47.

Na temelju članka 12. i 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 152/08, 21/10), Pravilnika o agrotehničkim mjerama »Narodne novine« broj 43/10) i članka 38. Statuta Grada Delnica (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09), Gradsko vijeća Grada Delnica na sjednici održanoj 21. prosinca 2010. godine, donosi

ODLUKU
o agrotehničkim mjerama te uređivanju i održavanju
poljoprivrednih rudina na području Grada Delnica

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se agrotehničke mjere, te mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina koje su vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta na području Grada Delnica dužni provoditi u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta, ne umanjujući njegovu vrijednost.

Članak 2.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, ribnjaci i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivredno zemljište čestice unutar građevinskog područja površine preko 1000 m² i zemljište izvan tog područja predviđeno dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje je u Katastru označeno kao poljoprivredna kultura, mora se do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu svrhu koristiti do konačnosti akta kojim se odobrava gradnja.

Radi održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanja nastajanja štete na istom, propisuju se agrotehničke mjere.

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:

- minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta,

- sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

- suzbijanje biljnih bolesti i štetočina,

- korištenje i uništavanje biljnih ostataka,

- zaštita od erozije,

- zabrana odnosno obveza uzgoja pojedinih biljnih vrsta na određenom području,

- primjena metoda ekološke (organske, biološke) poljoprivrede.

Članak 4.

Pod minimalnom razinom obrade i održavanjem obradivog poljoprivrednog zemljišta smatra se provođenje najnužnijih mjera a posebno:

- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi,

- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima,

a sve u svrhu sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem.

Članak 5.

Radi sprječavanja zakorovljenosti, vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta obavezni su pridržavati se osnovnih agrotehničkih mjera obrade zemljišta ovisno o kulturi zemljišta.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta na kojima se ne obavlja poljoprivredna proizvodnja dužni su redovito kositi travu i korov, a posebice u blizini međa kako ne bi došlo do ometanja razvoja kultura na susjednim parcelama, te općenito obrastanja višegodišnjim korovom.

Članak 6.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su pravilnom primjenom sredstava za zaštitu bilja, te provođenjem odgovarajućih agrotehničkih mjera spriječiti širenje biljnih bolesti i štetočina, a ambalažu od utrošenih sredstava za zaštitu bilja (posebice pesticida) uništiti, odnosno odlagati prema uputama koje su priložene uz ta sredstva.

Članak 7.

Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju:

1. obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,

2. obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera,

3. obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem,

4. kompostiranje korisnih biljnih otpadaka,

5. provođenje posebnih mjera uništavanja pojedinih biljnih korova po nalogu nadležnih upravnih tijela.

Uništavanje biljnih ostataka paljenjem, poduzima se isključivo uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

Članak 8.

Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije razumijeva se:

1. ograničenje ili potpuna zabrana sječe dugogodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga,

2. zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,

3. zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta,

4. određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta,

5. zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Članak 9.

Zabranjeno je svako pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. stavak 1. ove Odluke, kao i sadnja drvoreda na istom, naročito uz poljske putove.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji iz opravdanih razloga napuste uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura (krumpir, žitarice, povrtlarske kulture i sl.), dužni su poljoprivredno zemljište zatraviti odgovarajućim travnim smjesama i isto održavati sukladno kulturi.

Članak 10.

Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.

Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se unošenje tvari u poljoprivredno zemljište uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogućava korištenje za poljoprivrednu proizvodnju.

Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se i vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog porijekla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine.

S time u vezi preporuča se primjena metoda ekološke (organske, biološke) poljoprivrede kao agrotehničke mjere zaštite okoliša i poljoprivrednog zemljišta.

Članak 11.

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je nasipavati poljoprivredno zemljište građevinskim otpadom i drugim materijalom bez posebnog odobrenja.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDIH RUDINA

Članak 12.

Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisuju se:

1. održavanje živica i međa,

2. održavanje poljskih putova,

3. uređivanje i održavanje kanala,

4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih međa.

Članak 13.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su je redovito održavati i orezivati radi sprečavanja zasjenjivanja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih mjera.

Živice uz poljske putove i međe mogu se zasaditi najmanje 1,00 m od ruba poljskog puta, odnosno 0,50 m od međe, a živica ne smije biti šira od 0,50 m. U cilju sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela, živica se mora orezivati na način da njena visina ne prelazi 1,50 m. Ostala susjedska prava glede živica regulirana su Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih parcela.

Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.

Članak 14.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati poljske putove koje koriste minimalno za uobičajeni prijevoz poljoprivrednim vozilima i stroje

vima. Pod održavanjem poljskih putova naročito se podrazumijeva:

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom,

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta,

- sprječavanje širenja živica i drugog raslinja na putove,

- sječa stabala i granja koja otežavaju korištenje puta,

- sprječavanje oštećivanja putova nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, vuča trupaca, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),

- zabranjeno je skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

Za održavanje putova u privatnom vlasništvu (putovi služnosti) odgovorni su njihovi vlasnici, odnosno ovlaštenici.

Članak 15.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili ovlaštenici tih kanala, u slučajevima kada su ti kanali građeni kao zasebni objekti, obvezni su iste čišćenjem održavati u stanju funkcionalne sposobnosti, kako bi se omogućilo prirodno otjecanje oborinskih voda.

Članak 16.

Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. U protivnom oštećeni vlasnici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Članak 17.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta obvezni su provoditi mjere propisane ovom Odlukom te se pridržavati zabrana i ograničenja utvrđenih ovom Odlukom.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji sami ne poduzmu odgovarajuće agrotehničke mjere na svom zemljištu, dužni su to omogućiti ovlaštenim pravnim osobama.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti drvorede iz članka 9. stavak 1. ove Odluke te urediti živice sukladno članku 13. ove Odluke najkasnije u roku godine dana od stupanja na snagu ove Odluke.

IV. NADZOR

Članak 18.

Nadzor nad provedbom ove Odluke provode poljoprivredni inspektor te komunalni redar Grada Delnica.

Komunalni redar Grada Delnica može:

1. rješenjem narediti:

- poduzimanje radnji u svrhu sprječavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje,

- poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji,

- poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta i rudina,

- uklanjanje protupravno postavljenih ograda, živica, drvoreda, voćnjaka, pojedinačnih stabala i grmlja,

2. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja,

3. izdati obvezni prekršajni nalog.

Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su komunalnom redaru Grada Delnica omogućiti nesmetani pristup do poljoprivrednog zemljišta i obavljanje nadzora u provedbi ove Odluke.

Ako komunalni redar Grada Delnica u svome radu naiđe na otpor, može zatražiti pomoć nadležne policijske postaje.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 19.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kn kaznit će se fizička osoba, iznosom od 1.000,00 kn fizička osoba obrtnik, iznosom od 2.000,00 kn pravna osoba, a iznosom od 500,00 kn odgovorna osoba u pravnoj osobi ukoliko postupa suprotno odredbama ove Odluke, a za sankcije koje nisu propisane zakonom.

Članak 20.

Za prekršaje iz čl. 18. ove Odluke komunalni redar ovlašten je naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta u iznosu od 300,00 kn.

Članak 21.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama te uređenju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Grada Delnica (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/07).

Klasa: 320-01/10-01/35

Ur. broj: 2112-01-04-02/03-10-1

Delnice, 21. prosinca 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA DELNICA

Predsjednik
Mladen Mauhar, v.r.