SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 34. Ponedjeljak, 23. kolovoza 2010.
OPĆINA ČAVLE
Moscenicka_draga-001

20.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) te članka 19. Statuta Općine Čavle (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09) Općinsko vijeće Općine Čavle, na sjednici broj XI održanoj 19. kolovoza 2010. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja zone poslovne namjene K1 - UPU 4

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donose se izmjene i dopune UPU 4: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja K1 - poslovne zone općine Čavle, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09), Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Čavle za razdoblje 2005. - 2009. godine (SN PGŽ 03/05) i Odlukom o II.izmjenama i dopunama Odluke o Prostornom planu uređenja Općine Čavle (SN PGŽ 49/09); u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima u mjerilu 1 : 2000.

Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja K1 - poslovne zone općine Čavle potrebno je, poštujući uvjete i smjernice gradnje građevina i uređenja površina određenih Prostornim planom uređenja općine Čavle, odrediti:

- prostornu organizaciju područja obuhvata,

- uvjete gradnje i uređenja poslovnih građevina,

- uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih građevina.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 18,95 ha.

Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - radne zone općine Čavle izrađuje se sukladno pratećim podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 3.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od:

- knjige 1: odredbe za provođenje plana) i grafičkog dijela, i

- knjige 2 (obvezni prilozi)

sve sa sljedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

KNJIGA 1

OPĆI PRILOZI

- Izvod iz sudskog registra

- Suglasnost Ministarstva za obavljanje djelatnosti

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata

- Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja plana

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Neposredno provođenje

3. Uvjeti i način gradnje građevina

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9. Mjere provedbe plana

II. GRAFIČKI DIO

Kartografski prikazi:

1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000

2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža

2.1. Komunalna infrastrukturna mreža

- promet MJ 1:2000

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

- elektroopskrba i telekomunikacije MJ 1:2000

2.3. Komunalna infrastrukturna mreža

- vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000

2.4. Komunalna infrastrukturna mreža

- distribucija plina MJ 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina MJ 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4A Način i uvjeti gradnje

- Oblici korištenja MJ 1:2000

4B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje MJ 1:2000

KNJIGA 2

III. OBVEZNI PRILOZI

- Obrazloženje Plana

- Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine ČAVLE

- Popis sektorskih dokumenata i propisa

- zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba (sukladno čl.

79 zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/2007)

- očitovanja ,mišljenja, primjedbe i prijedlozi nadležnih

tijela i osoba (sukladno čl. 94. zakona o prostornom

uređenju i gradnji NN 76/2007)

- izvješće o prethodnoj raspravi

- izvješće o javnoj raspravi

- izvješće o ponovljenoj javnoj raspravi

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Određivanje i razgraničavanje namjene površina unutar područja obuhvata Plana određuje se za potrebe gradnje poslovnih građevina s pratećim sadržajima, uređenje javnih površina ulica i drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje zaštitnih zelenih površina te izgradnju prometne i komunalne infrastrukture, kao i telekomunikacija.

Članak 5.

Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1 : 2000.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1) Gospodarska namjena - poslovna pretežito uslužna namjena (K1)

2) Zaštitne zelene površine (Z)

3) Površine infrastrukturnih građevina (IS)

Članak 6.

Područje gospodarske namjene - poslovne, pretežito uslužne (K1) namjenjuje se izgradnji i uređenju građevina i površina za poslovnu, uslužnu, u manjem obimu i proizvodnu, zanatasku, trgovačku i drugu poslovnu djelatnost, zatim ureda, skladišta te obrtničkih zona i građevina,; kao i gradnji i uređenju javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta te objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Unutar poslovnih zona je u manjem opsegu moguće planirati i druge prateće programe u funkciji osnovne namjene, sve pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.

Planiranje i gradnja građevina poslovnog moguća je na način da se u najvećem mogućem opsegu osiguraju propisane mjere zaštite okoliša-zaštita od otpadnih tvari, buke, zagađenja, prevelikog opterećenja prometnica, zagađivanja podzemnih voda i slično.

Pored građevina za obavljanje osnovne namjene, na području ove namjene mogu se uređivati površine zaštitnog zelenila, parkova, sporta i rekreacije, parkirališne i manipulativne površine, te graditi drugi prateći sadržaji što upotpunjuju osnovnu namjenu i pridonose kvaliteti prostora u okruženju (ugostiteljski sadržaji i slično).

Članak 7.

Zone zaštitnih zelene površine (Z) predstavljaju dijelove poslovne zone koji se planiraju i održavaju kao tamponi isključivo niskog zelenila između različitih funkcionalnih i programskih cjelina, uglavnom između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od prirodnih materijala, kao i neke druge sadržaje primjerene zonama izvan naselja koje neće narušiti poslovni kontekst ili prirodnu vidljivost uz prometnice.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti- poslovne,pretežito uslužne namjene K1

2.1. Neposredno provođenje

Članak 8.

Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina poslovne namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike ili tehnološki proces (građevinu osnovne namjene, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, manipulativni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.).

Članak 9.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice je 1500 m2.

Najmanje dopuštena širina građevne čestice mjereno na građevnom pravcu je 20 m.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice za građevine koje se rekonstruiraju je 300 m2.

Na građevnoj čestici poslovne namjene može biti smještena jedna ili više poslovnih osnovnih i pomoćnih građevina.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca, odnosno granice građevne čestice prema sabirnim i ostalim ulicama iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost građevine od ostalih rubova građevne čestice iznosi najmanje1/2 visine nadzemnog dijela građevine, ali ne manje od 4 m.

Udaljenost slobodnostojećih niskih građevine prema susjednoj građevini treba biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3. Uvjeti i način gradnje građevina

Članak 10.

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig=0,5.

Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je kis=1,2.

U slučaju kad je koeficijent izgrađenosti postojeće građevne čestice kig veći od 0,5 dozvoljava se zadržati postojeći koeficijent izgrađenosti, ali se zahvatom rekonstrukcije građevine na postojećoj građevnoj čestici ne dozvoljava dodatno povećanje tog koeficijenta.

Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca je 12,5 m.

Najveći broj nadzemnih etaža za građevine poslovne namjene su tri etaže (P + 2). Građevine se mogu graditi s podrumskim etažama. Podrumom se podrazumijeva etaža koja je sa sve četiri strane ukopana u teren.

Članak 11.

Nivelacijska kota od koje se mjeri visina građevine je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže iznosi najviše 1 m iznad najniže točke zaravnatog terena građevne čestice koju pokriva građevina.

Dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevina (akcent), ali ne viši od 15m. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 10% bruto izgrađene površine građevine.

Članak 12.

Na površinama poslovne-pretežito uslužne namjene K1 mogu se uz osnovnu građevinu graditi i ostale građevine u funkciji osnovne građevine, i to:

- nadstrešnice i trijemovi;

- prostori za manipulaciju;

- parkirališta i garaže;

- potporni zidovi;

- komunalni objekti i uređaji;

- prometni objekti i uređaji;

- površine i građevine za šport i rekreaciju;

- druge poslovne građevine u skladu sa zahtjevima tehnološkog procesa.

Članak 13.

Osnovne i pomoćne građevine poslovne namjene-pretežito uslužne K1 treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

Zbog izloženosti niskim temperaturama i snažnim vjetrovima područja potrebno je odabrati kvalitetne i trajne materijale.

Članak 14.

Građevine se mogu graditi i kao građevine montažne konstrukcije i svih drugih montažnih elemenata.

Članak 15.

Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju elemenata vizualnih komunikacija na građevinama kako bi se ostvarila što bolja urbana slika poslovne zone na deniveliranim platoima.

Na svim zelenim i pješačkim površinama dozvoljava se postava paviljona, sjenica, kolonada i slično.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja.

Članak 16.

Vrsta krova nije određena, a na krovnim plohama dozvoljeno je ugrađivati kupole za prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčeve energije, vanjske jedinice klima uređaja, te komunikacijske antene.

Članak 17.

Minimalni broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema kriterijima iz tablice 1. ove Odluke.

Tablica 1: Parkirališta

Namjena prostora
u građevinama

broj parkirališnih ili
garažnih mjesta na 1000 m
2 građevinske bruto površine

poslovna namjena
- servisni i skladišni sadržaji

4-8

trgovačka namjena

20-40

uredi

10-20

druge poslovne namjene

15

za ugostiteljsku namjenu

1 po smještajnoj jedinici

Članak 18.

Od ukupnog broja parkirališnih/garažnih mjesta iz članka 17. ove Odluke najmanje 5% parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje automobila osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.

Parkirno mjesto iz stavka 1. ovog članka je veličine 3,70 x 5,0 m, a bira se mjesto koje je najbliže pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse i kamione.

Članak 19.

Otvorena parkirališta potrebno je ozeleniti sadnjom stabala ili drugim visokim zelenilom.

Članak 20.

Ograđivanje građevnih čestica poslovne namjene vrši se ogradama od zelenila, kamena, metala, drva, dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni.

Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2 m.

Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 21.

Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,5 m.

Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 7,0 m, ali tada je zid potrebno izvesti terasastim načinom gradnje sa ozelenjenim terasama.

Širina terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,5 m. U širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida.

Članak 22.

Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovnu ili zelenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila.

Članak 23.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnih ili zelenih površina na građevnoj čestici.

Parkovne ili zelene površine na građevnoj čestici dozvoljeno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i sl.

Članak 24.

Građevna čestica priključuje se na sabirnu ili ostalu ulicu izravno ili putem kolnog prilaza najmanje dozvoljene širine 5,5 m.

Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina unutar poslovne-pretežito uslužne (K1)

Članak 25.

Neposrednom provedbom Plana dozvoljena je rekonstrukcija građevina gospodarske namjene u svrhu održavanja građevine, poboljšanja uvjeta, gradnje instalacija i uređaja za provođenje mjera zaštite okoliša, uređenja građevne čestice za smještaj vozila, prometnih i manipulativnih površina, gradnja prometnog priključka, hortikulturno uređenje i slično.

Pod rekonstrukcijom se, u smislu ovoga Plana, podrazumijeva i povećanje građevinske bruto površine do 30%, pod uvjetom da je to u suglasju s drugim odredbama ovog Plana.

Članak 26.

Prilikom rekonstrukcije građevine, ako to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je poštivati kriterije o osiguravanju parkirališnih mjesta unutar građevne čestice koji su određeni za gradnju novih građevina.

Članak 27.

Ako se građevina nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne čestice od onih utvrđenih ovim Planom, rekonstrukciju građevine dozvoljeno je izvesti na način da se ne umanjuju postojeće udaljenosti građevine od ruba građevne čestice te da se dogradnja i nadogradnja izvode poštujući udaljenosti koje ovaj Plan određuje.

Članak 28.

Uklanjanje postojeće te gradnja nove građevine na mjestu uklonjene, zahvat dogradnje i nadogradnje kojim se bruto razvijena površina građevine povećava za više od 30%, u smislu ovog Plana, smatra se gradnjom nove građevine.

Članak 29.

Pomoćne građevine na česticama građevina poslovne namjene su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl.

Pomoćne građevine mogu se, zbog lokalnih uvjeta, graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, ali pod uvjetom da na bilo koji način ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 30.

Gradnji prometne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Članak 31.

U kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000 utvrđeni su koridori. Do njihove konačne realizacije potrebno je očuvanje sljedeće širine koridora:

-za pristupnu prometnicu, sabirnu
prometnicu i ostale prometnice: 10 m

Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu.

Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju obavezne širine propisane stavkom 2 ovog članka.

Minimalna širina pločnika je 1,25 m, a iznimno 0,75 m.

Nivelete ulica moraju biti usuglašene s nivelacijskim kotama platoa za gradnju poslovnih sadržaja.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 32.

Gradnji telekomunikacijske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba i telekomunikacije u mjerilu 1:2000.

Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi podzemno.

Članak 33.

Prema Zakonu o telekomunikacijama investitor prigodom gradnje poslovne građevine razvijene građevinske (bruto) površine više od 400 m2 mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u svoju građevinu ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.

Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom, odnosno Hrvatska agencija za telekomunikacije.

Pri paralelnom vođenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisana međusobne minimalne udaljenosti.

Prema Zakonu o telekomunikacijama za sve građevne čestice na kojima je položen TK kabel, a na kojima se predviđa prenamjena površina (iz zelene površine u kolnik i sl.), izgradnja poslovnih građevina, ili građevinski radovi na izmjeni niveleta terena (spuštanje ili dizanje nivoa terena) treba izraditi projekte izmicanja ili zaštite postojeće TK mreže, te izvesti izmicanje trase u skladu sa novonastalim stanjem tako da TK kabeli ne budu oštećeni za vrijeme izvođenja radova ni po njihovom završetku.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.3.1. Vodoopskrba

Članak 34.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica vrši se neposrednom provedbom Plana. Vodoopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.3. Komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja u mjerilu 1 : 2000.

Članak 35.

Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar poslovne zone treba biti usklađena s tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

4.3.2. Odvodnja

Članak 36.

Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.3. Komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja u mjerilu 1 : 2000.

Sustav javne odvodnje je koncipiran kao razdjelni.

Podsustav otpadne vode prihvaćati će sve kategorije otpadnih voda i transportirati ih prema uređaju za pročiščavanje otpadnih voda grada Rijeke.

Podsustav oborinske vode prihvaćati će površinske vode sa svih javnih prometnih površina i nakon pročišćavanja upuštati preko upojne građevine u teren.

Sukladno smještaju područja u treću zonu sanitarne zaštite voda, mjere zaštite provode se na sljedeći način:

Na području treće zone zaštite zabranjeno je:

1. postojanje i građenje industrijskih i zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari,

2. postojanje i građenje objekata za utovar, istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim i štetnim tvarima,

3. građenje transportnih cjevovoda za opasne tvari,

4. odlaganje i prosipanje otpadnih tvari,

5. postojanje i građenje objekata za držanje stoke i peradi preko dvadeset (20) uvjetnih grla,

6. postojanje i građenje deponija i uređaja za zbrinjavanje otpada,

7. upotreba pesticida na bazi kloriranih ugljikovodika, teških metala, cijanovodične kiseline, fenola i krezola i organofosfornih pesticida,

8. eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka i drugih mineralnih sirovina.

Na području treće zone zaštite dozvoljeno je:

1. građenje naselja i pojedinačnih stambenih, gospodarskih i pomoćnih te poslovnih i sličnih objekata,

2. postojanje i građenje industrijskih i zanatskih pogona i drugih objekata koji nisu u suprotnosti sa člankom 24. ove Odluke, a u kojima je riješen ili je moguće primijeniti zatvoreni tehnološki proces, ili se otpadne vode priključuju na izvedeni javni odvodni sustav,

3. postojanje i građenje benzinskih stanica sa propisanim mjerama zaštite,

4. postojanje i građenje spremnika tekućih goriva za pogon i grijanje u svim vrstama objekata sa propisanim mjerama zaštite,

5. korištenje postojećih transportnih cjevovoda za opasne i štetne tvari uz izveden sistem zaštite i kontrole,

6. rekonstrukcija postojećih i građenje novih cestovnih i željezničkih prometnica,

7. građenje novih i proširenje postojećih groblja sa propisanim sanitarno ispravnim načinom ukopa,

8. postojanje i građenje objekata za držanje stoke i peradi ograničeno na dvadeset (20) uvjetnih grla,

9. građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 37.

Izgradnji novoplaniranih građevina na području obuhvata plana može se pristupiti i prije izgradnje sustava za odvodnju sanitarnih otpadnih voda, tako da se za pojedinu građevnu česticu, ili za nekoliko građevnih čestica, ugradi odgovarajući propisani prečistač otpadnih voda.

Prečistač naveden u stavku 1. ovog članka održava investitor i u nadležnosti je investitora.

Pročišćene otpadne vode prije upuštanja u teren moraju zadovoljiti uvjete:

- parametre izlaznih voda od 20 mg/l za BPK-5 i 20 mg/l za suspendirane tvari, i

- ostale parametre otpadnih voda II. stupnja pročišćavanja prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

U slučaju ugradnje uredaja za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno je dati prijedlog načina odlaganja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i s nadležnim komunalnim poduzećem sklopiti ugovor o odvozu na odlagalište odredeno od strane nadležnog tijela. Korisnik uredaja za pročišćavanje otpadnih voda dužan je izraditi Pravilnik o radu uredaja za pročišćavanje otpadnih voda, te predvidjeti obuku ljudi koji ce raditi na održavanju uredaja, ili s isporučiteljem opreme ugovoriti održavanje istog.

Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošnih, fekalnih i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se priključkom lokalne mreže zone na planirani javni mjesni sustav kanalizacije.

Prečistači se smiju smještati unutar zona zaštitnog zelenila pojedine čestice.

Nakon izgradnje mjesne kanalizacijske mreže, objekti će se spajati na sustav u skladu sa projektom »Idejni projekt - SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA RIJEKA - GROBNIK: mjesna kanalizaciona mreža naselja Bajčevo selo, Buzdohanj, Svilno, Orehovica, Cernik i Mavrinci«, izrađenom od »TEH_PROJEKT HIDRO« d.o.o., br. pr. 0706.

Priključak na kanalizacionu mrežu sa novoplanirane prometnice SU1, izvesti će se na sustav Sanitarne kanalizacije naselja Bačina, a u skladu sa projektnom dokumentacijom »SANITARNA KANALIZACIJA NASELJA MAVRINCI, PREDIO BAČINA - OPĆINA ČAVLE«, izrađenom od »TEH_PROJEKT HIDRO« d.o.o., br. pr. 0810.

Članak 38.

Po izgradnji cjelokupnog sustava fekalne odvodnje unutar poslovne zone i povezivanja iste na sustav odvodnje grada Rijeke, potrebno je postojeće uređaje za pročišćavanje eliminirati i odvodnju sanitarno potrošne vode prespojiti na istu.

Na svim priključcima objekata i lomovima trase kanalizacije izvesti će se revizijska okna minimalnih gabarita 1,0 / 1,0 m, sa poklopcem 600/600 mm.

Članak 39.

Tehnološke otpadne vode odvode se u javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, ili se odvode lokalno u sklopu građevinske čestice u sustav sanitarnih otpadnih voda, uz prethodno pročišćavanje na nivo sanitarnih otpadnih voda prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

Članak 40.

Sve oborinske vode će se preko upojnih građevina upuštati u teren, ali s različitim prethodnim tretmanom.

Oborinske vode s javnih prometnih površina (ceste i parkirališta) je potrebno osloboditi masti i ulja preko centralnog separatora do razine voda II. stupnja pročišćavanja prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) i ispustiti u tlo preko upojne građevine. Separator i upojni bunar izvesti na parceli prometnice GMC1 sukladno kartografskom prikazu broj 2.3.

Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa, internih prometnica i parkirališta rješava se u sklopu pojedine građevne čestice na način da se pročišćava na odgovarajućem internom separatoru nakon kojega se voda, pročišćena za ispuštanje u vode II. kategorije, ispušta u tlo.

Oborinske vode s krovova i pješačkih površina mogu se direktno upustiti u teren preko upojnih građevina.

Članak 41.

Otpadna ulja i ostale štetne tvari prikupljene u radionama prilikom održavanja vozila moraju se prikupiti i odložiti u odgovarajuće spremnike, koje treba odvoziti i zbrinuti s ovlaštenom organizacijom s kojom je korisnik dužan sklopiti ugovor.

Kanalska mreža predviđena je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila 1 400 i 1 200, odnosno prema projektiranim dimenzijama.

4.3.3. Elektroopskrba

Članak 42.

Gradnji elektroopskrbne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Elektroopskrbni sustav i sustav javne rasvjete potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba i telekomunikacije u mjerilu 1 : 2000.

Članak 43.

Distribucija električne energije prema postojećim potrošačima, unutar granice plana vrši se, na 10(20) kV naponskom nivou iz TS 35/10 kV GROBNIK, preko dvije distributivne trafostanice 10(20)/0,4 kV: TS Cernik 5 i TS Cernik 3. TS Cernik 5 (TS1) je u vlasništvu postojećeg korisnika poslovne zone i nalazi se u granicama plana, dok je TS Cernik 3 u vlasništvu HEP-a i nalazi se izvan granica plana. Trafostanice su izvedene kao 10(20)/0,4 kV, montažno betonskog tipa. TS Cernik 5 je maksimalnog kapaciteta 2x1000 kVA, dok je TS Cernik 3 maksimalnog kapaciteta 1x630 kVA.

Buduća trafostanica TS2 - 10(20) 0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice 10(20)/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom, nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim planom, biti će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina, za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.

Trafostanica 10(20)/0,4 kV mora biti minimalno udaljena 1 m od granice parcele i minimalno 2 m od kolnika.

Za kupca električne energije koji zahtijeva vršnu snagu višu nego što je predviđena ovim planom, a koja se ne može osigurati iz postojećih i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Članak 44.

Vodove 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Trase niskonaponske mreže načelno su prikazane u grafičkom dijelu plana, a izvoditi ih treba prema zasebnim projektima - tehničkim rješenjima. Niskonaponska mreža izvoditi će se kao podzemna.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

4.3.4. Plinoopskrba

Članak 45.

Gradnji plinske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.

Plinoopskrbu je potrebno izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.4. Komunalna infrastrukturna mreža - distribucija plina u mjerilu 1 : 2000.

Planom je predviđeno polaganje plinovoda u trup sabirne i pristupne prometnice i spajanje na plinovod koji prolazi cestom Čavle-Mavrinci. Opskrba potrošača vršiti će se srednjetlačnim plinovodima položenim u javnim površinama.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 46.

Zaštitni zeleni pojas širine 10 - 15 m planira se izvesti prema granici sa državnom cestom D 40 i ARZom.

Na području namjene »Zaštitne zelene površine« dozvoljava se gradnja i uređenje pješačkih puteva, stubišta, odmorišta i slično te postava urbane ili likovne opreme i komunalnih uređaja.

Članak 47.

Najmanja dozvoljena širina pješačkog puta i stubišta unutar zaštitinih zelenih površina iznosi 1.5 m.

Najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,5 m, a visinske razlike potrebno je urediti terasasto i ozeleniti.

Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.

Drvored ili grupu zelenila potrebno je urediti jednom vrstom stabala.

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 48.

Na području obuhvata plana nema prirodnih i kulturno- povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7. Postupanje s otpadom

Članak 49.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati u skladu sa Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06) i podzakonskim propisima donijetim na temelju ovoga zakona.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na sljedeći način:

- smanjivati količine otpada,

- otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena otpada,

- organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).

Članak 50.

Proizvođač tehnološkog otpada dužan je tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti obraditi i skladištiti sukladno propisima.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava

rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama te osigurati uvjete skladištenja radi njegove ponovne obrade.

Članak 51.

Ambalažni otpad proizvođač otpada je dužan sakupljati odvojeno prema vrsti materijala, u spremnike koje je za tu namjenu dužan postaviti unutar ili u neposrednoj blizini građevine planirane za gradnju.

Proizvođač je dužan osigurati obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

Članak 52.

Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98) na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim tvarima.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Zaštita zraka

Članak 53.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97 - ispravak).

Zaštita tla

Članak 54.

Na području obuhvata plana izdvojena su područja koja se prema fizičko-mehaničkim značajkama svrstavaju u dvije geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mjerilu 1:2000.

I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

I.a. geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. Manje pogodna mjesta su speleološke pojave ispod crvenice.

Zaštita vode

Članak 55.

Područje obuhvata Plana pripada III. zoni zaštite izvorišta vode riječkog područja - vidi kartografski prikaz br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mjerilu 1:2000.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena i Matulji (»Službene novine Primorsko- goranske zupanije« broj 15/98).

Sukladno Odluci, u području obuhvata Plana je zabranjeno:

. postojanje i građenje industrijskih i zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari (u smislu Uredbe o opasnim tvarima u vodama »Narodne novine« broj 78/98),

- postojanje i građenje objekata za utovar, istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim tvarima,

- građenje transportnih cjevovoda za opasne tvari,

- odlaganje i prosipanje opasnih tvari,

- postojanje i građenje deponija i uređaja za zbrinjavanje otpada.

Pri odabiru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se voditi računa da uređaj za pročišćavanje mora postići takve karakteristike pročišćavanja da efluent udovoljava vrijednostima iz Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).

Servisne radione kao i sve djelatnosti kod kojih je moguća pojava štetnih i zauljenih tvari trebaju biti smještene isključivo u zatvorenom prostoru, i trebaju imati odgovarajući uređaj za prihvat i obradu zauljenih voda prije priključenja na sustav odvodnje.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 56.

Oborinske i bujične vode s okolnih brda treba zahvatiti i reguliranom odvodnjom povezati u cjeloviti sustav odvodnje poslovne zone.

Prihvat oborinskih i bujičnih voda slivnog područja riješit će se idejnim projektom u kojem će biti točno određena trasa kolektora za bujične i oborinske vode slivnog područja.

Zaštita od buke

Članak 57.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te podzakonskih propisa kojima se uređuje zaštita od buke.

U zonama gospodarske - poslovne namjene (proizvodnja, skladišta, servisi), na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije biti viša od 80 dB(A). Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

Zaštita od požara

Članak 58.

Mjere zaštita od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Čavle, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Čavle.

Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara te pravila struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

U projektiranju planiranih građevina na području obuhvata plana prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom

dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za poslovne građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i zidova, metereološkim uvjetima i drugo. Udaljenost slobodnostojećih niskih građevine prema susjednoj građevini treba biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne , pojačane mjere zaštite od požara.

Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB N 106.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

9. Mjere provedbe plana

Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 59.

Na području obuhvata plana nije predviđena izrada detaljnih planova uređenja.

Ostale mjere provedbe plana

Članak 60.

Svi započeti upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Plana dovršiti će se prema odredbama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene K1 (»Službene novine PGŽ« broj 1/03) i Odluke o donošenju izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja (DPU) dijela poslovne zone K1 (»Službene novine PGŽ« broj 1/03 i 47/09) koji su bili na snazi u vrijeme njihovog podnošenja.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95).

Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama.

Članak 61.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i postojećim tehničkim propisima.

Građevine i zahvati u prostoru za koje je prilikom izgradnje potrebna procjena utjecaja na okoliš i izrada studije utjecaja na okoliš (SUO) određeni su zakonskom propisom - Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08) i pripadajućim Popisom zahvata, te člankom 35. odredbi Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 14/00, 12/05 i 50/ 06).

Članak 62.

Kod gradnje nove građevine te uređenja javne površine potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).

Članak 63.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Plan iz članka 1. ove Odluke izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Čavle i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Čavle.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohranama Upravnog odjela Općine Čavle i Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (po jedan primjerak) i u Odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo koji je nadležan za njegovo provođenje (dva primjerka).

Članak 65.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio Odluke, nisu predmet objave.

Članak 66.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

II. GRAFIČKI DIO

Kartografski prikazi:

1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000

2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža

2.1. Komunalna infrastrukturna mreža

- promet MJ 1:2000

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

- elektrodistribucija i telekomunikacije MJ 1:2000

2.3. Komunalna infrastrukturna mreža

- vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000

2.4. Komunalna infrastrukturna mreža

- distribucija plina MJ 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina MJ 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4A Način i uvjeti gradnje

- Oblici korištenja MJ 1:2000

4B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje MJ 1:2000

Klasa: 021-05/10-01/04

Ur. broj: 2170-03-10-01-04

Čavle, 19. kolovoza 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE

Predsjednik
Josip Čargonja, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr