27.
Na temelju odredbi članka 100. stavka 7. i
članka 101. stavka 1. i stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09) i članka 32. Statuta Općine Matulji
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 38/09), Općinsko
vijeće Općine Matulji, na sjednici održanoj 29. srpnja godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 24
Poslovne zone Permani (K12)
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 24
Poslovne zone Permani (K12) (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak
2.
Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
I. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA
PROVOĐENJE PLANA
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina
javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja, prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovna mreža
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.3.1. Vodoopskrba
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroenergetika
3.3.4. Plinoopskrba i alternativni izvori
energije
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe plana
II. GRAFIČKI DIO:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA mj 1:2000
2.a. PROMETNA I ULIČNA MREŽA mj 1:2000
2.b. Komunalna infrastrukturna mreža
- TELEKOMUNIKACIJE mj 1:2000
2.c. Komunalna infrastrukturna mreža
- ELEKTROOPSKRBA mj 1:2000
2.d. Komunalna infrastrukturna mreža
- VODOOPSKRBA I ODVODNJA mj 1:2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA mj 1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj 1:2000
OBVEZNI PRILOZI PLANU
I. OBRAZLOŽENJE PLANA
II. ODLUKA O IZRADI PLANA
III. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA
IV. STRUČNE PODLOGE
V. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA
VI. ZAHTJEVI IZ ČLANAKA 79. ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI
VII. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VIII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
IX. MIŠLJENJA IZ ČLANAKA 94. ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI
X. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA
XI. SAŽETAK ZA JAVNOST
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
3.
Namjena površina u obuhvatu plana određena je
u kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina«.
U prostoru obuhvata plana određene su
sljedeće namjene:
- mješovita poslovna namjena
- komunalno-servisna namjena
- javne prometne površine
- javne (zaštitne) zelene površine
Članak
4.
MJEŠOVITA POSLOVNA NAMJENA
Mješovita poslovna namjena (K) određuje se za
površine namijenjene organizaciji raznih proizvodnih-obrtničkih, uslužnih,
servisnih, trgovačkih i skladišnih djelatnosti.
U sklopu pojedine građevne čestice može se
organizirati više osnovnih djelatnosti.
U sklopu mješovite poslovne namjene, uz
osnovnu gospodarsku namjenu, može se organizirati i druga djelatnost - prateća
ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne
djelatnosti, te da obuhvaća manje od 20% građevinske bruto površine.
Članak
5.
KOMUNALNO-SERVISNA NAMJENA
Komunalno servisna namjena (K3) obuhvaća
površinu - plato namijenjenu organizaciji reciklažnog dvorišta, u sklopu kojega
se može organizirati skladište otpada za skupljanje, sortiranje,
kondicioniranje (usitnjavanje, prešanje, pakiranje) i privremeno skladištenje
inertnog i neopasnog otpada sa svojstvima sekundarne sirovine, iz posebnih
kategorija otpada (primarno ambalažnog) i razdvojenog komunalnog otpada.
Članak
6.
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
Građevne čestice javnih prometnih površina
obuhvaćaju planirani priključak na državnu cestu i pristupnu cestu u sklopu
zone (s pješačkim nogostupima, proširenjima i uređenom zelenom površinom).
Javne prometne površine namijenjene su kolnom
i pješačkom prometu. Javne prometne površine namjenjuju se i vođenju
infrastrukturnih vodova u sklopu komunalnog opremanja zone.
Članak
7.
JAVNE ZELENE POVRŠINE
Javne zelene površine u obuhvatu plana su
zaštitne zelene površine (Z). Definiraju se uz državnu cestu u funkciji zaštite
i oblikovanja prostora, kao i u dijelu zone koji je zbog konfiguracije terena
(nagiba) neprimjeren za organizaciju površina poslovne namjene.
U sklopu zaštitnih zelenih površina planira
se ozelenjivanje sadnjom odgovarajuće autohtone vegetacije, a mogu se graditi i
podzemni infrastrukturni objekti i vodovi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Površine za smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti (K, K3) određene su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i
namjena površina«.
Građevine gospodarskih djelatnosti grade se
neposrednom provedbom ovog plana.
Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, i
na način da ne narušavaju uvjete rada i korištenja ostalih površina zone.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«, gdje su određene granice platoa, regulacijski pravci, obvezne
zelene površine u sklopu platoa, orijentacijske nivelacijske kote platoa i
priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
9.
Oblikom i veličinom građevne čestice
osigurava se organiziranje potrebnih sadržaja tehnološkog procesa: građevine,
prometne i manipulativne površine i parkirališta, kolni i pješački pristup,
građevine individualne komunalne infrastrukture, zelene površine, ograđivanje i
drugo.
Građevne čestice formiraju se u sklopu
pojedinog platoa, određenog u kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti
gradnje«.
U sklopu jednog platoa može se organizirati
više građevnih čestica.
Površine platoa koje ostaju izvan površina
građevnih čestica mogu se koristiti za izgradnju prometne i komunalne
infrastrukture, parkirališta ili za uređenje zelenila.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice
je 2.000 m2 a najmanja širina
na građevnom pravcu 25 m.
Najveća dopuštena veličina građevne čestice
određena je površinom pojedinog platoa.
Namjena građevina
Članak
10.
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu
s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.
Građevinom gospodarske djelatnosti se smatra
građevina koja je u cjelini ili pretežitim dijelom namijenjena obavljanju
djelatnosti gospodarske namjene određene člancima 4. i 5. ovih odredbi.
Građevinom se smatra i više građevina na
istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu
cjelinu.
Na pojedinoj građevnoj čestici može se
organizirati djelatnost više korisnika i različite namjene, u skladu s
određenom namjenom površina.
Veličina i površina građevina
Članak
11.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice (odnos izgrađene površine i
površine građevne čestice) iznosi 0,4.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice (odnos
građevinske bruto površine i površine građevne čestice iznosi 0,8 za nadzemne
etaže, odnosno 1,2 uključujući i podrum.
Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice iznosi kis =
0,20.
Članak
12.
Najveći dopušteni broj etaža (E) je 2
nadzemne etaže i 1 podrumska etaža (Po+P+1).
Izuzetno, građevine na građevnim česticama
većim od 5000 m2 mogu u
površini do 20% najveće dopuštene izgrađene površine imati tri nadzemne etaže
(P+2) sa uredskim, pratećim i pomoćnim sadržajima, ali uz zadržavanje najvećeg
dopuštenog koeficijenta iskorištenosti.
Podrum (Po), odnosno jednu podzemnu etažu,
dopušteno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice. Površina podruma
se uključuje u izračun iskoristivosti građevne čestice (Kis).
Najveća dopuštena ukupna visina građevine
(V), mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na
njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova, iznosi 12 m.
Do podruma se može urediti kolni pristup -
rampa najveće dopuštene širine 8 m. Visina podruma u dijelu pristupa - rampe ne
uračunava se u ukupnu visinu građevine.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
13.
Cjelokupni tlocrt građevine, uključujući i
podrum, mora biti smješten unutar granice gradivog dijela čestice, određenog
građevnim pravcem i udaljenostima od ostalih granica građevnih čestica.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog
pravca za plato K3-1 najmanje 10,0 m, a za platoe K-1, K-2 i K-3 najmanje 8,0
m.
Udaljenost gradivog dijela građevne čestice
od ostalih granica građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m.
Unutar gradivog dijela građevne čestice se uz
osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine: prateće i pomoćne građevine,
druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, infrastrukturne i
komunalne građevine i uređaji, nadstrešnice i sl.
Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu
se graditi:
- potporni zidovi, prometne kolne i pješačke
površine, parkirališta, infrastrukturni vodovi i sl.;
- na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice
građevne čestice - infrastrukturne građevine (plinska stanica, uređaji odvodnje
otpadnih voda, trafostanice i sl.), kolni pristup - rampa do podruma,
nadstrešnice parkirališta, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije;
- nadstrešnica nad ulazom u osnovnu građevinu
dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca;
Na građevnoj čestici većoj od 5000 m2 dozvoljeno je graditi više osnovnih građevina. Više
građevina na jednoj građevnoj čestici gradi se kao sklop ili na međusobnoj
udaljenosti koji iznosi najmanje zbroj polovica visina susjednih građevina.
Smještaj građevine na građevnoj čestici mora,
ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa.
Oblikovanje građevina
Članak
14.
Građevine gospodarske - poslovne namjene
treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući
montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i
slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova ne određuje
se.
Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za
prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.
Uređenje građevnih čestica
Članak
15.
Građevne čestice uređuju se kao platoi.
Orijentacijske nivelacijske kote platoa određene su u kartografskom prikazu br
4. »Način i uvjeti gradnje«. Nivelacijske kote platoa mogu se prilagođavati -
mijenjati obzirom na planirano uređenje građevne čestice i priključak na javnu
prometnu površinu.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina
do 3,0 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima)
u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više
razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.
Članak
16.
Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom
visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala, prefabriciranih betonskih
elemenata ili kao zelene živice. Ograda se može postaviti rubom građevne
čestice ili rubom uređenog platoa.
Ograde prema regulacijskom pravcu - javnoj
prometnoj površini mogu se izvoditi kao puna ograda do visine 1,0 m, a do
ukupne visine od 2 m kao transparentna ograda ili zelena živica.
Članak
17.
Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora
se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
propisani protupožarni pristupi građevini.
U sklopu svake građevne čestice mora se
osigurati najmanji broj parkirnih-garažnih mjesta prema sljedećim odredbama:
- 1 PM za svako vozilo koje koristi u
poslovanju
- 1 PM na dva zaposlena
- 1 PM na 25 m2 građevinske bruto površine maloprodajnog prostora
- 1 PM na 60 m2 građevinske bruto površine veleprodajnog prostora
- 1 PM na 50 m2 građevinske bruto površine za ostale (servisne,
uslužne i sl.) djelatnosti namijenjene širem krugu korisnika (građanima)
- za druge djelatnosti prema potrebama
tehnološkog procesa
U postupku ishođenja lokacijske dozvole
potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je
potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala. Nadstrešnice
parkirališta se ne uključuju u izračun koeficijenata izgrađenosti i
iskorištenosti građevne čestice. Na 4 parkirna mjesta obvezno je predvidjeti 1
stablo.
Članak
18.
Najmanje 20% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina. Zelene površine uređuju se na određenim
obveznim zelenim površinama u sklopu platoa i, u pravilu, rubnim dijelovima
građevnih čestica.
Obvezne zelene površine u sklopu platoa,
određene u kartografskom prikazu br 4. »Način i uvjeti gradnje«, su u funkciji
oblikovanja pokosa između platoa većih visinskih razlika ili odnosa prema
rubnim dijelovima prirodnog terena (negrađevinskog područja) i zaštite vizura.
Uređuju se sadnjom autohtonih vrsta stablašica.
Priključenje građevne čestice na javno-
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
19.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu - prilaznu cestu, minimalne širine
8 m. Nije dopuštena organizacija kolnog priključka u sklopu građevne čestice
priključka - križanja s državnom cestom.
Članak
20.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektriku i vodovod. Odvodnja otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških i
oborinskih) rješava se na odgovarajući način u sklopu pojedine građevne
čestice.
Članak
21.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 »Način i
uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i
platoa. Točan broj i pozicija priključaka određuje se u postupku formiranja
građevnih čestica. Nagib pristupa ne smije prelazi 10%.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
3.1.1. CESTOVNA MREŽA
Članak
22.
Na području obuhvata Plana određene su
površine i tehnički elementi za izgradnju i rekonstrukciju prometne
infrastrukture, prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. »Prometna i ulična
mreža«.
Državna cesta
Članak
23.
Za državnu cestu D8 (izvan obuhvata plana)
utvrđuje se zaštitni pojas širine 25 m od ruba zemljišnog pojasa, označen u
kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
Za ishođenje lokacijske dozvole odnosno
uređenje prostora u zaštitnom pojasu, potrebno je zatražiti posebne uvjete
nadležne uprave za ceste, u skladu s Zakonom o javnim cestama (»Narodne
novine«, broj 180/04 i 138/06).
Članak
24.
Priključenje pristupne ceste u funkciji
prometnog povezivanja poslovne zone na državnu cestu osigurava se izvedbom
raskršća, u skladu s izrađenim izvedbenim projektom »RASKRŠĆE U PERMANIMA NA
DRŽAVNOJ CESTI D8 JUŠIĆI - RUPA« (AG PROJEKT, d.o.o., Kostrena, elaborat br.
577/12/07), investitor Hrvatske ceste d.o.o.
Raskršće se izvodi u skladu s Pravilnikom o
uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu
(»Narodne novine«, broj 119/07) i standardom U.C.4.050 za projektiranje i
građenje površinskih čvorova (s trećom takom za skretanje u lijevo).
Ostale - pristupne ceste
Članak
25.
U obuhvatu plana definira se pristupna cesta
u funkciji kolnog i pješačkog pristupa građevnim česticama poslovne namjene.
Članak
26.
U kartografskom prikazu br 2.a. »Prometna i
ulična mreža« određene su površine građevnih čestica dijela pristupne ceste u
sklopu priključka (raskršća) na državnu cestu (A) i ostalog dijela pristupne
ceste (B).
Članak
27.
Cesta je planirana za dvosmjerni promet, s
proširenjem u zavoju za teretna vozila s prikolicom i tegljač s poluprikolicom.
Najmanja širina kolnika je 2 x 3,0 m, a
ukupnog profila najmanje širine 8,5 m.
Na kraju ceste uređuje se okretište,
minimalnog radijusa Rmin =
15,0 m.
Najveći dopušteni uzdužni nagib pristupne
ceste u obuhvatu plana je do 5%, a poprečni pad kolnika može iznositi od 2,5%
do 4%.
Na cesti je predviđena kolnička konstrukcija
sa završnim slojem od asfalta. Kolnička konstrukcija treba biti dimenzionirana
za teški teretni promet.
Na mjestima priključaka građevnih čestica
predviđa se polaganje polegnutog rubnjaka.
Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.
Pješački nogostupi uređuju se jednostrano,
najmanje širine 1,6 m.
Cesta se mora projektirati, graditi i
uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa
koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse,
a u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«,
broj 35/94, 55/ 94 i 142/03).
Članak
28.
Oborinske vode s javnih prometnih površina planira
se sustavom slivnika i lokalnog kolektora prikupiti i provesti do uređaja za
pročišćavanje, te upustiti u tlo putem upojnog bunara koji se uređuje u sklopu
zelene površine okretišta.
Članak
29.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene u
skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 151/05 i
61/07).
3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
30.
Područje u obuhvatu plana će se priključiti
na elektroničko komunikacijsko čvorište preko izvedene TK kanalizacije uz
državnu cestu.
U okviru planiranog koridora prometnice
(nogostup) izgraditi novu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK)
kapaciteta 2/3 kom polietilenskih ili fleksibilnih PEHD/FD cijevi 1 =50 mm, u
ovisnosti o potrebama, sa standardiziranim montažnim zdencima, a istu vezati u
najpovoljnijoj točki na postojeću DTK kanalizaciju.
Investitor pojedine građevine mora izgraditi
kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu primjerenu
namjeni građevine, te postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću
elektroničku komunikacijsku opremu.
Točna trasa privodne DTK i povezivanje na
priključne točke odrediti će se projektnom dokumentacijom za ishođenje
lokacijske i građevne dozvole, koju je potrebno dostaviti Hrvatskoj agenciji za
elektroničke komunikacije na suglasnost.
Članak
31.
Pri projektiranju i izvođenju TK
infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
Za izgradnju DTK na planiranim pravcima
osigurati koridor širine 40 - 45 cm. Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m,
osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.
U zoni elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove
građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
Članak
32.
U obuhvatu plana, u sklopu građevnih čestica
poslovne namjene, dopušta se gradnja GSM postaja druge i treće generacije za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže uz poštivanje
zakonskih odredbi, kao i ostalih propisanih uvjeta za takvu vrstu građevina.
Antenski sustavi na građevini mogu biti visine najviše 5 m iznad najveće visine
građevine.
3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
Članak
33.
Gradnju instalacija, objekata i uređaja
komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim
u obrazloženju Plana i kartografskim prikazima »Komunalna infrastrukturna
mreža«.
Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja
pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
U projektiranju i realizaciji instalacija,
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja
ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevnih
čestica poslovne namjene.
Trase mreža treba gdje god je moguće voditi
javnim površinama.
3.3.1. VODOOPSKRBA
Članak
34.
Vodoopskrba poslovne zone Permani osigurava
se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, priključkom na opskrbni cjevovod
(Duktile 1 150 mm) iz V. »Miklavija« (1000 m3 t 445), koji se nalazi uz desni rub državne ceste
D-8.
Članak
35.
Za potrebe korisnika poslovne zone planira se
izgradnja vodovodnog ogranka (Duktile 1 100 mm) planiranom pristupnom cestom,
preko ukopane reducir stanice u zelenoj površini (Z-1) na spoju s državnom
cestom D8.
Cjevovod se polaže u trupu pristupne ceste,
na dubini 1,2 - 1,3 m (nadsloj 1,1 do 1,2 m).
Članak
36.
Priključci planiranih građevina s vodomjerom
za obračunavanje utroška vode izvode se na javnoj površini ili površini s
javnim pristupom. Točna lokacija priključka odrediti će se prilikom izrade
projektne dokumentacije samih građevina.
Članak
37.
Planirani opskrbni cjevovod poslovne zone
treba opskrbiti protupožarnim nadzemnim hidrantima 1 80 mm na razmaku 80 - 100
m, postavljenim izvan trupa ceste (kolnika i pločnika).
3.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Članak
38.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje
vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu i drugih pravnih propisa, te usvojenom koncepcijom rješavanja
odvodnje otpadnih voda na prostoru Općine Matulji. Predviđen je razdjelni
sustav odvodnje, što znači da će se odvojeno prikupljati, odvoditi i tretirati
sanitarne otpadne vode od oborinskih voda i voda od pranja radnih platoa.
Članak
39.
Obzirom na lokaciju poslovne zone Permani
koja se nalazi u zoni djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite izvora vode za
piće, moguće je sanitarne i oborinske otpadne vode upuštati preko upojnih
bunara u tlo, što će se za svaki radni plato - građevnu česticu odrediti kod
detaljnog projektiranja poslovnih građevina, radnih i parkirališnih površina,
odnosno zelenih površina.
Članak
40.
Prije upuštanja u tlo (upojnih bunara),
sanitarne otpadne vode s radnih platoa - građevnih čestica treba kondicionirati
preko manjih uređaja s biološkim ili s drugim odgovarajućim stupnjem
pročišćavanja, a oborinske otpadne vode s manipulativnih i parkirališnih
površina preko separatora za masti i ulja.
Izgradnja tih uređaja kao i njihovo
održavanje je obveza vlasnika (korisnika) pojedinih platoa - građevnih čestica.
Rješenjem odvodnje oborinskih otpadnih voda u
sklopu platoa - građevne čestice treba spriječiti prelijevanje na javne
površine ili susjedne građevne čestice.
Članak
41.
Oborinske vode s pristupne ceste i križanja s
državnom cestom prikupljati će se javnim oborinskim kanalom (1 30 cm) u trupu
ceste i upuštati preko upojnog bunara u tlo (zelena površina u sklopu
okretišta) s prethodnom separacijom masti i ulja.
Kanalske cijevi se polažu u rov na dubini 1,6
m (nadsloj 1,3 m) s trasom po osi ceste. Na lomovima trase se ugrađuju
reviziona okna s priključcima za vodolovke (okna s rešetkom).
3.3.3. ELEKTROENERGETIKA
Članak
42.
Područje u obuhvatu plana napajati će se
električnom energijom iz TS »Stara Pošta«.
U slučaju da pojedini korisnici zahtijevaju
vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojeće trafostanice ili žele imati
vlastitu trafostanicu s mjerenjem na srednjem naponu, trebaju osigurati
lokaciju trafostanice 20/0,4 kV unutar svoje građevinske čestice. Trafostanicu
je moguće graditi kao samostojeću ili kao ugradbenu u sklopu građevine kupca.
Priključak do trafostanice izveo bi se podzemnim kabelom tipa XHE 49-A 3x
(1x150mm2) sistemom ulaz-izlaz na postojeći kabel, po trasi istovjetnoj onoj za
niski napon (0,4 kV).
Članak
43.
Vodovi 0,4 kV naponskog nivoa i javne
rasvjete izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po trasama koje su načelno
prikazane u kartografskom prikazu br. 2.c. »Komunalna infrastrukturna mreža -
Elektroopskrba«. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu
dokumentaciju.
Članak
44.
Javna rasvjeta planirane prometnice i
križanja s državnom cestom riješiti će se prema zasebnom projektu, koji će
definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti. Napajat će
se iz mjerno upravljačkog ormara smještenog kraj postojeće trafostanice.
Članak
45.
Prije izrade projekta električnih instalacija
novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti posebne
uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
3.3.4. PLINOOPSKRBA I ALTERNATIVNI IZVORI
ENERGIJE
Članak
46.
U poslovnoj zoni se planira se mogućnost
korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
Predviđa se racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi
izvori, prvenstveno sunce.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
47.
Javne zelene površine određene u
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina su: zaštitne zelene
površine (Z) i uređena zelena površina u sklopu površine - građevne čestice
javne prometne površine.
Članak
48.
Površina zelenila određena u sklopu građevne
čestice javne prometne površine (okretišta) uređuje se zatravnjenijem i sadnjom
niskog raslinja.
U sklopu te površine uređuju se i objekti
odvodnje oborinskih otpadnih voda, a mogu se voditi i podzemni infrastrukturni
vodovi.
Članak
49.
Zaštitne zelene površine Z-1, Z-2 i Z-3,
određene u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina«, kultiviraju se sadnjom autohtonih kultura, pretežito stablašica. Pri
uređenju terena dopušteno je usklađivanje s oblikovnim i visinskim elementima
uređenih platoa, uz obvezno ozelenjivanje.
U sklopu zaštitne zelene površine Z-1
dopušteno je uređenje ukopane reducir stanice vodovodne mreže i vođenje
infrastrukturnih vodova.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
50.
U samom obuhvatu plana, kao i u njegovom
neposrednom okruženju, nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih i
ambijentalnih vrijednosti i cjelina.
Zaštita ambijentalnih vrijednosti šireg
prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih
akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana u skladu s postavljenim
smjernicama i odredbama.
Članak
51.
Kod svih infrastrukturnih radova (podzemnih
vodova vodovoda, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija, potrebno je
ishoditi posebne konzervatorske uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak
52.
U rubnim dijelovima zone, kao i kontaktnim
površinama izvan obuhvata plana, potrebno je rekultivirati prirodni izgled
terena saniranjem nasipa i iskopa, oblikovanjem pokosa, obnovom zemljanog
sloja, zatravnjenijem i ozelenjivanjem pretežito autohtonim biljnim vrstama.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
53.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i
podzakonskih propisa donesenih temeljem Zakona. te s odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije i Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Članak
54.
Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima uređenim u sklopu
pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni,
građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne
gume, otpadna ulja i drugo),
do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu svog
prostora.
Proizvođač tehnološkog otpada može
privremeno, na propisani način, skladištiti otpad unutar svog poslovnog
prostora. Prostor za skladištenje mora biti obilježen, osiguran od utjecaja
atmosferilija i bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti
odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti
rasipanje i prolijevanje otpada te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak
55.
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim
propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju
mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad
koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane
granične vrijednosti emisija u okoliš.
Članak
56.
Opasni otpad iz tehnološkog procesa mora se
odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno
skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane
ovlaštenih pravnih osoba.
Članak
57.
Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s
otpadom potrebno je voditi propisanu evidenciju i redovito dostavljati podatke
o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu nadležnom tijelu.
Članak
58.
U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno
odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba, i prije privođenja
prostora planiranoj namjeni, sanirati i spriječiti daljnje nenadzirano
odlaganje otpada.
Članak
59.
U sklopu planiranog reciklažnog dvorišta
(K3-1) dozvoljeno je postupanje samo s inertnim i neopasnim otpadom.
Isključuje se postupanje s otpadom koji je,
prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada
i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09), prema kategorijama (generičkim
tipovima) i/ili svojstvima (Prilog I. i Prilog II.) svrstan u opasni otpad.
U pravilu postupa se s otpadom čija se
vrijedna svojstva mogu iskoristiti, i to posebnim vrstama otpada (primarno proizvodnim
i ambalažnim otpadom) i izdvojenim komunalnim otpadom.
Građevina - skladište otpada mora biti
građena i opremljena u skladu s uvjetima iz Pravilnika o gospodarenju otpadom
(NN 23/07, 111/07).
Organizacijom tehnološkog procesa mora se
spriječiti rasipanje, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija.
Cjelokupni tehnološki proces treba se
organizirati u zatvorenom prostoru građevine - skladišta otpada (razvrstavanje,
kondicioniranje i privremeno skladištenje).
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
60.
Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) , Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04,
60/08), Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09), Zakonu o vodama (NN, broj 153/09),
Zakonu o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06 i 60/08) i drugim zakonima i
provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.
Članak
61.
Općina Matulji Programom zaštite okoliša
utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene
na unapređenje stanja okoliša.
Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, zaštitu od prekomjerne buke i
mjere posebne zaštite.
Članak
62.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može
štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, nije u skladu s
propisanim mjerama zaštite okoliša, odnosno nije u skladu s ograničenjima
zahvata određenih člankom 262. Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Zahvati koji su dopušteni ne smiju ispuštati
u okoliš onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija utvrđenih
posebnim propisima.
Nepovoljni utjecaj na okoliš planiranih
djelatnosti u obuhvatu Plana potrebno je svesti na najmanju moguću razinu.
Zahvati koji pojedinačno mogu imati
značajnije emisije u okoliš, moraju koristiti isključivo najbolju raspoloživu
tehniku (BAT).
Zaštita tla
Članak
63.
Osnovne mjere zaštite tla osiguravaju se
građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem
stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih građevina.
Članak
64.
Na prostoru unutar obuhvata prevladava
karbonatni kompleks. Prostor je općenito povoljnih geotehničkih karakteristika
za gradnju i nije podložan eroziji.
Prostor nema posebnih vrijednosti kao šumsko
ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.
Članak
65.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih
voda.
Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
66.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
Zahvatima na području Plana ne smije se
narušiti postojeća (I.) kategorija kakvoće zraka, odnosno prouzročiti
prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti određenih Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05).
Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi
mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera.
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije određenih
Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07, 150/08).
Poticati korištenje čistih energenata:
ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih
čestica.
Zaštita voda
Članak
67.
Zaštita voda se provodi sukladno Zakonu o
vodama, te u skladu s propisima, odlukama i drugim dokumentima iz područja
vodnoga gospodarstva.
Unutar obuhvata plana nema površinskih
vodotoka.
Prostor je u sklopu zone djelomičnog
ograničenja, prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području (»Službene novine PGŽ« 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01). Svi zahvati
u prostoru mogu se obavljati ako nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke,
a mjere zaštite provode se sukladno članku 36. Odluke.
Članak
68.
Zaštita voda provodi se primarno pravilnim
zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s
člancima 38. - 41. ovih Odredbi za provođenje.
Svi korisnici prostora dužni su osigurati
propisani način odvodnje otpadnih voda, brinuti se o zaštiti i održavanju
vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar svoje čestice te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
Otpadne vode od pranja automobila, drugih
vozila, strojeva i sl, garaža, mehaničarskih i bravarskih radionica i drugo, trebaju
se pročistiti preko taložnica za krute tvari i odjeljivača za ulja, masti i
tekuća goriva prije upuštanja u prijemnik.
Svi korisnici prostora moraju osigurati da
kakvoća otpadnih voda, odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u prijemnik, trebaju
biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima otpadnih i
drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana investitori su dužni
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Zaštita od prekomjerne buke
Članak
69.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.
Zahvatima na području Plana ne smiju se
prekoračiti najviše dopuštene razine buke.
Za područje obuhvata plana određuje se
najviša dopuštena razine buke prema propisanim vrijednostima za industrijska,
skladišna i servisna postrojenja, i ne smije na granici pojedine građevne
čestice prelaziti 80 dB(A).
Na vanjskoj granici zone prema stambenim
zonama odnosno građevinskom području naselja buka ne smije prelaziti 55 dB(A)
za dan i 45 dB(A) za noć.
Članak
70.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,
osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke
- uređenjem planiranih javnih zelenih
površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica
Mjere zaštite od požara
Članak
71.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Matulji, te mjera zaštite od požara predviđenih provedbenim odredbama
Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100, ili neku drugu općepriznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevine, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevine, vatrootpornosti građevine i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Kada se izvode slobodnostojeće niske
građevine, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini više
građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak građevina ne može biti manji
od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići
minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne,
pojačane mjere zaštite od požara.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i
propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i
142/03).
Prilikom projektiranja i gradnje garaža
primijeniti austrijske smjernice TVRB N 106.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
Temeljem članka 15.a Zakona o zaštiti od
požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite
od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
Posebne mjere zaštite
Članak
72.
Posebne mjere zaštite se određuju sukladno
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94).
Članak
73.
Za prostor u obuhvatu plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi, a utvrđuje Planom zaštite i spašavanja
Općine Matulji.
U obuhvatu plana se ne planiraju građevine
javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
Deponij materijala uslijed urušavanja
građevina se određuje izvan granica ovog plana, a utvrđuje Planom zaštite i
spašavanja Općine Matulji.
Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće na
prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina) poslovnih sadržaja u zoni.
Članak
74.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se organizacijom prometne mreže, uvjetima gradnje
novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i
određivanjem visina građevina.
Pravci evakuacije određuju se trasom državne
ceste D8.
Članak
75.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, zakonima i
propisima. Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije,
protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama.
Maksimalni očekivani intenzitet potresa za
povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7o - 8o
MSK-64 ljestvice.
Sve građevine moraju biti statički
proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih
istražnih radova, te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u
seizmičkim područjima.
Članak
76.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN broj 151/05,
61/07 i 76/ 07).
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
77.
Provedba plana, gradnja i uređenje površina
vršit će se sukladno ovim Odredbama i kartografskom dijelu Plana, te zakonskim
odredbama.
Lokacijske dozvole za planiranu gradnju i
zahvate u prostoru izdaju se neposrednom provedbom ovog Plana.
Članak
78.
Graditi se može samo na uređenom građevinskom
zemljištu (II. kategorija uređenosti).
Građevna čestica mora imati osiguran
neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - cestu,
propisani broj parkirnih/garažnih mjesta, priključak na zatvoreni sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav vodoopskrbe i
priključak na elektroenergetski sustav.
Članak
79.
Lokacijska dozvola za gradnju građevina se ne
može utvrditi ako nije izgrađena cesta na koju je osiguran priključak građevne
čestice na javnu prometnu površinu i pripadajuća mreža komunalne infrastrukture
koja se planira u trupu ceste. Iznimno se dozvola može izdati ako je prije
izdana lokacijska i građevna dozvola za cestu te ako je trasa ceste iskolčena
na terenu.
Za uređenje i pripremu pojedinog platoa -
građevne čestice, odnosno oblikovanje terena, izvedbu pokosa i potpornih zidova
i uređenje kolnog priključka može se izdati zasebna lokacijska dozvola, prije
privođenja prostora planiranoj gospodarskoj namjeni i prije opremanja potrebnom
komunalnom infrastrukturom.
Članak
80.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
81.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
82.
Plan je izrađen u četiri (4) izvornika
ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika
Općinskog vijeća Općine Matulji.
Po jedan izvornik čuva se u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Opatija
- Pismohrani Općine Matulji.
Članak
83.
Tekstualni i grafički dijelovi i obvezni
prilozi iz članka 2. ove Odluke, sastavni su dijelovi Plana, ali nisu predmet
objave.
Članak
84.
Plan je izradio »Urbanistički studio Rijeka«
d.o.o. iz Rijeke.
Članak
85.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/09-01/8
Ur. broj: 2156-04-10-51
Matulji, 29. srpnja 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Željko Grbac, oec., v. r.
