sličnim slučajevima,
- na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m
od granice građevne čestice se otvori, ako su neprovidni, mogu izvoditi uz
suglasnost susjeda,
- mogu se zadržati zatečene vrijednosti
parametara definiranih za uređenje građevnih čestica,
b) pri rekonstrukciji postojećih građevina i
interpolaciji nove građevine, radi uklapanja u arhitektonski definiran i
pretežno izgrađen niz, blok ili drugu građevnu strukturu, gdje se pored
odstupanja navedenih u točki a) građevine se mogu planirati veće visine i broja
etaža od propisanih tako da se prilagođavaju susjednim građevinama, uz
uvažavanje visine etaža i vijenaca na susjednim građevinama, ali najviše do
visine više susjedne građevine.
Nakon drugog stavka se dodaje novi treći
stavak koji glasi:
»U izgrađenom dijelu naselja se planira
prenamjena građevina stambene namjene (cjeline ili dijela) u građevine
mješovite, poslovne ili javne i društvene namjene, sukladno uvjetima iz drugog
stavka ovog članka.«
Dosadašnji treći stavak postaje četvrti
stavak.
Dosadašnji četvrti stavak postaje peti stavak
i u njemu brišu riječi: »u smislu prethodnog članka«.
Dodaje se novi šesti stavak koji glasi:
»Izgradnja i rekonstrukcija građevina prema lokalnim uvjetima treba biti u
skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili sukladno
posebnim uvjetima treba propisati dodatne mjere.«
Članak
39.
U članku 84. trećem stavku se u prvoj rečenici
broj: »172« zamjenjuje brojem: »192«, dok se u drugoj rečenici nakon riječi:
»plutajućeg« dodaju riječi: »ili čvrstog«.
Članak
40.
U članku 85. se nakon drugog stavka dodaje
treći stavak koji glasi:
»Na kopnenom dijelu luke se planira uređenje
površina i izgradnja građevina sa sadržajima specifičnih usluga za nautičare
kao što su; hangari s gospodarskim i servisnim sadržajima za plovila i uređaje,
usluge čartera, klupski prostori i sl. te povećanje razine ponude i usluga kao
što su; ugostiteljstvo, zabava, trgovina, sport i rekreacija što uključuje
bazen i welnes centar, smještaj u apartmanima s povećanjem postojećeg
kapaciteta za najviše 20 ležajeva te sadržaji potrebni za ispunjenje dodatnih
zahtijeva za marinu prve kategorije.«
Nakon trećeg stavka se dodaje četvrti stavak
koji glasi:
»Izgradnja na kopnenom dijelu luke se planira
kao prostorna i funkcionalna cjelina prema slijedećim uvjetima:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
kopnenog dijela luke kig iznosi 0,45,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti kis iznosi 0,7,
- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi
prizemlje, kat i tavan, iznimno najveći broj etaža građevina koje se nalaze na
sjevernom platou, uz obalu luke mogu imati najviše prizemlje i tavan,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,0 m, iznimno najveća dopuštena visina građevina koje se nalaze na sjevernom
platou, uz obalu luke iznosi 5,0 m,
- udaljenost građevnog pravca od linije obale
u luci iznosi najmanje 12 m a udaljenost građevine od granica kopnenog dijela
luke iznosi najmanje 3 m,
- kota konačno zaravnane i uređene površine
uz pročelje građevine na najnižem dijelu se određuje okvirno na koti postojećih
uređenih ili izniveliranih površina (+/- 1 m),
- planira se oblikovanje građevine sukladno
oblikovanju postojećih građevina i prema članku 42. odredbi, oblikovanje
gospodarskih građevina suvremeno u skladu s funkcijom, na načelu sukladnosti
arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture uz naglašenu
intenciju uklapanja u okolni osjetljiv i vrijedan krajolik,
- krov građevine može biti kosi ili ravan
koji se može koristiti kao terasa, pokriven kupom kanalicom nagiba 23 stupnja, iznimno
se za objekt servisa i hangara dozvoljava upotreba i drugih pokrova koji bojom
moraju biti usklađeni s uvjetovanim pokrovom, na krovišta se mogu ugrađivati
sunčani kolektori, u tom slučaju nagib krova mora ostati isti, a nagib
kolektora mora biti prema tehničkim uvjetima kolektora,
- pri uređenju neizgrađenih prostora sačuvati
postojeće suhozid i visoko zelenilo, ograde i podzide izvesti u suhozidu a za
hortikulturno uređenje koristiti autohtone vrste.
- broj parkirališnih mjesta za osobne
automobile osigurati u skladu s člankom 103. odredbi.«
Članak
41.
U članku 88. četvrtom stavku se nakon riječi:
»ishodište« dodaju riječi: »u pravilu«, brišu se riječi: »samo stambene« i na
kraju dodaju riječi: »stambene namjene te sadržaje drugih namjena«.
Članak
42.
U članku 94. prvom stavku se na kraju dodaje
rečenica koja glasi: »Iznimno minimalna širina prometnog traka ostale
ulice/ceste je 2,5 m, isključivo za slučaj kad se cesta gradi ili rekonstruira
u ograničavajućim okolnostima koje je u postupku ishođenju dozvola potrebno
posebno obrazložiti.«
U četvrtom stavku se na početku dodaje
rečenica koja glasi: »Ulice moraju imati nogostup barem jednostrano.«
Nakon četvrtog stavka se dodaju novi peti,
šesti i sedmi stavak koji glase:
»Sve slijepe ceste, ulice i pješačko-kolni
prilazi dulji od 100 m moraju na svom kraju imati okretište.
Duljina prometne površine se mjeri između
križanja s prometnom površinom višeg ili istog ranga ili do njenog kraja.
Kolni i pješački pristup građevinama i
površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.«
Članak
43.
U članku 95. stavku trećem se riječ:
»građevinske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.
Članak
44.
U članku 96. se peti stavak mijenja i glasi:
»Kolni prilaz kao:
pješačko kolni prilaz:
- minimalna širina za dvosmjerni promet je
5,5 m,
- minimalna širina za jednosmjerni promet je
4,5 m,
- maksimalna duljina je 200 m.
privoz:
- minimalna širina 3 m
- maksimalna duljina je 100 m.«
Na kraju se dodaje osmi stavak koji glasi:
»Odredbe iz ovog članka se sukladno lokalnim
uvjetima i kod rekonstrukcije postojećih prometnica usklađuju s odredbama
članka 94.«
Članak
45.
U članku 97. četvrtom stavku se riječ: »lokacijske«
zamjenjuje riječju: »potrebne«.
Članak
46.
U članku 101. šestom stavku se riječ:
»lokacijskom« zamjenjuje riječju: »potrebnom«.
Deveti i deseti stavak se brišu, jedanaesti
stavak postaje deveti stavak i dvanaesti stavak postaje deseti stavak.
Članak
47.
U članku 103. drugom stavku se riječ:
»lokacijske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.
Članak
48.
U članku 104. se dodaje drugi stavak koji
glasi:
»Iznimno kod interpolacije, rekonstrukcije i
prenamjene postojećih građevina u građevine poslovne i javne namjene te kod
interpolacije i rekonstrukcije građevina stambene namjene u izgrađenim
dijelovima naselja planiranih za mješovitu namjenu (M1 i M1c), propisani broj
parkirnih mjesta može odobriti nadležna služba Grada Cresa na javnoj ili drugoj
površini na kojoj je dozvoljeno parkiranje.«
Članak
49.
U članku 112. stavku prvom se nakon riječi:
»raspored« dodaju riječi: »osnovne mreže«.
Dodaje se drugi stavak koji glasi:
»Kao dopuna planirane osnovne mreže, mogu se
graditi nove i rekonstruirati postojeće pješačke staze i šetnice.«
Članak
50.
U članku 121. stavku prvom se nakon riječi:
»telekomunikacijske« dodaju riječi: »/elektroničke komunikacijske«.
Nakon prvog se dodaju drugi i treći stavak
koji glase:
»Elektroničku komunikacijsku opremu se
planira postavljati:
- na postojećim samostojećim antenskim
stupovima izvan naselja,
- na planiranim samostojećim antenskim
stupovima za zajedničke sustave izvan naselja,
- na postojećim antenskim prihvatima na
građevinama.
Antenski sustavi osnovnih postaja mogu biti,
uz suglasnost predstavničkog tijela Grada Cresa, postavljeni na samostojeće
antenske stupove locirane samo iznimno na postojeće antenske prihvate na
postojećim građevinama, pod uvjetom da veličinom i oblikovanjem ne naruše
izgled naselja i krajobrazne osobitosti.«
Dosadašnji drugi i treći stavak postaju
četvrti i peti stavak.
Nakon petog stavka dodaju se novi šesti,
sedmi i osmi stavak koji glase:
»Prilikom izgradnje novih samostojećih
antenskih stupova nužno je osigurati sve preduvjete za zajedničko korištenje i
smještaj antenskih sustava svih operatera kao i interventnih službi na jednu
lokaciju, odnosno na jedan zajednički stup (primjerice TETRA1 - Trans European
Trunked Radio-digitalni europski trunking radio je predložen u Zelenoj knjizi
Europske komisije i predstavlja moderni sustav digitalne tehnologije. Može se
koristiti za otrebe policije, hitne pomoći, vatrogasaca, tajnih službi, vojske,
transportnih usluga, tvornica itd.).
Novi stup to treba graditi prema tipskim
rješenjima/projektima odobrenim od strane Ministarstva, sve dok Hrvat
ska agencija za poštu i
elektroničke komunikacije ne dovrši započeti posao tipizacije stupova sa
visinama 36 m i 42 m kopno/more i iste stavi na raspolaganje operatorima, s
time da stup mora biti takvih karakteristika da može primiti više operatera, a
na drugi način samo izuzetno, kad zbog zaštite ljudi, dobara i okoliša nije
moguće koristiti tipska rješenja.
Prije ishođenja odgovarajućih akata za
postavljanje novog sustava treba dokazati (sačiniti račun) da je utjecaj svih
frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade ii izdavanja sanitarnih uvjeta
koji prate građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova) u
granicama zakonom propisanih vrijednosti, u kom slučaju se dopušta postavljanje
novih antena i njihovo puštanje u redovan rad.«
Dosadašnji četvrti stavak postaje deveti
stavak i u njemu se nakon riječi: »telekomunikacija« dodaju riječi:
»/elektronička komunikacija«.
Nakon devetog stavka dodaju se novi deseti,
jedanaesti, dvanaesti, trinaesti i četrnaesti stavak koji glase:
»Samostojeći antenski stup i povezana oprema
smješta se na zemljište odgovarajuće površine dovoljne da se na njoj izgradi
samostojeći antenski stup i postavi pripadajući kontejner/kontejneri odnosno
izgradi objekt/objekti u kojima se nalazi radijska oprema i oprema za
napajanje. Svaka lokacija je specifična i smještaj gore spomenutih dijelova
ovisi o samoj čestici, konfiguraciji i namjeni zemljišta, potom o izvoru
električne energije tj. priključku. Veličina potrebne površine ovisi o broju
zainteresiranih operatora za istu lokaciju koji određuju vrstu stupa (temelja)
i načinu smještaja opreme (kontejneri ili vanjske bazne stanice). Maksimalna
veličina površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa (tri operatora s tri
kontejnera, temelj stupa 8x8 m) iznosi 350 m2.
Minimalna veličina površine za smještaj
samostojećeg antenskog stupa (jedan operator s jednim kontejnerom, temelj stupa
5x5 m) iznosi 180 m2.
Minimalna standardna unutarnja površina
potrebna za objekt same bazne stanice, kontejner, bez antena (objekt u kojem je
cjelokupna elektronika i energetika) iznosi (širina x duljina x visina)
220x280x250 cm uz minimalnu nosivost krovne konstrukcije od 150 kg/m2. Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene
minimalno 2 m od ruba građevne čestice.
Uzemljenje i gromobranska zaštita izvode se
prema pravilima struke i u skladu sa važećom zakonskom i tehničkom regulativom.
Samostojeći antenski stup i pripadajuća oprema izvodi se na način koji
onemogućuje pristup neovlaštenim osobama. Elementi potrebni za gradnju
samostojećeg antenskog stupa su temelji, stup i povezana oprema koja može biti
smještena u zasebni kontejner ili vanjske bazne stanice smještene u ormariće.
Površina zemljišta na kojem se nalazi sam samostojeći antenski stup je zadana
njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.
Napajanje radijske opreme izvodi se podzemnim
kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog orama koji se smješta prema
uvjetima nadležnog distributera električne energije. Napajanje se može izvesti
putem alternativnog izvora ili iz nekih od obnovljivih izvora energije
(solarno, vjetrogeneratorima ili hibridno vjetro-solarno).
Za građevine baznih stanica i pripadajućih
antenskih sustava se planira priključivanje na prometnu površinu
kolno-pješačkim putem potrebne dužine. Isti put treba u pravilu planirati kao
dio prometnog sustava grada koji se koristi i za druge potrebe.«
Dosadašnji peti stavak postaje petnaesti
stavak i u njemu se riječ: »građevinskih« zamjenjuje riječju: »potrebnih«.
Članak
51.
U članku 136. stavku drugom se riječi: »6,00
m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine« zamjenjuju riječima:
»10,00 m mjereno od ruba kanala«.
Članak
52.
Članak 139. se mijenja i glasi:
»Postojeće trafostanice moguće je po potrebi
rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini)
novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
Planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV će se
gradit na lokacijama načelno nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije
trafostanica 10(20)/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko-pravnih
odnosa kroz dokumentaciju za ishođenje potrebne dozvole. Trafostanice će se
gradit kao slobodnostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.
Slobodnostojeća trafostanica 10(20)/0,4 kV u
vlasništvu HEP-a se gradi na zasebnoj građevnoj čestici površine dovoljne da
udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od
regulacijskog pravca 2,0 m.«
Članak
53.
U članku 140. se briše prvi stavak, drugi
stavak postaje prvi stavak i u njemu se nakon riječi: »trafostanica« dodaju
riječi: »će se«.
Članak
54.
Članak 141. se mijenja i glasi:
»Za zahvate uređenja prostora koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih
trafostanica 10(20)/0,4 kV treba novu trafostanicu kao slobodnostojeću
građevinu ili kao ugradbenu u osnovnoj građevini planirati u sklopu planirane
građevne čestice, odnosno planiranog zahvata uređenja prostora.«
Članak
55.
U članku 142. se na kraju, prije točke,
dodaje zarez i riječi:
»ili iznimno kad se dograđuje postojeća
nadzemna mreža ili kad je to prihvatljivo iz drugih razloga izvodit nadzemno sa
samonosivim izoliranim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim
stupovima.
U zaštićenoj povijesnoj jezgri naselja se
niskonaponska mreža planira izvoditi podzemno a postava brojila se planira
prema konzervatorskim uvjetima, u pravilu se ne planira na vanjskoj fasadi
zgrade.«
Članak
56.
U članku 151. trećem stavku se nakon pete
alineje dodaje šesta koja glasi:
»- prateće građevine u funkciji javnih
gradskih prostora.«
Nakon četvrtog stavka se dodaje peti stavak
koji glasi:
»Izgradnja prateće građevine u funkciji
javnih gradskih prostora se planira u sklopu javnih zelenih površina planiranih
uz obalni put, prema slijedećim uvjetima:
- građevna čestica prateće građevine se
formira na površini kč. 3723/1 K.O. CRES GRAD površine oko 1300 m2,
- najveći dopušteni broj etaža je 2; a to su
podrum ili suteren i prizemlje,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,0 m,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 0,6;
- udaljenost građevine od granica građevne
čestice iznosi najmanje pola visine građevine (h/2),
- nivelacijska kota građevine je okvirno na
koti obalnog puta (+0,5 m),
- planira se kvalitetno oblikovanje građevine
sukladno članku 42. ovih odredbi, kao vidikovca s podziđem, punim zidnim
plohama izvedenih u kamenu (kao suhozid) u suterenu i paviljonski,
transparentnih ploha, nadstrešnica i pergola na razini prizemlja ili pročelja
mimikrirana raslinjem,
- u sklopu građevine se planiraju sadržaji
kao što su sanitarije, spremišta, ugostiteljski sadržaj površine do 100 m2 s terasom površine do 200 m2 i drugi poslovni, prateći i pomoćni prostori,
- neizgrađeni dio građevinske čestice se
uređuje kao dječje igralište i parkovno zelenilo,
- na neizgrađenom dijelu građevinske čestice,
izvan površine određene za građenje, treba sačuvati postojeće vrijedno visoko
zelenilo,
- dječje igralište treba izvesti kao travnatu
ili nasutu površinu.«
Članak
57.
U članku 164. se nakon trećeg dodaje novi
četvrti stavak koji glasi: »Na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline
grada Cresa se uvjeti gradnje određuju prije svega u skladu s posebnim uvjetima
zaštite kulturnog dobra, odnosno uvjetima prethodnog odobrenja a koje u
postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,
izdaje nadležni konzervatorski odjel.«
Članak
58.
Nakon članka 201. se dodaje naslov: »Zaštita
od štetnog djelovanja voda« i novi članak 201a. koji glasi:
»Zaštitu od eventualni poplava uslijed
povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u
skladu sa zakonom te županijskim planovima obrane od poplava, uz
održavanje/rekonstrukciju postojećih zaštitnih građevina, predvidjeti izgradnju
novih zaštitnih građevina za sprečavanje poplava.
Za područja obale smještena na apsolutnoj
visini do 2,0 m, potrebno je uzeti u obzir očekivano dizanje razine mora s
pratećim učincima. Na tim područjima je potrebno planirati podizanje
nivelacijske kote te druge tehničke uvjete određivati prema tako određenoj
koti.«
Članak
59.
Nakon članka 201a. i naslova »Posebne mjere
zaštite« se dodaje novi članak 201b. koji glasi:
»Za područje obuhvata ovog plana se posebne
mjere zaštite određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/07, 79/07
i 38/09) i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,
36/85, 42/86). Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba mjera zaštite
kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih
građevina, smanjuje njihova izloženost i povredivost od identificiranih
opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata što uključuje:
a) mjere posebne zaštite od prirodnih
opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od potresa,
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda
prema članku 189. ovih odredbi,
- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka,
osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša,
olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, snježne oborine te
poledica) i
b) mjere posebne zaštite od
tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite u gospodarskim objektima,
- mjere zaštite u prometu,
- mjere od epidemija i epizotija.
(2) Na područje obuhvata ovog plana se odnosi
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća Grada Cresa odnosno Zahtjevi zaštite i spašavanja
u dokumentima prostornog uređenja Grada Cresa te Plan zaštite i spašavanja
Grada Cresa.
(3) Zahvati izgradnje i uređenja prostora na
području obuhvata ovog plana se planiraju u skladu s uvjetima određenim
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86) i u skladu
s Procjenom ugroženosti koja je definirala karakteristike obuhvaćenog područja,
posebno sljedeće elemente:
- izgrađenost zemljišta za sve planirane
gradnje,
- međusobni razmak građevina,
- nesmetan prolaz interventnih vozila i
udaljenost građevina od javnih površina,
- površine za odlaganje materijala od
urušavanja se planiraju na neizgrađenim prostorima građevinskog područja naselja
i izdvojenih zona iz naselja, uz javne, sabirne i opskrbne ceste,
- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u
gospodarstvu su: brodogradilište, mjesna luka i njeni izdvojeni dijelovi,
nautička luka - marina, pojedinačni gospodarski sadržaji u naselju i u
izdvojenim zonama izvan naselja, benzinske crpke i slično, dok je najugroženija
zona u prometu državna cesta D100, u zonama ugroza treba osigurati uvjete za
uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te se ne planiraju za okupljanja i zbrinjavanja
ljudi.
- sljedeće građevine infrastrukture su
ugrožene određenom vrstom ugroze:
-vodoopskrbni sustav - potres, suša, poplava,
tehničko-tehnološki uzroci,
-sustav za odvodnju otpadnih voda - potres,
dizanje razine mora,
-elektroopskrbni sustav - potres, olujino
nevrijeme, požar, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,
-sustav elektroničkih komunikacija - potres,
olujino nevrijeme, požar, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,
-prometni sustav - odroni, klizišta, poplave,
potres, olujno nevrijeme, tehničko-tehnološki uzroci,
-prometnice u izgrađenim zonama - urušavanje,
-obalna područje, luke i privezi s kotama
obale nižim od 2 m - plavljenje dizanjem razine mora.
- posebne mjere za građevine veće površine,
građevine s većim brojem korisnika i/ili sa specifičnim sadržajem, koje mogu
biti izvor potencijalne ugroze; kao što je obveza vlastitog sustava
uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN
broj 47/06).«
Članak
60.
U članku 202. se treći stavak briše, četvrti
stavak postaje treći stavak, peti stavak postaje četvrti stavak te se dodaju
novi peti, šesti, sedmi, osmi, deveti i deseti stavak koji glase:
»Lokacije za sustav javnog uzbunjivanja ljudi
se definiraju na građevinama javne i društvene te gospodarske namjene.
Zone koje nisu ugrožene urušavanjem su veći
neizgrađeni prostori, pješačke površine i šetališta, prostori otvorenih
parkirališta, uređena obala i obalni put izvan povijesne jezgre naselja,
prostori otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta, zeleni prostori u i oko
naselja, te drugi slični prostori koji se određuju kao mjesta okupljanja osoba
za evakuaciju i za zbrinjavanje ljudi izmještanjem izvan zona ugroza.
Glavni pravci evakuacije u izvanrednim
uvjetima i putove evakuacije ozlijeđenih, su sabirne prometnice izvan jezgre
naselja koje nisu u zoni urušavanja.
Pri projektiranju građevina javne namjene u
kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađen
prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju.
Na prostoru groblja u naselju Cres je
potrebno rezervirati lokaciju za masovni pokop poginulih i umrlih stanovnika.
Lokacija za ukop uginulih životinja se
planira izvan građevinskog područja i izvan obuhvata ovog plana.«
Članak
61.
U članku 204. trećem stavku se riječ:
»lokacijskih« zamjenjuje riječju: »potrebnih«.
Nakon četvrtog stavka se dodaju peti i šesti
stavak koji glase:
»Kod projektiranja građevina mora se
koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih
potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
period za 500 godina (prema posebnom prilogu).
Intenzitet mogućih najjačih potresa na
području Grada Cresa procijenjen je na VII. stupnju MCS skale, odnosno
magnitude oko 3,4 stupnjeva. Utjecaj podzemne vode na seizmičnost moguć je samo
u izuzetno deformiranim dijelovima i to u priobalnom dijelu. Kod statičkog
proračuna građevina potresno djelovanje određuje se preko proračunskog ubrzanja
tla ag koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina koji za ovo
područje iznosi 0,1 g.«
Šesti stavak postaje sedmi stavak u kojem se
nakon prve rečenice dodaje tekst koji glasi:
»Najugroženije zone na području obuhvata plana
je povijesna jezgra naselja Cres. Pretežan broj građevina u ovoj zoni izrazite
gustoće i starosti nije građen prema uvjetima za građenje u seizmičkim
područjima.«
Članak
62.
Nakon članka 204. se dodaje naslov koji
glasi: »Zaštita od štetnog djelovanja ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije
tla.« i novi članak 204a. koji glasi:
»Pri planiranju infrastrukturnih objekata
treba voditi računa o ekstremnim klimatskim karakteristikama područja. Mjere
zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta uključuju:
- mjere zaštite od olujnog ili orkanskog
nevremena i jakog vjetra.
- mjere zaštite od snježnih oborina, poledice
i ostalih nepovoljnih meteoroloških pojava.
Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog
nevremena i jakog vjetra podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu
građevina. Prema Hrvatskoj normi ENV 1991- 2-4 i prema zemljovidu, osnovna
poredbena brzina vjetra za ovo područje je vref.10 min=30,0 m/s.
Mjere zaštite od snježnih oborina, poledice
podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema
nacionalnom dokumentu za primjenu norme HRN ENV 1991-2-3 područje Grada Cresa
spada u ZONU III. opterećenja snijegom. Za tu zonu, se vrijednosti opterećenja
snijegom, ovisno o nadmorskoj visini (100-1800 m) kreću od 0,45-13,20 KN/m2.
Mjere zaštite od suše pored planirane zaštite
od požara uključuju sljedeće:
- zaštitu sustava za opskrbu vodom,
- osiguranje alternativnih izvora
snabdijevanja vodom,
Mjere zaštite od erozije tla se odnose na
sprječavanje nastanka klizišta, odrona i sl. pojava kojima se graditeljskim i
drugim aktivnostima umanjuje stabilnost terena. Kako klizišta ne bi ugrozila
ljude i građevine i kako za njihovu sanaciju ne bi trebala velika materijalna
sredstva primjenjuju se sljedeće mjere:
- na područjima koja su ugrožena klizištima se
ne planira novo građenje,
- prilikom gradnje na lokacijama potencijalno
opasnim za pojavu klizišta, naročito, ako je riječ o građevinama koje će
predstavljati važnu infrastrukturu ili će ih koristiti veći broj ljudi,
provesti temeljita geološka ispitivanja tla, te na osnovu rezultata provedenog
geološkog ispitivanja utvrdi dali je ta lokacija pogodna za planiranu gradnju i
koje je u tom slučaju tehničke mjere sigurnosti potrebno primijeniti.«
Članak
63.
Nakon članka 204a. se dodaje naslov koji
glasi: »Zaštita od tehničko-tehnoloških opasnosti« i novi članak 204b. koji
glasi:
»Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških
opasnosti uključuju:
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite u gospodarskim objektima,
- mjere zaštite u prometu,
- mjere zaštite od epidemija i epizotija.
Radi zaštite od tehničko-tehnoloških
opasnosti u građevinama gospodarske namjene, detaljnim planovima treba
definirati:
- moguće izvore tehničko-tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu,
- zonu dometa istjecanjem opasnih tvari u
zrak,
- zonu mogućeg istjecanja opasnih tvari u
površinske vode,
- zonu mogućeg istjecanja opasnih tvari u
podzemne vode,
- utjecaj tehničko-tehnološke nesreće u zoni
djelovanja (na stanovništvo, materijalna dobara, infrastrukturu, okoliš,
kulturne spomenike),
- definirati obvezu imaoca opasnih tvari da
instalira sirenu za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana koja će se
uvezati u sustav nadležnog Županijskog centra.
Radi zaštite od tehničko-tehnoloških
opasnosti u prometu, detaljnim planovima treba definirati:
- prometnice koje su pogodne za prijevoz
opasnih tvari jer ne ugrožavaju vodozaštitna područja,
- ovisno o razni osjetljivosti područja,
odrediti zabranu ispuštanja oborinskih voda sa prometnih površina u okoliš bez
prethodnog pročišćavanja,
- planiranje novih kanalizacijskih sustava i
planiranje rekonstrukcija postojećih sustava,
saniranjem postojećih te sprječavanjem
nastajanja novih onečišćenja morskog dna u akvatoriju brodogradilišta i luka te
čišćenjem naplavine podzemnih vodotoka u okolici njihova ušća u more.«
Članak
64.
U članku 205. petom stavku se nakon riječi:
»projektiranja« briše riječ: »planiranih« i nakon riječi: »dijelu« briše riječ:
»izvedbene«.
Šesti stavak se mijenja i glasi: »TRVB100 ili
drugu općepriznatu metodu - za stambene građevine i pretežito stam
bene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama, TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za poslovne
i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.«
Nakon šestog stavka se dodaje sedmi stavak
koji glasi: »Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o
požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore
objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i
dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna
udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0
metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od
visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne
prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.«
Dosadašnji sedmi stavak postaje osmi stavak i
u njemu se u zagradi nakon broja: »108/95« dodaju riječi »i 56/10«.
Dosadašnji osmi stavak postaje deveti stavak.
Dosadašnji deveti stavak postaje deseti
stavak i u njemu se nakon riječi: »mreže« brišu riječi: »u naselju« i na kraju
se prije točke dodaju riječi: »sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara (NN 08/06).«
Dosadašnji deseti stavak se briše.
Jedanaesti stavak se mijenja i glasi: »Nove
prometnice i rekonstrukcije postojećih treba projektirati za vatrogasne
pristupe koji imaju širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse
propisane u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94,
55/94, i 142/ 03). Sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim
završetkom i duže od 100 metara, moraju se projektirati s okretištem na
njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.«
U dvanaestom stavku se na kraju dodaje
rečenica koja glasi: »Temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara
(NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2)«.
Nakon dvanaestog stavka se dodaje trinaesti
stavak koji glasi: »Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i
organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Cresa, te mjera
zaštite od požara predviđenih u provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja
Grada Cresa.«
Dosadašnji trinaesti stavak postaje
četrnaesti stavak.
Članak
65.
U članku 206. se brišu riječi: »iz Članka
213.«.
Članak
66.
Članak 207. se mijenja i glasi:
»Prioritet i dinamika izrade dokumenata
prostornog uređenja užih područja utvrđuje se odlukama nadležnih tijela Grada
Cresa.«
Članak
67.
Članak 209. se mijenja i glasi:
»Uređenje građevinskog zemljišta čini skup
odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog
zemljišta u skladu s ovim planom. Određuje se uređenje građevinskog zemljišta
na obuhvaćenom području, koje pored pripreme obuhvaća i opremanje osnovnom
prometnom i komunalnom infrastrukturom.
Za građenje na građevinskom području izvan
naselja i za centralno naselje Cres se određuje najmanje II. kategorija
uređenosti:
II. optimalno uređeno građevinsko zemljište,
koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s prometne
površine, vodoopskrbu koja za obiteljske kuće i druge građevine koje će za
stanovanje, boravak ili rad koristiti do 10 osoba, može biti osigurana i
vlastitom cisternom za vodu, odvodnju otpadnih voda minimalno putem nepropusne
septičke jame, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.
Obvezna viša razina uređenosti građevinskog
područja određuje se temeljem posebne odluke Grada Cresa i obuhvaća:
III. visoko uređeno građevinsko zemljište,
koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja (pristup s prometne površine,
vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju, javnu rasvjetu, javno zelenilo,
centralne sadržaje i drugo).
Građenje se planira na uređenoj građevnoj
čestici ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i
uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni
barem zemljani radovi.
Stavci 2. 3. i 4. ovoga članka ne odnose se
na izgradnju zamjenskih građevina i na rekonstrukciju postojećih građevina ako
se zahvatom ne povećava broj korisnika građevine i bitno ne mijenja način
korištenja građevine.
Članak
68.
U Članku 211. u prvoj alineji trećeg,
devetog, desetog i dvanaestog stavka se brojka: »50« zamjenjuje brojkom:
»83,5«.
U petom stavku se riječi: »Uredbi (NN
128/04)« zamjenjuju riječju »Zakonu«.
Članak
69.
Nakon Članka 211. se briše naslov 10.2. »Rekonstrukcija
građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni« i Članak 212.
Članak
70.
U naslovu »10.3. Prelazne i završne odredbe«
se broj »10.3« zamjenjuje brojem »10.2«.
Članak
71.
Članak 213. postaje Članak 212. mijenja se i
glasi:
»Do donošenja detaljnog plana uređenja kampa
»Kovačine« - DPU 2 dopušteni su temeljem odrednica ovog plana, s ciljem
unapređenja razine komunalnog uređenja i proširenja usluga i ponude u sklopu
postojećeg kampa slijedeći zahvati uređenja:
- na kč. 3173 K.O. CRES GRAD izgradnja
sanitarnog čvora površine do 150 m2 i
- na kč. 3271 K.O. CRES GRAD izgradnja
sanitarnog čvora površine do 150 m2 prema sljedećim uvjetima:
-max. visina građevine je 3,0 m,
-oblikovanje građevina prema članku 42. ovih
odredbi te
- na kč. 3075 K.O. CRES GRAD izgradnja sklopa
otvorenih bazena za kupanje i u istom zahvatu izgradnja sklopa građevina s
pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene (ugostiteljski, uslužni,
zabavni, trgovački, pomoćni; sanitarni, spremišta i sl.) prema slijedećim
uvjetima:
-max. vodena površina sklopa otvorenih bazena
iznosi 1.000 m2, a grade se na
način da se ploha okolnih terasa usklađuje s uređenim terenom, a da
se u suterenu ispod bazena
grade instalacije i uređaji za potrebe bazena i dio planiranih pratećih
sadržaja,
-max. izgrađena površina sklopa građevina s
pratećim sadržajima, ne uključujući suteren ispod bazena, iznosi do 150 m2 i do 100 m2 natkrivenih terasa,
-max. broj etaža je 2 etaže i to suteren ili
podrum i prizemlje,
-max. visina građevine je 6,0 m,
-oblikovanje građevina prema članku 42.
odredbi.
Članak
72.
Ovaj Plan izrađen je u četiri izvornika koji
su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika
Gradskog vijeća i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak
73.
Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/09-1/7
Ur. broj: 2213/02-03-01-11-122
Cres, 26. siječnja 2011.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA CRESA
Predsjednik
Marčelo Damijanjević, v.r.
