SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 46. Subota, 4. prosinca 2010.
OPĆINA ČAVLE
Moscenicka_draga-001

35.

Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), te članka 19. Statuta Općine Čavle (»Službene novine PGŽ« broj 25/09), a uz pribavljeno mišljenje Javne ustanove, Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (Klasa: 350-02/10-05/35; Ur. broj: 69-03/2-10-5 od 25. listopada 2010. godine) Općinsko vijeće Općine Čavle na sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja SC Grobnik R6
1
(UPU 10)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja građevinskog područja R61 - Sportski centar Grobnik (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

KNJIGA 1


A. TEKSTUALNI DIO

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Ceste, ulice i javne prometne površine

5.1.2. Zračni promet

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Elektroenergetska mreža

5.3.2. Plinoopskrba

5.3.3. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba

- odvodnja - uređenje vodotoka

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1 Posebne mjere zaštite

10. Mjere provedbe plana

B. II. GRAFIČKI DIO

1 KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA 1:5.000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PROMET 1:5.000

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

- VODOOPSKRBA 1:5.000

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

- ODVODNJA 1:5.000

2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA

-ELEKTROOPSKRBA

TELEKOMUNIKACIJE I

PLINOOPSKRBA 1:5.000

3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

ZAŠTITE POVRŠINA OBLICI

KORIŠTENJA 1:5.000

3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

ZAŠTITE POVRŠINA

PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA

U KORIŠTENJU 1:5.000

3.3. POSEBNE MJERE ZAŠTITE 1:5.000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:5.000

KNJIGA 2.


OBVEZNI PRILOZI

1. OBRAZLOŽENJE PLANA

2. IZVOD IZ IDPPUO ČAVLE

3. POSEBNA GEODETSKA PODLOGA:

ORTO-FOTO TOPOGRAFSKO-KATASTARSKA

PODLOGA ZA UPU 10

4. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ

RASPRAVI

ZAHTJEVI IZ čl. 79. i 90. ZPUG (NN br. 76/07 i 38/09)

TE EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I

DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

5. MIŠLJENJA IZ ČL. 94 ZPUG (NN br. 76/07 i 38/09)

6. SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.

Plan iz stavka 1. izradila je tvrtka Studio Remik d.o.o. iz Rijeke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

 

Članak 4.

(1) Plan obuhvaća građevinsko područje sportskog centa Grobnik (R61) u Općini Čavle i građevinsko područje zone poslovne namjene Podhum (K15) u Općini Jelenje. Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 275,25 ha. Od te površine na R61 otpada 270,00 ha, a 5,25 ha na K15.

(2) Plan se provodi neposredno temeljem ovih Odredbi za provođenje.

(3) Ovaj plan je sastavni dio prostorno-planskog kontinuiteta provedbenih planova područja zone auto-moto piste i aerodroma. Taj kontinuitet proizlazi iz postojećih »Odredaba za provođenje PUP-a za športski aerodrom i automotodrom na Grobničkom polju (SN 09/99)«.

Članak 5.

(1) Ovim planom određuje se podjela prostora prema namjeni i načinu korištenja.

(2) Obuhvat plana sastoji se iz prostornih cjelina. Prostorne cjeline se dijele na područja. Područja se sastoje iz zona. Zona se sastoji iz jedne ili više građevnih čestica

(3) Unutar obuhvata Plana smješteno je pet prostornih cjelina:

1.prostorna cjelina automotodroma, namijenjena auto moto sportu,

2.prostorna cjelina aerodroma, namijenjena za zrakoplovne, sportske i rekreativne sadržaje,

3.prostorna cjelina rekreacije, namijenjena za sportske i prateće sadržaje,

4.prostorna cjelina zabavni centar, namijenjena za društvene, sportske, ugostiteljsko-turističke, poslovne, komunalno-servisne, zdravstvene i ostale sadržaje,

5.prostorna cjelina javna zelena površina namijenjena za park.

(4) Prostorne cjeline, područja i zone određene su u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:5.000

Članak 6.

(1) Namjena prostora unutar prostornih cjelina iz članka 5. stavak 3. određuje se kako slijedi:

a) Površine javne namjene:

. prometne površine s koridorima

. površine infrastrukturnih uređaja

Komunalne javne površine

. javne zelene površine - javni park (Z1)

. zaštitne zelene površine (Z)

. igrališta/parkirne površine (Z2)

b) Površine drugih namjena:

. automotodrom - sportska namjena (R1-1)

. aerodrom - sportska namjena (R1-2)

. rekreacija (R2)

. zabavni centar (D/T/D)

1.1. POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

a) Prometne površine i ostale javne površine

Članak 7.

(1) Prometne površine obuhvaćaju planirane javno prometne površine i to: glavne mjesne ulice (GMU1 i GMU2), sabirne ulice (SU1, SU2 i SU3), ostale ulice (OU) te pristupne ceste, parkirališne površine i pješačke površine (pločnik, trg i druge površine).

(2) Prometne površine i ostale javne površine su površine predviđene za građenje i uređenje linijske, površinske i druge infrastrukturne mreže: ulična mreže i trgovi, parkirališne površine, pješačke površine te komunalne infrastrukture (trase i građevine).

(3) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirane su u kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, mj. 1:5.000.

b) Komunalne javne površine

Javna zelena površina (Z1)

Članak 8.

(1) Javna zelena površina (Z1) namijenjena je za uređenje javnog parka, odnosno koristi se prirodna konfiguracija terena - brdo Konj za javni park. Unutar površine parka mogu se postavljati skulpture, klupe i druga urbana oprema te instalacije komunalne i ostale infrastrukture (podzemne instalacije, stupovi javne rasvjete i sl.).

(2) Unutar područja moguća je izgradnja i uređenje biciklističko-pješačke staze, odmorišta, trim staze, igralište za rolere i skatere i sl., te hortikulturno urediti cijelo područje parka.

Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 9.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) planirane su između površina različitih uvjeta korištenja, uz ceste, uz pješačke površine, uz parkirališta i slično.

(2) Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

(3) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, mj. 1:5.000.

Površine javnih igrališta (Z2)

Članak 10.

(1) Uz površine prometnica na ulaznim točkama u područja i zone, smještene su igrališne površine za rekreativne aktivnosti (Z2a, Z2b, Z2c i Z2d) koje se povremeno mogu koristiti kao parkirališne površine za vrijeme velikih sportskih manifestacija (utrke, koncerti, festivali, predstave, sajmovi, itd).

(2) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su u kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, mj. 1:5.000.

1.2. POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

1.2.1. PROSTORNA CJELINA AUTOMOTODROMA

Članak 11.

(1) Prostorna cjelina automotodroma (1) namijenjena je za sportske djelatnosti sa pratećim sadržajima. Unutar prostorne cjeline automotodroma planirane su tri osnovne namjene:

.Sport (R1-1),

.Poslovno- rekreacijska namjena (PR),

.Ugostiteljsko turistička namjena-hotel i kamp (H/ K).

(2) Prostorna cjelina automotodroma čini jednu funkcionalno zaokruženu cjelinu, čije se namjene svrstane u područja, međusobno nadopunjuju. Područja imaju svoju minimalnu funkcionalnu autonomnost, sve do pojave većih manifestacija. Kada se odvijaju manifestacije europskog

ili svjetskog ranga, sve zone unutar područja automotodroma, su u zajedničkoj funkciji.

(3) Površina za smještaj i korištenje sadržaja automotodroma određena je u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, mj. 1:5.000.

Članak 12.

(1) Prostorna cjelina automotodroma sastoji se od pet područja unutar kojih su smješteni slijedeći sadržaji:

a) Auto-moto pista (AMP),

b) Poligon škole vožnje (ŠV),

c) Hotel i kamp (H/K),

d) Poslovno-rekreacijske namjene (PR),

e) Igrališta (Z2a i Z2b).

(2) Ovim Planom se detaljno određuju uvjeti uređenja, namjene, zaštite i korištenje područja. Za građenje i uređenje područja i zona ili građevnih čestica unutar zona, položaj i veličina građevine te uvjeti gradnje, korištenja i mjere zaštite odrediti će se temeljem kriterija ovog plana i pripadajućih propisa za pojedine zone.

(3) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirane su u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1:5.000.

(4) Unutar prostorne cjeline i područja iz stavka (1) ovog članka predviđene su vlastite parkirne površine za potrebe osoblja i gostiju (posjetitelja) sukladno članku 67. ove Odluke.

a) Područje auto-moto piste (AMP)

Članak 13.

(1) Područje auto-moto piste je namijenjeno za auto- moto sport i rekreaciju. Površina za smještaj i korištenje auto-moto piste sa osnovnim i pratećim sadržajima određena je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Unutar područja određeno je razgraničenje namjene prostora na zone:

- zona piste (P),

- zona centralne građevina (C),

- zona park vozača (PV),

- zona hotela (H).

U sklopu zona predviđeni su odgovarajući prateći i uslužni sadržaji koji servisiraju ili dopunjuju osnovne djelatnosti zone. To su uslužni sadržaji ugostiteljske djelatnosti, trgovine i sl.

(3) Zona piste (P) je površina u obliku ceste predviđena unutar prostora po kojoj se odvija natjecanje motornih vozila. Postojeća građevina piste predviđena je za rekonstrukciju, po obliku, veličini i sigurnosnim elementima. Predviđeno je maksimalna dužina piste 5000 m. Uz pistu su gledališta (tribine) u sklopu kojih su razni prateći sadržaji u funkciji korisnika tribina i piste.

(4) Zona centralne građevine (C) je smještena uz pistu. Unutar zone su smješteni sadržaji uprave, boksovi natjecatelja, hitna služba, helidrom i ostale uslužne i pomoćne službe.

(5) Zona parka vozača (PV) predviđena je sjeverno od piste, uz centralnu građevinu. Zona je predviđena za smještaj natjecatelja sa pratećom opremom i ekipom. U parku vozača predviđeni su pored osnovnog i ostali sadržaji: sanitarije, stanica za tehnički pregled vozila, servisi, benzinska stanica, ugostiteljski, uslužni i trgovački sadržaji i sl.

(6) Zona hotela (H) sa pratećim sadržajima smještena je u središte piste, uz kamp vozača. Predviđen je hotel sa 3 - 4 zvjezdice kapaciteta do 50 ležaja, u sklopu kojeg su svi uslužni i rekreacijski sadržaji primjereni njegovoj namjeni i kategoriji (primjerice welness) i dr.

b) Područje poligona škole vožnje (ŠV)

Članak 14.

(1) Područje poligona škole vožnje planira se u sjeverozapadnom dijelu područja. Površina za smještaj i korištenje poligona škole vožnje sa osnovnim i pratećim sadržajima određena je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Unutar područja poligona škole vožnje predviđene su zone:

- zona poligona auto-škole i sigurne vožnje, te

- zona rekreacijske auto-moto vožnje i natjecanja.

(3) Zona poligona auto škole vožnje predviđena je za odvijanje obuke i treninga vozača. U sklopu zona predviđeni su odgovarajući prateći i uslužni sadržaji koji servisiraju ili dopunjuju djelatnost područja. Obuka vozača, pored klasične obuke prioritetna je orijentacija na obuci sigurne vožnje.

(4) Zona rekreativne auto-moto vožnje i natjecanje namijenjena je za karting, minibike i sve oblike i sadržaje, koji su kompatibilni sa auto-moto vožnjom i natjecanjem.

(5) U sklopu zona predviđeni su odgovarajući prateći i uslužni sadržaji koji servisiraju ili dopunjuju osnovnu djelatnost područja. To su uslužni sadržaji ugostiteljske djelatnosti i trgovine i sl.

c) Područje hotela i kampa (H/K)

Članak 15.

(1) Područje ugostiteljsko-turističke namjene predviđeno je za smještaj hotela i kampa sa osnovnim i pratećim sadržajima. Područje ugostiteljsko-turističke namjene određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene predviđene su zone sa smještajnim kapacitetima:

-zona hotela (H) do 100 kreveta, kategorije iznad 3 zvjezdice i

-zona kampa (K) do 200 ležaja, kategorije iznad 3 zvjezdice.

(3) Pored navedenog u stavku (2) predviđeni su odgovarajući prateći i uslužni sadržaji koji servisiraju ili dopunjuju osnovnu djelatnosti zona (trgovački, sportski, rekreativni i sl.)

d) Područje poslovno-rekreacijske namjene (PR)

Članak 16.

(1) Poslovno-rekreacijsko područje je namijenjeno za poslovnu i sportsko-rekreacijsku djelatnost. Površina za smještaj i korištenje poslovno-rekreacijskih sadržaja određena je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Unutar područja poslovno-rekreacijske namjene planira se niz manjih obrtničkih, skladišnih, proizvodno-uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih sadržaja u funkciji sportskog centra Grobnik.

(3) Pored navedenog u stavku (2) planiraju se i sportsko-rekreacijski, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji koji su kompatibilni sa područjima auto-moto piste i škole vozača.

e) Područje igrališta (Z2a i Z2b)

Članak 17.

(1) Područja igrališta (Z2a i Z2b) su namijenjena za rekreaciju, a u izvanrednim situacijama za parkiranje vozila. Područja za smještaj i korištenje igrališta sa osnovnim

i pratećim sadržajima određena su u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, mj. 1:5.000.

(2) Područja iz stavka 1. ovog članka su planirana za razne rekreativne aktivnosti (igre, natjecanja, susreti, izleti u prirodu, itd).

(3) Parkiranje vozila predviđeno je u izvanrednim situacijama kada se organiziraju velike manifestacije (utrke, koncerti, festivali, predstave, sajmovi, itd).

(4) Za navedene aktivnosti planiraju se i odgovarajući prateći i uslužni sadržaji u privremenim, pokretnim objektima (sanitarni čvorovi, uslužni, ugostiteljski sadržaji i sl.).

(5) U dijelu igrališta (Z2a) koji se poklapa sa retencijom Golubovka samo izuzetno je moguće postavljanje privremenih montažnih objekata i korištenje prostora kao parkirališta i to pri održavanju velikih manifestacija u sušnom razdoblju.

1.2.2. PROSTORNA CJELINA AERODROMA

Članak 18.

(1) Prostorna cjelina aerodroma (R1-2) namijenjena je za sportske djelatnosti svih letačkih aktivnosti, s obukom letača, pilota, padobranaca, zmajara, modelara i sl. Navedeni sadržaji smješteni su unutar prostorne cjeline aerodroma.

(2) Prostorna cjelina aerodroma sastoji se od četiri područja unutar kojih su smješteni slijedeći sadržaji:

a) Aerodromska pista (AP),

b) Centralni sadržaji (C1)

c) Hotel i vile (H/V),

d) Igralište (Z2c).

(3) Ovim Planom se detaljno određuju uvjeti uređenja, namjene, zaštite i korištenja područja. Za građenje i uređenje pojedinih građevnih čestica, položaj i veličinu građevina, te uvjeti gradnje, korištenja i mjere zaštite odrediti će se temeljem kriterija danih za pojedina područja i zone.

(4) Unutar prostorne cjeline i područja iz stavka (2) predviđene su vlastite parkirne površine za potrebe osoblja i gostiju (posjetitelja) sukladno članku 67. ove Odluke.

Članak 19.

(1) Prostorna cjelina aerodroma čini jednu funkcionalno zaokruženu cjelinu, čije se namjene svrstane u područja, međusobno nadopunjuju. Područja imaju svoju minimalnu funkcionalnu autonomnost, sve do pojave većih manifestacija. Kada se odvijaju manifestacije europskog ili svjetskog ranga, nužno su u zajedničkoj funkciji sva područja unutar prostorne cjeline aerodroma.

(2) Površina za smještaj i korištenje sadržaja aerodroma određena je u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, mj. 1:5.000.

a) Područje aerodromske piste (AP)

Članak 20.

(1) Područje aerodromske piste je namijenjeno za obuku letača, sportske letačke aktivnosti i rekreaciju u zrakoplovstvu.

(2) Površina za smještaj i korištenje aerodromske piste sa osnovnim i pratećim sadržajima određena je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, mj. 1:5.000.

(3) Unutar područja predviđena je podjela namjene prostora na slijedeće zone:

-zona poletno slijetna staze, prilazne piste i helidroma (P),

-zona hangara (Hr).

(5) Zona poletno slijetne staze, prilazne piste i helidroma (P) sastoji se od postojećih građevina smještenih unutar područja aerodromske piste. Tu se odvijaju sve vrste letačke obuke i sportskih aktivnosti (takmičenja, obuka) i ostale djelatnosti u funkciji osnovne namjene. Postojeća građevina poletno slijetne staze predviđena je za rekonstrukciju, u obliku, veličini i sigurnosnim elementima.

(6) Zona hangara (Hr) je smještena uz poletno slijetnu stazu i prilaznu pistu. Uz postojeći hangar planira se izgradnja novog hangara za smještaj aviona zrakoplovne generalne avijacije, sportskih aviona (zrakoplovnih jedrilica, padobrana, zmajeva parajedrilica, samogradnja, ultralaka avijacija i sl.), ovjesnih jedrilica te smještaj aerodromskih vozila (vatrogasno, bolničko, servisno), te spremišta goriva i maziva s pumpama.

(7) U sklopu zone predviđeni su odgovarajući prateći i uslužni sadržaji te skladište goriva koji servisiraju ili dopunjuju osnovnu djelatnost područja.

b) Područje centralnih sadržaja (C1)

Članak 21.

(1) Područje centralnih sadržaja namijenjeno je za upravne, klupske, ugostiteljske i ostale prateće sadržaje.

c) Područje hotela i vila (H/V)

Članak 22.

(1) Područje ugostiteljsko-turističke namjene planirano je za smještajne kapacitete, sportsko-rekreacijske i ostale prateće sadržaje.

(2) Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene predviđene su zone:

-zona hotela (H) kapaciteta do 40 kreveta, kategorije iznad 3 zvjezdice,

-zona vila (V), kapaciteta do 40 kreveta, visoke kategorije.

(3) Pored navedenog u stavku (2) predviđeni su odgovarajući prateći i uslužni sadržaji koji servisiraju ili dopunjuju osnovnu djelatnosti zona (trgovački, sportski, rekreativni i sl.)

d) Područje igrališta (Z2c)

Članak 23.

(1) Na ulazu u prostornu cjelinu aerodroma predviđeno je područje igrališta. Površina za smještaj i korištenje područja za igrališta sa osnovnim i pratećim sadržajima određena je u kartografskom prikazu br.4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, mj. 1:5.000.

(2) Područje igrališta je namijenjeno za razne rekreativne aktivnosti (igre, natjecanja, susreti, izleti u prirodu, itd)

(3) Povremeno, u izvanrednim situacijama, kada se organiziraju velike manifestacije (utrke, koncerti, festivali, predstave, sajmovi, itd) isti prostor se koristi za parkiranje vozila.

(3) Za navedene aktivnosti planiraju se i odgovarajući prateći i uslužni sadržaji u privremenim objektima (sanitarni čvorovi, uslužni, ugostiteljski sadržaji i sl.).

1.3 PROSTORNA CJELINA REKREACIJE (R2)

Članak 24.

(1) Prostorna cjelina rekreacije (R2) je smještena u prirodnom okruženju, sjeverno od prostorne cjeline automo

todroma, iznad ceste (GMU1) i namijenjena je za sadržaje sporta i rekreacije na otvorenom.

(2) Sadržaji rekreacije na otvorenom su sljedeći:

- otvoreni bazen,

- otvoreni tenis tereni,

- skateboard park,

- painball igralište,

- trim staza i dr.

(3) Uz osnovnu namjenu planirani su i prateći sadržaji (ugostiteljski, trgovački i sl). u privremenim- pokretnim objektima.

(4) Površina za smještaj i korištenje prostorne cjeline rekreacije s osnovnim i pratećim sadržajima određena je u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:5.000.

1.4 PROSTORNA CJELINA ZABAVNI CENTAR (D/T/K)

Članak 25.

(1) Prostorna cjelina zabavnog centra (D/T/K) smještena na ulazu u SC Grobnik, namijenjena je svim korisnicima SC-a za različite sadržaje: ugostiteljsko-turističke (hotel, restoran, caffei i sl.), poslovno-uslužne, kulturne, sportsko rekreativne, garažne i ostale prateće sadržaje.

(2) Unutar navedene prostorne cjeline planiraju se slijedeća područja:

a) centralni sadržaji (C2),

b) igralište (Z2d),

c) zaštitno zelenilo(Z).

(3) Površina za smještaj i korištenje zabavnog centra s osnovnim i pratećim sadržajima određena je u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:5.000.

(4) Unutar prostorne cjeline i područja iz stavka (2) predviđene su vlastite parkirne površine za potrebe osoblja i gostiju (posjetitelja) sukladno članku 67. ove Odluke.

a) Područje centralnih sadržaja (C2)

Članak 26.

(1) Područje centralnih sadržaja zabave

(2) Unutar područja predviđena je namjena prostora na zone:

- zona centralnih sadržaja (C2),

- zona informacijskog punkta (IP).

(3) Osnovnu namjenu područja čine trgovačko-uslužni, kulturni, ugostiteljsko-turistički, informacijski, sportsko- rekreativni i ostali prateći sadržaji.

(4) Zona informacijskog punkta je namijenjena za prezentaciju ukupne turističke ponude Hrvatske na jednom mjestu putem informacijskih i trgovačkih usluga (ugostiteljsko-turističke, povijesne, kulturne, trgovačke i sl.) za isključivo ponudu hrvatskih proizvoda.

b) Područje igrališta (Z2d)

Članak 27.

(1) Na ulazu u područje zabavnog centra planirano je područje igrališta (Z2d).

(2) Područje igrališta je namijenjeno za razne rekreativne aktivnosti (igre, natjecanja, susreti, izleti u prirodu, itd) a povremeno u izvanrednim situacijama kada se organiziraju velike manifestacije (utrke, koncerti, festivali, predstave, sajmovi, itd) za parkiranje vozila.

(3) Za navedene aktivnosti planiraju se i odgovarajući prateći i uslužni sadržaji u pokretnim objektima (sanitarni čvorovi, uslužni i ugostiteljski sadržaji i sl.).

c) Područje zaštitnog zelenila (Zd)

Članak 28.

(1) Na površinama uz igralište (Z2d) planirane su dvije zone zaštitnog zelenila (Za i Zb) koje su u funkciji tampon zone između područja automotodroma i zabavnog centra radi zaštite od buke. Na zaštitnim zelenim površinama predviđena je sadnja autohtonog visokog zelenila.

1.5. PROSTORNA CJELINA JAVNA ZELENA POVRŠINA - PARK (Z1)

Članak 29.

(1) Prostorna cjelina javna zelena površina - javni park (Z1) obuhvaća prostor brda Konj. Park ima dvostruku ulogu: u funkciji je svih posjetitelja SC Grobnik i istovremeno je zaštitna zelena tampon zona između aerodroma i zabavnog centra.

(2) Unutar prostorne cjeline parka moguća je izgradnja i uređenje sportsko-rekreacijskih otvorenih površina primjerenih konfiguraciji navedenog područja te ozelenjivanje autohtonim visokim i niskim zelenilom.

(3) Površina za smještaj i korištenje prostorne cjeline javne zelene površine - park određena je u kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:5.000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 30.

(1) Površine za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti prikazane su u kartografskom prikazu br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5000.

(2) Lokacijska dozvola odnosno odgovarajući akt nadležnog upravnog tijela, za građenje ili drugi zahvat u prostoru, utvrđuje se neposredno temeljem odredbi za provođenje ovog Plana.

(3) Svaka građevna čestica mora imati:

-neposredan kolni priključak na javnu prometnu površinu.

-neposredan priključak vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacije.

(4) Način i mjesto priključka zone na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je u kartografskom prikazu br. 2.1 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5.000.

2.1. PROSTORNA CJELINA AUTOMOTODROMA

2.1.1. Auto-moto pista (AMP)

Članak 31.

(1) Područje auto-moto piste oblikom i veličinom određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5.000.

(2) Ovim Planom izvršena je podjela područja auto- moto piste na zone:

a) Pista,

b) Centralna građevina,

c) Park vozača,

d) Hotel.

(3) Površina zone može se sastojati od jedne ili više građevnih čestica. Površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2.

a) Pista (P)

Članak 32.

(1) Zona piste je određena oblikom i veličinom površine unutar područja Auto-moto piste (AMP). Maksimalna veličina površine zone piste iznosi oko 60,00 ha.

(2) Namjena piste je za natjecanja svih vrsta: motornih vozila (automobili, motor, kamion, autobus, itd), bicikla, rolanje (skijaško), atletsko trčanje itd.

(3) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora za pistu i gledališta.

(4) Maksimalna dužina auto-moto piste je 5000 m, širina do 30 m, sa zonama izlijetanja do 100 m.

(5) Uz pistu predvidjeti gledališta sa pratećim sadržajima, kao što su sanitarni čvorovi, ugostiteljske usluge, trgovački prostori (privremeni prodajni štandovi), interventne službe (medicinska i vatrogasna), te ostali pomoćni sadržaji sukladni osnovnoj namjeni

(6) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od 300 000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,3

- maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je (kis) je 0,8

(7) Gledališta su smještena uz pistu, a dijele se na:

*građevine tribina, izgrađeni prostor sa sjedištima za gledatelje,

-visina građevina tribina iznosi maksimalno 15,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 5 etaža, od kojih su najviše 3 nadzemne,

*uređen prostor za slobodan smještaj gledatelja, sa neobaveznim prostorima za sjedenje ili stajanje,

-gledališta urediti u obliku uređenih ozelenjenih padina sa prilaznim putovima.

(8) Građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 5,0 m.

(9) Sanitarni čvorovi su građevine u sastavu gledališta. Za ostale privremene namjene predvidjeti prostore, pristup i infrastrukturne priključke.

(10) Gledališta predvidjeti sa ukupnim kapacitetom do 40.000 gledatelja.

(11) Pješačkom vezom (mostom ili sl.) moguće je povezati nasuprotna gledališta preko auto-moto piste, na najmanjem razmaku.

(12) Prostore pojedinih cjelina može se ograditi zaštitnom ogradom, koja je kontrolirana i nadzirana.

(13) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenom, proporcionalnom raščlambom ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom,

(14) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad,

(15) Površina građevne čestice mora imati minimalno 30% ozelenjene površine.

(16) Površina građevne čestice mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora ili istu predvidjeti na maksimalnoj udaljenosti od 200 m.

(17) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(14) Za pojedine građevne čestice, prema potrebi, predvidjeti:

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- sanaciju terena,

- fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru,

- obvezu ispitivanja tla itd.

b) Centralna građevina (C)

Članak 33.

(1) Zona centralne građevine oblikom i veličinom određena je unutar područja auto-moto piste (AMP). Centralna građevina je osnovna građevina smještena uz pistu.

(2) Namjena centralne građevine je za smještaj sljedećih sadržaja:

-boksovi za automobile i motorkotače raznih veličina,

-kontrolni toranj, za nadzor utrke putem zatvorenog TV sustava za praćenje i nadzor utrka. U njemu su prostori i sadržaji za: mjerenje vremena, promotore utrka, žiri, voditelja trke, policiju, predstavnike udruženja (FINA), članove raznih komisija i predstavnika, press centar, komentatore i itd,

-prostor za prihvat, medicinsku obradu i transport ozlijeđenih,

-ugostiteljski sadržaji (restorani, barovi) i

-ostali sukladni sadržaji.

(3) Smještaj drugih sukladnih sadržaja određuje se prema namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (trgovina, obrt, financijske usluge itd).

(4) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(5) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od
30.000 m
2,

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 30 m.

-ukupno je dozvoljena gradnja 8 etaža, od kojih najviše 6 nadzemnih,

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 12 000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,5,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 1,2,

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice minimalno 5 m, izuzev bočnih strana gledališta i pješačkih rampi koji se mogu graditi do ruba građevne čestice.

(6) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenom, proporcionalnom raščlambom ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(7) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(8) Površina građevne čestice mora imati minimalno 20% ozelenjene površine.

(9) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika, ili istu predvidjeti na maksimalnoj udaljenosti od 200 m.

(10) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način

korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(11) Za pojedine građevne čestice, prema potrebi, predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

c) Park vozača (PV)

Članak 34.

(1) Zona park vozača je određena oblikom i veličinom unutar područja auto-moto piste (AMP).

(2) Namjena područja park vozača je smještaj i boravak natjecatelja sa ekipom i pratećom opremom. Svaka ekipa ima prostor za smještaj kampera, kamp-prikolica i vozila, šatora i sl.

(3) U sklopu parka vozača predviđeni su sljedeći sadržaji: sanitarni čvorovi (WC, tuš, prostor za pranje suđa), benzinska stanica, stanica za tehnički pregled vozila, prostor za otpad i tank za otpadno ulje i ostali sukladni sadržaji.

(4) Smještaj drugih sukladnih sadržaja određuje se prema namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, itd).

(5) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(6) Određuju se sljedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od
50.000 m
2,

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 8,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 2 etaže, od kojih je najviše 1 nadzemna (suteren, prizemlje),

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 5000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,2

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 0,5

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 3,0 m,

-prostor za smještaj privremenih smještajnih i poslovnih prostora (kamp prikolica) ne smatraju se čvrstim građevinama i ne ulaze u obračun izgrađenosti građevne čestice,

-maksimalni broj smještajnih jedinica do 200.

(7) Trgovački i uslužni sadržaji mogu se smjestiti u jednu građevinu. Za formiranje zasebne građevne čestice građevine trgovačkih i uslužnih, ugostiteljskih (restorani, barovi) i ostalih sukladnih sadržaja, određuju se slijedeći kriteriji:

-površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,8.

-najviše 2 etaže,

-visina 8,0 m.

(8) Svaki smještajni prostor mora biti opskrbljen priključkom za struju (380 V 32A) i omogućen pristup priključku za vodu.

(9) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(10) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(11) Površina građevne čestice mora imati minimalno 20% ozelenjene površine.

(12) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora.

(13) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednosti korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(14) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

d) Hotel (H)

Članak 35.

(1) Zona hotela je određena oblikom i veličinom unutar područja auto-moto piste (AMP).

(2) Unutar zone hotela, smješten je hotel sa 3 - 4 zvjezdice, u sklopu kojeg su sve uslužne i rekreacione funkcije primjerene njegovoj namjeni i kategoriji (welness) i sl.

(3) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (trgovina, obrt, itd).

(4) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(5) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2,

-visina osnovne građevine od najniže kote uređenog terena uz građevinu iznosi najviše 18,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 6 etaža, od kojih su najviše 4 nadzemne,

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 5000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,4,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 0,8,

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 10 m,

-hotel ima kapacitet do 50 ležaja.

(6) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(7) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad u skladu sa važećim propisima.

(8) Površina građevne čestice mora imati minimalno 30% ozelenjene površine.

 (9) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika.

(10) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(11) Za pojedine građevne čestice, prema potrebi, predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.1.2. Poligon škole vožnje (ŠV)

Članak 36.

(1) Područje poligona škole vožnje po obliku i veličini određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Ovim Planom izvršena je podjela područja poligona vožnje na zone:

- zona škole vožnje i

- zona auto-moto rekreacije.

(3) Površina navedenih zona može se sastojati od jedne ili više građevnih čestica.

a) Škola vožnje

Članak 37.

(1) Zona škola vožnje određena je oblikom i veličinom unutar područja poligona škole vožnje (ŠV).

(2) Namjena površine osnovne namjene škole vožnje određena je za obuku svih vidova i uvjeta vožnje motornih cestovnih vozila. U sklopu ove namjene su poligoni i prateće građevine za odvijanje obuke i treninga.

(3) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, itd).

(4) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(5) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od
50.000 m
2,

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 10,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 3 etaže, od kojih su najviše 2 nadzemne,

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 1000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,4,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 0,8,

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 10,0 m.

(6) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(7) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(8) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora.

(9) Površina građevne čestice mora imati minimalno 30% ozelenjene površine.

(10) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(11) Za pojedine građevne čestice, prema potrebi, predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

b) Auto-moto rekreacija

Članak 38.

(1) Zona auto-moto rekreacije i natjecanje vozila određena je oblikom i veličinom unutar područja poligona škole vožnje (ŠV).

(2) Površina osnovne namjene pored natjecanja vozila, karting, minibike i sl, predviđena je za vožnju po otežanim terenskim i vremenskim uvjetima, kombinirana natjecanja raznih vrsta vozila, predviđeni su i ostali oblici natjecanja i aktivnosti. Pod vozilom podrazumijevaju se svi oblici i tipovi prijevoznih sredstava koji se kreću kopnom (koturaljke, kamion, traktor, valjak, trokolice, itd).

(3) Ovisno o vrsti aktivnosti, neke djelatnosti i prostori između korisnika prostora unutar zone škole vožnje preporučuju se za zajedničko korištenje. To se prvenstveno odnosi na pistu, uslužne djelatnosti i servise, te hitnu službu i održavanje postrojenja i staza.

(4) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(5) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(6) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od
1.000 m
2

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 10,0 m.

-ukupno je dozvoljena gradnja 2 etaže, od kojih najviše 1 nadzemna (suteren, prizemlje ili kat),

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 5000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,5

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 1,0

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 10,0 m.

(7) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve i uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora,pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba skladno oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(8) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(9) Građevna čestica mora imati minimalno 30% ozelenjene površine.

 (10) Građevna čestica mora imati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora.

(11) Prostore pojedinih cjelina, prema potrebi, ograditi zaštitnom ogradom, koja je kontrolirana i nadzirana.

(12) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(13) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.1.3. Područje hotela i kampa (H/K)

Članak 39.

(1) Područje hotela i kampa oblikom i veličinom određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Ovim Planom izvršena je podjela područja na zone:

a) zona hotela (H) i

b) zona kampa (K).

(3) Površina navedenih zona može se sastojati od jedne ili više građevnih čestica.

a) Hotel (H)

Članak 40.

(1) Unutar zone hotela smješten je hotel sa 4 - 5 zvjezdice, u sklopu kojeg su svi uslužni i rekreacijski sadržaji primjereni njegovoj namjeni i kategoriji (welness).

(2) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(3) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(4) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od
5.000 m
2,

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 20,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 7 etaža, od kojih su najviše 5 nadzemne,

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 10.000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,4,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 0,8,

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 10,0 m,

-kapacitet hotela je do 100 kreveta.

(5) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(6) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(7) Građevna čestica mora ima minimalno 30% ozelenjene površine.

(8) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora.

(9) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(10) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

b) Kamp (K)

Članak 41.

(1) U zoni kampa predviđen je smještaj u kategoriji sa 3 - 4 zvjezdice, u sklopu kojeg su i sve uslužne i rekreacione funkcije primjerene njegovoj namjeni i kategoriji.

(2) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(3) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je posredno sa kriterijima građenja i uređenja prostora.

(4) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 7,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 3 etaže, od kojih su najviše 2 nadzemne,

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 1000 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,2,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 0,5,

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 10,0 m,

-prostori za smještaj kamp prikolica i šatora ne smatraju se čvrstim građevinama i ne ulaze u obračun izgrađenosti građevne čestice,

-kapacitet kampa je do 200 ležaja.

(5) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(6) Građevna čestica mora ima minimalno 30% ozelenjene površine.

(7) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora.

(8) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(9) Za pojedine građevne čestice prema potrebi, predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.1.4. Poslovno-rekreacijska namjena (PR)

Članak 42.

(1) Područje poslovno-rekreacijske namjene predviđeno je za gospodarske sadržaje kao što su manji obrtnički, skla

dišni, proizvodno-uslužni, trgovački ili komunalno-servisni sadržaji koji su u funkciji sporta i rekreacije i koji ne zagađuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku.

(2) Pored navedenog predvidjeti i sadržaje sportsko - rekreacijske namjene (motodrom, karting, prateći sadržaji, ugostiteljski sadržaji i sl.), obzirom na srodne sadržaje u okviru planirane zone sportsko-rekreacijske namjene u zoni AMP i PV.

(3) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(4) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(5) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-najmanja dopuštena površina građevne čestice poslovne namjene iznosi 500 m2,

-visina osnovne građevine iznosi maksimalno 12,0 m,

-ukupno je dozvoljena gradnja 2 etaže,

-maksimalna bruto razvijena površina svih građevina građevne čestice iznosi 500 m2,

-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,5,

-maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je 1,0,

-građevine moraju biti udaljene od ruba građevne čestice polovicu visine građevine, odnosno minimalno 4 m. Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.

(6) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(7) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(8) Građevna čestica mora sadržati površinu za smještaj motornih vozila uposlenika i stalnih (dnevnih) korisnika prostora.

(9) Građevna čestica mora ima minimalno 30% ozelenjene površine.

(10) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima. Parkiralište je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (jedno stablo na četiri parkirna mjesta),rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama druge namjene treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

(11) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(12) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.1.5. Igrališta (Z2a i Z2b)

Članak 43.

(1) Ovim Planom određena su područja namijenjena za igrališta, istočno Z2a i zapadno Z2b.

(2) Područja igrališta po obliku i veličini određena su u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(3) Područja igrališta imaju dvojaku namjenu ovisno o događanjima i sportskim manifestacijama unutar SC Grobnik te su područja određena za:

-površine za odmor i rekreaciju za razne aktivnosti na livadi: piknik, igre, zabave, natjecanja, itd.

-parkiralište za osobna vozila, autobuse i ostala vozila u vrijeme velikih sportskih i dr. manifestacija.

(4) Područja su prioritetno namijenjena za igrališta, a za parkiranje se koriste za potrebe većih okupljanja korisnika prostora.

(5) U dijelu igrališta (parkirališta) koji se poklapa sa retencijom Golubovka samo izuzetno je moguće postavljanje privremenih montažnih objekata i korištenje prostora kao parkirališta i to pri održavanju velikih manifestacija u sušnom razdoblju.

(6) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja može biti samo privremen. Privremeni sadržaji su sanitarni i ugostiteljski sadržaji.

(7) Smještaj privremenih građevina vršiti će se temeljem posebne odluke Općine Čavle i Općine Jelenje.

(6) U vrijeme kada se igrališta koriste za parkiranje, određuje se maksimalni kapacitet parkirališta: za Z2 je do 2090 PM, a za Z2b do 1075 PM i 125 PM za BUS.

(7) Privremene građevine ne ulaze u obračun izgrađenosti građevne čestice.

(8) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(9) Građevna čestica mora biti 20% ozelenjena.

(10) Namjena i način korištenja građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(11) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti sanaciju terena, fazno građenje pojedinih cjelina.

2.2. PROSTORNA CJELINA AERODROMA

Članak 44.

(1) Prostorna cjelina aerodroma (R1-2) namijenjena je za obuku i sportske djelatnosti pilota, padobranaca, zmajara, modelara letača.

(2) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(3) Unutar prostorne cjeline aerodroma određena su slijedeća područja:

a) Aerodromska pista (AP),

b) Centralni sadržaji (C1),

c) Hotel i vile (H/V),

d) Igralište (Z2c).

(4) Navedena područja po obliku i veličini određena su u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5.000.

2.2.1. Aerodromska pista (AP)

Članak 45.

(1) Područje aerodromske piste određeno je po obliku i veličini u kartografskom prikazu br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5.000.

 (2) Ovim Planom izvršena je podjela područja aerodromske piste na zone:

-zona poletno slijetna staze, prilazne piste i helidroma,

-zona hangara.

(3) Površina navedenih zona može se sastojati od jedne ili više građevnih čestica.

a) Poletno slijetna staza, prilazna pista i helidrom

Članak 46.

(1) Zona poletno slijetne staze i prilazne piste te helidroma određena je oblikom i veličinom unutar područja aerodromske piste (AP).

(2) Namjena zone poletno slijetne staze i prilazne piste je za obuku letača i dr. te natjecanje svih vrsta sportskih jedrilica, padobranaca, zmajara i sl.

Unutar te površine planiran je helidrom, prostor za padobrance i sl. aktivnosti.

Maksimalna dužina poletno slijetne staze je 1650 m x 30 m, prilazne piste oko 300 m x 20,0 m, a površina helidroma iznosi min. 50,0 m x 50,0 m.

(3) Područje aerodromske piste ograditi zaštitnom ogradom, koja je kontrolirana i nadzirana.

(4) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

5) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

b) Hangari i skladište goriva (Hr)

Članak 47.

(1) Zona hangara je smještena uz prilaznu pistu, unutar područja aerodromske piste (AP).

(2) Pored postojećeg hangara planira se izgradnja novog hangara za smještaj aviona, jedrilica, ovijesnih jedrilica te aerodromskih vozila (vatrogasno, bolničko i servisno), održavanje i opskrbu zrakoplova, protupožarnu zaštitu, usluge taxi letova helikopterom, generalnu avijaciju, mlazne i turbo prop poslovne zrakoplove i sl.

(3) Unutar zone hangara predviđeno je skladište goriva. Potrebno je postojeću pumpu modernizirati za avio 100L gorivo i sagraditi pumpu za JET -A1 mlazno gorivo za potrebe turbinskih, turbo-prop i disel motore zrakoplova.

(2) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(3) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od 2000 m2,

-najviša visina građevine iznosi 18,0 m,

-najveći broj etaža: jedna etaža (P),

-najveća tlocrtna površina pod objektom iznosi 1000 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5,

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,5,

-najmanja udaljenost od regulacijskog pravca je 6,0 m.

(4) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(5) Za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(6) Građevna čestica je minimalno 20% ozelenjena.

(7) Unutar građevne čestice predvidjeti površinu za parkiranje osobnih vozila za osoblje i svakodnevne korisnike prostora.

(8) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(9) Za pojedine građevne čestice, prema potrebi, predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.2.2. Centralni sadržaji (C1)

Članak 48.

(1) Područje centralnih sadržaja (C1) određeno je oblikom i veličinom unutar prostorne cjeline aerodroma. Centralni sadržaji smješteni su uz prilaznu pistu.

(2) Na prostoru centralne namjene nalazi se aerodromska zgrada, kontrola leta, klupske prostorije, škola letenja, administrativna, marketing i press služba, ugostiteljski sadržaji (restoran, kafe bar i sl.), hitna pomoć i transport bolesnika, specijalizirane trgovine (avio oprema, suveniri, živežne namirnice i sl.), povremene službe policije i carine, služba održavanja aerodroma i sl.

(3) Smještaj drugih sukladnih sadržaja određuje se prema namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, financijske usluge, itd).

(4) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je posredno sa kriterijima građenja i uređenja prostora.

(5) Određuju se sljedeći kriteriji građenja:

-površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2,

-najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći broj etaža su četiri etaže (P+3),

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,2,

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,5,

(6) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(7) Za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad,

(8) Građevna čestica je minimalno 20% ozelenjena.

(9) Unutar građevne čestice predvidjeti parkiranje osobnih vozila za osoblje i svakodnevne korisnike prostora.

(10) Za pojedine građevne čestice, prema potrebi, predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.2.3. Područje hotela i vila (H/V)

Članak 49.

(1) Oblik i veličina područja za hotel i vile određeni su unutar prostorne cjeline Aerodroma.

(2) Područje je podijeljeno na zone:

- zona hotela (H),

- zona vila (V).

(3) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(4) Površina navedenih zona može imati jednu ili više građevnih čestica.

a) Hotel (H)

Članak 50.

(1) Unutar zone hotela predviđen je manji hotel-pansion sa 3 - 4 zvjezdice kapaciteta do 40 kreveta u sklopu kojeg su sve uslužne i rekreacijske funkcije primjerene namjeni i kategoriji hotela.

(2) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je posredno sa kriterijima građenja i uređenja prostora.

(3) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-najmanja površina građevne čestice 1000 m2,

-najviša visina građevine iznosi 10,0 m,

-najveći broj etaža su tri (P+2),

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,1,

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,3.

(4) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(5) Za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(6) Površina građevne čestice je minimalno 30% ozelenjena.

(7) Unutar građevne čestice predvidjeti parkiranje osobnih vozila za osoblje i svakodnevne korisnike prostora.

(8) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(9) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

b) Vile (V)

Članak 51.

(1) Unutar zone predviđa se smještaj vila kapaciteta do 40 kreveta, s pripadajućom recepcijom vanjskim bazenom i mini sportski, SPA welness sadržajima.

(2) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(3) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-najmanja površina građevne čestice 500 m2,

-najviša visina građevine iznosi 6,0 m,

-najveći broj etaža su dvije (P+1),

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,2,

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,4.

(4) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati skladno prema funkcionalnoj namjeni, ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(5) Za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(6) Građevna čestica je minimalno 30% ozelenjena.

(7) Unutar građevne čestice predvidjeti parkiranje osobnih vozila za osoblje i svakodnevne korisnike prostora.

(8) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti (ugostiteljstvo, trgovina, obrt, itd).

(9) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.2.5 Igralište (Z2c)

Članak 52.

(1) Ovim Planom određeno je područje igrališta (Z2c) na ulazu u prostornu cjelinu aerodroma. Površina područja igrališta iznosi oko 3,20 ha.

(2) Područje igrališta po obliku i veličini određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5.000.

(3) Područje igrališta ima dvojaku namjenu:

-površine za odmor i rekreaciju za razne aktivnosti na livadi: piknik, igre, zabave, natjecanja, itd.

-parkiralište za osobna vozila za vrijeme većih sportskih manifestacija.

(4) Područje je prioritetno namijenjeno kao igralište za izletnike (piknik prostore za loženje vatre na otvorenom, prostori za razne igre loptom, staze za rolere, bicikl i trčanje, sadržaji za kućne ljubimce, mini zabavni park na temu zrakoplovstva za najmlađe i sl.)

(5) Na prostoru igrališta mogu se privremeno smještati odgovarajući prateći sadržaji u pokretnim objektima (sanitarni čvorovi, uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl.). koji prate određene veće aktivnosti u vrijeme većih sportskih manifestacija kada se igralište koristi za parkiranje osobnih automobila.

(6) Smještaj privremenih građevina određuje se temeljem posebne odluke Općine Čavle.

(7) U vrijeme kada se igralište koristi za parkiranje, određuje se maksimalni kapacitet parkirališta od oko 1130 PM za osobna vozila.

(8) Za privremene elemente/objekte treba osigurati priključke infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba i telekomunikacija) min. na jednom mjestu za svakih 500 PM.

 (9) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(10) Građevna čestica mora biti 20% ozelenjena.

(11) Namjena i način korištenja građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(12) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.3. PROSTORNA CJELINA REKREACIJE (R2)

Članak 53.

(1) Područje rekreacije po obliku i veličini određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2) Prostorna cjelina rekreacije (R2) je smještena u prirodnom okruženju, sjeverno od automotodroma, iznad ceste (GMU1). Prostorna cjelina rekreacije namijenjena je za sadržaje sporta i rekreacije na otvorenom i obuhvaća površinu od 27,50 ha.

(3) Sadržaji rekreacije na otvorenom su sljedeći:

- otvoreni bazen,

- otvoreni tenis tereni,

- skateboard park,

- painball igralište,

- trim staza i dr.

(4) Uz osnovnu namjenu planirani su i prateći sadržaji (ugostiteljski, trgovački i sl. u privremenim- pokretnim objektima).

(5) Uvjeti uređenja površina za rekreaciju:

-najmanja dopuštena površina čestice iznosi 3000 m2,

-Planom nije predviđena izgradnja građevina u okviru građevnih čestica,

-uređene površine za rekreaciju mogu zauzeti do 60% čestice,

-uređene zelene površine s visokim i niskim raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravnjavanjem površine treba izvesti na najmanje 30% čestice,

-za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad,

-parkirališni prostor treba osigurati na ulazu u prostornu cjelinu ili na maksimalnoj udaljenosti od 200 m.

2.4. PROSTORNA CJELINA ZABAVNI CENTAR (D/T/K)

Članak 54.

(1) Prostorna cjelina zabavnog centra smještena je na ulazu u SC Grobnik i namijenjena je svim korisnicima SC.

(2) Unutar prostorne cjeline predviđena su slijedeća područja:

- centralni sadržaji (C2),

- igralište (Z2d),

- zaštitno zelenilo (Z).

(3) Navedena područja oblikom i veličinom određena su u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

2.4.1. Centralni sadržaji (C2)

Članak 55.

(1) Područje centralnih sadržaja (C3) određeno je oblikom i veličinom unutar prostorne cjeline zabavnog centra.

(2) Unutar područja predviđena je namjena prostora na zone:

- zona centralnih sadržaja (C2)

- zona informacijskog punkta (IP)

(3) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je kriterijima građenja i uređenja prostora.

(4) Površina navedenih zona može se sastojati od jedne ili više građevnih čestica.

a) Centralni sadržaji

Članak 56.

(1) Osnovna namjena zone centralnih sadržaja (C3c) su trgovačko-uslužni, kulturni, ugostiteljsko-turistički, informacijski, sportsko-rekreativni, garažni te prateći sadržaji.

(2) Zbog konfiguracije terena, odnosno depresije nastale eksploatacijom šljunka, dubine cca 12 m, zona ima dvije cjeline:

- podzemni dio i

- nadzemni dio.

Podzemni dio:

(3) Svi sadržaji podzemnog dijela smješteni su u umjetno nastaloj jami na lokaciji »Hidroelektre«. Mogući sadržaji podzemnog dijela su parking garaža za 5-8.000 PM, sportski centri, trgovački centar i svi prateći sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni, zabavi.

(4) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je posredno sa kriterijima građenja i uređenja prostora.

(5) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-maksimalna veličina područja osnovne namjene je 8,4 ha,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 3,0

-najveći broj etaža su tri, sa najvećom visinom koja za najviše 1.0 m nadvisuje zaravnatu kotu terena,

-udaljenost od ceste GMU1 je do koridora ceste,

-udaljenost od ceste GMU2 iznosi 30 m,

-udaljenost od ceste SU2 iznosi 120 m,

-udaljenost od ceste SU1 iznosi 50 m.

Nadzemni dio:

(6) Sadržaji nadzemnog dijela mogu biti trgovački, ugostiteljsko-turistički (hotel kapaciteta 100 ležaja), kulturni (polivalentne dvorane) poslovni, javni i sl.

(7) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je posredno sa kriterijima građenja i uređenja prostora.

(8) Određuju se sljedeći kriteriji građenja:

-najveća površina područja osnovne namjene je 9.0 ha

-najveći broj etaža su četiri nadzemne etaže, P+3,

-najveća visina je 16.0 m od zaravnatog najnižeg dijela terena,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,6,

-najviša visina građevine iznosi 15 m od kote garaže,

-udaljenost od GMU1 je 60 m od koridora ceste,

-udaljenost od GMU2 je 50 m od koridora ceste,

-udaljenost od OU2 je 50 m od koridora ceste,

-udaljenost od SU1 je 50 m od koridora ceste.

Kriteriji građenja za nadzemni i podzemni dio:

(9) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja, uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora, te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(10) Za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(11) Minimalno 30% površine osnovne namjene je ozelenjeno,

(12) Parkiranje osobnih vozila za osoblje i svakodnevne korisnike prostora mora biti osigurano u podzemnoj parking garaži.

(13) Namjena i način korištenja građevina i građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(14) Planiranu namjenu područja centralnih sadržaja zabave (D/T/K) nije moguće realizirati prije izgradnje retencije Kovačevica i kanala od retencije Kovačevica do retencije Golubovka.

(15) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

b) Informacijski punkt (IP)

Članak 57.

(1) Zona informacijskog punkta je smještena uz glavnu mjesnu cestu (GMU2), koja se sa autoceste A6 Ri-Zg odvaja za SC Grobnik. Informacijski turistički punkt je planiran za turiste u tranzitu i korisnike SC Grobnik. Maksimalna površina zone informacijskog punkta je oko 0,4 ha.

(2) Zona informacijskog punkta je namjena za poslovne sadržaje tipa intelektualnih usluga (uredi, biroi, agencije i sl.), uslužne, specijalizirane trgovačke, ugostiteljske (caffei, restorani, snack- barovi i sl.).

(3) Veličina osnovne i svih ostalih građevina unutar građevne čestice određena je posredno sa kriterijima građenja i uređenja prostora.

(4) Određuju se slijedeći kriteriji građenja:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m2,

-najviša visina građevine iznosi 9,0 m,

-najveći broj etaža: tri etaža (P+2),

-najveća tlocrtna površina pod objektom iznosi 800 m2,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5,

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,5,

-najmanja udaljenost od regulacijskog pravca je 6,0 m,

(5) Građevinu treba oblikovati upotrebom postojanih materijala te primjenom suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru. Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih elemenata treba oblikovati sukladno funkcionalnoj namjeni, ujednačenim ili proporcionalnim raščlambama ploha i otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.

(6) Za osobe smanjene pokretljivosti potrebno je predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad.

(7) Građevna čestica je minimalno 20% ozelenjena.

(8) Parkirališni/garažni prostori se nalaze u podzemnoj etaži, te se ne računaju u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren te se dio podzemne etaže može koristiti kao skladište i ostale pomoćne prostorije. Djelatnost iz prve etaže može se proširiti u podzemnu etažu sukladno sadržajima iz prve etaže te mogućnosti prezentacije povijesnih, kulturnih i ostalih sadržaja svake regije koje predstavljaju RH.

(9) Ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

(10) Smještaj drugih kompatibilnih sadržaja određuje se sukladno namjeni, kapacitetu, te načinu korištenja i zaštite osnovne namjene prostora, a obuhvaća sve vrste uslužnih aktivnosti.

(11) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.4.2. Igralište (Z2d)

Članak 58.

(1) Na ulazu u prostornu cjelinu zabave, ovim Planom određeno je područje igrališta (Z2d) na površini oko 5,00 ha.

(2) Područje igrališta po obliku i veličini određeno je u kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(3) Područje igrališta ima dvojaku namjenu:

-površine za odmor i rekreaciju za razne aktivnosti na livadi: piknik, igre, natjecanja, itd.,

-parkiralište za osobna vozila, autobuse i ostala vozila za vrijeme većih sportskih manifestacija.

(4) Područje je prioritetno namijenjeno kao igralište za izletnike (piknik prostore za loženje vatre na otvorenom, prostori za razne igre loptom, staze za rolere, bicikl i trčanje, sadržaji za kućne ljubimce, mini zabavni park na temu zrakoplovstva za najmlađe i sl.

(5) Na prostoru igrališta mogu se privremeno smještati odgovarajući prateći sadržaji u pokretnim objektima (sanitarni čvorovi, uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl.). koji prate određene veće aktivnosti u vrijeme većih sportskih manifestacija kada se igralište koristi za parkiranje osobnih automobil.

(6) Kada se igralište koristi za parkiranje, maksimalni kapacitet parkirališta je 1300 PM za osobna vozila i 245 PM za BUS.

(7) Smještaj privremenih građevina vršiti će se temeljem posebne odluke Općine Čavle i Općine Jelenje.

(8) Za privremene elemente/objekte treba osigurati priključke infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba i telekomunikacija) min. na jednom mjestu za svakih 500 PM.

(10) Građevna čestica mora biti 20% ozelenjena.

(11) Namjena i način korištenja građevne čestice, ne smije umanjivati i remetiti vrijednost i način korištenja prostora uz granicu građevne čestice, kao i u neposrednoj blizini.

(12) Za pojedine građevne čestice eventualno predvidjeti:

- sanaciju terena,

- obvezu uklanjanja postojećih građevina,

- fazno građenje pojedinih cjelina,

- obvezu ispitivanja tla itd.

2.4.3. Zaštitno zelenilo (Za, Zb, Zc)

Članak 59.

(1) Na površinama uz igralište (Z2d) planirane su dvije zone zaštitnog zelenila (Za i Zb) koje su u funkciji tampon zone između područja automotodroma i zabavnog centra radi zaštite od buke. Na zaštitnim zelenim površinama predviđena je sadnja autohtonog visokog zelenila.

Zaštitne zelene površine (Zc) planirane su između i uz dio ceste GMU1.

(2) Zelene površine potrebno je urediti kao travnjake unutar kojih je moguća sadnja visokog zelenila autohtonih vrsta. Unutar zone zaštitnog zelenila predviđena je postava urbane opreme (klupe, rasvjeta i dr. urbana oprema). Infrastrukturna mreža može se graditi unutar zaštitnih zelenih površina.

(3) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su u kartografskom prikazu br.4.UVJETI I NAČIN GRADNJE u mj. 1:5.000.

2.5. PROSTORNA CJELINA JAVNA - ZELENA POVRŠINA - JAVNI PARK (Z1)

Članak 60.

(1) Javna zelena površina (Z1) namijenjena je za uređenje javnog parka, odnosno koristi se prirodna konfiguracija terena - brdo za javni park. Unutar površine parka mogu se postavljati skulpture, klupe, košare za smeće, fontane, i druga urbana oprema te instalacije komunalne i ostale infrastrukture (podzemne instalacije, stupovi javne rasvjete i sl.).

(2) Unutar područja moguća je izgradnja i uređenje biciklističko-pješačke staze, odmorišta, trim staze, igralište za rolere i sketere i sl. te hortikulturno urediti cijelo područje parka.

(3) Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.

Uvjeti uređenja javne zelene površine - parka definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 61.

(1) Ovim Planom nisu određene površine za smještaj društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 62.

(1) Ovim Planom nisu određene površine za stambenu izgradnju.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 63.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj prometnog sustava kao linijske i površinske građevine i to za:

-kopneni (cestovni, pješački, biciklistički),

-zračni promet (helikopter, sportski avion, jedrilica, avio model i sl.),

-infrastrukturne građevine i uređaje.

(2) Površine i građevine iz stavka 1. ovog članka su prikazane u kartografskim prikazima broj 2.1 do 2.4. u mjerilu 1:5.000.

(3 Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.

(4) Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

(5) Planom se sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje nesmetanog pristupa građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

(6) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Članak 64.

(1) Planom prikazane trase mogu se lokacijskim uvjetima izmijeniti temeljem projektne dokumentacije sukladno uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima Planom utvrđenih površina koridora.

5.1.1. CESTE I ULICE I JAVNE PROMETNE POVRŠINE

Članak 65.

(1) Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana određuje trase glavnih mjesnih ulica (GMU 1 i GMU 2), sabirnih ulica (SU 1, SU 2 i SU 3) i ostalih ulica (OU 1 - OU 6).

(2) Kategorizacija prometnica izvršena je s obzirom na njihovu funkciju u prometnom sustavu sportsko-rekreacijske zone, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET u mjerilu 1:5.000.

(3) Na prometnim površinama dozvoljava se uređenje postojećih i izgradnja novih ulica s kolnim i pješačkim površinama.

(4) Unutar površine ulice dozvoljeno je smještanje vodova infrastrukture. U profilu ulice obvezno je osigurati međusobno usklađeno vođenja ostale infrastrukture (voda, odvodnja, TK kanalizacija i energetski kabel).

(5) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okvirima njene površine (trase) prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz. Visina jedne kaskade potpornog zida iznosi najviše 6.0 m.

(6) Prometna i ulična mreža planiranog područja UPU - građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene vezana je na postojeću obodnu glavnu mjesnu ulicu (GMU1), kao osnovnu komunikaciju područja.

(7) Povezivanje planskog područja sa državnom i županijskom prometnom mrežom ostvaruje se preko spoja glavnih mjesnih ulica GMU1 i GMU2 na autocestu Rijeka - Zagreb, autocestu Rupa - Grobničko polje - Križišće -

Žuta Lokva, državnu cestu Rijeka - Delnice - Zagreb i županijsku cestu Podhum - Soboli.

(8) Izgradnjom glavne mjesne ulice GMU1, koja presijeca postojeću retenciju-Golubovka, ne smije se smanjiti retencijski prostor Golubovke.

Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica

Članak 66.

(1) Glavna mjesna ulica GMU1:

-maksimalni nagib nivelete 13%,

-broj i širina prometnih traka 4x3.0 m do križanja sa SU3, u nastavku prema čvoru Soboli 2x3.0 m,

-obostran pješački nogostup širine 1,5 m,

-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 15,0 m.

(2) Glavna mjesna ulica GMU2:

-maksimalni nagib nivelete 13%,

-broj i širina prometnih traka 2x3,0 m,

-obostran pješački nogostup širine 1,5 m,

-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 9,0 m.

(3) Sabirne ulice

-maksimalni nagib nivelete 13%,

-broj i širina prometnih traka 2x3,0 m,

-obostran pješački nogostup širine 1,5 m,

-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 9,0 m.

(4) Ostale ulice

- maksimalni nagib nivelete 13% (16%),

- broj i širina prometnih traka 2x2,75 m,

- obostran pješački nogostup širine 1,5 m,

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,5 m.

(5) Planski koridor glavnih mjesnih ulica (GMU), sabirnih ulica (SU) i ostalih ulica (OU) iznosi 30,0 m.

(6) Minimalna širina kolnika jednosmjerne ulice iznosi 4,5 m.

5.1.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 67.

(1) Svaka prostorna cjelina, odnosno područje, zona i građevna čestica ima predviđeno vlastito parkiranje za potrebe osoblja i gostiju (posjetitelja).

(2) Za veće sportske manifestacije i izvanredne situacije (utrke, koncerti, predstave, sajmovi, itd) površine predviđene za igrališta (Z2a-Z2d) mogu se koristiti za parkiranje.

(3) Predviđeni broj PM za izvanredne situacije na navedenim površinama planiran je na oko 6.500 PM za osobne automobile i oko 370 PM mjesta za autobuse:

-na istočnoj strani ulaza u prostornu cjelinu automotodroma, na igralištu (Z2a) planira se do 2090 PM za osobna vozila.

-na zapadnoj strani automotodroma, na igralištu (Z2b) planira se do 1075 PM za osobna vozila i 125 PM za BUS.

-na ulazu u prostornu cjelinu aerodroma, na igralištu (Z2c) do 1130 PM za osobna vozila.

-na ulazu u prostornu cjelinu zabavnog centra, na igralištu (Z2d) do 1305 PM za osobna vozila i 245 PM za BUS.

(4) Kada se navedene površine ne koriste za parkiranje, na tim površinama predviđaju se razne rekreativne aktivnosti (igre, natjecanja, susreti, izleti u prirodu, itd).

(5) Za navedene aktivnosti planiraju se i odgovarajući prateći i uslužni sadržaji (sanitarni čvorovi, uslužni, ugostiteljski sadržaji).

(6) Za privremene elemente/objekte treba osigurati priključke infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba i telekomunikacija) min. na jednom mjestu za svakih 500 PM.

Članak 68.

(1) U suterenskom dijelu centra zabave planirana je izgradnja parking garaže za 5000-8000 PM. Pristup ulaz/ izlaz garaži osiguran je sa tri točke: sa GMU2, SU1 i SU2.

Članak 69.

(1) Planom se potrebe za prometom u mirovanju dijelom zadovoljavaju javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (posebnim parkirališnim površinama).

(2) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzije 2,5x5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa:

 (3) Na javnim parkiralištima treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za automobile osoba s invaliditetom najmanje 5% parkirališnih mjesta, dimenzija 3,75x5,0 m, a najmanje 1 PM na parkiralištima s manje od 20 mjesta, te ista trebaju biti posebno označena i smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu.

5.1.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 70.

(1) Pješački promet područjem odvija se uz kolnike glavnih, sabirnih i ostalih ulica ili pješačkim komunikacijama, manjim trgovima unutar područja i pješačkim stubištima.

(2) Pješački promet uz javne prometnice predviđa se nogostupom uz kolnike glavnih, sabirnih i ostalih ulica.

(3) Minimalna širina pješačkog nogostupa iz stavke 2 je 1,5 m.

Biciklističke staze

Članak 71.

(1) Unutar obuhvata Plana predviđaju se biciklističke staze unutar područja rekreacije (R2) i javne zelene površine (Z1). Biciklističke staze se postavljaju:

- odvojeno od kolnika u drugoj razini

- slobodno izvedene u prostoru.

(2) Biciklističke staze mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama. Najmanja širina za dvosmjerni promet je 1,60 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne smije biti veći od 8%.

5.1.2. ZRAČNI PROMET

Članak 72.

(1 Planom se unutar prostornih cjelina automotodroma i aerodroma za potrebe zračnog prometa predviđaju površine za helidrom, prikazane na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET u mjerilu 1:5.000.

(2 Na području automotodroma helidrom je smješten u zoni piste, uz centralnu građevinu a na području aerodroma u zoni aerodromske piste uz javno parkiralište.

(3) Helidrom se realizira sukladno posebnim propisima za zračni promet, na površini min. 50,0 m x 50,0 m.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 73.

(1) Planom je u sustavu pošte i telekomunikacija predviđena gradnja građevina i uređaja za telekomunikacijsku mrežu.

(2 Sustav pošte i telekomunikacija iz stavka (1) ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA, TELEKOMUNIKACIJE I PLINOOPSKRBA u mjerilu 1:5.000

(3) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području Plana.

(4 Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.

(5) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo), po mogućnosti, se trebaju polagati u sklopu površina namijenjenih za prometnice ili drugim javnim površinama.

(6) Osnovnu TK mrežu planirano je izvesti podzemnim TK kabelima koji se polažu u površinama ulica. Kablove je planirano polagati u PEHD cijevi promjera 50 ili 70 mm koji služe kao zaštita od mehaničkih oštećenja i vlage.

Članak 74.

(1) Smještaj nove koncentracije pristupne telekomunikacijske mreže treba biti u području zabavnog centra sportskog centra Grobnik. Veličina prostora mora biti cca 15 m2, a treba se nalaziti u prizemlju objekta, sa posebnim ulazom i neograničenim pristupom.

(2) Planom se omogućava gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže uz uvjet da osnovna postaja sa antenskim sustavom na postojećim građevinskim objektima može biti do max. 5 m od najviše točke objekta (uvjeti slijetanja ne smiju se ograničiti).

(3) Postavljanjem novih osnovnih postaja mora se osigurati dobra pokrivenost iste radijskim signalom, te gdje god je to moguće, osigurati mogućnost zajedničkog korištenja lokacija i stupova od strane svih operatora. Osnovnim postajama potrebno je osigurati kolni pristup.

(4) Položaj osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže mora biti u skladu sa urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnog prostora.

(5) Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže predviđena je u skladu s pozitivnim propisima iz područja telekomunikacija. Prilikom gradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati sve propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Članak 75.

(1) Prilikom gradnje poslovne građevine obavezna je izgradnja kabelske kanalizacije za pretplatničke telekomunikacijske vodove i vodove za kabelsku televiziju uz ugradnju u građevinu potpune telekomunikacijske instalacije, primjerene namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

(2) Od kabelskog ormara smještenog na pročelju građevine do ugrađenog kabelskog zdenca treba položiti najmanje dvije cijevi min promjera 140 mm.

Članak 76.

(1) Pri projektiranju i gradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a za pojedine vrste materijala i izvođenje radova po uputama koje je izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom.

(2) Pri paralelnom vođenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i vertikalne udaljenosti.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. ELEKTROENERGETSKA MREŽA

Članak 77.

(1) Planirani sadržaji s predviđenim vršnim opterećenjem od 4.000,00 kW napajat će se iz postojeće TS 35/ 10(20)kV »Grobnik«, a po popunjenu kapaciteta iste iz planirane TS 110/20 kV »Mavrinci«.

 (2) Visokonaponska 10(20) kV mreža između navedenih trafostanica i područja obuhvata Plana bit će izvedena s tipiziranim podzemnim 10(20) kV kabelima.

(3) Obzirom na predviđenu namjenu prostora, iskazane površine i odabranoj specifičnoj potrošnji, neistovremeno vršno opterećenje prostornih cjelina u Planu procjenjuje se na cca:

1.Aerodrom - Pv = 1462 kW

2.Aerodrom - Pv = 400 kW

3.Zabavni centar - Pv = 1868 kW

4.Otvorena igrališta/parkirališta i helidrom - Pv = 137 kW

5.Rekreacija - Pv = 230 kW

(4) Izgraditi javnu rasvjetu cestovne mreže unutar obuhvata Plana

(5) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba poštivati slijedeće uvjete:

-trafostanica se može graditi kao samostojeća građevina ili u sklopu građevine

-trafostanica ima direktan pristup na kolnu prometnicu

-udaljenost trafostanice od građevne čestice kolne prometnice iznosi minimalno 2,0 m, a od granica susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 3,0 m odnosno 1,0m ako trafostanica nema otvora, a gradnjom se ne ometa susjedna građevna čestica

-planirane trafostanice moguće je graditi neposrednom provedbom ovog Plana, a na lokacijama koje će se odrediti nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca

-planirane trase 10(20) kV kabela nacrtane su samo načelno, a točne trase odrediti tek po određivanju mikrolokacija trafostanica

-zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 10(20) kV mrežu treba razvijati na način da se svakoj trafostanici omogući dvostrano napajanje.

(6) Postojeću niskonaponsku mrežu izvedenu kao nadzemnu, na drvenim ili betonskim stupovima, potrebno je kablirati s tipiziranim podzemnim kabelima.

(7) Rješenje elektroenergetske mreže prikazano je u kartografskom prikazu br. 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA TELEKOMUNIKACIJE I PLINOOPSKRBA u mjerilu 1:5.000

Javna rasvjeta

Članak 78.

(1) Javna (vanjska) rasvjeta će se izvoditi tipiziranim čeličnim ili betonskim stupovima prema projektu i potrebi pojedinog sadržaja (otvoreni parking prostori, prometnice, vanjska igrališta i bazeni, šetnice, trim staza i dr.)

(2) Napajanje javne (vanjske) rasvjete se planira podzemnim kabelima, a u specifičnim slučajevima s izoliranim nadzemnim kabelskim vodovima.

(3) Kod projektiranja javne (vanjske) rasvjete potrebno je predvidjeti korištenje rasvjetnih armatura s najmanjim faktorom svjetlosnog zagađenja.

(4) Kod projektiranja javne (vanjske) rasvjete potrebno je uzeti u obzir specifične uvjete i propise koji vrijede za aerodrome.

5.3.2. PLINOOPSKRBA

Članak 79.

(1) Plinovodna mreža gradit će se u postojećim i planiranim ulicama, locirana u pojasu pješačkih i biciklističkih staza. Postojeće energetske i komunalne instalacije u obuhvatu Plana prikazane su na približnim lokacijama zbog nepostojanja pouzdane dokumentacije postojećeg stanja. Slijedom toga je i položaj planiranih plinovoda u postojećim ulicama načelan, te ga u izradi projekata plinovodne mreže treba uskladiti sa izvedenim stanjem postojećih komunalnih, energetskih i telekomunikacijskih instalacija.

(2) Planom su određene minimalne sigurnosne udaljenosti od plinovoda, te uvjeti gradnje plinovodne mreže:

Minimalne sigurnosne udaljenosti:

Pri planiranju novih objekta i instalacija treba uzeti u obzir minimalne sigurnosne udaljenosti od plinovoda, a one su:

-za srednjotlačni (ST) plinovod 2,0 m,

-za niskotlačni (NT) plinovod te niskotlačne i srednjetlačne kućne priključke 1,0 m.

Udaljenosti plinovoda i plinskih redukcijskih stanica (PRS) od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda i kućnih priključaka te lokacija PRS moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i objekta kako je to određeno posebnim propisima i odlukama.

Sva križanja plinovoda s postojećim instalacijama izvoditi tako da bude osiguran svijetli razmak od 50 cm (mjereno po vertikali). U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

(3) Uvjeti gradnje plinovodne mreže:

-NTP (niskotlačni plinovod) treba izvoditi od polietilenskih cijevi, PEHD i sl. i fitinga, te ga polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost NTP od građevina je 1 m,

-VTP (visokotlačni plinovod) treba izvoditi sukladno propisima za plinovode do 16 bar od čeličnih cijevi i pripadnih elementa, te ga polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost VTP od građevina je 10 m,

-instalacije PRS treba smještati u limene kioske, a oko PRS izvan zone ugroženosti od eksplozije treba izvesti zaštitnu ogradu,

-lokacije PRS moraju imati pristupni put s javnoprometne površine s mogućnosti povremenog parkiranja teretnog vozila,

-veličina čestice za smještaj PRS zavisi o proračunskim kapacitetima, a kao informativni i neobvezujući podatak je da su takve čestice površine cca 12x12 m u što nije uključen pristupni put - minimalna sigurnosna udaljenost građevina od PRS je 10 m.

5.3.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 80.

(1) Planom je u vodnogospodarskom sustavu planirana gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu,

- odvodnju otpadnih voda,

- uređenje vodotoka i voda.

(2) Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV- VODOOPSKRBA u mjerilu 1:5.000.

(3) Prikazana komunalna infrastrukturna mreža (cjevovodi i objekti) se može mijenjati ukoliko se idejnim projektom utvrdi preciznija trasa i položaj planiranih građevina ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava. Izmjena

trase i položaja građevina komunalne infrastrukture ne smatra se izmjenom Urbanističkog plana.

5.3.3.1. Vodoopskrbna mreža

Članak 81.

(1) Za nesmetanu opskrbu pitkom vodom svih sadržaja obuhvaćenih Urbanističkim planom uređenja potrebno je izgraditi:

-CS Kovačevo sa crpnim bazenom i sa tlačnim i gravitacijskim vodom,

-vodospremu Kovačevo 2, V=2.000 m3,

-tlačne i gravitacijske cjevovode.

(2) Ovim Planom uređenja određuje se obveza priključenja svih objekata na javnu vodovodnu mrežu.

(3) Prikazane trase vodoopskrbnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima. U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

(4) Planom se planira gradnja, dogradnja i rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana. Planira se vodoopskrbna mreža sa profilima cjevovoda u rasponu DN 100 - DN 300 mm.

(5) Razvodna mreža treba biti prstenasta, gdje god je to moguće. Granati sistem može se primijeniti samo na pojedinim dionicama do max. duljine 100 m, a gdje bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost.

(6) Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u trupu prometnice, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe ili zelene površine pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka.

(7) Prije izgradnje novih ulica unutar njihovih površina je potrebno izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

(8) Dubina postavljanja cijevi dopuštena je od 0,8 -1,5 m od površine terena.

(9) Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda trebaju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunska okna.

(10) Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 8/06). Planirano je proširenje sustava hidrantske protupožarne mreže. Položaj hidranata će se uskladiti s rješenjem nove izgradnje unutar planiranih građevnih čestica/zona.

(11) Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 150 m. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 1100 mm.

(12) Vodoopskrbni sustav predviđa se izgraditi cijevima iz materijala; Ductile, lijevano željezne cijevi, PEHD cijevi i iz drugih kvalitetnih materijala.

5.3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 82.

(1) Rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:5000 gdje je shematski označen položaj građevina sustava odvodnje:

-kanali odvodnje sanitarnih otpadnih voda (gravitacijski i tlačni)

-kanali odvodnje oborinskih otpadnih voda

-crpne stanice

-prekidna okna

-retencijski bazeni i sl.

(2) Sustav odvodnje je razdjelni.

(3) Odvodni sustavi izgradit će se i koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu te prema utvrđenim vodopravnim uvjetima. Svako građenje i obavljanje djelatnosti u obuhvatu Plana mora biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite na riječkom području.

(4) Prikazane trase kanalizacijskih cjevovoda i pozicije objekata su orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije.

(5) Područje zahvata Sportsko rekreacijske namjene - Grobnik, nalazi se unutar III zone sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Primorsko-goranskoj županiji (SN PGŽ br. 12/ 2005).

(6) Može se predvidjeti fazna izgradnja planiranog zahvata u prostoru, pod uvjetom da svaka faza čini jednu funkcionalno-tehničko-tehnološku cjelinu prihvata, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda.

(7) Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima trase obavezno je predvidjeti kontrolna okna. Kontrolna okna treba predvidjeti i na mjestima priključaka pojedinih građevina.

(8) Visinski položaj odvodne mreže treba projektirati i izvoditi tako da bude visinski smještena ispod vodoopskrbnih cjevovoda. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

(9) Preporučljivo je da cijevi budu okruglog presjeka. Poklopce kontrolnih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Sabirna okna treba postavljati unutar čestice neposredno uz regulacijsku liniju prometnice. Cijevni materijali za izvedbu kanalizacije trebaju biti tako odabrani da u potpunosti osiguravaju vodonepropusnost sistema.

(10) U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

-vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih,

-vode koje sadrže materije koje razvijaju opasne ili upaljive plinove,

-vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav odvodnje.

(11) Za dijelove obuhvata Plana kod kojih se planira izgradnja kanalizacijskog sustava, a koji još nisu izgrađeni dopušta se privremena izgradnja vodonepropusnih sabirnih jama, kad se radi o građevinama do 20 ES. Građevine sa većim brojem korisnika (više od 20 ES) na svojim građevnim česticama obavljaju pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda na odgovarajućem uređaju za pročišćavanje sa dispozicijom obrađene otpadne vode u površinski vodotok.

(12) Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevne parcele dužne su se priključiti na mrežu.

5.3.3.3. Sanitarne otpadne vode

Članak 83.

(1) Priključak odvodnje sanitarnih otpadnih voda utvrđen je u Idejnom projektu-sanitarnih otpadnih voda (Teh projekt hidro) direktno ili preko retencijskih bazena (podzemne građevine) te se nadalje sanitarne otpadne vode uključuju u sustav odvodnje otpadnih voda Rijeka.

(2) Do izgradnje sustava sanitarne otpadne vode se prikupljaju u vodonepropusnim sabirnim jamama kad se radi o građevinama do 20 ES te se odvoze specijalnim vozilima na uređaj Rijeka-prihvat sanitarnih otpadnih voda. Građevine sa većim brojem korisnika (više od 20 ES) na svojim građevnim česticama obavljaju pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda na odgovarajućem uređaju za pročišćavanje sa dispozicijom obrađene otpadne vode u površinski vodotok.

(3) Na kanalizacijski sustav sanitarnih otpadnih voda mogu se priključiti samo otpadne vode čije granične vrijednosti pokazatelja i dopuštena koncentracija opasnih i drugih tvari ne prelaze vrijednost određenu člankom 3 Tablica 1 za ispuštanje u sustav javne odvodnje po »Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« (NN 94/08) u suprotnom predvidjeti odgovarajući predtretman.

(4) Minimalni profil cijevi za odvodnju sanitarnih otpadnih voda utvrdit će se hidrauličkim proračunom, ali ne bi trebao biti manji od 1 250 mm.

5.3.3.4. Oborinske otpadne vode

Članak 84.

(1) Odvodnja oborinskih otpadnih voda obavlja se u površinski otvoreni ili zatvoreni kanal vodotoka Golubovke.

(2) Odvodnja oborinskih voda sa površina koje su vodonepropusne, a mogu biti zagađene (otvorena parkirališta, manipulativne i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih rešetki do separatora i taložnica prije upuštanja u kanal ili kanalizaciju oborinske odvodnje koji pročišćenu oborinsku vodu odvodi u smjeru Rječine. Moguće je prikupljanje oborinskih krovnih voda za potrebe zalijevanja zelenih površina zone.

(3) Na prostoru manipulativnih površina većih od 500 m2 kao i na parkirališnim površinama većim od 15 parkirnih mjesta potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja. Dozvoljena je odvodnja oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta sa maksimalnim kapacitetom do 15 PM za osobna vozila.

(4) Prema »Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš« (NN 64/08, 67/09) utvrditi da li je za predmetni zahvat u prostoru potrebna izrada Studije utjecaja na okoliš.

(5) Minimalni profil cijevi za odvodnju oborinskih otpadnih voda utvrdit će se hidrauličkim proračunom, ali ne bi trebao biti manji od 1300 mm.

(6) Mreža oborinske odvodnje može se izvesti kao površinska ili kanalizacijska odvodnja.

(7) Pročišćene oborinske otpadne vode se mogu, umjesto ispuštanja u recipijent koristiti za zalijevanje zelenih i poljoprivrednih površina.

5.3.3.5. Uređenje vodotoka i voda

Članak 85.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava dio je cjelovitog sustava uređenja bujičnih vodotoka sliva Ričine.

(2) Područje obuhvata Plana, osim manjeg jugoistočnog dijela, je smješteno u neposrednom slivu Rečinice, a obuhvaća vodotok Golubovku, djelomično vodotok »Zahumku« (izvorište nije u obuhvatu Plana), uzvodni dio vodotoka Rečinica i neregistrirani vodotok Kovačevicu čiji je donji dio sliva u prostoru obuhvata Plana.

(3) Svi vodotoci iz stavke 2 bujičnog su karaktera sa pojavama tečenja bujičnih i izvorskih voda i to u uvjetima intenzivnijih oborina i zasićenja podzemlja.

(4) Poplavna područja i bujični tokovi ucrtani su u kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 2.3. PROMETNA; ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBNI SUSTAV- ODVODNJA i br. 3.2 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU u mjerilu 1:5000.

(5) U području obuhvata Plana provodi se koncepcija zaštite od bujičnih i izvorskih voda južnog dijela Grobničkog polja bazirana na izmjeni režima prirodnog otjecanja voda i osiguranja okolnog prostora od poplava za dvadeset godišnje povratno razdoblje.

(6) Planira se daljnja izgradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda izgradnjom otvorenih i zatvorenih kanala za prihvat velikih voda 20 godišnjeg perioda.

(7) Svakoj gradnji u ugroženom dijelu planiranog područja prethodi potrebna izgradnja uređenja vodotoka i gradnje objekata za provođenje zaštite od štetnog djelovanja voda.

(8) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra) širina koridora vodotoka, odnosno bujice, obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10,0 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(9) Radi povećanja stupnja zaštite od plavljenja Grobničkog polja, naročito područja Kovačeva i sadržaja sportsko-rekreacijskog centra Grobnik, vodama Kovačevice, planira se izgradnja retencije i kanala kojim će se povremene bujične vode Kovačevice prevesti u Golubovku kraćim putem kroz područje Ogoja.

(10) Potrebna je izrada idejnog rješenja retencije na Kovačevici kojim bi se utvrdile osnovne karakteristike bujice, vodni i nanosni režim, stupanj ugroze okolnog prostora, potrebne dimenzije planirane retencije i kanala, optimalna rješenja zaštite od bujičnih voda i voda koja će se javiti promjenom uvjeta otjecanja realizacijom plana, te uklapanje u postojeći sustav uređenja vodotoka.

(11) Planiranu namjenu područja centralnih sadržaja zabave (D/T/K) nije moguće realizirati prije izgradnje retencije Kovačevica i kanala od retencije Kovačevica do retencije Golubovka.

(12) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 86.

(1) Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određuju se za površine razgraničene na kartografskom prikazu:4. NAČIN I UVJETI GRADNJE M. 1:5000

Članak 87.

(1) Javni park (Z1), je javni parkovni uređeni prostor, planski oblikovan, namijenjeni odmoru i rekreaciji građana.

(2) Za uređenje parkovne površine unutar obuhvata Plana potrebno je izraditi idejno rješenje u kojem treba uvažiti sljedeće uvjete:

- pješačke staze izvoditi u kamenoj sipini. Ne dozvoljava se upotreba asfalta. Izuzetno, kod uređenja označene biciklističke staze, dozvoljena je upotreba asfalta,

- unutar javnih zelenih površina mogu se postavljati klupe, košare za smeće, stupovi javne rasvjete, skulpture, fontane, paviljoni i druga urbana oprema, zatim se mogu urediti dječja igrališta i pojedinačno rekreacijsko igralište koristeći konfiguraciju terena, trim staza, posebno oblikovani dio parka kao npr. park skulptura i slični sadržaji namijenjeni stanovnicima za boravak na otvorenom,

- unutar javnih zelenih površina ne mogu se postavljati prodajni kiosci,

- Infrastrukturni sustavi se mogu graditi unutar površine parka ukoliko je to ekonomski opravdano.

(3) Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.

Članak 88.

(1) Zaštitne zelene površine (Za, Zb i Zc)) su ozelenjene površine između različitih namjena prostora javnih sadržaja i prometnih površina.

(2) Kod uređenje svakog pojedinog dijela zaštitne zelene površine unutar obuhvata Plana potrebno je uvažiti sljedeće uvjete:

-površine treba urediti kao travnjak unutar kojih je moguća sadnja visokog zelenila autohtonih vrsta,

-unutar zaštitnih zelenih površina mogu se postavljati stupovi javne rasvjete, skulpture i sl.,

-unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se postavljati prodajni kiosci,

-unutar zaštitnih zelenih površina može se graditi sva prateća infrastrukturna mreža.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

7.1.1. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

Članak 89.

(1) Područje općine Čavle je uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća slijedeća područja:

(2) Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

. Nacionalni park Risnjak,

. Obruč,

. Mudni dol i Kacaj,

. Grobničko polje,

. Gornje Jelenje prema Platku,

. Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika.

(3) Međunarodno važno područje za ptice:

. Gorski kotar, Primorje i Lika.

(4) Mjere zaštite područja ekološke mreže propisane su Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07), te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

7.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 90.

(1) Ovim Planom nisu utvrđene mjere zaštite jer u području obuhvata Plana nema registriranih i evidentiranih kulturno povijesnih cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 91.

(1) Na području Općine nije planirana transfer-stanica, a prikupljeni se otpad odlaže na centralnu zonu za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije. Potpuno rješenje ove problematike bit će izgradnjom buduće nove centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije.

(2) Zbrinjavanje otpada biti će organiziranim odvozom, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća i njegovim odvozom na predviđeno odlagalište. Otpad je potrebno prikupljati odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.

Spremnici i kontejneri za prikupljanje otpada moraju biti smješteni tako da imaju direktan pristup na kolnu površinu.

(3) Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavati će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu odvozom na predviđeni deponij.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 92.

(1) Na području obuhvata UPU-a ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla, zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

Zaštita zraka

Članak 93.

(1) Na području Općine Čavle sustavno ispitivanje kakvoće zraka provodi se na mjernoj postaji u Čavlima sa rezultatima kakvoće zraka I kategorije. Ova ispitivanja će se koristiti kao pokazatelj kakvoće zraka i za područje obuhvata UPU SRC Grobnik. Pri izradi tehničke dokumentacije potrebno je izvršiti procjenu mogućih štetnih emisija sa primjenom mjera zaštite.

(2) Kao mjera zaštite zraka od zagađenja predviđena je plinofikacija planiranih potrošača u obuhvatu Plana.

Zaštita od buke i vibracija

Članak 94.

(1) U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija naseljenih dijelova neposredno uz Sportsko rekreacijski centar »Grobnik« potrebno je ograničiti korištenje automotodroma i sletnih staza (avio promet) i platformi (helidrom) na opće dopustive periode u danu.

(2) S ciljem da se na području UPU-a sustavno onemogući ugrožavanje dodatnom bukom provode se sljedeće mjere:

-novi potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju odmor i boravak ljudi,

-predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor.

Članak 95.

(1) Na području Plana su, u skladu s Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), unutar zone namijenjene odmoru, oporavku i liječenju (zona buke 1.) najviše razine buke mogu biti:

-najviša dopuštena ocjenska razine buke imisije u otvorenom prostoru može biti 50 dB(A) danju i 40 dB (A) noću,

-najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke u zatvorenim boravišnim, prostorijama mogu biti 30 dB(A) danju i 25 dB (A) noću.

Članak 96.

(1) Prilikom gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina, objekata i uređaja, razina buke koja potječe od novih izvora ne smije prijeći prethodno zatečeno stanje.

Članak 97.

(1) Po izgradnji prometnica i korištenju zabavnog centra, ukoliko se mjerenjima dokaže prekomjerna razina buke u vremenu najvećeg godišnjeg prometnog intenziteta i korištenja zabavnog centra, bit će potrebno sanirati područje ugroženo bukom akustičnim zaštitnim mjerama na dopuštenu razinu predviđenu posebnim propisom.

Zaštita voda

Članak 98.

(1) Izvor zagađenja podzemnih i površinskih voda su otpadne vode i ostali izvori zagađenja (ispiranje zagađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

(2) Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja.

(3) Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09).

(4) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

(5) Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do propisanog stupnja.

Zaštita tla

Članak 99.

(1) U cilju zaštite tla na području obuhvata Plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne zelene površine.

(2) Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti parcela, a posebno javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

(3) Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom, korištenjem sredstava za dohranjivanje zelenih površina i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (modernizacija i proširivanje mreže odvodnje otpadnih voda, u gospodarstvu izgradnjom sustava odvodnje i predtretmana sukladno tehnološkom procesu, kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima).

9.1 POSEBNE MJERE ZAŠTITE

Zaštitne zone izgradnje

Članak 100.

(1) Unutar obuhvata Plana utvrđene su zaštitne zone izgradnje (ZZG-1, ZOG-1 i ZKG-1) vezane na lokalitet Kovačevo-streljana i lokalitet Grobničko polje - vojno skladište. Zaštitne zone su određene u kartografskom prikazu br. 3.2 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU u mj.1:5000.

(2) Zona zabranjene izgradnje (ZZG-1): Unutar te zone zabranjena je izgradnja svih građevina, osim za potrebe obrane.

(3) Zona ograničene gradnje (ZOG-1): Unutar te zone nije dopuštena gradnja građevina, koje svojom lokacijom, namjenom, tehnološkim procesima i drugim aktivnostima mogu narušiti sigurnost i funkcionalnost kompleksa. Izgradnja novih, te adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina unutar te zone, te izgradnja pristupnog puta moguća je uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

(4) Zona kontrolirane gradnje (ZKG-1): Unutar te zone dopuštena je izgradnja svih vrsta građevina, osim izgradnje krupnih industrijskih energetskih objekata koji svojim tehnološkim procesima i drugim aktivnostima mogu narušiti funkcionalnost vojnog kompleksa, poglavito objekata s izvorom zagađenja kao što su dim i prašina.

Mjere zaštite od požara

Članak 101.

(1) Mjere zaštita od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Čavle, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Čavle.

(2) Projektiranje građevina javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture zaštita od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) U projektiranju planiranih građevina na području obuhvata Plana prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

-TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(5) U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u obuhvatu Plana, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(6) Sve ceste u u obuhvatu Plana koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okre

tištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

-slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

-slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(7) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(8) Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB N 106.

(9) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

(10) Temeljem članka 15a Zakona o zaštiti od požara (»N.N.«, br. 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

Mjere zaštite od eksplozija

Članak 102.

(1) Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji novih građevina te niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

(2) Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode, s tim da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna udaljenost 1,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

(3) Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

(4) Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene posebnim zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 103.

(1) Koncepcija zaštite od bujičnih i izvorskih voda južnog dijela Grobničkog polja, bazira se na znatnoj izmjeni režima prirodnog otjecanja voda i osiguranja okolnog prostora od poplava za dvadeset godišnje povratno razdoblje.

(2) Predviđena je postepena izgradnja umjetnih kanala koji će bujične vode Zahumke i Golubovke preko zajedničkog toka Rečinice prevesti u Sušicu, direktnu pritoku Ričine.

(3) Predviđeno je prebacivanje dijela izvorskih voda Zahumke u Sušicu kroz šljunčaru Dubina.

(4) Planirana je retencija Kovačevice, na području streljane (izvan zone obuhvata ovog Plana), iz koje bi se kanalom, povezivanjem sa retencijom Golubovke, rasterećivao prostor dosadašnje umjetne retencije bujičnog toka Kovačevice (dio kanala je u zahvatu ovog Plana), ranije šljunčare Kikovica. Navedeni prostor je predviđen za izgradnju zabavnog centra (D/T/K).

(5) Za bujicu Kovačevicu prioritetno je utvrditi njene osnovne karakteristike, vodni i nanosni režim, stupanj ugroze okolnog prostora, kako bi se koristila optimalna rješenja zaštite od bujičnih voda i voda koje će se javiti promjenom režima otjecanja realizacijom Plana.

Zaštita od erozije

Članak 104.

(1) Izvođenje građevinskih i drugih zahvata, unutar područja obuhvata Plana, provodi se na način da se spriječi pojačanje vodne erozije.

(2) Izgradnja sustava održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od bujica i erozije provodi se temeljem planova i dokumenata Hrvatskih voda.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 105.

(1) Za područje obuhvata Plana nije određena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

Članak 165.

(1) Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš određeni su zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(2) U postupku projektiranja i izvođenja, na moguće zahvate u obuhvatu UPU-a koji su sadržani u Popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika, primjenjivat će se odredbe Pravilnika.

Članak 107.

(1) Ovim se Planom propisuje obveza izrade idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za cjelovito područje centra - zabave, planske oznake D/T/K, temeljem koga će se raditi idejni arhitektonski projekti za ishodovanje lokacijske dozvole.

(2) Granica obuhvata određena je na kartografskom prikazu br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:5.000.

(3) Do odabira urbanističko-arhitektonskog rješenja nije moguća nikakva gradnja unutar područja centra - zabave, planske oznake D/T/K.

Klasa: 021-05/10-01/08

Ur. broj: 2170-03-10-01-14

Čavle, 25. studenoga 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE

Predsjednik
Josip Čargonja, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr