SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 3. Srijeda, 2. veljače 2011.
GRAD CRES
Moscenicka_draga-001

2.

Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i Odluke o izradi I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Cres (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/09), a po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske županije, Klasa: 350-02/10-05/38, Ur. broj: 69-03/4-10-4 od 29. studenoga 2010. godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 350-02/ 10-13/112, Ur. broj: 531-06-10-2 od 22. prosinca 2010. godine, članka 21. Statuta Grada Cresa »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/01, 29/01, 15/03 i 37/06) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja
NA 7 i površina izdvojenih namjena

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim I. izmjenama i dopunama urbanističkog plana uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i površina izdvojenih namjena, mijenja se i dopunjuje Urbanistički plan uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i površina izdvojenih namjena (»Službene novine PGŽ« broj 45/07 i ispravak 20/08), sukladno Odluci o izradi I. izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja naselja Cres (»Službene novine PGŽ« broj: 46/09).

Članak 2.

(1) Elaborat »I. izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i površina izdvojenih namjena,« (u daljnjem tekstu: plan i Izmjene i dopune Plana) se sastoji od:

I. Tekstualnog dijela plana:

1. Temeljne odredbe

2. Odredbe za provođenje plana

II. Obaveznih priloga plana:

1. Obrazloženje plana,

2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Cresa,

3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja;

3.1. Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite,

4. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana,

5. Zahtjevi iz članka 79. Zakona,

6. Izvješće o prethodnoj raspravi,

7. Sažetak za javnost,

8. Izvješće o javnoj raspravi,

9. Evidencija postupka izrade i donošenja plana,

10. Mišljenja iz članka 94. Zakona,

(2) Obvezni prilozi iz točke II. ovog članka nisu predmetom objave.

Članak 3.

Izmjene i dopune plana je izradio Urbanistički studio Rijeka d.o.o. Rijeka, broj elaborata 02/10, temeljem Ugovora između Grada Cresa i Urbanističkog studija Rijeka d.o.o. Rijeka, od 4. siječnja 2010. godine i ovjerio sukladno posebnom propisu.

2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

U članku 2. Odredbi za provođenje Urbanističkog plana uređenja naselja Cres, građevinskih područja naselja NA 7 i površina izdvojenih namjena (»Službene novine PGŽ« broj: 45/07 i ispravak 20/08), u točki 3., se u nazivu nakon riječi: »naselja« dodaje riječ: »Cres«.

Točke 10., 11. i 12. se brišu.

Točka 13. postaje točka 10. mijenja se i glasi:

»10. Tavan - je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida.«

Točka 14. postaje točka 11. mijenja se i glasi:

»14. Svijetla visina etaže je visina između završne kote podne i stropne konstrukcije pojedine etaže iznosi za:

- stambene ili poslovne prostorije minimalno 2,4 metra kod postojećih građevina, a kod novih minimalno 2,60 m,

- pomoćne prostorije minimalno 2,10 m.«

Točka 15. postaje točka 12.

Točka 16. postaje točka 13. i u noj se nakon riječi »terase« dodaju riječi »i vanjski bazeni«, riječi »na terenu do h=0,8 m« se zamjenjuju riječima »u razini terena na uređenoj okućnici i iznad terena do h=0,8 m.«

Točka 17. se briše.

Točka 18. postaje točka 14.

Dodaje se točka 15. i glasi:

»15. Koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevina i površine građevne čestice. Nadzemne etaže građevine su; suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

Točka 19. se briše.

Točka 20. postaje točka 16., točka 21. postaje točka 17., točka 22. postaje točka 18. i točka 23. postaje točka 19.

Točka 24. postaje točka 20. mijenja se i glasi:

»20. Lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne i sl.); uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije susjednih građevina, morfologije gradnje uličnog poteza, dijela naselja odnosno drugog građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne i regulativne specifičnosti građevine, na prostoru u krugu cca 100 m, kao i uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine. Ukoliko se isti primjenjuju moraju biti prezentirani i dokazani.«

Točka 25. postaje točka 21. i točka 26. postaje točka 22.

Točke 27., 28. i 29. se brišu.

Dodaje se točka 23. i glasi:

»23. Prometne površine su:

- pješačke površine;

- pješačko-kolne površine;

- kolne površine;

- ostale prometne površine.

Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice. Namijenjene su prometovanju pješaka, životinja u pratnji ljudi, a iznimno mogu služiti za prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima prema posebnoj odluci Grada.

Pješačko-kolne površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka, a planiraju se kao ceste, ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi. Pješačko kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim ograničenjem kretanja vozila.

Ulice se planiraju u okviru građevinskog područja naselja kao glavne, sabirne i ostale. Duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim, fizički odvojenim trakama.

Pješačko-kolni prilazi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija pješački promet i uz to promet vozila.

Privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i uz to pješački prilaz.

Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a planiraju kao ostale ceste (nerazvrstane) i kao javne (lokalne, županijske i državne).

Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza.«

Članak 5.

U članku 9. se na kraju drugog stavka dodaje rečenica koja glasi: »Pored toga se u sklopu postojećih građevina koje nemaju mogućnosti povećanja ukupne bruto razvijene površine (BRP) i čija ukupna BRP ne prelazi 250 m2 može predvidjeti poslovni prostor unutar cijele građevine.«

Članak 6.

U članku 10. se nakon petog stavka dodaje novi šesti stavak koji glasi:

»U sklopu površina mješovite namjene (M1, M1c i M2) se planiraju i građevine u cijelosti poslovne, javne i društvene namjene s djelatnostima koje su sukladne stanovanju (koje ne narušavaju standard stanovanja, ne zahtijevaju intenzivan promet, ne predstavljaju opasnosti od požara i eksplozije i sl.).«

Dosadašnji šesti stavak postaje sedmi stavak a dosadašnji sedmi stavak postaje osmi stavak.

Članak 7.

U članku 14. se na kraju prvog stavka riječi: »mogu se urediti dječja igrališta, rekreacijska igrališta i sl.« zamjenjuju riječima: »se planiraju zahvati gradnje i uređenja sukladno odredbama iz Članka 151.«

Članak 8.

U članku 28. se drugi stavak briše i dodaju se novi drugi i treći stavak koji glase:

»Kod rekonstrukcije postojećih i kod interpolacije građevina ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi.

Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je i u cilju održavanja ili podizanja kategorije građevine.«

Članak 9.

U članku 30. drugom stavku, prvoj alineji se broj: »3.000« zamjenjuje brojem: »4.000«.

Nakon trećeg stavka se dodaje četvrti stavak koji glasi:

»Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno uključujući podrum u okviru kojeg se planira garaža za potrebe građevine iznosi kis=2,0.«

Četvrti stavak postaje peti stavak u kojem se nakon riječi »iskorištenosti« dodaje riječ: »nadzemno«, riječi »kis=1,0« se zamjenjuju riječima: »kin=1,5«.

Članak 10.

U članku 31. u drugom stavku se unutar zagrade oznaka: »K-1-1A« zamjenjuje oznakom: »K-1-1B«.

Članak 11.

U članku 32. se u četvrtom stavku riječ: »lokacijske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.

Deveti stavak se mijenja i glasi:

»Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.«

Članak 12.

U članku 33. se u prvom stavku riječ: »lokacijskom« zamjenjuje riječju: »potrebnom«.

Članak 13.

U članku 36. se u prvom stavku riječ: »građevinsku« zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja« briše riječ: »lokacijske«.

Članak 14.

U članku 37. se nakon riječi: »postojećih« dodaju riječi »i interpolacija« te se na kraju prije točke dodaju riječi: »i iznimno prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi«.

Članak 15.

U članku 38. četvrtom stavku brojka: »50« zamjenjuje se brojkom: »83,5«.

Članak 16.

U članku 39. prvom stavku brojka: »50« zamjenjuje se brojkom: »83,5«.

Članak 17.

U članku 44. se u drugom stavku riječ: »građevinsku« zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja« briše riječ: »lokacijske«.

Članak 18.

U članku 46. se peti stavak mijenja i glasi:

»S ciljem unapređenja raznolikosti i razine hotelskog smještaja u zoni Kimen, dozvoljena je rekonstrukcija postojeće smještajne građevine (depandanse) u hotel s 4* (zvjezdice), a maksimalna tlocrtna projekcija za rekonstrukciju građevine je određena zonom (T-1-1A) na kartografskom prikazu br. 4 i 4A »Način i uvjeti gradnje«. Za rekonstrukciju se propisuju slijedeći uvjeti:

- max. izgrađenost parcele je 0,30,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8,

- najveća visina građevine iznosi 11,0 m,

- broj nadzemnih etaža može iznositi najviše 4 etaže,

- kota konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu može biti na postojećoj razini ili niža.«

Stavak šesti se mijenja i glasi:

»Dozvoljena je rekonstrukcija vile »Kimen« u zoni (T-1- 1B), dogradnjom vile prema slijedećim uvjetima:

- max. izgrađenost parcele je 0,30,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8

- visina i broj etaža građevine se ne može povećavati,

- dozvoljava se izgradnja potpuno ukopanog podruma,

- kota konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu može biti na postojećoj razini ili niža,

- uz kvalitetno oblikovanje građevine kao cjeline gdje dograđeni dio s postojećom građevinom treba činiti jedinstvenu funkcionalnu i oblikovnu cjelinu, dozvoljava se izgradnja balkona i na pročelju prema moru,

- udaljenost građevine od obalnog puta se ne može smanjivati,

- dozvoljena je izgradnja bazena za kupanje i terase, čiji je gornji rub u razini terena na okućnici (+/- 0,5 m),

- najmanje 40% površine građevne čestice treba biti uređeno kao park.«

Stavak osmi se mijenja i glasi:

»Na lokaciji postojećeg zabavnog centra »Šumica« (T-1- 1D) dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine s ugostiteljskim i uslužno-zabavnim i rekreacijskim sadržajima: restoranom, konferencijska dvorana do 100 mjesta, bazenom, saunom, dvoranom za fitness, wellness centrom, različitim uslužnim salonima i sl. Građevina mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

- najveći dopušteni broj etaža je 2;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,5 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6 (0,8 uključujući potkrovlje).«

Stavak jedanaesti se mijenja i glasi:

»U dijelu zone »Kimen«, planske oznake R-2-k, dozvoljena je gradnja rekreacijskih sadržaja na otvorenom (igrališta, bazena i sl.) i popratnih građevina (svlačionice, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) na udaljenosti najmanje 25 m od obalne crte uz sljedeće granične vrijednosti:

- min. površina građevinske parcele 1.500 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,07,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije prateće građevine iznosi 150 m2,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,14,

- najveći dopušteni broj etaža (E); prizemlje te podrum i tavan,

- najveća dopuštena visina 4,0 m.

Igrališta i popratne građevine trebaju činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu koja se gradi na jedinstvenoj građevnoj čestici gdje se popratne građevine ne mogu graditi dok nisu uređena igrališta na najmanje 50% površine građevne čestice.«

Članak 19.

U članku 47. prvom stavku brojka: »50« zamjenjuje se brojkom: »83,5«.

Članak 20.

U članku 49. prvom stavku se nakon riječi: »obiteljske građevine« dodaju riječi: »i prema lokalnim uvjetima te u svim slučajevima« i brišu riječi: »a kada to nije moguće rekonstrukcije se vrše u postojećim gabaritima«.

Nakon stavka prvog se dodaje drugi stavak koji glasi:

»S ciljem formiranja jednoobrazne morfološke cjeline planira se zahvat rekonstrukcije postojećih građevina sukladno lokalnim uvjetima dokazanim za ovu prostornu cjelinu uz slijedeća moguća odstupanja od uvjeta za izgradnju obiteljske kuće:

- površina i širina građevne čestice može biti manja od propisane, uz uvjet da se površina postojeće čestice može smanjivati isključivo u slučaju izvedbe prometne površine iz članka 2. točke 23. odredbi,

- građevine koje se nalaze na udaljenosti manjoj od 4,0 m od granice građevne čestice se mogu rekonstruirati isključivo uz izričitu suglasnost susjeda,

- postojeća udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca koja je manja od propisane se zahvatom rekonstrukcije ne može smanjivati, osim u slučaju izvedbe prometne površine iz članka 2. točke 23. odredbi,

- zahvat rekonstrukcije treba biti u skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili sukladno posebnim uvjetima treba propisati dodatne mjere.«

Članak 21.

U članku 55. u drugom stavku se riječi: »idejnog rješenja« zamjenjuju riječju: »projekta« te se riječ: »lokacijske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.

Članak 22.

U članku 57. se riječ: »lokacijskom« zamjenjuje riječju: »potrebnom«.

Članak 23.

U članku 60. se u prvom stavku riječ: »građevinsku« zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja« briše riječ: »lokacijske«.

Članak 24.

U članku 65. prvom stavku se nakon druge alineje dodaju nove treća i četvrta alineja koje glase:

»- prostor sportsko-rekreacijske namjene između postojećeg nogometnog igrališta i površine planirane za izgradnju sportske dvorane planira se za uređenje pomoćnog nogometnog igrališta,

- izgradnja sportsko-rekreacijskog kompleksa kao prostorne i funkcionalne cjeline koju čine igrališta i prateće građevine se planira prema slijedećim uvjetima:

-najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2,

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05%,

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 0,1,

-najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 m;

-udaljenost građevnog pravca od prometne površine iznosi najmanje 6 m a udaljenost građevine od granica građevne čestice najmanje 4 m,

-kota konačno zaravnane i uređene površine igrališta se određuje okvirno na koti postojećeg terena (+/- 1,5 m),

-kota konačno zaravnane i uređene površine uz pročelje građevine na najnižem dijelu se određuje okvirno na koti igrališta (+/- 1 m),

-planira se oblikovanje građevine sukladno članku 42. odredbi,

-u sklopu građevine se planira osigurati sadržaje za potrebe kompleksa igrališta (sanitarije, garderobe, spremišta opreme, uređaja i sl., uredski i klupski prostori i ugostiteljski sadržaj površine najviše 100 m2 i najviše 50% površine građevine i najviše 100 m2 terase.

-neizgrađeni dio građevinske čestice se uređuje kao parkovno zelenilo.«

Članak 25.

Nakon članka 65. se naslov poglavlja: »4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA« zamjenjuje naslovom: »4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE«.

Članak 26.

U članku 66. prvom stavku točki a) i točki b) se nakon riječi: »slobodnostojeća« briše riječ: »ili« i dodaje zarez te nakon riječi:»dvojna« dodaju riječi: »ili u nizu«

Nakon prvog stavka se dodaje drugi stavak koji glasi:

»Niz se može sastojati od najviše 5 građevina.«

Drugi stavak postaje treći stavak i u njemu se na kraju treće alineje dodaju riječi »i prema graničnim vrijednostima iz članka 77.a u izgrađenom dijelu zona planske oznake (S-1-2)«.

Članak 27.

U članku 67. stavku prvom točki a) prvoj alineji se broj: »500« zamjenjuje brojem: »400«.

U drugoj alineji se broj: »400« zamjenjuje brojem: »300«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- za građevine u nizu 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije, ne može biti manja od 8 m, odnosno od 10 m na završnoj jedinici.«

Nakon riječi: »obiteljskih« brišu se riječi: »slobodno stojećih« a na kraju se prije točke dodaju riječi: »sukladno članku 80. odredbi«.

U točki c) prvoj alineji se broj: »0,25« zamjenjuje brojem: »0,30«.

U drugoj alineji se broj: »0,30« zamjenjuje brojem: »0,40«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- za građevinu u nizu 0,50.«

U točki d) prvoj alineji se broj: »0,5« zamjenjuje riječima: »0,9 uključujući tavan / 1,1 uključujući tavan i podrum«.

U drugoj alineji se broj: »0,6« zamjenjuje riječima: »0,8 / 1,2 uključujući tavan / 1,4 uključujući tavan i podrum,«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- za građevinu u nizu 1,0 / 1,5 uključujući tavan / 1,7 uključujući tavan i podrum.«

Članak 28.

U članku 68. stavku prvom se na kraju dodaju riječi: »te ukopani podrum i tavan.«

Članak 29.

U članku 69. se nakon riječi: »slobodnostojeće« briše riječ: »i« i dodaje zarez i na kraju prije točke se dodaju riječi: »i u nizu«.

Članak 30.

U članku 70. stavku prvom točki a) prvoj alineji se broj: »600« zamjenjuje brojem: »500«.

U drugoj alineji se broj: »500« zamjenjuje brojem: »400«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- za građevine u nizu 300 m2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije, ne može biti manja od 8 m, odnosno od 10 m na završnoj jedinici.«

U točki c) prvoj alineji se broj: »0,25« zamjenjuje brojem: »0,30«.

U drugoj alineji se broj: »0,30« zamjenjuje brojem: »0,40«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- za građevinu u nizu 0,50.«

U točki c) prvoj alineji se broj: »0,75« zamjenjuje riječima: »0,9/1,2 uključujući tavan/1,4 uključujući tavan i podrum«.

U drugoj alineji se broj: »0,9« zamjenjuje riječima: »1,2/ 1,6 uključujući tavan/1,8 uključujući tavan i podrum«.

Nakon druge alineje se dodaje treća alineja koja glasi:

»- za građevinu u nizu 1,5./ 2,0 uključujući tavan/2,2 uključujući tavan i podrum.«

Članak 31.

U članku 71. stavku prvom se na kraju prve rečenice prije točke dodaju riječi: »te ukopani podrum i tavan.« dok se u drugoj rečenici broj: »7,5« zamjenjuje brojem: »8,0«.

U drugom stavku se na kraju prije točke dodaju riječi: »i za građevine u nizu.«

Članak 32.

U članku 74. u drugom stavku se u trećoj rečenici, nakon riječi: »zaštićeni« briše riječ: »drvenim«.

U trećem stavku se riječ: »crvene« zamjenjuje riječju: »višebojna / jednobojna; oker-terakota-svijetlosmeđe«.

U četvrtom stavku se riječ: »građevinsku« zamjenjuje riječju: »potrebnu« te se nakon riječi: »izdavanja« briše riječ: »lokacijske«.

Članak 33.

U članku 75. se na kraju prvog stavka dodaju riječi: »i prema graničnim vrijednostima iz članka 77.a u izgrađenom dijelu zona planske oznake (S-1-2)«.

Članak 34.

U članku 76. stavku prvom se nakon riječi: »građevina« dodaju riječi: »u zonama planske oznake (S-3)«.

U drugoj alineji se nakon riječi: »je« dodaju riječi: »0,3, a iznimno u povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim gusto izgrađenim dijelovima naselja kad se parkiralište za potrebe građevine osigurava izvan njene građevne čestice ili u garaži ispod građevine (kig) iznosi do«,

U trećoj alineji se nakon riječi: »iznosi« dodaju riječi: »1,2 / koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5 a iznimno u povijesnim graditeljskim cjelinama i drugim gusto izgrađenim dijelovima naselja kad se parkiralište za potrebe građevine osigurava izvan njene građevne čestice ili u garaži ispod građevine (kin) iznosi do 3,2 dok (kis) iznosi 4,0.«

U stavku drugom se brišu riječi: »površina građevinske čestice može biti i manja od navedene, a visina mora biti prilagođena okolnim građevinama, odnosno usklađena s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela« i dodaju riječi: »se uvjeti određuju prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi.«

Članak 35.

U članku 77. stavku drugom se riječi: »formirat će se prema susjednim parcelama i lokalnim uvjetima« zamjenjuju riječima: »određuje se prema lokalnim uvjetima sukladno članku 80. odredbi«.

Članak 36.

Nakon članka 77. se dodaje novi članak 77a. koji glasi:

»U cilju formiranja jednoobraznih morfoloških cjelina u zonama planske oznake (S-1-2) i to isključivo unutar izgrađenih dijelova stambenih područja Melin i Brajdi utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za interpolaciju i uklapanje izvedenog stanja višestambenih građevina:

a) unutar izgrađenog dijela stambenog područja Melin:

- minimalna veličina građevne čestice iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 1,6/ koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je četiri (E=4), od kojih je četvrta potkrovlje i mogućnost gradnje podruma,

- najveća dopuštena visina građevine je V= 7,5 metara,

- najveći broj stambenih/ uporabnih cjelina iznosi do 8 samostalnih jedinica.

b) unutar izgrađenog dijela stambenog područja Brajdi:

- minimalna veličina građevne čestice iznosi 600 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 1,2/ koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je četiri (E=4), od kojih je četvrta tavan i mogućnost gradnje podruma,

- najveća dopuštena visina građevine je V= 9,0 metara,

- najveći broj stambenih/ uporabnih cjelina iznosi do 8 samostalnih jedinica.

Smještaj građevina se planira sukladno članku 72. i 80. odredbi.«

Članak 37.

Nakon članka 79. se naslov: »Rekonstrukcija građevina stambene namjene« zamjenjuje naslovom: »Izgradnja i rekonstrukcija građevina stambene namjene prema lokalnim uvjetima«.

Članak 38.

U članku 80. stavku prvom se nakon riječi: »namjene« briše riječ: »dijela« i na kraju stavka se prije točke dodaju riječi: »odnosno prema lokalnim uvjetima sukladno odredbama od drugog do petog stavka ovog članka«.

U drugom stavku se na početku dodaju riječi koje glase: »Izgradnja i rekonstrukcija građevina stambene namjene prema lokalnim uvjetima i prema posebnim uvjetima nadležnih tijela se planira«, brišu se riječi: »na površinama planske oznake (M-1-C), (M-1) i (M-2) izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina« i brišu se riječi: »(min. parcela, izgrađenost, visine i sl,), a« i na kraju stavka se dodaju riječi: »u sljedećim slučajevima;« i točke a) i b) koje glase:

a) pri rekonstrukciji i interpolaciji građevina u definirane prostorne okvire izgrađenih dijelova naselja se planiraju odstupanja od graničnih vrijednosti određenih ovim odredbama, prema sljedećem:

- površina i širina građevne čestice može biti manja od propisane, određuje se prema lokalnim uvjetima, može iznositi najmanje 50% propisane površine a u zoni A najmanje 50 m2, uz uvjet da se površina postojeće čestice koja je manja od propisane smanjuje isključivo u slučaju izvedbe prometne površine,

- građevinski i regulacijski pravac se mogu poklapati,

- koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti građevne čestice može biti veći od propisanog a određuje se sukladno površini građevne čestice, kod izgradnje na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i 1,0,

- udaljenost građevina od granice građevne čestice, sukladno posebnim uvjetima zaštite i spašavanja, može uz suglasnost susjeda iznositi manje od propisane, a izgradnja na granici građevne čestice se u pravilu planira kad na istoj granici već postoji građevina na susjednoj građevnoj čestici; započeti ulični niz, blok ili u drugim sličnim slučajevima,

- na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granice građevne čestice se otvori, ako su neprovidni, mogu izvoditi uz suglasnost susjeda,

- mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih za uređenje građevnih čestica,

b) pri rekonstrukciji postojećih građevina i interpolaciji nove građevine, radi uklapanja u arhitektonski definiran i pretežno izgrađen niz, blok ili drugu građevnu strukturu, gdje se pored odstupanja navedenih u točki a) građevine se mogu planirati veće visine i broja etaža od propisanih tako da se prilagođavaju susjednim građevinama, uz uvažavanje visine etaža i vijenaca na susjednim građevinama, ali najviše do visine više susjedne građevine.

Nakon drugog stavka se dodaje novi treći stavak koji glasi:

»U izgrađenom dijelu naselja se planira prenamjena građevina stambene namjene (cjeline ili dijela) u građevine mješovite, poslovne ili javne i društvene namjene, sukladno uvjetima iz drugog stavka ovog članka.«

Dosadašnji treći stavak postaje četvrti stavak.

Dosadašnji četvrti stavak postaje peti stavak i u njemu brišu riječi: »u smislu prethodnog članka«.

Dodaje se novi šesti stavak koji glasi: »Izgradnja i rekonstrukcija građevina prema lokalnim uvjetima treba biti u skladu s Mjerama posebne zaštite koje su određene ovim planom ili sukladno posebnim uvjetima treba propisati dodatne mjere.«

Članak 39.

U članku 84. trećem stavku se u prvoj rečenici broj: »172« zamjenjuje brojem: »192«, dok se u drugoj rečenici nakon riječi: »plutajućeg« dodaju riječi: »ili čvrstog«.

Članak 40.

U članku 85. se nakon drugog stavka dodaje treći stavak koji glasi:

»Na kopnenom dijelu luke se planira uređenje površina i izgradnja građevina sa sadržajima specifičnih usluga za nautičare kao što su; hangari s gospodarskim i servisnim sadržajima za plovila i uređaje, usluge čartera, klupski prostori i sl. te povećanje razine ponude i usluga kao što su; ugostiteljstvo, zabava, trgovina, sport i rekreacija što uključuje bazen i welnes centar, smještaj u apartmanima s povećanjem postojećeg kapaciteta za najviše 20 ležajeva te sadržaji potrebni za ispunjenje dodatnih zahtijeva za marinu prve kategorije.«

Nakon trećeg stavka se dodaje četvrti stavak koji glasi:

»Izgradnja na kopnenom dijelu luke se planira kao prostorna i funkcionalna cjelina prema slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kopnenog dijela luke kig iznosi 0,45,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 0,7,

- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi prizemlje, kat i tavan, iznimno najveći broj etaža građevina koje se nalaze na sjevernom platou, uz obalu luke mogu imati najviše prizemlje i tavan,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m, iznimno najveća dopuštena visina građevina koje se nalaze na sjevernom platou, uz obalu luke iznosi 5,0 m,

- udaljenost građevnog pravca od linije obale u luci iznosi najmanje 12 m a udaljenost građevine od granica kopnenog dijela luke iznosi najmanje 3 m,

- kota konačno zaravnane i uređene površine uz pročelje građevine na najnižem dijelu se određuje okvirno na koti postojećih uređenih ili izniveliranih površina (+/- 1 m),

- planira se oblikovanje građevine sukladno oblikovanju postojećih građevina i prema članku 42. odredbi, oblikovanje gospodarskih građevina suvremeno u skladu s funkcijom, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni osjetljiv i vrijedan krajolik,

- krov građevine može biti kosi ili ravan koji se može koristiti kao terasa, pokriven kupom kanalicom nagiba 23 stupnja, iznimno se za objekt servisa i hangara dozvoljava upotreba i drugih pokrova koji bojom moraju biti usklađeni s uvjetovanim pokrovom, na krovišta se mogu ugrađivati sunčani kolektori, u tom slučaju nagib krova mora ostati isti, a nagib kolektora mora biti prema tehničkim uvjetima kolektora,

- pri uređenju neizgrađenih prostora sačuvati postojeće suhozid i visoko zelenilo, ograde i podzide izvesti u suhozidu a za hortikulturno uređenje koristiti autohtone vrste.

- broj parkirališnih mjesta za osobne automobile osigurati u skladu s člankom 103. odredbi.«

Članak 41.

U članku 88. četvrtom stavku se nakon riječi: »ishodište« dodaju riječi: »u pravilu«, brišu se riječi: »samo stambene« i na kraju dodaju riječi: »stambene namjene te sadržaje drugih namjena«.

Članak 42.

U članku 94. prvom stavku se na kraju dodaje rečenica koja glasi: »Iznimno minimalna širina prometnog traka ostale ulice/ceste je 2,5 m, isključivo za slučaj kad se cesta gradi ili rekonstruira u ograničavajućim okolnostima koje je u postupku ishođenju dozvola potrebno posebno obrazložiti.«

U četvrtom stavku se na početku dodaje rečenica koja glasi: »Ulice moraju imati nogostup barem jednostrano.«

Nakon četvrtog stavka se dodaju novi peti, šesti i sedmi stavak koji glase:

»Sve slijepe ceste, ulice i pješačko-kolni prilazi dulji od 100 m moraju na svom kraju imati okretište.

Duljina prometne površine se mjeri između križanja s prometnom površinom višeg ili istog ranga ili do njenog kraja.

Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.«

Članak 43.

U članku 95. stavku trećem se riječ: »građevinske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.

Članak 44.

U članku 96. se peti stavak mijenja i glasi:

»Kolni prilaz kao:

pješačko kolni prilaz:

- minimalna širina za dvosmjerni promet je 5,5 m,

- minimalna širina za jednosmjerni promet je 4,5 m,

- maksimalna duljina je 200 m.

privoz:

- minimalna širina 3 m

- maksimalna duljina je 100 m.«

Na kraju se dodaje osmi stavak koji glasi:

»Odredbe iz ovog članka se sukladno lokalnim uvjetima i kod rekonstrukcije postojećih prometnica usklađuju s odredbama članka 94.«

Članak 45.

U članku 97. četvrtom stavku se riječ: »lokacijske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.

Članak 46.

U članku 101. šestom stavku se riječ: »lokacijskom« zamjenjuje riječju: »potrebnom«.

Deveti i deseti stavak se brišu, jedanaesti stavak postaje deveti stavak i dvanaesti stavak postaje deseti stavak.

Članak 47.

U članku 103. drugom stavku se riječ: »lokacijske« zamjenjuje riječju: »potrebne«.

Članak 48.

U članku 104. se dodaje drugi stavak koji glasi:

»Iznimno kod interpolacije, rekonstrukcije i prenamjene postojećih građevina u građevine poslovne i javne namjene te kod interpolacije i rekonstrukcije građevina stambene namjene u izgrađenim dijelovima naselja planiranih za mješovitu namjenu (M1 i M1c), propisani broj parkirnih mjesta može odobriti nadležna služba Grada Cresa na javnoj ili drugoj površini na kojoj je dozvoljeno parkiranje.«

Članak 49.

U članku 112. stavku prvom se nakon riječi: »raspored« dodaju riječi: »osnovne mreže«.

Dodaje se drugi stavak koji glasi:

»Kao dopuna planirane osnovne mreže, mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće pješačke staze i šetnice.«

Članak 50.

U članku 121. stavku prvom se nakon riječi: »telekomunikacijske« dodaju riječi: »/elektroničke komunikacijske«.

Nakon prvog se dodaju drugi i treći stavak koji glase:

»Elektroničku komunikacijsku opremu se planira postavljati:

- na postojećim samostojećim antenskim stupovima izvan naselja,

- na planiranim samostojećim antenskim stupovima za zajedničke sustave izvan naselja,

- na postojećim antenskim prihvatima na građevinama.

Antenski sustavi osnovnih postaja mogu biti, uz suglasnost predstavničkog tijela Grada Cresa, postavljeni na samostojeće antenske stupove locirane samo iznimno na postojeće antenske prihvate na postojećim građevinama, pod uvjetom da veličinom i oblikovanjem ne naruše izgled naselja i krajobrazne osobitosti.«

Dosadašnji drugi i treći stavak postaju četvrti i peti stavak.

Nakon petog stavka dodaju se novi šesti, sedmi i osmi stavak koji glase:

»Prilikom izgradnje novih samostojećih antenskih stupova nužno je osigurati sve preduvjete za zajedničko korištenje i smještaj antenskih sustava svih operatera kao i interventnih službi na jednu lokaciju, odnosno na jedan zajednički stup (primjerice TETRA1 - Trans European Trunked Radio-digitalni europski trunking radio je predložen u Zelenoj knjizi Europske komisije i predstavlja moderni sustav digitalne tehnologije. Može se koristiti za otrebe policije, hitne pomoći, vatrogasaca, tajnih službi, vojske, transportnih usluga, tvornica itd.).

Novi stup to treba graditi prema tipskim rješenjima/projektima odobrenim od strane Ministarstva, sve dok Hrvat

ska agencija za poštu i elektroničke komunikacije ne dovrši započeti posao tipizacije stupova sa visinama 36 m i 42 m kopno/more i iste stavi na raspolaganje operatorima, s time da stup mora biti takvih karakteristika da može primiti više operatera, a na drugi način samo izuzetno, kad zbog zaštite ljudi, dobara i okoliša nije moguće koristiti tipska rješenja.

Prije ishođenja odgovarajućih akata za postavljanje novog sustava treba dokazati (sačiniti račun) da je utjecaj svih frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade ii izdavanja sanitarnih uvjeta koji prate građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova) u granicama zakonom propisanih vrijednosti, u kom slučaju se dopušta postavljanje novih antena i njihovo puštanje u redovan rad.«

Dosadašnji četvrti stavak postaje deveti stavak i u njemu se nakon riječi: »telekomunikacija« dodaju riječi: »/elektronička komunikacija«.

Nakon devetog stavka dodaju se novi deseti, jedanaesti, dvanaesti, trinaesti i četrnaesti stavak koji glase:

»Samostojeći antenski stup i povezana oprema smješta se na zemljište odgovarajuće površine dovoljne da se na njoj izgradi samostojeći antenski stup i postavi pripadajući kontejner/kontejneri odnosno izgradi objekt/objekti u kojima se nalazi radijska oprema i oprema za napajanje. Svaka lokacija je specifična i smještaj gore spomenutih dijelova ovisi o samoj čestici, konfiguraciji i namjeni zemljišta, potom o izvoru električne energije tj. priključku. Veličina potrebne površine ovisi o broju zainteresiranih operatora za istu lokaciju koji određuju vrstu stupa (temelja) i načinu smještaja opreme (kontejneri ili vanjske bazne stanice). Maksimalna veličina površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa (tri operatora s tri kontejnera, temelj stupa 8x8 m) iznosi 350 m2.

Minimalna veličina površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa (jedan operator s jednim kontejnerom, temelj stupa 5x5 m) iznosi 180 m2.

Minimalna standardna unutarnja površina potrebna za objekt same bazne stanice, kontejner, bez antena (objekt u kojem je cjelokupna elektronika i energetika) iznosi (širina x duljina x visina) 220x280x250 cm uz minimalnu nosivost krovne konstrukcije od 150 kg/m2. Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2 m od ruba građevne čestice.

Uzemljenje i gromobranska zaštita izvode se prema pravilima struke i u skladu sa važećom zakonskom i tehničkom regulativom. Samostojeći antenski stup i pripadajuća oprema izvodi se na način koji onemogućuje pristup neovlaštenim osobama. Elementi potrebni za gradnju samostojećeg antenskog stupa su temelji, stup i povezana oprema koja može biti smještena u zasebni kontejner ili vanjske bazne stanice smještene u ormariće. Površina zemljišta na kojem se nalazi sam samostojeći antenski stup je zadana njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.

Napajanje radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog orama koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije. Napajanje se može izvesti putem alternativnog izvora ili iz nekih od obnovljivih izvora energije (solarno, vjetrogeneratorima ili hibridno vjetro-solarno).

Za građevine baznih stanica i pripadajućih antenskih sustava se planira priključivanje na prometnu površinu kolno-pješačkim putem potrebne dužine. Isti put treba u pravilu planirati kao dio prometnog sustava grada koji se koristi i za druge potrebe.«

Dosadašnji peti stavak postaje petnaesti stavak i u njemu se riječ: »građevinskih« zamjenjuje riječju: »potrebnih«.

Članak 51.

U članku 136. stavku drugom se riječi: »6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine« zamjenjuju riječima: »10,00 m mjereno od ruba kanala«.

Članak 52.

Članak 139. se mijenja i glasi:

»Postojeće trafostanice moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini) novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV će se gradit na lokacijama načelno nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishođenje potrebne dozvole. Trafostanice će se gradit kao slobodnostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Slobodnostojeća trafostanica 10(20)/0,4 kV u vlasništvu HEP-a se gradi na zasebnoj građevnoj čestici površine dovoljne da udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od regulacijskog pravca 2,0 m.«

Članak 53.

U članku 140. se briše prvi stavak, drugi stavak postaje prvi stavak i u njemu se nakon riječi: »trafostanica« dodaju riječi: »će se«.

Članak 54.

Članak 141. se mijenja i glasi:

»Za zahvate uređenja prostora koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV treba novu trafostanicu kao slobodnostojeću građevinu ili kao ugradbenu u osnovnoj građevini planirati u sklopu planirane građevne čestice, odnosno planiranog zahvata uređenja prostora.«

Članak 55.

U članku 142. se na kraju, prije točke, dodaje zarez i riječi:

»ili iznimno kad se dograđuje postojeća nadzemna mreža ili kad je to prihvatljivo iz drugih razloga izvodit nadzemno sa samonosivim izoliranim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

U zaštićenoj povijesnoj jezgri naselja se niskonaponska mreža planira izvoditi podzemno a postava brojila se planira prema konzervatorskim uvjetima, u pravilu se ne planira na vanjskoj fasadi zgrade.«

Članak 56.

U članku 151. trećem stavku se nakon pete alineje dodaje šesta koja glasi:

»- prateće građevine u funkciji javnih gradskih prostora.«

Nakon četvrtog stavka se dodaje peti stavak koji glasi:

»Izgradnja prateće građevine u funkciji javnih gradskih prostora se planira u sklopu javnih zelenih površina planiranih uz obalni put, prema slijedećim uvjetima:

- građevna čestica prateće građevine se formira na površini kč. 3723/1 K.O. CRES GRAD površine oko 1300 m2,

- najveći dopušteni broj etaža je 2; a to su podrum ili suteren i prizemlje,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6;

- udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi najmanje pola visine građevine (h/2),

- nivelacijska kota građevine je okvirno na koti obalnog puta (+0,5 m),

- planira se kvalitetno oblikovanje građevine sukladno članku 42. ovih odredbi, kao vidikovca s podziđem, punim zidnim plohama izvedenih u kamenu (kao suhozid) u suterenu i paviljonski, transparentnih ploha, nadstrešnica i pergola na razini prizemlja ili pročelja mimikrirana raslinjem,

- u sklopu građevine se planiraju sadržaji kao što su sanitarije, spremišta, ugostiteljski sadržaj površine do 100 m2 s terasom površine do 200 m2 i drugi poslovni, prateći i pomoćni prostori,

- neizgrađeni dio građevinske čestice se uređuje kao dječje igralište i parkovno zelenilo,

- na neizgrađenom dijelu građevinske čestice, izvan površine određene za građenje, treba sačuvati postojeće vrijedno visoko zelenilo,

- dječje igralište treba izvesti kao travnatu ili nasutu površinu.«

Članak 57.

U članku 164. se nakon trećeg dodaje novi četvrti stavak koji glasi: »Na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Cresa se uvjeti gradnje određuju prije svega u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra, odnosno uvjetima prethodnog odobrenja a koje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, izdaje nadležni konzervatorski odjel.«

Članak 58.

Nakon članka 201. se dodaje naslov: »Zaštita od štetnog djelovanja voda« i novi članak 201a. koji glasi:

»Zaštitu od eventualni poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa zakonom te županijskim planovima obrane od poplava, uz održavanje/rekonstrukciju postojećih zaštitnih građevina, predvidjeti izgradnju novih zaštitnih građevina za sprečavanje poplava.

Za područja obale smještena na apsolutnoj visini do 2,0 m, potrebno je uzeti u obzir očekivano dizanje razine mora s pratećim učincima. Na tim područjima je potrebno planirati podizanje nivelacijske kote te druge tehničke uvjete određivati prema tako određenoj koti.«

Članak 59.

Nakon članka 201a. i naslova »Posebne mjere zaštite« se dodaje novi članak 201b. koji glasi:

»Za područje obuhvata ovog plana se posebne mjere zaštite određuju sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/07, 79/07 i 38/09) i sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Za prostor u obuhvatu plana se planira provedba mjera zaštite kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredivost od identificiranih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata što uključuje:

a) mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od potresa,

- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prema članku 189. ovih odredbi,

- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, snježne oborine te poledica) i

b) mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu,

- mjere od epidemija i epizotija.

(2) Na područje obuhvata ovog plana se odnosi Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Cresa odnosno Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Cresa te Plan zaštite i spašavanja Grada Cresa.

(3) Zahvati izgradnje i uređenja prostora na području obuhvata ovog plana se planiraju u skladu s uvjetima određenim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86) i u skladu s Procjenom ugroženosti koja je definirala karakteristike obuhvaćenog područja, posebno sljedeće elemente:

- izgrađenost zemljišta za sve planirane gradnje,

- međusobni razmak građevina,

- nesmetan prolaz interventnih vozila i udaljenost građevina od javnih površina,

- površine za odlaganje materijala od urušavanja se planiraju na neizgrađenim prostorima građevinskog područja naselja i izdvojenih zona iz naselja, uz javne, sabirne i opskrbne ceste,

- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u gospodarstvu su: brodogradilište, mjesna luka i njeni izdvojeni dijelovi, nautička luka - marina, pojedinačni gospodarski sadržaji u naselju i u izdvojenim zonama izvan naselja, benzinske crpke i slično, dok je najugroženija zona u prometu državna cesta D100, u zonama ugroza treba osigurati uvjete za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te se ne planiraju za okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

- sljedeće građevine infrastrukture su ugrožene određenom vrstom ugroze:

-vodoopskrbni sustav - potres, suša, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,

-sustav za odvodnju otpadnih voda - potres, dizanje razine mora,

-elektroopskrbni sustav - potres, olujino nevrijeme, požar, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,

-sustav elektroničkih komunikacija - potres, olujino nevrijeme, požar, poplava, tehničko-tehnološki uzroci,

-prometni sustav - odroni, klizišta, poplave, potres, olujno nevrijeme, tehničko-tehnološki uzroci,

-prometnice u izgrađenim zonama - urušavanje,

-obalna područje, luke i privezi s kotama obale nižim od 2 m - plavljenje dizanjem razine mora.

- posebne mjere za građevine veće površine, građevine s većim brojem korisnika i/ili sa specifičnim sadržajem, koje mogu biti izvor potencijalne ugroze; kao što je obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06).«

Članak 60.

U članku 202. se treći stavak briše, četvrti stavak postaje treći stavak, peti stavak postaje četvrti stavak te se dodaju novi peti, šesti, sedmi, osmi, deveti i deseti stavak koji glase:

»Lokacije za sustav javnog uzbunjivanja ljudi se definiraju na građevinama javne i društvene te gospodarske namjene.

Zone koje nisu ugrožene urušavanjem su veći neizgrađeni prostori, pješačke površine i šetališta, prostori otvorenih parkirališta, uređena obala i obalni put izvan povijesne jezgre naselja, prostori otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta, zeleni prostori u i oko naselja, te drugi slični prostori koji se određuju kao mjesta okupljanja osoba za evakuaciju i za zbrinjavanje ljudi izmještanjem izvan zona ugroza.

Glavni pravci evakuacije u izvanrednim uvjetima i putove evakuacije ozlijeđenih, su sabirne prometnice izvan jezgre naselja koje nisu u zoni urušavanja.

Pri projektiranju građevina javne namjene u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađen prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju.

Na prostoru groblja u naselju Cres je potrebno rezervirati lokaciju za masovni pokop poginulih i umrlih stanovnika.

Lokacija za ukop uginulih životinja se planira izvan građevinskog područja i izvan obuhvata ovog plana.«

Članak 61.

U članku 204. trećem stavku se riječ: »lokacijskih« zamjenjuje riječju: »potrebnih«.

Nakon četvrtog stavka se dodaju peti i šesti stavak koji glase:

»Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

Intenzitet mogućih najjačih potresa na području Grada Cresa procijenjen je na VII. stupnju MCS skale, odnosno magnitude oko 3,4 stupnjeva. Utjecaj podzemne vode na seizmičnost moguć je samo u izuzetno deformiranim dijelovima i to u priobalnom dijelu. Kod statičkog proračuna građevina potresno djelovanje određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina koji za ovo područje iznosi 0,1 g.«

Šesti stavak postaje sedmi stavak u kojem se nakon prve rečenice dodaje tekst koji glasi:

»Najugroženije zone na području obuhvata plana je povijesna jezgra naselja Cres. Pretežan broj građevina u ovoj zoni izrazite gustoće i starosti nije građen prema uvjetima za građenje u seizmičkim područjima.«

Članak 62.

Nakon članka 204. se dodaje naslov koji glasi: »Zaštita od štetnog djelovanja ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla.« i novi članak 204a. koji glasi:

»Pri planiranju infrastrukturnih objekata treba voditi računa o ekstremnim klimatskim karakteristikama područja. Mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta uključuju:

- mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra.

- mjere zaštite od snježnih oborina, poledice i ostalih nepovoljnih meteoroloških pojava.

Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema Hrvatskoj normi ENV 1991- 2-4 i prema zemljovidu, osnovna poredbena brzina vjetra za ovo područje je vref.10 min=30,0 m/s.

Mjere zaštite od snježnih oborina, poledice podrazumijevaju adekvatno dimenzioniranje i izvedbu građevina. Prema nacionalnom dokumentu za primjenu norme HRN ENV 1991-2-3 područje Grada Cresa spada u ZONU III. opterećenja snijegom. Za tu zonu, se vrijednosti opterećenja snijegom, ovisno o nadmorskoj visini (100-1800 m) kreću od 0,45-13,20 KN/m2.

Mjere zaštite od suše pored planirane zaštite od požara uključuju sljedeće:

- zaštitu sustava za opskrbu vodom,

- osiguranje alternativnih izvora snabdijevanja vodom,

Mjere zaštite od erozije tla se odnose na sprječavanje nastanka klizišta, odrona i sl. pojava kojima se graditeljskim i drugim aktivnostima umanjuje stabilnost terena. Kako klizišta ne bi ugrozila ljude i građevine i kako za njihovu sanaciju ne bi trebala velika materijalna sredstva primjenjuju se sljedeće mjere:

- na područjima koja su ugrožena klizištima se ne planira novo građenje,

- prilikom gradnje na lokacijama potencijalno opasnim za pojavu klizišta, naročito, ako je riječ o građevinama koje će predstavljati važnu infrastrukturu ili će ih koristiti veći broj ljudi, provesti temeljita geološka ispitivanja tla, te na osnovu rezultata provedenog geološkog ispitivanja utvrdi dali je ta lokacija pogodna za planiranu gradnju i koje je u tom slučaju tehničke mjere sigurnosti potrebno primijeniti.«

Članak 63.

Nakon članka 204a. se dodaje naslov koji glasi: »Zaštita od tehničko-tehnoloških opasnosti« i novi članak 204b. koji glasi:

»Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti uključuju:

- mjere zaštite od požara,

- mjere zaštite u gospodarskim objektima,

- mjere zaštite u prometu,

- mjere zaštite od epidemija i epizotija.

Radi zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u građevinama gospodarske namjene, detaljnim planovima treba definirati:

- moguće izvore tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu,

- zonu dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak,

- zonu mogućeg istjecanja opasnih tvari u površinske vode,

- zonu mogućeg istjecanja opasnih tvari u podzemne vode,

- utjecaj tehničko-tehnološke nesreće u zoni djelovanja (na stanovništvo, materijalna dobara, infrastrukturu, okoliš, kulturne spomenike),

- definirati obvezu imaoca opasnih tvari da instalira sirenu za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana koja će se uvezati u sustav nadležnog Županijskog centra.

Radi zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti u prometu, detaljnim planovima treba definirati:

- prometnice koje su pogodne za prijevoz opasnih tvari jer ne ugrožavaju vodozaštitna područja,

- ovisno o razni osjetljivosti područja, odrediti zabranu ispuštanja oborinskih voda sa prometnih površina u okoliš bez prethodnog pročišćavanja,

- planiranje novih kanalizacijskih sustava i planiranje rekonstrukcija postojećih sustava,

saniranjem postojećih te sprječavanjem nastajanja novih onečišćenja morskog dna u akvatoriju brodogradilišta i luka te čišćenjem naplavine podzemnih vodotoka u okolici njihova ušća u more.«

Članak 64.

U članku 205. petom stavku se nakon riječi: »projektiranja« briše riječ: »planiranih« i nakon riječi: »dijelu« briše riječ: »izvedbene«.

Šesti stavak se mijenja i glasi: »TRVB100 ili drugu općepriznatu metodu - za stambene građevine i pretežito stam

bene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama, TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.«

Nakon šestog stavka se dodaje sedmi stavak koji glasi: »Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.«

Dosadašnji sedmi stavak postaje osmi stavak i u njemu se u zagradi nakon broja: »108/95« dodaju riječi »i 56/10«.

Dosadašnji osmi stavak postaje deveti stavak.

Dosadašnji deveti stavak postaje deseti stavak i u njemu se nakon riječi: »mreže« brišu riječi: »u naselju« i na kraju se prije točke dodaju riječi: »sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).«

Dosadašnji deseti stavak se briše.

Jedanaesti stavak se mijenja i glasi: »Nove prometnice i rekonstrukcije postojećih treba projektirati za vatrogasne pristupe koji imaju širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse propisane u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/ 03). Sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom i duže od 100 metara, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.«

U dvanaestom stavku se na kraju dodaje rečenica koja glasi: »Temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2)«.

Nakon dvanaestog stavka se dodaje trinaesti stavak koji glasi: »Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Cresa, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Cresa.«

Dosadašnji trinaesti stavak postaje četrnaesti stavak.

Članak 65.

U članku 206. se brišu riječi: »iz Članka 213.«.

Članak 66.

Članak 207. se mijenja i glasi:

»Prioritet i dinamika izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja utvrđuje se odlukama nadležnih tijela Grada Cresa.«

Članak 67.

Članak 209. se mijenja i glasi:

»Uređenje građevinskog zemljišta čini skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta u skladu s ovim planom. Određuje se uređenje građevinskog zemljišta na obuhvaćenom području, koje pored pripreme obuhvaća i opremanje osnovnom prometnom i komunalnom infrastrukturom.

Za građenje na građevinskom području izvan naselja i za centralno naselje Cres se određuje najmanje II. kategorija uređenosti:

II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s prometne površine, vodoopskrbu koja za obiteljske kuće i druge građevine koje će za stanovanje, boravak ili rad koristiti do 10 osoba, može biti osigurana i vlastitom cisternom za vodu, odvodnju otpadnih voda minimalno putem nepropusne septičke jame, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.

Obvezna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se temeljem posebne odluke Grada Cresa i obuhvaća:

III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja (pristup s prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju, javnu rasvjetu, javno zelenilo, centralne sadržaje i drugo).

Građenje se planira na uređenoj građevnoj čestici ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi.

Stavci 2. 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na izgradnju zamjenskih građevina i na rekonstrukciju postojećih građevina ako se zahvatom ne povećava broj korisnika građevine i bitno ne mijenja način korištenja građevine.

Članak 68.

U Članku 211. u prvoj alineji trećeg, devetog, desetog i dvanaestog stavka se brojka: »50« zamjenjuje brojkom: »83,5«.

U petom stavku se riječi: »Uredbi (NN 128/04)« zamjenjuju riječju »Zakonu«.

Članak 69.

Nakon Članka 211. se briše naslov 10.2. »Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni« i Članak 212.

Članak 70.

U naslovu »10.3. Prelazne i završne odredbe« se broj »10.3« zamjenjuje brojem »10.2«.

Članak 71.

Članak 213. postaje Članak 212. mijenja se i glasi:

»Do donošenja detaljnog plana uređenja kampa »Kovačine« - DPU 2 dopušteni su temeljem odrednica ovog plana, s ciljem unapređenja razine komunalnog uređenja i proširenja usluga i ponude u sklopu postojećeg kampa slijedeći zahvati uređenja:

- na kč. 3173 K.O. CRES GRAD izgradnja sanitarnog čvora površine do 150 m2 i

- na kč. 3271 K.O. CRES GRAD izgradnja sanitarnog čvora površine do 150 m2 prema sljedećim uvjetima:

-max. visina građevine je 3,0 m,

-oblikovanje građevina prema članku 42. ovih odredbi te

- na kč. 3075 K.O. CRES GRAD izgradnja sklopa otvorenih bazena za kupanje i u istom zahvatu izgradnja sklopa građevina s pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene (ugostiteljski, uslužni, zabavni, trgovački, pomoćni; sanitarni, spremišta i sl.) prema slijedećim uvjetima:

-max. vodena površina sklopa otvorenih bazena iznosi 1.000 m2, a grade se na način da se ploha okolnih terasa usklađuje s uređenim terenom, a da

se u suterenu ispod bazena grade instalacije i uređaji za potrebe bazena i dio planiranih pratećih sadržaja,

-max. izgrađena površina sklopa građevina s pratećim sadržajima, ne uključujući suteren ispod bazena, iznosi do 150 m2 i do 100 m2 natkrivenih terasa,

-max. broj etaža je 2 etaže i to suteren ili podrum i prizemlje,

-max. visina građevine je 6,0 m,

-oblikovanje građevina prema članku 42. odredbi.

Članak 72.

Ovaj Plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika Gradskog vijeća i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 73.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/09-1/7

Ur. broj: 2213/02-03-01-11-122

Cres, 26. siječnja 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRESA

Predsjednik
Marčelo Damijanjević, v.r.

 

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=713&mjesto=10002&odluka=2
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr