SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 30. Petak, 23. srpnja 2010.
GRAD MALI LOŠINJ
7

39.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), u daljnjem tekstu Zakon i članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 32/09), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, dana 20. srpnja 2010. godine, jednoglasno donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
gospodarske zone »Kalvarija«

I. UVODNI DIO

Članak 1.

Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone »Kalvarija«, u daljnjem tekstu Odluka, Plan.

Članak 2.

(1) Sastavni dijelovi Plana su:

A - TEKSTUALNI DIO: odredbe za provođenje

B - GRAFIČKI DIO:

1. Korištenje i namjena površina, mj. 1:2.000

2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža,

2.A Prometna, ulična mreža mj. 1:2.000

2.B Komunalna infrastrukturna mreža:

elektroenergetika, plinoopskrba,

TK mreža mj. 1:2.000

2.C Komunalna infrastrukturna mreža:

vodnogospodarski sustav mj. 1:2.000

3.A Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina mj. 1:2.000

3.B Zone posebnih ograničenja, oblici

korištenja mj. 1:2.000

3.C Mjere posebne zaštite mj. 1:2.000

4. Način i uvjeti gradnje mj. 1:2.000

C - OBVEZNI PRILOZI:

1. obrazloženje Plana,

2. popis sektorskih dokumenata i propisa,

3. izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja,

4. zahtjevi i mišljenja,

5. izvješće o prethodnoj raspravi,

6. izvješće o javnoj raspravi,

7. evidencija postupka izrade i donošenja Plana,

8. sažetak za javnost.

D - PRILOZI:

1.suglasnost za upis u SUDREG, izvod iz SUDREG, rješenja o upisima u HKAIG,

2.suglasnosti na konačni prijedlog Plana

Članak 3.

Izrađivač Plana je Urbing d.o.o., za poslove prostornog uređenja i zaštitu okoliša iz Zagreba.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Sadržaj odredbi za provođenje


A TEKSTUALNI DIO - odredbe za provođenje Plana


1. UVJETI ODREĐIVANJA I

RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA


2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA

GOSPODARSKIH DJELATNOSTI


3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA

VATROGASNOG CENTRA


4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA


4.1. Opći uvjeti gradnje


4.1.1. uvjeti i način gradnje na površinama 1.1.


4.1.2. uvjeti i način gradnje na površinama 1.2.


4.1.3. uvjeti i način gradnje na površinama 1.3.


4.1.4. uvjeti i način gradnje na površinama 1.4.


4.1.5. uvjeti i način gradnje na površinama 1.5.


4.2.1. uvjeti i način gradnje na površinama 2.1.


4.2.2. uvjeti i način gradnje na površinama 2.2.


4.2.3. uvjeti i način gradnje na površinama 2.3.


5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,

REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I

KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM

OBJEKTIMA I POVRŠINAMA


5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže


5.1.1. javna parkirališta, parkirališta


5.1.2. pješačke i biciklističke površine


5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže


5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže


5.3.1. vodoopskrba


5.3.2. odvodnja


5.3.3. sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava

vodotoka - bujica


5.3.4. elektro mreža


5.3.5. plinoopskrba


5.3.6. obnovljivi izvori energije


6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH

POVRŠINA


7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I

KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH

VRIJEDNOSTI


7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti



7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti


7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina


7.4. Mjere zaštite područja posebnih ograničenja


7.4.1. geotehničke značajke tla


7.4.2. zone ograničene gradnje i uređenja prostora


8. POSTUPANJE S OTPADOM


9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLIŠ


9.1. Zaštita tla


9.2. Tlo za planiranje gradnje


9.3. Zaštita zraka


9.4. Zaštita voda


9.5. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozija


9.6. Mjere zaštite od buke


9.7. Mjere posebne zaštite


9.7.1. zaštita od potresa i rušenja


9.7.2. zaštita od požara


10. MJERE PROVEDBE PLANA


10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja


10.2. Neusklađenost geodetskih podloga


1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) Obuhvat Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone »Kalvarija« (u daljnjem tekstu Plan), izdvojenog građevinskog područja gospodarske-poslovne namjene, određen je Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br: 13/ 08), u daljnjem tekstu PPUG.

(2) Odluka o izradi Plana objavljena je u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« broj: 8/08.

(3) Granice obuhvata prenesene su na topografsko - katastarski plan mj. 1:2.000.

(4) Ukupna površina zone obuhvaćene Planom iznosi 23,11 ha.

Članak 5.

PPUG-om je unutar građevinskog područja gospodarske - poslovne namjene Kalvarija određeno:

. planiranje poslovnih djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne, skladišne, manje proizvodne, trgovačke i komunalno servisne sadržaje,

. druge poslovne djelatnosti, prateće u funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti,

. u sklopu dijela površine gospodarske - poslovne namjene (do 0,5 % njene površine) dozvoljene su druge namjene koje bi svojim smještajem u naselju bukom ili na drugi način ometale uvjete života i rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl.

Članak 6.

(1) PPUG-om su na području obuhvata ovog Plana određene slijedeće osnovne namjene:

. K12 - gospodarska namjena - poslovna - izgrađeni i neizgrađeni dio,

Pizgr= 13,7 ha; Pneizgr= 6,7 ha; Pukupno= 20,4 ha.

. IS4 - infrastrukturne građevine, vodospreme Kalvarija - izgrađeni i neizgrađeni dio,

Pizgr= 0,29 ha; Pneizgr= 0,27 ha; Pukupno= 0,56 ha.

. IS9 - infrastrukturne građevine, trafostanice TS 35/10 kV i TS 110/20 kV (planirana) - izgrađeno,

P= 0,95 ha.

. Postrojenje za isparavanje ukapljenog naftnog plina.

(2) Slijedom odredbi PPUG-a (čl. 17.) prema kojoj se na površini K1 planiraju poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne, skladišne, manje proizvodne, trgovačke i komunalno servisne sadržaje, a pored navedenih djelatnosti u okviru ovih površina dozvoljene su i druge poslovne djelatnosti, prateće u funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti, te da je sklopu dijela površine gospodarske - poslovne namjene Kalvarija oznake K12 koja ne prelazi 0,5 % njene površine dozvoljene i druge namjene koje bi svojim smještajem u naselju bukom ili na drugi način ometale uvjete života i rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl. ovim Planom su detaljnije planirane slijedeće namjene i površine:

. K12 - gospodarska namjena - poslovna: pretežito uslužni, skladišni, trgovački, komunalno-servisni sadržaji, i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti i svojim aktivnostima ne utječu na okoliš (bez buke i veće frekvencije prometa)*.

* u sklopu namjene dopuštene su djelatnosti, prvenstveno otočkih proizvoda, pod brojevima označenim u Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (»Narodne novine«, br: 58/07, isp.- 72/07) kako slijedi: 01.70-povezane usl. djelatnosti; 02.10- povezane usl. djelatnosti; sve iz skupine 10.7; 10.83; 10.84; 18.13; 18.14; 18.20; 23.41; 26.20; 35.14-ured; 35.23-ured; 41.10; 41.20- ured; 42.11-ured; 42.21-ured; 42.22-ured; 42.91-ured; 42.99-ured; 43.11-ured; 43.13-ured; 43.21; 43.22; 43.29- ured; 45.32; 45.40-trgovina dijelovima; 46.13; 46.14; 46.15; 46.16; 46.17; 46.18; 46.19; 46.21; 46.22; sve iz odjeljka 47 osim 47.8; sve iz skupine 49.3; sve iz skupine 49.4; djelatnosti iz odjeljka 52 osim skladištenja i prekrcaja tereta-samo ured (prateće bez transporta i prekrcaja); sve iz odjeljka 56; sve iz odjeljka 58; sve iz odjeljka 59; sve iz odjeljka 62; sve iz odjeljka 63; sve iz odjeljka 64; sve iz odjeljka 65; sve iz odjeljka 66; sve iz odjeljka 68; sve iz odjeljka 69; sve iz odjeljka 70; sve iz odjeljka 71; sve iz odjeljka 72; sve iz odjeljka 73; sve iz odjeljka 74; sve iz odjeljka 78; sve iz odjeljka 79; sve iz odjeljka 80; sve iz odjeljka 81; sve iz odjeljka 82; 93.13; sve iz odjeljka 94, sve iz odjeljka 95; sve iz odjeljka 96.

Pored navedenog dopuštene su slijedeće djelatnosti: tradicijski obrti, tržnica ribe, osobne usluge, uredi, komunalne usluge pravnih osoba s koncesijom i druge djelatnosti koje proizlaze iz namjene uz zadana ograničenja;

. K12-I - gospodarska namjena - poslovna - pretežito uslužni, skladišni, manji proizvodni, trgovački, komunalno-servisni sadržaji, i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti te pored toga pretežito zabavna (zabavni park/disko-klub) u površini 0,5% od 20,4 ha = 1020 m2; (pored sadržaja koji će se kao druga namjena odvijati u javnom skloništu)**.

** - u sklopu namjene dopuštene su djelatnosti, prvenstveno otočkih proizvoda, pod brojevima označenim u Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (»Narodne novine«, br: 58/07, isp.- 72/07) kako slijedi: 01.50-otočkih proizvoda; 01.63-otočkih proizvoda; 01.70-povezane usl. djelatnosti; 02.10- povezane usl. djelatnosti; sve iz skupine 10.1; 10.20; sve iz skupine 10.3; 10.41; sve iz skupine 10.5; sve iz skupine 10.6; sve iz skupine 10.7; sve iz skupine 10.8 osim 10.81; sve iz odjeljka 11 osim

11.06; 13.91; 13.92; 13.93; 13.94; sve iz skupine 14.1; sve iz skupine 14.3; 15.12; 15.20; 16.23; 16.24; 16.29; 17.21-samo proizvodnja ambalaže od papira i kartona; 17.22; 17.23; 17.29; sve iz skupine 18.1; 18.20; 20.42; 20.53; sve iz skupine 22.2 osim 22.21; 23.41; 23.61; 23.62; 23.69; 23.70; sve iz skupine 25.1; 25.62 uz obrt ili usluge; 25.72; 25.73; sve iz skupine 25.9; 26.20; ; 26.30; 26.51; 27.40; sve iuz skupine 27.5; 27.90; 28.14; 28.15 uz obrt ili usluge; 28.23; 28.24; sve iz skupine 29.3; sve iz skupine 30.1; sve iz skupine 30.9; sve iz odjeljka 31; 32.12; 32.13; 32.20; 32.30; 32.40; sve iz odjeljka 33 osim 33.16; 35.14-ured; 35.23-ured; sve iz područja F osim 42.12 i 42.13; sve iz područja G osim 46.11-samo ured, 46.12-samo ured, 46.23, 46.24, 46.71, 46.72, 46.75, 46.77, 47.81, 47.82 i 47.89; sve iz skupine 49.3; sve iz skupine 49.4; sve iz odjeljka 52; sve iz odjeljka 53; sve iz odjeljka 56; sve iz odjeljka 58; sve iz odjeljka 59; sve iz odjeljka 62; sve iz odjeljka 63; sve iz odjeljka 64; sve iz odjeljka 65; sve iz odjeljka 66; sve iz odjeljka 68; sve iz odjeljka 69; sve iz odjeljka 70; sve iz odjeljka 71; sve iz odjeljka 72; sve iz odjeljka 73; sve iz odjeljka 74; 75.00; sve iz odjeljka 77; sve iz odjeljka 78; sve iz odjeljka 79; sve iz odjeljka 80; sve iz odjeljka 81; sve iz odjeljka 82; 85.53; 93.13; sve iz odjeljka 94, sve iz odjeljka 95; sve iz odjeljka 96.

Pored navedenog dopuštene su slijedeće djelatnosti: tradicijski obrti; veletržnica ribe, proizvodnja kašeta, osobne usluge, uredi, komunalne usluge pravnih osoba s koncesijom i druge djelatnosti koje proizlaze iz namjene uz zadana ograničenja.

. K1V - vatrogasni centar;

. K1Z - zabavni park, disko-klub i sl.;

. IS - infrastrukturne građevine: ceste, putevi, parkirališta i dr.;

. Pd+P - javna parkirališta (Pd -parkiralište s dvonamjenskom građevinom);

. IS4 - infrastrukturne građevine: vodospreme, crpne stanice, prateće građevine;

. IS9 - infrastrukturne građevine: trafostanice, druge prateće elektroenergetske građevine, poslovna građevina HEP-a;

. ISUNP - prodaja boca plina;

. ISRNU - radio uređaj;

. Z - zaštitne zelene površine;

. Z3 - javni park - tematski vrt - polje, maslinik.

U zoni se isključuje mogućnost smještaja građevina koje se nalaze na popisu zahvata za koje je propisana izrada procjene utjecaja na okoliš ili procjena ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš osim 3.5., 3.6. i 6.1. iz priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08 i 67/09).

Navedene površine prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »1. Korištenje i namjena površina«, mj. 1:2.000, a iskazane su slijedećom tablicom:

(3) Građevinska čestica može se formirati preko površina različitih namjena.

(4) S obzirom na zatečeno stanje u obuhvatu zone prema oblicima korištenja razlikuju se područja:

. pretežito održavanja i uređivanja (odnosi se uglavnom na već izgrađene i uređene površine);

. sanacije s novom gradnjom (predstavlja površine koje su do sad bile izvan građevinskog područja a dijelom su izgrađene neuvjetnom ili bespravnom gradnjom i u kojim se planira nova gradnja s uklanjanjem, zamjenom i rekonstrukcijom zatečenih građevina ovisno o uvjetima gradnje i stanju građevina);

. rekonstrukcije i nove gradnje (odnosi se na površine na dijelu kojih su izgrađene građevine, a planirane su nove građevine i sadržaji uz novu gradnju ili rekonstrukciju);

. nove gradnje/novog uređenja (odnosi se na površine kojima se u odnosu na dosadašnje stanje određuje nova gradnja odnosno drugačije uređenje).

Područja oblika korištenja određena su načelno s obzirom na trenutno stanje.

Članak 7.

Na površinama gospodarske namjene K12 planiraju se poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju: uslužne, skladišne, trgovačke, komunalno-servisne sadržaje, i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti (bez buke i veće frekvencije prometa).

Članak 8.

(1) Na površinama gospodarske namjene K12-I planiraju se poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju: uslužne, skladišne, manje proizvodne, trgovačke, komunalno-servisne sadržaje, i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti.

(2) Na površinama gospodarske namjene K12-I moguća je gradnja i građevina pretežito zabavnih djelatnosti (zabavni park/disko-klub - pored sadržaja koji će se kao druga namjena odvijati u javnom skloništu). Gradnja je moguća pod uvjetima iz ovog članka, članka 13., članka 15. i članka 21. na površinama označenim oznakama u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima K1Z »1. Korištenje i namjena površina«, odnosno 2.1.2 »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000.

Članak 9.

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine u isključivoj funkciji planiranja infrastrukture:

. vodosprema, crpnih stanica i pratećih građevina (IS4),

. trafostanica, druge prateće elektroenergetske građevine, poslovna građevina HEP-a (IS9),

. postrojenje za isparavanje UNP - 1 faza i prateće građevine 1 - faza, prodaja boca s UNP,

. drugih površinskih infrastrukturnih građevina: ceste, putevi, javna parkirališta i dr.

(2) Dijelovi infrastrukturnih sustava mogu se graditi i na površinama drugih namjena ukoliko su nužni za realizaciju građevina osnovnih namjena, odnosno realizaciju ukupne zone.

Članak 10.

Ispod površine javnog parkirališta u centru zone (Pd) planira se gradnja dvonamjenskog skloništa čija je druga namjena disko-klub, klub ili sl.

Članak 11.

Zaštitne zelene površine (Z) - predstavljaju površine prvenstveno u funkciji odvajanja površina i zona različitih namjena - tampon zone, kao površine pretežito visokog zelenila, a koje imaju i funkciju zaštite gradskih vizura od građevina gospodarske zone. Na tim površinama su dozvoljeni hortikulturni zahvati uređenja prostora, uređenje javnih površina (staza) te infrastrukturno opremanje prostora.

Članak 12.

Zelene površine javnog parka (Z3) - predstavljaju površine tematskog vrta: polja i maslinika u funkciji stvaranja centralne zelene površine.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 13.

Određuju se sljedeći uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti:

. građevne čestice u zoni poslovne namjene Kalvarija K1 moraju biti udaljene od građevnih čestica ostalih gradskih zona najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom s visokim zelenilom, javnom prometnom površinom, parkiralištem ili sl.,

. proizvodne građevine, kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri utječu na okoliš (buka, veća frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od ostalih gradskih zona najmanje 100 m (površine K12-I),

. kota prilaza i kota platoa građevne čestice poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom. Kota uređenog terena oko građevine načelno su određene u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz »4. Način i uvjeti gradnje, mj. 1:2.000«. Nivelacijska kota poda građevine ne smije prelaziti kotu prirodnog terena za više od 1,0 m. Kod građevnih čestica s denivelacijom većom od 3 m teren se mora urediti na više nivoa (više nivelacijskih kota),

. obvezni građevni pravac predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice i udaljen je najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 8,0 m za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. granica gradivog dijela građevne čestice je od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 6,0 m za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. smještaj građevina na građevnoj čestici treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa,

. najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene se uređuje kao pojas zaštitnog zelenila,

. uz osnovne građevine grade se ostale građevine unutar gradivog dijela građevne čestice, a uključuju nadstrešnice, trijemove, građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa (silosi i dr.) i sl.,

. izvan gradivog dijela građevne čestice se mogu graditi i uređivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi i sl.,

. površina građevne čestice - najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m2, osim za dijelove zone koji su prikazani u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000:

oza dijelove zone 1.1. i 1.2. najmanja površina građevne čestice je 200 m2 ukoliko se gradi niz (najmanje 3 građevine) odnosno za dijelove zone 1.1., 1.2. i 1.4. 400 m2 za slobodno stojeći ili dvojni način gradnje.

. parkirališta se na površinama poslovne namjene rješavaju unutar građevne čestice. Iznimno za površinu 1.4. označenu na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, parkirališta se pored parkiranja na parceli, rješavaju i na javnom parkiralištu P2 (kartografski prikaz 2A). Parkiralište uz prometnicu u istočnom dijelu zone (P1- kartografski prikaz 2A) je dodatno parkiralište za taj dio zone,

. primjenom odredbi ovog Plana moguća je rekonstrukcija postojećih građevina kao i gradnja novih građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA VATROGASNOG CENTRA

Članak 14.

(1) Na površinama gospodarske namjene K12 moguća je gradnja i građevina vatrogasnog centra. Gradnja je moguća pod uvjetima iz članka 13., ovog članka, članka 15. i članka 21. na površini označenoj oznakama u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima K1V »1.Korištenje i namjena površina«, odnosno 2.1.1 »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000.

 (2) U najveću dopuštenu visinu ne uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), te vatrogasni toranj za vježbu.

(3) Iznimno za gradnju vatrogasnog centra ukupna visina iznosi 13,50 m, dok visina tornja za vježbu iznosi 18,50 m.

(4) Vatrogasni centar mora udovoljiti uvjetima posebnog zakona i propisa koji iz njega proizlaze.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

4.1. Opći uvjeti

Članak 15.

Određuju se sljedeći opći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene:

. ograde građevnih čestica se grade u pravilu od kamena, betona, metala ili se sade živice,

. najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 1,5 m, iznimno, ograde mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja ali prozračne - žičane, puni zidani dio do 1,5 m,

. građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati,

. sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade,

. krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova se ne određuje. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije,

. u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, određene su načelne visinske kote koje određuju kotu platoa, najniže točke uređenog okoliša na parceli.

4.1.1. uvjeti i način gradnje na površinama 1.1.

Članak 16.

Određuju se slijedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 1.1.:

. s obzirom na položaj (značajni krajobraz određen kroz PPUG) prilikom uređenja okoliša važno je čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostora osim građevne strukture čine i pripadajuće pejzažno okruženje,

. nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primjereni krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim. Pri pozicioniranju građevina posebno treba najveće dozvoljene visine građevina preispitati i dodatno reducirati na istaknutijim i osjetljivijim lokacijama,

. najmanja površina građevne čestice je 200 m2 ukoliko se gradi niz (najmanje 3 građevine) odnosno 400 m2 za slobodno stojeći ili dvojni način gradnje,

. najveća veličina građevne čestice je 1000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,4,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je 0,7,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 6,0 m. Na ovim površinama u najveću dopuštenu visinu uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.).

4.1.2. uvjeti i način gradnje na površinama 1.2.

Članak 17.

Određuju se slijedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 1.2.:

. područje je u neposrednom kontaktu s značajnim krajobrazom prilikom uređenja okoliša važno je čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostora osim građevne strukture čine i pripadajuće pejzažno okruženje,

. nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primjereni krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi,

. najmanja površina građevne čestice je 200 m2 ukoliko se gradi niz (najmanje 3 građevine) odnosno 400 m2 za slobodno stojeći ili dvojni način gradnje,

. najveća veličina građevne čestice je 1000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,4,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) 0,7,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 6,0 m. Na ovim površinama u najveću dopuštenu visinu uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.).

4.1.3. uvjeti i način gradnje na površinama 1.3.

Članak 18.

Određuju se slijedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 1.3.:

. najmanja površina građevne čestice je 400 m2 (slobodno stojeći ili dvojni način gradnje),

. najveća veličina građevne čestice je 1000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je 0,7,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 7,0 m. Na ovim površinama u najveću dopuštenu visinu uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.).

4.1.4. uvjeti i način gradnje na površinama 1.4.

Članak 19.

Određuju se slijedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 1.4.:

. najmanja površina građevne čestice je 400 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 7,0 m. Na ovim površinama u najveću dopuštenu visinu ne uračunavaju se tehnički ure

đaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), ali isti ne smiju premašiti visinu građevine više od 1,5 m iznad najviše točke krova (sljemena). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.). U površini 1.4.a visina se određuje prema članku 45. odredbi za provođenje ovog Plana.

4.1.5. uvjeti i način gradnje na površinama 1.5.

Članak 20.

Određuju se slijedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 1.5.:

. najmanja površina građevne čestice je 500 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 7,0 m. Na ovim površinama u najveću dopuštenu visinu uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.). U površinama 1.5.a i 1.5.b visina se određuje prema članku 45. odredbi za provođenje ovog Plana.

. strukturu gradnje građevina, te njihova pročelja prema naselju Mali Lošinj treba oblikovati s posebnom pažnjom zbog otvorenosti vizura. Određuje se granica gradivog dijela građevnih čestica prema sjeveroistočnom dijelu 20 m od zaštitnih zelenih površina kako je to ucrtano na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000.

4.2.1. uvjeti i način gradnje na površinama 2.1.

Članak 21.

(1) Određuju se slijedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 2.1.:

. najmanja površina građevne čestice je 500 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 7,0 m. Na ovim površinama u najveću dopuštenu visinu ne uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), ali isti ne smiju premašiti visinu građevine više od 1,5 m iznad najviše točke krova (sljemena). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.). U površini 2.1.a visina se određuje prema članku 45. odredbi za provođenje ovog Plana.

(2) Pored uvjeta određenih u stavku 1. ovog članka na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000:

. označene oznakom 2.1.1:

omoguća je gradnja i građevina vatrogasnog centra na čestici veličine prema idejnom projektu,

ogradnja je moguća pod uvjetima iz članka 13., članka 14., članka 15. i ovog članka.

. označene oznakom 2.1.2:

omoguća je gradnja i građevina pretežito zabavnih djelatnosti (zabavni park/disko-klub) na ukupnoj površini unutar zone 0,5% od 20,4 ha = 1020 m2 (pored sadržaja koji će se kao druga namjena odvijati u javnom skloništu),

ogradnja je moguća pod uvjetima iz članka 8. stavak 2., članka 13., članka 15. i ovog članka.

4.2.2. uvjeti i način gradnje na površini 2.2.

Članak 22.

Određuju se sljedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površini gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 2.2.:

. najmanja površina građevne čestice je 500 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 7,0 m. Na ovoj površini u najveću dopuštenu visinu ne uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), ali isti ne smiju premašiti visinu građevine više od 1,5 m iznad najviše točke krova (sljemena). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.).

4.2.3. uvjeti i način gradnje na površinama 2.3.

Članak 23.

Određuju se sljedeći uvjeti i način gradnje za građevine na površinama gospodarske poslovne namjene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu »4. Način i uvjeti gradnje«, mj. 1:2.000, označene oznakom 2.3.:

. najmanja površina građevne čestice je 500 m2,

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6,

. najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 7,0 m. U najveću dopuštenu visinu ne uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), ali isti ne smiju premašiti visinu građevine više od 1,5 m iznad najviše točke krova (sljemena). U dijelu koji je otvoren prema naselju Mali Lošinj u najveću dopuštenu visinu uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu. Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.),

. strukturu gradnje građevina, te njihova pročelja prema naselju Mali Lošinj treba oblikovati s posebnom pažnjom zbog otvorenosti vizura.

Članak 24.

Tablica uvjeta i načina gradnje građevina (uz grafički dio Plana: kartografski prikaz »4. Način i uvjeti gradnje, mj. 1:2.000«):

* - za površine građevnih čestica do 1.000 m2

** - za površine građevnih čestica iznad 1.000 m2

6*, 7* - u najveću dopuštenu visinu uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene,

dimnjaci i sl.). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.),

7** - u najveću dopuštenu visinu ne uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu (klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), ali isti ne smiju premašiti visinu građevine više od 1,5 m iznad najviše točke krova (sljemena). Odredba o visini odnosi se i na max visinu tehnoloških građevina (silose i dr.).

7*-7** - 7* u dijelu površina koja pročelja imaju prema naselju (prvi red prema P1), 7** u dijelu površina koje pročelja imaju prema zoni.

4,5 RNU / 7 RNU visina ovisi o uvjetima iz čl. 45. RNU - radiofar, ali maksimalna 7,0 m.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 25.

(1) Površine za infrastrukturu određene su uvažavajući:

. vrednovanje prostora za građenje,

. uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

. mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

. mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

. mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(2) Na površinama infrastrukturnih građevina namijenjenih cestovnom prometu dozvoljena je gradnja i uređenje:

. osnovne ulične mreže i trga,

. parkirališta i garaže,

. pješačke zone i pješačkog puta,

. biciklističke staze i trake,

. drugih pratećih sadržaja u funkciji individualnog i javnog prometa.

(3) Gradnja unutar zaštitnog pojasa županijske i lokalne ceste se utvrđuje u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada.

(4) Prilikom gradnje i rekonstrukcije u području oko radionavigacijskog uređaja - radiofara poštivati odredbe čl. 45. ovog Plana.

Cestovni promet

Članak 26.

(1) Rješenje cestovne prometne mreže temelji se na postojećoj prometnoj mreži uz nekoliko novih značajnih prometnih građevina kojima će se postići kvalitetna povezanost na pravcima sjever - jug i istok - zapad.

(2) Cestovna povezanost gospodarske zone Kalvarija zasniva se na dva čvorišta (I. i II.) na županijskoj cesti Ž5159, prvi čvor (I) (postojeći) nalazi se na sjeverozapadnom dijelu zone, dok se drugi planirani čvor (II.) nalazi na sjeveroistočnom dijelu zone i služi osim kao alternativa čvoru I i za ulazi izlaz osobnim vozilima.

(3) Sve prometnice moraju biti projektirane na način da omogućavaju pristup objektima interventnim i komunalnim vozilima (vatrogasna vozila, vozila hitne pomoći, komunalna vozila i dr.).

(4) S obzirom da se radi o gospodarskoj zoni sve prometnice moraju zadovoljavati svim elementima za prijevoz teških teretnih vozila s prikolicom ili poluprikolicom.

(5) Grafički prikazi prometne infrastrukture nalaze se na prilozima:

Karta 2.A Infrastruktura - Promet, ulična mreža:

. Prometne površine,

. Shema prometa,

. Normalni poprečni profili.

(6) Prometna mreža u zoni prostorno - funkcionalno je organizirana na sljedeći način:

. Tranzitna cesta: lokalna cesta koja spaja dvije zone gospodarsku i turističku, iste služnosti kao i županijska iz razloga što se nastavlja na županijsku, ukupna dužina u zoni iznosi 400m,

. Sabirne ceste: glavne prometnice unutar zone koje disperziraju prometne tokove po zoni i izvan nje, povezuju glavna čvorišta unutar zone, ukupna dužina u zoni iznosi 1626m,

. Servisne ulice: kolno - pješačke površine manjih gabarita, vode promet do krajnjih korisnika u zoni, ukupna dužina u zoni iznosi 973m,

. ostale servisne i dr. ulice koje nisu prikazane u kartografskim prikazima moguće je graditi unutar pojedinih kazeta radi organiziranja prometa unutar tih kazeta. Te se ulice moraju povezati s planiranom mrežom sabirnih cesta i servisnih ulica i ne mogu ostvariti direktan pristup na glavne/tranzitne prometnice.

Servisna ulica u južnom dijelu obuhvata spaja se sa spojnom cestom Sunčana uvala - Kalvarija varijantnim rješenjem zaštitnog koridora predloženog PPUG.

(7) Prometna mreža u zoni po razvrstaju je organizirana na sljedeći način:

. lokalna cesta L51xxx od T.L. Sunčana uvala (Ž5160) - gospodarska zona Kalvarija (Ž5159),

. nerazvrstana cesta Mali Lošinj (nova L51xxx u gosp. zoni Kalvarija) - Veli Lošinj - planirana Luka Mrtvaska, trasirana je po istočnoj padini Kalvarije (Sv. Ivan), povezuje gospodarske zone Malog i Velog Lošinja

. nerazvrstana cesta Mali Lošinj (nova L51xxx u gosp. zoni Kalvarija) - Luka Mrtvaska, trasirana je pored odlagališta otpada pa preko vrha Umpiljaka i hrpta Kalvarije sve do uvale Mrtvaska

. nerazvrstane ceste kroz gospodarsku zonu.

(8) Regulacijski pravci planiraju se u širinama:

. od 13 metara za tranzitne/glavne prometnice,

. od 12 metara za sabirne prometnice,

. od 7,5 do 9,6 metara za servisne prometnice, te 15,1 metar u slučaju okomitog parkirališta.

(9) Nova planirana lokalna cesta prema Sunčanoj uvali trasirana je oko brda Belveder, počinje u čvoru I na križanju sa Ž5159, a završava na čvoru sa Ž5160 u turističkoj zoni Sunčana uvala. Realizacijom ove tranzitne ceste dobit će se alternativni pravac županijskoj cesti Ž5159. U dijelu koji prolazi kroz gospodarsku zonu Kalvarija (L=410m) ova cesta predstavlja okosnicu svih cestovnih prometnih tokova. Cesta će vršit funkciju tranzitnog prometa prema Sunčanoj uvali, gospodarskoj zoni Veli Lošinj i uvali Mrtvaska, dok će se sabirnim i servisnim cestama promet disperzirati do krajnjih korisnika.

(10) Zona će imati dva ulaza sa županijske ceste Ž5159, jedan glavni postojeći (čvor I.) na sjeverozapadnom dijelu zone i drugi (čvor II.) novoplanirani na sjeveroistočnom dijelu zone koji će služiti za ulaz i izlaz osobnim vozilima te kao alternativa glavnom čvoru. Grafički prikaz čvora dva (čvor II.) moguće je ali ne i obvezatno rješenje. Ukoliko se predloženo rješenje pokaže neadekvatnim, konačno rješenje će se dati idejnim prometnim projektom unutar koridora zadanog PPUG-om.

Sigurnost prometa

Članak 27.

Ceste se moraju projektirati na način da se ne ugrozi sigurnost niti jednog od sudionika u prometu. Pješačke staze je potrebno fizički odvojiti od prometnih površina za vozila. Križanja projektirati na način da se omogući jasna regulacija prometnih tokova vozila, pješaka i biciklista, te omogućiti potrebne radijuse za interventna vozila. Također je potrebno omogućiti dovoljnu vertikalnu i horizontalnu preglednost na cestama, osobito u blizini križanja i pješačkih prijelaza.

Članak 28.

Propisuju se sljedeće opće mjere i uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne mreže:

. prometnu mrežu potrebno je projektirati na način da se izvedbom i primjenom zakonskih propisa, pravila struke, tehničkih normativa i posebnih propisa omogući sigurno odvijanje prometa svim sudionicima u prometu,

. pješačke staze je potrebno fizički odvojiti od prometnih površina za vozila, osim na kolno - pješačkim površinama tj. zonama smirenog prometa,

. zone smirenog prometa potrebno je izvoditi u blizini križanja, pješačkih prijelaza i na svim sabirnim i servisnim prometnicama na način:

oprometnom signalizacijom (horizontalna i vertikalna),

opromjenom vrste kolnika (vrsta asfalta, kamena kocka, beton itd.),

ofizičkim preprekama (tzv. ležeći policajci, zvučno- vibracijske trake, uzdignute plohe).

. potrebno je omogućiti propisanu vertikalnu i horizontalnu preglednost na cestama, osobito u blizini križanja i pješačkih prijelaza, saditi samo nisko raslinje,

. križanja projektirati na način da se omogući jasna regulacija i vođenje prometnih tokova za vozila, pješake i bicikliste, te omogućiti normalan protok za interventna i dostavna vozila,

. u zonama križanja ne dozvoljava se priključivanje građevnih čestica (projektiranje, gradnja i rekonstrukcija) na javne prometne površine (shematski označeno na kartografskom prikazu Karta 2.A Infrastruktura - Promet, ulična mreža - prometne površine),

. kod cesta gdje je visinska razlika veća od 3,0 m između kote nivelete i okolnog terena potrebno je izvesti zaštitnu ogradu propisane klase zaštite,

. vertikalnu, horizontalnu signalizaciju i opremu ceste treba izvesti u skladu sa važećim Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05),

. u slučaju čestih zastoja u odvijanju prometa, te povećanog broja prometnih nezgoda na križanjima iznaći bolje prometno rješenje kojim će se povećati protočnost i sigurnost prometa,

. prednosti prolaska, te način regulacije protoka prometne mreže potrebno je prilagoditi rangu ceste, pa ih je sukladno tome potrebno označiti horizontalnom i vertikalnom signalizacijom,

. prometna signalizacija i oprema ceste izrađuje se i postavlja u sklopu prometnog projekta i predmet je glavnog projekta.

Članak 29.

(1) Osnovni tehnički elementi prometnica definirani su horizontalnim i visinskim elementima te normalnim poprečnim presjekom prometnica (profilom - širinom koridora).

(2) Izvedba unutarnjih radijusa križanja mora biti minimalno 6,0 m, osim u slučajevima kada je interventnim i teretnim vozilima do objekata moguće pristupiti na drugi način može biti i manji.

Članak 30.

(1) Visinski elementi trasa prometnica detaljno su prikazani na kartografskom prikazu »2.A Infrastruktura - Promet, ulična mreža«.

(2) Glavna ulazna cesta (nova lokalna cesta - čvor I) proteže se rubnim dijelom obuhvata, ulazna kota je na 54,00 mnm dok je izlazna kota ceste planirana na 78.00 mnm.

(3) Alternativni ulaz u zonu sa županijske ceste 5159 (čvor II) nalazi se na 55.10 mnm.

(4) Najveći uzdužni nagibi cesta kreću se od 6 do 9% u zoni.

Članak 31.

(1) Minimalni tehnički elementi za gradnju, rekonstrukciju i uređenje cesta na području obuhvata Plana:

1. Glavne / tranzitne ceste - normalni poprečni profili A- 1:

. broj prometnih trakova za županijsku i lokalnu cestu iznosi minimalno po jedan za svaki smjer,

. najmanja dozvoljena širina prometnog traka za županijsku i lokalnu cestu iznosi 3,00 m,

. najmanja dozvoljena širina rubnog traka za županijsku i lokalnu cestu iznosi 0,30 m,

. poprečni nagib javnih cesta iznosi 2,5%-4,0% (prema PPUG-u),

. najveći dozvoljeni uzdužni nagib za županijsku cestu iznosi 10%, a za lokalnu 12%,

. najmanja dozvoljena širina nogostupa uz cestu je 1,60 m,

. najmanja dozvoljena širina biciklističke staze uz javne ceste je 1,80 m za dvosmjeran promet bicikala, dok za jedan smjer minimalna širina iznosi 1,00 m,

. najmanja dozvoljena širina bankine cesta (van naselja) iznosi 1,00 m za županijske i lokalne ceste.

2. Sabirne ceste - normalni poprečni profil B-1:

. najmanja dozvoljena širina prometnog traka za dvosmjernu cestu iznosi 3,00 m,

. najmanja dozvoljena širina rubnog traka za navedenu cestu iznosi 0,30 m,

. najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 12%, a poprečni 2,5% do 6%,

. najmanja dozvoljena širina biciklističke staze uz cestu je 1,80 m za dvosmjeran promet bicikala, dok za jedan smjer minimalna širina iznosi 1,00 m,

. najmanja dozvoljena širina nogostupa uz cestu je 1,60 m,

3. Servisne ceste - normalni poprečni profil C-1:

. najmanja dozvoljena širina prometnog traka za navedenu dvosmjernu cestu iznosi 2,75 m,

. najmanja dozvoljena širina nogostupa uz cestu je 1,60 m.

4. Servisne ceste - normalni poprečni profil C-2:

. najmanja dozvoljena širina prometnog traka za navedenu dvosmjernu cestu iznosi 2,75 m

. najmanja dozvoljena širina nogostupa uz cestu je 1,60 m,

. najmanja širina za okomito parkiranje iznosi 5,5 m.

5. Servisne ceste - normalni poprečni profil D-1:

. najmanja dozvoljena širina prometnog traka za navedenu dvosmjernu cestu iznosi 2,75 m

. najmanja dozvoljena širina nogostupa uz cestu je 1,60 m.

6. Servisne ceste - normalni poprečni profil D-2:

. najmanja dozvoljena širina prometnog traka za navedenu dvosmjernu cestu iznosi 2,75 m

. najmanja dozvoljena širina nogostupa uz cestu je 0,8 m.

7. Pješačke i biciklističke staze:

. najmanja dozvoljena širina biciklističke staze za jedan smjer iznosi 1,00 m, a za dvosmjerni promet bicikala iznosi 1,80 m,

. najmanja dozvoljena širina pješačke staze iznosi 1,60 m,

. ukoliko je pješačka staza planirana kao vatrogasni pristup minimalna širina joj iznosi 3,00 m, uz ostale uvjete prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br: 35/94, 55/94, 142/03),

(2) Završni sloj pješačkih i biciklističkih staza koje se izvode samostalno može biti izveden od asfalta, betona ili kamenog materijala.

(3) Širine prometnih koridora mjestimično mogu biti i veće, ovisno o:

. geomehaničkim uvjetima i visinama kosina (pokosi nasipa i berme usjeka, potrebna zaobljenja pokosa, odvodni kanali u nožici nasipa, obodni zaštitni kanali, uporni i potporni zidovi u usjecima i nasipima),

. proširenjima kolnika u zavojima,

. proširenjima zbog potrebe izvođenja trakova za lijeve ili desne skretače.

Članak 32.

(1) Ovim Planom predviđa se kanalizacijski sistem odvodnje sa slivnicima uz rubove kolnika. Razmaci slivnika trebaju biti takvi da prikupljaju vodu sa što veće površine (cca 250m2 po slivniku), ali istovremeno dovoljno blizu da brzina vode uz rubnjak ne dosegne bujični karakter (na kritičnim mjestima predvidjeti linijsku rešetku).

(2) Radi što bolje odvodnje vode sa vozne površine kolnika potrebno je predvidjeti jednostrane i/ili dvostrane poprečne nagibe na cestama. Poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi qmin=2,5%, a najveći poprečni nagib u kružnom luku iznosi q max=4% (prema PPUG-u) za tranzitnu cestu i q max=7% za ostale ceste.

(3) Oborinske vode koje se prikupljaju na većim površinama i kolnim površinama (ukoliko je vodonepropusna obrada partera) potrebno je prije puštanja u postojeću kanalizaciju ili prirodni recipijent pročistiti na odgovarajući način od naftnih derivata postavljanjem jedinica odjeljivača ulja i masti (separatora manjih kapaciteta). Javna parkirališta sa vodopropusnom obradom partera završno se obrađuju npr. kamenim kockama ili betonskim šupljim elementima za travu, te se odvodi višak oborinskih voda u zatravnjene drenažne kanale ili upojne jame.

(4) Oborinske vode dovode se do slivnika uzdužnim i poprečnim padovima ploha prometnih površina.

Javni gradski prijevoz

Članak 33.

Nakon izgradnje nove lokalne ceste između gospodarske zone Kalvarija i turističke zone Sunčana uvala, steći će se uvjeti za prometovanje javnog gradskog prijevoza u kontinuitetu bez potrebe okretanja, na taj način postići će se optimalniji prijevoz putnika na ovom dijelu otoka Lošinja.

5.1.1. javna parkirališta, parkirališta

Članak 34.

(1) Broj parkirnih ili garažnih mjesta prema PPUG-u se određuje prema slijedećim odredbama ili prema potrebama tehnološkog procesa:

. broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

. za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces treba osigurati parkirališno mjesto propisanih dimenzija,

. najmanji broj parkirališnih mjesta se određuje prema slijedećim uvjetima:

oproizvodnja, zanatstvo i sl. - 1 parkirališno mjesto/ 100 m2 bruto površine građevine

oveletrgovina - 1 parkirališno mjesto/200 m2 bruto površine građevine

ouredi, trgovina i sl. - 1 parkirališno mjesto/30 m2 bruto površine građevine.

(2) U postupku za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.

Članak 35.

(1) Javna parkirališta (P1, P2) u gospodarskoj zoni Kalvarija planirana su na dvije lokacije prema kartografskom prikazu 2.A INFRASTRUKTURA - PROMET SHEMA PROMETA.

(2) Planirani kapacitet parkirališta iznosi:

. oko 45 parkirnih mjesta na javnom parkiralištu P1

. oko 90 parkirnih mjesta na javnom parkiralištu P2.

Javno parkiralište P2 nalazi se u centralnom dijelu zone iznad planiranog skloništa, na parkiralištu se zasađuje zelenilo.

(3) U sklopu parkirališta obvezna je sadnja drvoreda ili uklapanje parkirališnih mjesta u postojeće visoko zelenilo.

(4) Javna parkirališta moraju imati slobodan pristup za sve korisnike zone.

(5) Minimalni tehnički uvjeti za projektiranje parkirališnih mjesta za osobna vozila iznose:

. uzdužno parkiranje 2,2 x 5,5 m

. parkiranje pod kutom od 45 stupnjeva 2,5 x 5,0 m

. okomito parkiranje 2,5 x 5,0 m

(6) Od ukupnog broja parkirališnih mjesta najmanje 5% potrebno je osigurati za osobe smanjene pokretljivosti.

Članak 36.

(1) Ispod površine javnog parkirališta u centru zone planira se gradnja dvonamjenskog skloništa čija je druga namjena disko-klub, klub ili sl.

(2) Uvjeti gradnje:

. površina Pd odgovara veličini građevne čestice;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,4;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) 0,6.

5.1.2. pješačke i biciklističke površine

Članak 37.

Pješačke i biciklističke površine izvode se uz prometnice.

Postojeće samostalne pješake staze nalaze se u zaštitnim zelenim površinama.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 38.

Na granicama zone zahvata (cesta Ž5159 i pogon HEP- a) predvidjeti vezivanje kabela u novoj distribucijskoj telekomunikacijskoj kanalizaciji (DTK) i postojećih kabela izvan zone.

Članak 39.

DTK gradit će se cijevima PEHD 1 50 mm. U prekope ugrađivat će se PVC cijevi 1 160 ili 110 mm. Na križanjima prometnica, mjestima loma DTK te na priključnim točkama budućih parcela ugrađivat će se betonski zdenci.

Članak 40.

Trasa DTK planirana je u pravilu u koridoru prometnica (kolniku, zelenom ili pješačkom pojasu).

Članak 41.

Projekt prometnica unutar zone zahvata mora obuhvatiti i projekt izgradnje nove DTK i supstitucije postojećih kabela kako bi se oni mogli napustiti.

Članak 42.

Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti.

Članak 43.

Kod izgradnje objekata na pojedinoj građevinskoj parceli investitor građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu. To podrazumjeva polaganje adekvatnog broja cijevi od točke prihvata na granici parcele do mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije unutar objekta.

Također je obaveza investitora izgradnja potpune telekomunikacijske instalacije primjerene namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav.

Članak 44.

(1) Prema načelu zajedničkog korištenja od strane više operatera, mjesto za antenski prihvat radijskih sustava mobilnih mreža mora prihvatiti antenski sustav više operatera pod uvjetom da navedena pozicija osigurava adekvatnu pokrivenost radijskim signalom.

(2) Mjesto za antenski prihvat iz stavka 1. ovog članka sustav ne može biti u zoni osobito vrijednog predjela - prirodnog i kultiviranog krajobraza (kartografski prikaz 3.A Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina).

Članak 45.

S obzirom da se na lokaciji nalazi radio navigacijski uređaj (Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., Zagreb, Zračna luka Pula) određeni su sljedeći uvjeti:

. u radijusu od 30 m od antenskog stupa radiofara ne smiju se graditi nikakvi čvrsti objekti/građevine, u što se uključuju i metalne ograde, metalni stupovi, visokonaponski vodovi i sl. Ovaj prostor mora biti generalno očišćen i od više vegetacije.* / u graf. dijelu Plana oznaka (c)

. u radijusu od 30 m do 60 m od antenskog stupa radiofara smiju se izgraditi samo manji objekti do 4,5m visine sljemena, bez metalnih površina (zidovi, krovovi i sl.), a dopuštene su i niže tipske žičane ograde. Veće metalne konstrukcije nisu dopuštene (viši i širi antenski stupovi, mostovi, skladišta i sl.) Nije dopušteno graditi i postavljati nadzemnu visokonaponsku infrastrukturu.* / u graf. dijelu Plana oznaka (b)

. u radijusu izvan 60 m-100 m od antenskog stupa radiofara smiju se izgraditi samo objekti do 10 m visine sljemena, bez većih metalnih površina (zidovi, krovovi i sl.). Veće metalne stupne konstrukcije nisu dopuštene do najmanje 100m od stupa.* / u graf. dijelu Plana oznaka (a)

* - sve navedene mjere odnose se na pretpostavku iste nadmorske visine dna stupa i okolnog terena. Ukoliko je okolni teren niži, za te vrijednosti se može dopustiti povećanje visine građevina, no ukoliko je u zadanoj zoni teren viši, onda bi navedene vrijednosti visina građevina morali smanjiti za razliku visine terena.

. u radijusu od 50m od antenskog stupa radiofara u tlu je na dubini od 30 - 80 cm izveden antenski protuteg - polaganje bakrene žice u obliku zvjezdaste strukture gdje je centar zamišljene zvijezde antenski stup. Ukoliko je u teren ispod protutega planirano polagati podzemnu infrastrukturu, protuteg se na tim mjestima mora rekonstruirati. Svaka provedba radova u toj zoni mora se unaprijed najaviti i u tijeku radova koordinirati s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe, radi mogućnosti ispada iz rada ili degradacije rada navigacijskog sredstva zbog takvih zahvata, što može predstavljati ugrozu sigurnosti zračnog prometa.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. vodoopskrba

Članak 46.

(1) Područje obuhvata Plana spojeno je na javnu vodoopskrbnu mrežu profilom cijevi (PVC) 1 225 i 1 160 mm.

(2) Prilikom gradnje i rekonstrukcije u području oko radionavigacijskog uređaja - radiofara poštivati odredbe čl. 45. ovog Plana.

Članak 47.

Planirano rješenje vodoopskrbe utemeljeno je na najvećem (max) mogućem broju budućih korisnika gospodarske zone Kalvarije (1500) sa vršnim opterećenjima i propisanim obilježjima pitke vode i na potrebe protupožarne zaštite.

Članak 48.

(1) Vanjska vodovodna mreža za snabdijevanje pitkom vodom i protupožarnom vodom projektirati će se svojim promjerima vodovodnih cijevi od 1 225 i 1 160 mm sa protočnom količinom za vodoopskrbu od maksimalno 25 l/s.

(2) Postojeća vodovodna mreža će se prema potrebama budućih tehničkih rješenja vanjske vodovodne mreže rekonstruirati.

(3) Vodovodna mreža mora osiguravati minimalno 10 l/s za gašenje požara sa minimalnim tlakom u vanjskoj vodovodnoj mreži od 0,25 Mpa pri propisanom protoku vode prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 06/08).

(4) Napajanje vodom iz vanjskog vodovoda za potrebe stabilnih sustava protupožarne zaštite tipa sprinkler riješavati direktnim priključkom na vanjsku vodovodnu mrežu ako je 1 vanjske mreže 200 mm, a ako je 1 manji od 200 mm, preko predviđenih internih rezervoara za protupožarnu vodu, a potrebne tlakove za sprinkler sustav osiguravati preko ugrađenih crpki.

Članak 49.

Razvodna cijevna vodovodna mreža izvesti će se razgranatim sistemom iz LŽC vodovodnih cijevi - nodularni liv za tlakove do 1,6 Mpa. Dio vanjske vodovodne mreže koji je izveden će se rekonstruirati i spojiti u prstenasto napajanje vodovodne mreže po zahtjevima hidrauličkih proračuna.

Članak 50.

(1) Za svaku građevinu planira se zaseban priključak pitke vode sa ugrađenim vodomjerom za sanitarne potrebe i za unutarnju hidrantsku mrežu.

(2) Vodomjerna okna predvidjeti sa svojom lokacijom van ograda pojedinih građevina koje se priključuju na sustav vodoopskrbe.

Članak 51.

(1) Za provedbu zaštite od požara predviđena je vanjska hidrantska mreža oko građevina sa izvedenim vanjskim nadzemnim hidrantima.

(2) Na budućoj projektiranoj vanjskoj vodovodnoj mreži potrebno je predvidjeti vanjske nadzemne hidrante 1 100 mm na međusobnim razmacima do 80 m.

Članak 52.

Za poboljšanje funkcionalne sposobnosti vodoopskrbne mreže omogućava se rekonstrukcija pojedinih dionica izvedene vodovodne mreže u svrhu povećanja profila kako bi se kompletna mreža ujednačila, a sve iz razloga optimiziranja vodoopskrbe na način prstenastog razvoda vodovoda. Optimalizacija vanjske vodovodne mreže može se rješavati u fazama.

Članak 53.

(1) Vodovodna mreža (tlačni, transportni i opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.

(2) Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Članak 54.

Vodosprema Kalvarija 2 predviđa se radi izjednačavanja i izravnavanja neravnomjernosti potrošnje grada Malog Lošinja.

Članak 55.

Vodospremu Kalvarija 2 dimenzionirati prema ukupnom broju potrošača i volumenu postojeće vodospreme Kalvarija kao i potrebnom količinom protupožarne vode. Predviđen volumen vodospreme koja će se sastojati iz dvije komore je 2.500 m3.

Članak 56.

Vodospremu Kalvarija 2 predvidjeti puniti preko magistralnog cjevovoda 1 400 mm.

Članak 57.

Vodospremu Kalvarija 2 predvidjeti za napajanje potrošača grada Malog Lošinja koji se nalaze na kotama, a obzirom na kotu rezervoara, koje će zadovoljiti tlakovima od minimalno 0,25 MPa do maksimalno 0,8 MPa.

Članak 58.

Vodospremu Kalvarija 2 spojiti na postojeći sustav vodoopskrbe koji se opskrbljuje vodom preko postojeće vodospreme Kalvarija.

Članak 59.

Za Vodospremu Kalvarija 2 predvidjeti mjesta za pražnjenje komora a radi održavanja komora.

Članak 60.

Poslovne i pomoćne građevine unutar površine IS4 grade se i rekonstruiraju po uvjetima iz članka 13., članka 15. ovih odredbi, max visina u površini IS4b određuje se prema članku 45. odredbi za provođenje ovog Plana, a u površini IS4a visina iznosi 7,0 m.

Kig = 0,4 kis = 0,6.

5.3.2. odvodnja

Članak 61.

Planom su osigurane pretpostavke za spajanje svih građevina na sustav kanalizacijske odvodnje povezivanjem gospodarske zone Kalvarija na javni sustav odvodnje Grada Malog Lošinja.

Članak 62.

(1) Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za sanitarne otpadne vode, a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode.

(2) Za dijelove mreže koja je eventualno izvedena kao mješovita (jedinstvena mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda od oborinske odvodnje.

(3) Ukoliko građevine imaju postojeće riješenje otpadnih voda sa spojem u sabirne jame, potrebno ih je spojiti na sustav sanitarne odvodnje.

(4) Oni dijelovi odvodnje koji se ne mogu gravitacijski spojiti na projektiranu mrežu kolektora sanitarne i oborinske odvodnje spojiti će se preko crpnih stanica tlačnim vodovima.

Članak 63.

Za precrpne stanice potrebno je osigurati dostatno napajanje električnom energijom. Crpne stanice trebaju biti dimenzionirane sa potrebnim retencijskim bazenom. Crpne stanice trebaju imati rezervni sustav napajanja električnom energijom ili riješiti sustav odvodnje od eventualnog poplavljivanja sa rezervnim akcidentnim odvodom. Za crpne stanice predvidjeti 1+1 crpku tj. radna+rezervna ili 2+1 crpke odgovarajuće snage.

Članak 64.

(1) Kvaliteta ispuštene otpadne vode u sustav javne odvodnje treba zadovoljiti propisane vrijednosti prema Graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje ili u prirodne prijamnike. Prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav ove otpadne vode trebaju zadovoljiti sljedeće kriterije: kemijska potrošnja kisika KPK 700 mg O2/L, biokemijska potrošnja kisika BPK5 250 mg O2/L, ukupna ulja i masti 100 mg/L, anionski detergenti 10 mg/L.

(2) Otpadne vode kuhinja pročistiti preko separatora masti i ulja, a prije priključenja na sustav kanalizacijske odvodnje. Prije upuštanja u sustav kanalizacijske odvodnje ove otpadne vode trebaju zadovoljiti sljedeće kriterije: ukupna ulja i masnoće 100 mg/L.

(3) Predvidjeti mjesta uzorkovanja otpadne vode nakon separatora masti i ulja iz kuhinja i restorana.

(4) Otpadne oborinske vode s radnih i manipulativnih površina, koje treba izvesti kao vodonepropusne, potrebno je pročistiti prije spajanja na javne kolektore preko separatora mineralnih ulja. Na izlazu iz uređaja za pročišćavanje kakvoća otpadnih voda mora zadovoljiti uvjete: suspendirana tvar 35 mg/L, kemijska potrošnja kisika KPK 125 mg O2/L, biokemijska potrošnja kisika BPK5 25 mg O2/ L, ukupna ulja i masti 25 mg/L, mineralna ulja 5 mg/L.

Separator mineralnih ulja kao i slivnike oborinske kanalizacije, koji imaju i funkciju zaustavljanja krupnog taloživog materijala, treba redovito čistiti.

Održavanje uređaja riješiti internim pravilnikom o održavanju uređaja kojim se i zadužuje odgovorna osoba.

Projektno predvidjeti separatore sa koalescentnim ulošcima.

(5) Upotreba pokretnih kemijskih WC-a u zoni dopuštena je samo u fazi građenja građevina na predmetnoj lokaciji, a pražnjenje istih i održavanje vrše one tvrtke koje iste i iznajmljuju i koje za isto imaju potrebne dozvole.

Članak 65.

(1) Za svaki uređaj koji vrši pročišćavanje voda predvidjeti kontrolno mjerno okno za uzorkovanje pročišćene vode.

 (2) Tlačni cjevovodi koji se trebaju izvoditi u sustavima odvodnje, izvoditi će se iz različitih cijevi (PEHD, PVC, LIJEVANO ŽELJEZNIH CIJEVI) promjera prema hidrauličkim proračunima i potrebnih duljina, a sve prema projektnim rješenjima.

Članak 66.

(1) Oborinske vode s krovova mogu se bez pročišćavanja ispuštati u sustav oborinske odvodnje.

(2) Oborinsku odvodnju sa asfaltiranih i betonskih površina odvoditi preko slivnika ili uzdužnih linijskih u sustave javne oborinske odvodnje prethodno pročišćene preko separatora mineralnih ulja.

(3) Poslije svakog separatora mineralnih ulja (nafte i benzina) ugraditi kontrolno mjerno okno za kontrolu kakvoće pročišćene vode koja je prethodno bila zauljena motornim uljima i benzinima.

(4) Separatori mineralnih ulja moraju imati koalescentne filtere. Separatori moraju imati Europske Norme ili Svjetske prihvaćene u Europi.

Članak 67.

(1) Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.

(2) Dubina na koju se polažu cijevi kanalizacijske mreže u trup prometnice iznosi minimalno 1,8 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Članak 68.

Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.

Članak 69.

(1) Nakon gradnje potrebno je Izvršiti primopredaju kanalizacije na upravljanje i održavanje nadležnom Komunalnom poduzeću u gradu Malom Lošinju sa svim uređajima.

(2) Sav opasan otpad, skladištenje ulja, ambalažni otpad, te odvoz istog riješavati prema zakonskoj regulativi koji propisuju načine postupanja kod istih.

(3) Otpad iz separatora mineralnih ulja kao i iz separatora masnoća iz restorana i kuhinja i pripreme hrane rješavaju se Pravilnikom o održavanju uređaja za odvajanje ulja i masnoća i mineralnih ulja iz vode te se istim pravilnikom zadužuje odgovorna osoba za održavanje navedenih uređaja.

Članak 70.

Predvidjeti mogućnost spajanja odvodnje procjednih voda sa površina odlagališta smeća na sustav sanitarne odvodnje. Prije spajanja na sustav sanitarne odvodnje gospodarske zone Kalvarija, istu oborinsku procjednu vodu pročistiti do kvalitete koja zadovoljava sa svojom kvalitetom za spajanje na sustav javne kanalizacijske odvodnje.

5.3.3. sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

Članak 71.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije, sektor II - Slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci«.

(2) Širina koridora vodotoka - bujice - jaruge obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine. Unutar koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(3) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina prometnica, parkova i trgova.

(4) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je za sve vodotoke utvrđivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

(5) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujice i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom.

Članak 72.

(1) U sjevernom dijelu obuhvata Plana izveden dio sustava zaštite od oborinskih voda (oborinska odvodnja) koji se povezuje na sustav izvan obuhvata plana - otvoreni kanal i retenciju. Korito vodotoka »Kalvarija« regulirano je do zaključnog okna, pa do upojne podzemne građevine uz sportsku dvoranu ispod postojećeg parkirališta. Prvi dio regulacije je cjevovod sa oknima, te stabilizacijskim pragom na kraju zadnjeg okna. Drugi dio regulacije se odnosi na otvoreni kanal trapeznog oblika obložen u kameno betonsku podlogu, koji se proteže od stabilizacijskog praga cjevovoda do propusta na cesti M. Lošinj-Čikat. Propust na cesti je 1 500 mm.

Izvedeni propust potrebno je rekonstruirati prilikom rekonstrukcije prometnice i povećati na minimalno 1 1000 mm.

Članak 73.

(1) Stogodišnja maksimalna protoka iznosi Q100= 4,6 m3/ sek (Elaborat »Odvodnja oborinskih voda sliva Kalvarija- grad M. Lošinj; br.pr. 97-274/V/1;01-1998; Rijeka projekt- vodogradnja). Nizvodno od navedene ceste, a neposredno do školskog objekta izgrađena je retencija sa preljevnim oknom, koji eventualno višak vode iz retencije zatvorenim kanalom transportira u podzemnu upojnu građevinu. Ista upojnica je izgrađena do školske dvorane,a ispod sadašnjeg parkirališta. Osiguranje plavljenja podzemne uopjne građevine izvedeno je preljevom, spojenim na gradski i oborinski kolektor, a koji je povezan sa morem.

(2) Gornji tok bujica Kalvarija I je potpuno urbaniziran gospodarskim sadržajima sa izgrađenom oborinskom odvodnjom koja je spojena na zaključno okno bujice Kalvarija I.

(3) Bujica Kalvarija II nalazi se cca 150 m zapadno od Kalvarije. Svoj tok formira 350 m uzvodno od ceste M. Lošinj-Čikat, a završava navedenom cestom kojom je prekinuta. Gornji tok sadrži glavni tok, te lijevu pritoku koji se nakon 200 m spajaju i čine jedinstveni donji tok. Propusni sastav sliva rijetko formira velike vodne valove, te nema izraženog vodnog korita bujice. Glavni tok i lijevi pritok, u gornjem toku presjeca vodovod na dubini H=1,2 m od postojeće nivelete, a na glavnom toku izgrađena je šahta sa muljnim ispustom. Prilikom uređenja bujice, šahtu sa muljnim ispustom treba izmjestiti iz korita bujice.

 (4) Zbog nemogućnosti prolaza vodenog toka ispod ceste M. Lošinj-Čikat mogući vodni val zaustavio bi se uzvodno od iste i formirao prirodnu retenciju do prelijevanja ceste.

Članak 74.

Za vodene tokove potrebno je osigurati slobodni koridor za nesmetanu gradnju i održavanje istih.

5.3.4. elektro mreža

Članak 75.

(1) Unutar granica plana predviđena je gradnja nove TS 110/10(20) kV pored postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2.

(2) Za novu TS 110/20 kV potrebno je izgraditi novi 110 kV priključak i pripadajuću 20 kV mrežu.

(3) Nova TS 110/20 kV bit će se samostojeća građevina sa vanjskim 110 kV postrojenjem, a s obzirom na predviđeno vršno opterećenje koje će se pojaviti unutar ovog plana potrebno ju je graditi za kapaciteta 2x20(40) MVA.

(4) Prilikom gradnje i rekonstrukcije u području oko radionavigacijskog uređaja - radiofara poštivati odredbe čl. 45. ovog Plana.

Članak 76.

(1) Buduće trafostanice 10(20)/0,4 kV gradit će se kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevinama, a na načelnim lokacijama nacrtanim u grafičkom dijelu plana.

(2) Mikro lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz projektnu dokumentaciju za lokacijsku dozvolu.

Članak 77.

Trafostanice 10(20)/0,4 kV koje se rade kao samostojeće građevine na zasebnoj građevnoj čestici, površine prema projektu, moraju biti udaljene najmanje 1 m od granice susjedne građevne čestice, a od regulacijskog pravca udaljene prema uvjetima određenim za površinu unutar koje se nalaze, ali ne manje od 3 m.

Članak 78.

Za mogućeg novog kupca električne energije koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV iz ovog plana, napajanje će se osigurati iz trafostanice 10(20)/0,4 kV koje će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbenu u građevini).

Članak 79.

Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Članak 80.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža izvoditi će se kao podzemna.

Članak 81.

(1) Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

(2) Upućuje se na uporabu ekoloških rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjete te na postepenu supstituciju postojeće javne rasvjete.

Članak 82.

Na prostoru Plana ne može se graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.

Članak 83.

Poslovna građevina unutar površine IS9 gradi se i rekonstruira po uvjetima iz članka 13., članka 15. i članka 21. ovih odredbi.

5.3.5. plinoopskrba

Članak 84.

PPUG-om je određeno da će se plinoopskrba područja Grada Malog Lošinja osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP).

Članak 85.

(1) Sadašnja lokacija prodaje boca tretira se kao 1. faza realizacije s obzirom na trenutne potrebe i mogućnosti prostora.

(2) U konačnoj fazi (kad se izgradi postrojenje za isparavanje UNP-a na razini Grada i započne s gradnjom distributivne mreže) nužno je omogućiti realizaciju povezivanja građevina zone na centralni sustav opskrbe UNP-om.

Članak 86.

Pojedinačne priključke potrebno je izvesti prema posebnim projektima, uz posebne uvjete.

Članak 87.

(1) Udaljenosti plinovoda od drugih instalacija izvesti prema posebnim uvjetima.

(2) Minimalni radni tlak u plinovodu ispred priključka potrošača ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača.

5.3.6. obnovljivi izvori energije

Članak 88.

(1) U obuhvatu Plana dopušteno je korištenje dopunskih izvora energije, prirodno obnovljivih izvora (Sunce).

(2) Moguća je upotreba samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1.000 kW, te za pripremu potrošne tople vode. Pločaste instalacije sustava moguće je postaviti na krovove građevina na način da prate nagib krovne plohe, odnosno kod ravnog krova da ne narušavaju liniju vijenca građevine.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 89.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) - predstavljaju površine prvenstveno u funkciji odvajanja površina i zona različitih namjena, kao površine pretežito visokog zelenila (visoki grmovi, živice, stablašice). Prilikom projektiranja i uređenja zaštitnih zelenih površina uz prometna raskrižja radi treba posebnu pozornost posvetiti preglednosti u prometu.

Zaštitne zelene površine pored funkcije vizualne i akustične barijere među zonama i površinama u neposrednom kontaktu imaju i funkciju zaštite gradskih vizura od građevina gospodarske zone.

(2) Na površinama iz stavka 1. ovog članka dozvoljeni su hortikulturni zahvati uređenja prostora, uređenje javnih površina (staza), infrastrukturno opremanje prostora (rasvjeta, koševi za smeće, klupe za sjedenje) te nužna rekonstrukcija postojećih građevina (održavanje), gradnja i rekonstrukcija podzida (suhozida) i sl.

(3) Prilikom uređenja zaštitne zelene površine planiraju se u sustavu pješačkih i biciklističkih staza ukupne zone i susjednih zona.

(4) Prilikom gradnje, rekonstrukcije, uređenja u području oko radionavigacijskog uređaja - radiofara poštivati odredbe čl. 45. ovog Plana.

Članak 90.

Na površinama Z - zaštitne zelene površine dopušteno je:

. hortikulturno uređivati prostor na način da se, uz maksimalno poštivanje ispunjenja osnovne obveze - stvaranje vizualnih i akustičnih tampona/barijera, prostor kvalitetno uredi kao zelena površina pretežito uređena visokim zelenilom i to na način da se uz sadnju novog visokog zelenila u najvećoj mjeri zadrže polja, maslinici i suhozidi,

. uređivati postojeće i planirati gradnju novih pješačkih i biciklističkih staza,

. graditi infrastrukturne sustave ili njihove dijelove u svrhu opremanja parka (rasvjeta, vodovod i odvodnja i sl.),

. graditi podzemne dijelove infrastrukturnih sustava.

Članak 91.

(1) Javne zelene površine (Z3) - su površine tematskog vrta: polja, maslinika u funkciji stvaranja centralne površine - memorije mjesta.

(2) Na površinama iz stavka 1. ovog članka dozvoljeni su hortikulturni zahvati uređenja prostora - uređenja autohtonog polja i maslinika, uređenje javnih površina (staza), infrastrukturno opremanje prostora (rasvjeta, koševi za smeće, klupe za sjedenje), gradnja podzida (suhozida) i sl.

(3) Na površinama Z3 nije dopuštena gradnja zatvorenih građevina.

Članak 92.

Na površinama Z3 - javne zelene površine - tematski vrt dopušteno je:

. hortikulturno uređivati prostor uz maksimalno poštivanje uređenja autohtonog polja i maslinika,

. uređivati postojeće i planirati gradnju novih pješačkih staza s klupama,

. graditi infrastrukturne sustave ili njihove dijelove u svrhu opremanja parka (rasvjeta, vodovod i odvodnja i sl.).

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 93.

(1) Cjelokupan prostor cresko-lošinjskog arhipelaga je prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti.

(2) Prostornim planovima određena je zaštita krajobraznih elemenata (izgled izgrađenih i neizgrađenih prostora: šuma, pašnjaka i obradivih zemljišta, autohtone šumske i druge zajednice te karakteristične i vrijedne vizure).

(3) Manji južni dio zone nalazi se prema PPUG Malog Lošinja u kategoriji osobito vrijednog predjela - prirodnog i kultiviranog krajobraza. Određuje se da rekonstrukcija i nova gradnja moraju u najvećoj mjeri očuvati vrijednosti krajobraza. U navedenom dijelu ne smiju se graditi i postavljati infrastrukturne građevne poglavito antenski stupovi sustava mobilne telefonije.

7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 94.

(1) Unutar području obuhvata Plana ne nalaze se zaštićene prirodne vrijednosti prema posebnom zakonu.

(2) Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08) te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

Članak 95.

(1) Uvjeti i mjere zaštite prirode:

. na području obuhvata Plana treba planirati sustav odvodnje otpadnih voda,

. infrastrukturu unutar gospodarske zone treba voditi zajedničkom trasom, po mogućnosti unutar trase planiranih prometnica,

. u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati gradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza,

. kako se radi o području koje je je djelomično neizgrađeno, prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zaštitne zelene površine i javne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija,

. uz prometnice koje omeđuju gospodarsku zonu te uz rubna područja gospodarske zone potrebno je osigurati tampon zonu visokog zelenila,

. na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati površinu koja mora ostati obrasla vegetacijom,

. u najvećoj mjeri zonu je potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu različitih namjena unutar zone.

(2) Neovisno o mjerama, u svrhu zaštite vizura, utjecaja okolnih sadržaja od sadržaja zone planirane su zaštitne zelene površine (Z). Dio tih površina ostati će u vidu maslinika, dio će se ozeleniti visokim zimzelenim stablašicama. Detaljnije odredbe dane su u točki 6. ovih odredbi.

(3) U zoni je planirana i površina tematskog vrta (Z3) - unutar koje se planira zadržati obradivo polje te maslinik kao dio autohtonog obradivog krajobraza - ambijentalne mikrocjeline.

Detaljnije odredbe dane su u Poglavlju 6. ovih odredbi.

(4) Pored navedenog određen vid zaštite ambijentalnih vrijednosti je zadržavanje postojeće strukture suhozida na način da je dio prometne mreže položen trasom suhozida, a pojedine površine istovrsne namjene određeni temeljem postojeće strukture maslinika i suhozida te se u zaštitnim zelenim površinama suhozidi zadržavaju i fizički.

7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

Članak 96.

(1) Na području Plana nisu evidentirane područja ili građevine zaštićene kulturne baštine.

(2) Ukoliko se prilikom izvođenja građevinskih radova ili radova drugih vrsta naiđe na predmete i/ili nalaze arheološkog značenja potrebno je radove odmah obustaviti i o nalazu obavjestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine.

7.4. Mjere zaštite područja posebnih ograničenja

7.4.1. geotehničke značajke tla

Članak 97.

(1) Prema podacima PPUG-a »Područja posebnih ograničenja u korištenju« obzirom na postojeće geotehničke značajke tla na području Plana postoje dvije vrste tla: karbonatne stijene i karbonatne stijene s naslagama crvenice. U jednom dijelu naslage su veće od 2m te predstavljaju ograničenje prilikom gradnje.

(2) Područje iz stavka 1. ovog članka prikazano je u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mj. 1:2.000.

7.4.2. zone ograničene gradnje i uređenja prostora

Članak 98.

(1) PPUG-om su određene zone ograničene gradnje i uređenja prostora za potrebe i u funkciji spojne ceste Sunčana uvala - Kalvarija koja je prikazana kartografskim prikazom br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mj. 1:25.000.

(2) Iz prikaza navedenog u stavku 1. ovog članka proizlazi potreba planiranja ceste u krajnjem južnom dijelu zone na način da se omogući spajanje prometnica planiranih ovim Planom na tu spojnu cestu.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 99.

(1) Na području Grada Malog Lošinja planirana je izgradnja transfer-stanice na lokaciji »Kalvarija«.

(2) Grad Mali Lošinj će donijeti Plan gospodarenja otpadom kojim se utvrđuju mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, te provedbu njihove sanacije. Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom utvrditi će uvjete za smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (većih i manjih), postaviti odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj. odvoženje.

Članak 100.

(1) Na području obuhvata ovog Plana nije predviđeno trajno odlaganje otpada.

(2) U sklopu sustava postupanja otpadom za područje Grada Malog Lošinja, za područje ovog Plana planira se privremeno odlaganje i prikupljanje komunalnog otpada te odvoženje na transfer-stanicu.

(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(4) Komunalni otpad potrebno je odlagati u za to predviđene tipizirane posude. Sav komunalni otpad potrebno je sortirati odnosno odlagati prema vrsti otpada (papir, staklo, PET ambalaža, limenke i dr.).

(5) Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

(6) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

(7) Ukoliko se u nekoj od građevina/čestica u zoni u postupku proizvodnje, skladištenja, prodaje i dr. koriste tvari koje predstavljaju poseban otpad (ili potencijalno), njegovo držanje, upotreba, skladištenje, odlaganje i dr., prije odvoza za sigurno zbrinjavanje, potrebno je s njime postupati prema posebnom zakonu i podzakonskim aktima.

(8) U sustavu pješačkih i biciklističkih staza moraju se postaviti košare za otpatke.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 101.

(1) Mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene na unapređenje stanja okoliša utvrđuje Grad Lošinj Programom zaštite okoliša.

Provođenje Programa obuhvaća:

. suradnju sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša,

. suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite okoliša,

. programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Lošinja osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda,

. provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme,

. provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja,

. putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu,

. trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Lošinja.

(2) PPUG-om su određeni kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Zaštita tla

Članak 102.

Radi zaštite tla (poglavito uz prometne koridore, parkirališta) nužno je:

. štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

. na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije,

. za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice,

. osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje i pristupanje interventnim putovima zaštite od požara.

9.2. Tlo za planiranje gradnje

Članak 103.

Prema PPUG-u u obuhvatu Plana postoje geotehničke kategorije:

. Prva geotehnička kategorija obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa slijedećih karakteristika:

okarbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;

oteren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

onema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;

oupojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala;

oteren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

. Prva A geotehnička kategorija je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira:

okarbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2 m;

oteren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

onema opasnosti od pojave nestabilnosti;

oupojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala;

oteren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleološke pojave ispod crvenice.

9.3. Zaštita zraka

Članak 104.

Primjenjivati će se mjere za poboljšanje kakvoća zraka:

. smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije SO2 na prostoru Grada i globalno,

. upotreba niskosumpornog goriva na prostoru Grada i globalno,

. na prostoru Grada trase glavnih prometnica izmještati iz, odnosno ne planirati u naseljenim i zaštićenim područjima,

. emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva,

. emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja prometa, prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva,

. emisiju NMVOC smanjiti prestankom korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa.

9.4. Zaštita voda

Članak 105.

Zaštitne mjere za zaštitu površinskih, podzemnih voda i mora:

. mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru gradnjom sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

. zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćenje deterdžentima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

. korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnom zakonu,

. obveza gradnje i održavanja sustava za odvodnju otpadnih voda s povezivanjem na javni sustav odvodnje i centralni uređaj na rtu Kijac,

. uređenje bujičnih vodotoka.

9.5. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozija

Članak 106.

(1) Za uređenje bujica i smanjenje šteta koje nastaju njihovim djelovanjem potrebno je provoditi sljedeće:

. biološke radove kojima se obogaćuje vegetacija radi sprečavanja razornog erozijskog djelovanja na tlo,

. terasiranje zemljišta,

. uređenje korita - izgradnja konsolidacijskih i deponijskih pregrada te regulacijske uzdužne i poprečne gradnje u koritu.

(2) Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja.

(3) Gradnja i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske provodi se prema Planu upravljanja vodama.

Članak 107.

Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih građevina mora se vršiti u skladu sa Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

Članak 108.

(1) Zakonom o vodama utvrđena je obveza ishođenja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole.

(2) Vodopravne uvjete izdaju »Hrvatske vode«.

9.6. Mjere zaštite od buke

Članak 109.

(1) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

. odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

. promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekta s izvorima buke (emitenta) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenta),

. izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

. primjenu akustičnih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

. akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

. povremeno ograničenje emisije zvuka,

. uvođenje posebnog režima prometa,

. smanjenje dopuštenih brzina vozila,

. planiranje zelenih zaštitnih pojaseva i barijera zvuka.

(2) Najviše dopuštene razine buke za vanjski prostor, zatvoreni boravišni prostor, na radnom mjestu, za sadržaje za zabavu, za povremene izvore buke propisane su posebnim propisom - Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) i podzakonskim aktima.

9.7. Mjere posebne zaštite

Članak 110.

(1) Mjere posebne zaštite naznačene su u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz broj 3. C »Mjere posebne zaštite« u mj. 1:2.000.

(2) Sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine sirene i interni sustavi razglasa.

(3) Energetske mreže (elektromreža i plinska mreža) posebno su opisane u Poglavljima 5.3.4. i 5.3.5. odredbi ovog Plana.

(4) Naselje Mali Lošinj svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91) u gradove 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Kako nisu određene zone

ugroženosti (nije izrađena procjena ugroženosti st. i materijalnih dobara od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, niti plan zaštite i spašavanja) zadržana je obveza gradnje skloništa utvrđena Provedbenim urbanističkim planom servisno-skladišne zone Kalvarija (»Službene novine« Općine Cres-Lošinj, broj: 8/90 i »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 6/92). Sklonište će se izgraditi u centralnom dijelu zone ispod javnog parkirališta kao dvonamjensko (druga namjena je - disko-klub, klub ili sl.) i to kao sklonište za zaštitu od radijacije koje se mora štititi od zračenja radioaktivnih padavina gustoćom zbijenog materijala na stropnoj ploči ukupne težine ploče 750 kg/ m2. Pored posebnih uvjeta prema posebnim propisima iz područja sklanjanja, građevina mora udovoljavati i uvjetima prema propisima iz područja ugostiteljstva radi realizacije druge namjene. U ostatku zone koji je izvan radijusa 250 m od centralnog skloništa sklanjanje se osigurava zaklonima.

(5) Svaka buduća izmjena i dopuna ovog Plana mora biti usklađena s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Malog Lošinja.

Članak 111.

(1) Mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:

. radni prostori (kuhinje, gospodarska dvorišta, parkirališta, platoi, rampe, kotlovnice, radni i pomoćni prostori, skladišta, spremišta, trgovine i dr.);

. infrastrukturne građevine i sustavi (TS, vodospreme i dr.).

S obzirom da se Plan odnosi na radnu zonu sva su radilišta, otvorena i zatvorena, potencijalna mjesta izvora tehnoloških nesreća ovisno o radnom procesu koji se na ili u njima odvija.

(2) U području obuhvata plana nalazi se skladište koje za tehnologiju hlađenja koristi amonijak (cca 5.500 m3 - skladište Jadranka trgovina d.o.o.). Prilikom rekonstrukcije skladišta promjenit će se modernija tehnologija i napustiti tehnologija temeljena na amonijaku. Do tad potrebno je primjeniti sve mjere kako bi se osiguralo sigurno korištenje (redovito servisiranje, pregledi i dr.) i spriječile nesreće.

(3) Na radilištima u zoni sukladno posebnim zakonima i propisima primjenjuju se mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od opasnih tvari i drugih propisa koji reguliraju pojedino područje.

9.7.1. zaštita od potresa i rušenja

Članak 112.

(1) Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za građevine društvene i ugostiteljske namjene, energetske i sl. građevine, i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

(2) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, tj. područje se nalazi u 5 zoni MCS.

Članak 113.

(1) Ovim Planom definiran sustav mreže prometnica omogućava protok i evakuaciju ljudi i dobara iz zone u slučaju rušenja građevina visokogradnje.

(2) U tom sustavu omogućena je evakuacija putevima/ ulicama - sabirnim ulicama do površine za sklanjanje ili evakuaciju iz zone.

(3) Otvorena površina (površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju - iznad skloništa na površini parkirališta) svojim kapacitetom (površinom od 2.500 m2) premašuje potrebe prema pretpostavljenom broju korisnika prostora (cca 500).

(4) Zaštitne zelene površine određene u kartografskom prikazu 3. C Mjere posebne zaštite, mj. 1:2.000, određuju se kao lokacije deponija materijala uslijed urušavanja. Te su deponije privremenog karaktera i to samo u slučajevima prirodnih i civilizacijskih katastrofa prema posebnom propisu.

9.7.2. zaštita od požara

Članak 114.

(1) Za zaštitu od požara se primjenjuju slijedeće mjere:

1.) Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi,

2.) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara,

3.) Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište,

4.) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/ 94 i 142/03),

5.) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06). Vezano uz mjere posebne zaštite u grafičkom dijelu Plana: na kartografskom prikazu broj 3.B Mjere posebne zaštite u mj. 1:2.000. prikazana je pretpostavljena hidrantska mreža. Ista može biti i drugačije izvedena prema pojedinačnim projektima, ali obvezno sukladna pravilniku iz ove točke,

6.) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donijetih na temelju njega,

7.) Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TRVB N106,

8.) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja,

(2) Glavni projekt obvezno je uskladiti mjerama zaštite od požara iz stavka 1. što se prikazuje elaboratom zaštite od požara. Temeljem čl. 15.a. Zakona o zaštiti od požara

 (NN br. 58/93, 33/05 i 107/07) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 115.

(1) Plan obuhvaća područje izdvojenog građevinskog područja gospodarske zone Kalvarija namjene koje je dijelom uređeno.

(2) Područje se kroz Plan planira u neizgrađenim dijelovima opremiti i urediti, a u izgrađenim dijelovima rekonstrukcijom poboljšati postojeću infrastrukturu i opremljenost.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 116.

Ovim Planom nije određena obveza izrade detaljnog plana uređenja.

10.2. Neusklađenost geodetskih podloga

Članak 117.

S obzirom da je za izradu ovog Plana propisana podloga topografsko-katastarski plan (čl. 17. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova »Narodne novine«, broj: 106/98, 39/04, 45/04-isp. i 163/ 04), a u istoj podlozi nisu identični podaci koji proizlaze iz geodetske snimke i podaci koji proizlaze iz katastarskog plana, dopuštena su minimalna odstupanja od grafičkih dijelova ovog Plana u svrhu njegovog provođenja u mjeri koja se može iskazati kao netočnost geodetskih podloga.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 118.

Odluka će se temeljem članka 101. stavak 1. Zakona objaviti u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 119.

Ovom Odlukom utvrđuje se jedan (1) primjerak izvornika Plana koji se čuva u pismohrani Grada Malog Lošinja.

Članak 120.

Uvid u Plan moguće je obaviti na adresi: Riva lošinjskih kapetana 7, 51550 MALI LOŠINJ, u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.

Članak 121.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 122.

Donošenjem ove Odluke stavlja se izvan snage Provedbeni urbanistički plan servisno-skladišne zone Kalvarija (»Službene novine« Općine Cres-Lošinj broj 8/90 i »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/92).

Klasa: 350-01/08-01/23

Ur. broj: 2213/01-01-10-24

Mali Lošinj, 20. srpnja 2010.

GRAD MALI LOŠINJ - GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr