SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 34. Ponedjeljak, 23. kolovoza 2010.
OPĆINA ČAVLE
Moscenicka_draga-001

21.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 67/07 i 38/09) te članka 19. Statuta Općine Čavle (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09) Općinsko vijeće Općine Čavle na XI. sjednici održanoj 19. kolovoza 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2) (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2) u jednoj knjizi i sadrži:

I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

8. Mjere provedbe Plana

II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Promet

2.2. Telekomunikacije

2.3. Elektroopskrba

2.4. Plinoopskrba

2.5. Vodoopskrba

2.6. Odvodnja oborinskih voda

2.7. Odvodnja otpadnih voda

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

III. Obvezni prilozi

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2) izrađen je u skladu s Odlukom o izradi ovog Urbanističkog plana uređenja (»Službeni novine Primorsko-goranske županije« broj 24/08).

Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2) izrađen je po ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Uvid u Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I 1- Gorica (UPU 2) može se obaviti u prostorima općinske uprave Općine Čavle, Čavle 206.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- temeljna obilježja prostora općine Čavle i ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Općine

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života

- postojeći i planirani broj stanovnika

- poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina općine

- povećanje broja radnih mjesta na području općine i ostalog gravitacijskog područja

- racionalne korištenje infrastrukturnih sustava

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu M 1:5000 i to:

1. Gospodarska namjena - proizvodna - I1

2. Gospodarska namjena - pretežno zanatska - I2

3. Zaštitne zelene površine - Z

4. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 6.

Površine gospodarske namjene - proizvodne I određene su za:

- proizvodna namjena - pretežno industrijska I1

- proizvodna namjena - pretežno zanatska I2

Na prostorima proizvodne namjene (I) predviđena je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine (I1 - pretežno industrijska namjena, I 2 - pretežno zanatska namjena).

Članak 7.

Zaštitne zelene površine oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

U zaštitne zelene površine - Z spadaju sve površine urbanog zelenila kao što su drvoredi, travnjaci, zelenila

uz prometnice kao i zelena površine na građevinskim česticama.

Unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se graditi nikakve građevine osim postave infrastrukturnih vodova ispod zemlje.

Članak 8.

Površine infrastrukturnih sustava - IS su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske građevine za promet.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 9.

U gospodarsku namjenu - industrijsku (I) spadaju:

- proizvodna namjena - pretežno industrijska I1

- proizvodna namjena - pretežno zanatska I2

Na prostorima proizvodne namjene (I) predviđena je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine (I1 - pretežno industrijska namjena, I 2 - pretežno zanatska namjena).

Članak 10.

Prilikom izgradnje građevina proizvodne namjene - pretežito industrijske I1 potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:

Minimalna površina građevinske čestice proizvodne namjene je 1200 m2.

Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.

Maksimalna površina građevinske čestice proizvodne namjene nije određena.

Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice je 1:5.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice Kig = 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice Kis = 0,7.

Najveća dopuštena visina građevine V=12,5 m.

Maximalna katnost građevine je Po+P+2.

Iznimno visina građevine može biti i viša ako to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u pojedinoj građevini ili njenom dijelu.

Članak 11.

Prilikom izgradnje građevina proizvodne namjene - pretežito zanatske I2 potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:

Minimalna površina građevinske čestice proizvodne namjene je 600 m2.

Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.

Maksimalna površina građevinske čestice proizvodne namjene nije određena.

Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice je 1:5.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice Kig = 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice Kis = 0,7.

Najveća dopuštena visina građevine V=12,5 m.

Maximalna katnost građevine je Po+P+2.

Iznimno visina građevine može biti i viša ako to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u pojedinoj građevini ili njenom dijelu.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 12.

Minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od međa susjednih građevinskih čestica je 6,0 m.

Minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacione linije je 10,0 m.

Članak 13.

Na površinama gospodarske namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, portirnice, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, parkirališta, interne prometnice i prostori za manipulaciju te uređene površine zelenila.

Unutar ili uz građevine gospodarske namjene moguće je uređenje prostorija, odnosno građevina za potrebe privremenog smještaja zaposlenika namjene za potrebe tvrtki (domari, zaštitarska služba, vanjski suradnici i slično).

Površine za privremeni smještaj zaposlenika mogu iznositi maksimalno 100 m2/1000 m2 BRP-a osnovne građevine.

Oblikovanje građevina

Članak 14.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine), primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale završne obrade.

Članak 15.

Ako se građevine iz članka 9. (I) grade kao dvojni objekti moraju se graditi na način da budu od susjedne građevine odvojene zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Uređenje građevnih čestica

Članak 16.

Građevine gospodarske namjene moraju se ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.

Ograda se može podizati i na međi prema susjednim građevinskim česticama.

Na građevinskim česticama ograde se postavljaju s unutrašnje strane međe, ili na drugi način, ali u dogovoru sa susjedom.

Najveća visina ulične ograde i ograde prema susjednim građevnim česticama može biti 2,00 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.) najveće visine od 50 cm.

Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika.

Članak 17.

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

Članak 18.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Minimum 20% površine građevne čestice trebaju biti uređene površine zelenila koje se trebaju planirati na rubnim dijelovima prema susjednim građevnim česticama.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina.

Prema građevnim česticama druge namjene kao i prema prometnicama treba planirati sadnje drvoreda.

Priključenje građevne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 19.

Građevna čestica mora biti priključena na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: elektroopskrbu, vodoopskrbu i na javnu kanalizaciju.

Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu označeni su i prikazani na grafičkom prikazu 4. OBLICI KORIŠTENJA, u mjerilu 1:5000

Članak 20.

Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,5 m.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na javnu prometnu površinu od strane organizacije koja tom cestom upravlja.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe).

Članak 21.

Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 22.

Sve gospodarske građevine moraju se obavezno priključiti na vodovod koji će biti izveden prema projektno tehničkoj dokumentaciji.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema posebnom propisu (važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara) i Pravilnikom o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima.

Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj parceli) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica).

Članak 23.

Radi karakteristika područja Urbanističkim planom uređenja predviđena je izvedba razdjelnog sustava odvodnje. Isti takav sustav treba predvidjeti prilikom gradnje pojedinih objekata na zasebnim građevinskim česticama.

Kod izrade projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt (pojedinu česticu) ovisno o tehnologiji proizvodnje i stupnju ev zagađenosti otpadnih voda potrebno je, ako je to potrebno, predvidjeti predtretman otpadnih voda odnosno izvedbu bioloških ili drugih odgovarajućih postupaka pročišćavanja.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana obavezno zatražiti vodopravne uvjete od Hrvatskih voda.

Članak 24.

Priključivanje građevina na elektroopskrbu, telekomunikacijsku mrežu i plinoopskrbu obavlja se na način propisan od nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja akta za građenje za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni uvjeti priključenja.

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 25.

Urbanističkim planom osigurane su infrastrukturne površine i građevine, i to za:

. prometni sustav,

. telekomunikacije i pošte,

. energetski sustav,

. vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturne površine i građevine grade se prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 26.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

n uličnu mrežu,

n parkirališta i garaže.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove prometne mreže i javnih urbanih prostora.

Rješenja prometa i raskrižja,profili planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za prometnice dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET u mjerilu 1:5000.

Članak 27.

Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.

Urbanističkim planom uređenja utvrđeni su zaštitni koridori osnovnih prometnica unutar dijela naselja:

. širine cca 18.00m, koji treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog

koridora planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,5 m, obostrano pješačke staze širine 1,60 m, obostrane biciklističke staze širine 1.6m, te pojasom zelenila širine 5m, unutar kojeg je moguć smještaj parkirališnih mjesta.

. širine cca 15 m, koji treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog koridora planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,5 m, obostrano pješačke staze širine 1,60 m, jednostrane biciklističke staze širine 1.6m, te pojas za stupove javne rasvjete širine cca 1.6 m.

. sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

. proširenje ili sužavanje koridora prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 28.

Ulice sa »slijepim« završetcima ne smiju biti duljine veće od 150 m i trebaju imati poprečni profil kako je to određeno za ostale prometnice.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nisu dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Pristup s građevne čestice na javnu prometnu površine ne smije biti širine manje od 3,5 m.

Na svim cestovnim prometnicama, a posebno u zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

Članak 29.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.

3.1.1. Biciklistički promet

Članak 30.

Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice, te kao dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Biciklističke staze i trake obavezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i uređivati na drugim površinama.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je biciklistička staze ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne može biti veći od 6%.

3.1.2. Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 31.

Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, prolazi i šetališta.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,2 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

3.1.3. Parkirališta i garaže

Članak 32.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) mora se izgraditi unutar građevinske čestice za svaki pojedini objekt, prema sljedećim normativima:

Namjena sadržaja

Jedinica

Broj parkirnih mjesta

Trgovački (maloprodaja)

30 m2 bruto površina

1

Robne kuće, trgovački centri

30 m2 bruto površina

1

Poslovne zgrade, uredi, agencije

50 m2 bruto površina

1

Skladišta i proizvodne građevine

125 m2 bruto površina

1

Servisi i obrt

100 m2 bruto površina

1

Ugostiteljstvo

25 m2 bruto površina

1

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,5 x 5 m.

Na parkirnim površinama treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti.

Ako se garažni prostori grade u podzemnoj etaži (Po) Kig podzemnog može iznositi 0,6 kao i Kis podzemno te se isti pribrajaju maksimalnom Kig-u i Kis-u iz članka 9. ovih Odredbi.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 33.

Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovima izvan naselja bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.

Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, a

ulice s užim profilom ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Za razvoj mobilne telefonije potrebno je omogućiti izgradnju građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice) unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja, ali koristeći više dijelove građevine osnovne namjene za postavu istih.

Članak 34.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sastav planova HP Zagreb.

Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 35.

UPU-om su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

- energetski sustav (elektroenergetska i plinska)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je se pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

3.3.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 36.

Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve planirane trafostanice 10-20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Buduće trafostanice 10(20)/0.4 kV gradit će se na načelnim lokacijama nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije trafostanica 10(20)/0.4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca. Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Minimalna udaljenost objekta trafostanice od granica od granica susjednih građevinskih čestica treba iznositi 1,0 m a od regulacione linije 3,0 m.

Za mogućeg novog kupca električne energije koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 10(20)/0.4 kV iz ovog plana, napajanje će se osigurati iz trafostanica 10(20)/0.4 kV koje će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).

Članak 37.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP 41-A dim. 4x25 mm.

Mjerenje potrošnje električne energije vanjske rasvjete biti će u zasebnom ormaru dok će se mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike izvesti direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Članak 38.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.

Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima.

Članak 39.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

3.3.2. Plinoopskrba

Članak 40.

Za potrebe razvoja energetske infrastrukture područja Općine Čavle izgrađen je S.T. distributivni plinovod od polietilena visoke gustoće dimenzija, oblika i materijala, prema propisanim standardima - PE - HD SDR 11 serija S5 ISO 4437 EN 1555.

Predviđeni max. radni tlak je 4 bara.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 - to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom

»POZOR PLINOVOD«. Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.

Sekcije plinovoda međusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

Članak 41.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.

3.3.3. Vodoopskrba

Članak 42.

Kod izgradnje objekata i uređaja javne vodoopskrbne mreže primijeniti Pravilnik o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima,Odluka o priključenju građevine na objekte komunalne infrastrukture Općine Čavle ,Zakon o komunalnom gospodarstvu te Tehničko-tehnoloških uvjeta za priključenje građevina na sustav vodoopskrbe, KD Vodovod i kanalizacija.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od 1 110 mm.

Članak 43.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone UPU-a u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima.

3.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 44.

Obzirom na način korištenja prostora unutar obuhvata UPU-a (očekivane velike opločene slivne površine) sustav javne odvodnje izvodi se kao razdjelni.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda usmjeravaju prema priključku na kanalizacijski sustav naselja Mavrinci i dalje na kanalizacijski sustav Grada Rijeke (Kolektor Buzdohanj-Svilno-Orehovica) zapadno od obuhvata.

Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu prema važećim propisima, vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, tj. do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad - tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.

Otpadne vode koje su agresivne, toksične ili su zagađene patogenim klicama, virusima pročišćavaju se i neutraliziraju putem posebnih uređaja za pročišćavanje prije priključenja na sustav javne odvodnje.

U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim toka odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih crpki, tekući nadzor i održavanje objekata kanalizacije ili povećavaju troškovi eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.

Članak 45.

Odvodnja oborinskih otpadnih voda definirana je Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području gdje je obuhvat u III. zoni zaštite, Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području gradova Rijeke,Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i Matulji ,Odlukom o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda u općini Čavle (SN PGŽ 34/04) i Pravilnikom o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu.

U sustav oborinske odvodnje ne smije se ispuštati:

- sanitarna otpadna voda,

- industrijska otpadna voda koja je nastala kao posljedica tehnološkog procesa.

Oborinske vode sa parkirnih, radnih, manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama na kršu, za svakog pojedinog korisnika.

Površine predviđene za izgradnju upojnih bunara za prihvat oborinske vode smještene su u jugozapadnom i sjeveroistočnom dijelu Plana, kako je prikazano u grafičkom dijelu Plana, 2.6. ODVODNJA OBORINSKIH VODA.

Članak 46.

Na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje obvezna je izgradnja septičkih jama uz prethodno pribavljene uvjete vodoprivrednih i sanitarnih tijela - uprave, sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda u Općini Čavle i Pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu.

Septičke jame moraju biti izgrađene kao trokomorne taložnice s ispuštanjem vode u upojni bunar, a prema uvjetima koje određuje nadležni organ.

U septičke jame mogu se upuštati samo:

- sanitarne otpadne vode,

- industrijske otpadne vode koje su nastale kao posljedica tehnološkog procesa.

Minimalni profil internog kanalizacijskog priključka iznosi 1 15 cm najmanje dubine 70-80 cm, nagiba 2- 10%, a prema materijalu od kojeg su izgrađene, bez ukrštavanja sa vodovodnim instalacijama u zemlji.

Oborinske i površinske, te vode koje nisu nastale kao posljedica tehnološkog procesa, ne smije se ispuštati u septičke jame.

Članak 47.

Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava vlasnik, odnosno korisnik septičke jame dužan je izgraditi kanalizacijski priključak radi priključenja na javni odvodni sustav.

Kod izgradnje objekata i uređaja javne kanalizacije primijeniti Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu.

Minimalni profili javne razdjelne kanalizacije iznose 1 30 cm sa nagibima od 0,3-100 %o ovisno o upotrijebljenim tipovima cijevi i izradi kontrolnih okana na max 50m, kod prohodnih kanala.

Planom se utvrđuje obveza ishodovanja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, a u skladu s Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.

Članak 48.

Prije upuštanja u upojni bunar otpadne vode obavezno tretirati kroz pročistač. To znači nije moguće pustiti u rad bilo koji radni proces u pojedinoj građevini dok se ne izgradi kanalizacijska mreža naselja Mavrinci, na koju se planira spajanje kanalizacijske mreže Proizvodne zone I1- Gorica. Preko kanalizacijske mreže naselja Mavrinci otpadne vode s područja ovog UPU-a upuštaju se u kanalizacijski sustav grada Rijeke.

Iznimno iz stavka 1. ovog članka to se može dopustiti, ako se za predmetnu česticu izradi vlastiti pročistač ili se pred tretmanom otpadnih voda dokaže da je voda zadovoljavajuće kakvoće za upuštanje u upojni bunar.

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 49.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitno zelenilo.

To su područja unutar i oko cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obavezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu.

Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture.

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Na području obuhvata ovog Plana nema postojećih niti planiranih zaštićenih dijelova prirode ali se u svim elementima ovog Plana provode mjere za očuvanjem prirodnog okoliša i ambijentalnih vrijednosti napose kroz Odredbe za provođenje Plana.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorski odjelu u Rijeci na području obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih objekata.

6. Postupanje s otpadom

Članak 50.

Planom se predviđa sustav odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada predviđa se putem:

. tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu odvajanja i prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i metalni otpad;

. tipiziranih spremnika koji se dostavljaju kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.

Spremnici za otpad na javnim površinama postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog komunalnog poduzeća.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

Članak 51.

Na području općine nije planirana transfer-stanica, a prikupljeni se otpad odlaže na centralnu zonu za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.

Predviđa se smještaj reciklažnih dvorišta prema potrebi korisnika. Položaj, veličina i ostale mjere uređenja i zaštite reciklažnih dvorišta odrediti će se prostornim planom.

Evidentirane divlje deponije na području općine potrebno je sanirati.

7. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 52.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade, te otpade koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Članak 53.

Za područje obuhvata Plana nije izrađen plan upravljanja vodnim područjem.

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja vršiti na sljedeći način:

- izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih te ga priključiti na kanalizacijski sustav Grada Rijeke,

- na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje obvezna je izgradnja septičkih jama, uz prethodno pribavljene uvjete vodoprivrednih i sanitarnih tijela, kao trokomornih taložnica s ispuštanjem vode u upojni bunar,

- oborinske vode sa parkirnih, radnih, manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama na kršu, za svakog pojedinog korisnika.

Članak 54.

Za prostor obuhvata Plana do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima.

Članak 55.

Prostor obuhvata plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIo seizmičnosti (po MCS).

Izgradnja i saniranje građevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

Članak 56.

Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s propisom EU.

Članak 57.

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni nivo buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema uličnim potezima.

Članak 58.

Mjere zaštita od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Čavle, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Čavle.

Projektiranje građevina javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara te pravila struke.

U projektiranju planiranih građevina na području Općine Čavle prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB N 106.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

8. Mjere provedbe Plana

Članak 59.

Provedba ovog Plana se vrši neposredno, temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog dijela Plana.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 02105/10-01/05

Ur. broj: 2170-03-10-01-03

Čavle, 19. kolovoza 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE

Predsjednik
Josip Čargonja, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr