16.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), članka 48. Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 26/07) i članka 29. Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/09, 34/09-ispr.), Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, na sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Planom se, u skladu sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 3.

Plan se donosi za poslovnu zonu - asfaltnu bazu Mrkovac K4 u Mrkoplju utvrđenu Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj koja obuhvaća površinu od 0,5 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

Članak 4.

Plan je sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac i sastoji se od:

KNJIGA 1. - I. OSNOVNI DIO PLANA

I.1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE

POVRŠINA

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I

GRAĐEVINA

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost,

iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto

izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA

PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

ELEKTRONIČKOM KOMUNIKACIJSKOM

INFRASTRUKTUROM MREŽOM

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i

ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja

(elementi trasa i mjesta priključka prometnica

manjeg značaja)

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski

elementi trasa i križanja te poprečni profili s

tehničkim elementima)

3.1.3. Površine za javni prijevoz

3.1.4. Javna parkirališta

3.1.5. Javne garaže

3.1.6. Biciklističke staze

3.1.7. Trgovi i druge veće pješački površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale

prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

elektroničke komunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar

prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom

vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

opskrba plinom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH

ZELENIH POVRŠINA

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH

I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH,

KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH

VRIJEDNOSTI

8. MJERE PROVEDBE PLANA

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLIŠ

I.2. GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:1.000

0. POSTOJEĆE STANJE

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2. A PROMETNA, ELEKTRONIČKA

KOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA

MREŽA

2. B PROMETNA, ELEKTRONIČKA

KOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA

MREŽA - MEĐUFAZA

2.1. PROMETNA, ELEKTRONIČKA

KOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA

MREŽA

2.2. PROMETNA MREŽA, ELEKTRONIČKA

KOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA - ENERGETSKI

SUSTAV

2.3. PROMETNA MREŽA, ELEKTRONIČKA

KOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

POVRŠINA

3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

POVRŠINA

- MJERE ZAŠTITE OD POŽARA,

ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH

RAZARANJA

4. A UVJETI GRADNJE

4. B UVJETI GRADNJE - MEĐUFAZA

4.1. UVJETI GRADNJE - PRIJEDLOG

PARCELACIJE

KNJIGA 2. - II. OBVEZNI PRILOZI

UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u

obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.1.2. Prometna, elektronička komunikacijska i

komunalna opremljenost

1.1.2.1. Prometna opremljenost

1.1.2.2. Elektronička komunikacijska i komunalna

opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina i planiranih

građevina

2.3. Prometna, ulična, elektronička komunikacijska i

komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna i ulična mreža

2.3.2. Elektronička komunikacijska mreža

2.3.3. Komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.5.1. Mjere zaštite okoliša

2.5.2. Posebne mjere zaštite

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Ovim Planom određene su i razgraničene površine sljedećih namjena:

Poslovna namjena (K)

Na površinama ove namjene određena je gradnja postrojenja za proizvodnju asfalta, građevine laboratorija za istraživanja i sanitarnog čvora, građevine skladišta rezervnih dijelova i strojeva, građevine za upravljanje postrojenjem te odlagališta kamenog agregata.

Zaštitne zelene površine (Z)

Na površinama ove namjene određeno je ozelenjavanje južnog dijela obuhvata.

Infrastrukturne površine (IS1-4)

Na površinama ove namjene određena je gradnja nepropusne sabirne jame za potrebe sanitarne odvodnje (IS1), gradnja spremnika lož ulja sa tankvanom (IS2), gradnja spremnika (cisterni) bitumena sa tankvanom (IS3) te rezervoara protupožarne vode (IS4).

Prometne površine

Na površinama ove namjene određeni su svi elementi za kretanje vozila te za smještaj komunalne infrastrukture.

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA.

Članak 6.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Ovim Planom određeno je formiranje jedne građevne čestice za izgradnju asfaltne baze sa pratećim sadržajima i prikazano je na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - PRIJEDLOG PARCELACIJE.

Veličina građevne čestice za gradnju asfaltne baze s pratećim sadržajima jednaka je površini obuhvata Plana.

Ovim Planom u međufazi dozvoljeno je parcelaciju provesti u skladu s Lokacijskom dozvolom za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u eksploatacijskom polju Mrkovac (Klasa: UP/I-350-05/00-01/00055, Ur. Broj: 2170- 04/3-02-04 od 8. svibnja 2002. godine).

Detaljan iskaz prostornih pokazatelja za izgrađenost i iskorištenost građevne čestice dan je u tablici 2.

Tablica 2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA GRAĐEVINA I POVRŠINA S ISKAZOM PROSTORNIH POKAZATELJA

Članak 7.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Ovim Planom određena je gradnja građevina poslovne i proizvodne namjene te su granice gradivih dijelova čestice prikazane na kartografskom prikazu 4. A i 4. B UVJETI GRADNJE.

Maksimalne površine, visine i broj etaža građevina su sljedeći:

- postrojenje za proizvodnju asfalta - tipsko - maksimalne površine armiranobetonskog temeljnog platoa cca 1.000 m², pri čemu je najveća dopuštena visina građevine je 26,0 m.

- laboratorij sa sanitarnim čvorom - slobodnostojeće - maksimalne površine cca 6,0 x 12,0 m - P+1 - prizemlje + jedan kat, pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 5,0 m.

- skladište rezervnih dijelova - slobodnostojeće - maksimalne površine cca 10,0 x 12,0 m - P - prizemlje - pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 6,0 m.

- upravljanje s elektroopremom - slobodnostojeće vezano uz postrojenje - maksimalne površine cca 2,5 x 8,0 m - P prizemlje, pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 4,0 m.

Članak 8.

2.3. Namjena građevina

Ovim Planom određena je detaljnija namjena građevina i gradivi dio čestice za te građevine te su označeni je u kartografskom prikazu br. 4. A i B UVJETI GRADNJE.

Namjena građevina unutar obuhvata Plana je:

Poslovna namjena

- građevina laboratorija sa sanitarnim čvorom, skladište rezervnih dijelova, te građevina za upravljanje s elektroopremom.

Proizvodna namjena

- postrojenje za proizvodnju asfalta sa sastavnim dijelovima: koševi za kameni agregat, uređaj za predoziranje, uređaj za sušenje, uređaj za otprašivanje, postrojenje za hladne mješavine, postrojenje za opskrbu filerom, mješalica, postrojenje za opskrbu bitumenom, cisterne (spremišta) bitumena, silos za gotovi asfalt, termosilos i spremnici lož ulja.

Infrastrukturni objekti

- nepropusna sabirana jama, spremnici lož ulja, cisterne (spremišta) bitumena, podzemni spremnik protupožarne vode.

Članak 9.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Ovim Planom određen je smještaj građevina na građevnoj čestici te je prikazan na kartografskim prikazima 4. A i B UVJETI GRADNJE.

Određene su:

- Granice gradivog dijela čestice;

- Namjena građevine i broj etaža;

- Načelni način priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu;

- Uređenje građevne čestice;

- Organizacija prometa na čestici.

Granice gradivog dijela čestice definirane su udaljenostima od ceste odnosno udaljenostima od susjednih građevnih čestica.

Maksimalni građevni pravac nije određen.

Unutar granica gradivog dijela čestice treba smjestiti tlocrt građevine, tj. vertikalnu projekciju svih etaža.

Članak 10.

2.5. Oblikovanje građevina

Građevine poslovne namjene određene su kao gotovi kontejneri (za laboratorij i upravljački centar) odnosno montažne hale (skladište rezervnih dijelova). Iznimno, mogu biti i zidane gdje pri projektiranju i oblikovanju treba primijeniti načela suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Krovište tih građevina može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

Postrojenje za proizvodnju asfalta izvest će se prema tipskom projektu.

Članak 11.

2.6. Uređenje građevnih čestica

S obzirom na tipologiju izgradnje unutar obuhvata Plana predviđeno je sljedeće uređenje površina:

- Ispod postrojenja za proizvodnju asfalta i ostalih građevina poslovne namjene (ako su gotovi kontejneri) određena je izgradnja armirano betonske temeljne ploče;

- Ispod nadzemnih spremnika lož ulja i bitumena određena je izgradnja tankvana;

- Između temeljne ploče i cesta određeno je uređenje manipulativnih površina i to uvaljanim kamenom drobljencem;

- Najmanje 21% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelene površine - travnjaci sa visokim autohtonim zelenilom (borovi ili sl.).

Građevna čestica asfaltne baze neće biti ograđena jer funkcionira u sklopu kamenoloma Mrkovac koji je ograđen.

Pristupne i interne ceste unutar obuhvata određeno je dimenzionirati za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

Članak 12.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I ELEKTRONIČKOM KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUROM MREŽOM

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja (elementi trasa i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)

Ovim Planom nisu određene glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja.

Članak 13.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja te poprečni profili s tehničkim elementima)

Ovim Planom nisu određene gradske ulice.

Pristupne ulice i interne ceste

Ovim Planom određena je mreža pristupnih i internih cesta koje omogućavaju pristup do svih građevina odnosno postrojenja unutar obuhvata.

Svojim elementima osigurati će protok kamionskog prometa unutar obuhvata Plana, a pri projektiranju prometnica potrebno je primijeniti Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Za dvosmjerno ili jednosmjerno kretanje vozila kojima se odvozi gotovi asfalt za pristupnu cestu određen je kolnik širine 7,0 m mjestimice sa jednostranim nogostupom širine 1,5 m odnosno konstrukcijom ceste - rubnjaci i bankine širine 0,75 m (mjestimice jednostrano).

Interne ceste određene su širine kolnika 5,0 m s konstrukcijom ceste - rubnjaci i bankine širine 0,75 m (obostrano).

Ovim Planom određena je međufaza, a vezano uz pristup kamenolomu. U međufazi odnosno do izgradnje državne ceste pristup u kamenolom određen je s nerazvrstane ceste Lučice - Sunger.

Članak 14.

3.1.3. Površine za javni prijevoz

Ovim Planom nisu određene površine za javni prijevoz.

Članak 15.

3.1.4. Javna parkirališta

Ovim Planom nisu određena javna parkirališta.

Članak 16.

3.1.5. Javne garaže

Ovim Planom nisu određene javne garaže.

Članak 17.

3.1.6. Biciklističke staze

Ovim Planom nisu određene biciklističke staze.

Članak 18.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješački površine

Ovim Planom nisu određeni trgovi i druge veće pješačke površine.

Članak 19.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Ovim Planom određene su manipulativne površine i to između pristupnih (internih) cesta i armiranobetonskog temeljnog platoa na kojem će se postaviti postrojenje za proizvodnju asfaltu, a koje imaju završni sloj od uvaljanog kamena drobljenca i nosivosti na osovinsko opterećenje od 100 kN.

Članak 20.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske mreže

Mrežu distribucijske elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) koje je određena Ovim Planom i prikazana na kartografskom prikazu 2.1. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA MREŽA treba putem tipskih armiranobetonskih zdenaca proširivati.

Tipske armiranobetonske zdence treba povezati međusobno PEHD cijevima u koje se uvlače TK kabeli, kabeli za prijenos informacija i slike i dr. Za navedenu infrastrukturu potrebno je osigurati pojaseve u koridorima cesta, a PEHD cijevi se postavljaju u rov dimenzija 40-45 x 80-95 cm na dubinu od cca 80,0 cm.

Opremu treba projektirati i ugrađivati prema važećim zakonskim propisima (Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili građevine, Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada).

Ovim Planom se ne omogućava postava antenskih krovnih prihvatnih stupova pokretne elektroničke komunikacije.

Članak 21.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

Projektiranje i građenje vodova komunalne infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture.

Izvedba komunalnih priključaka nove izgradnje izvesti će se prema detaljnoj projektnoj dokumentaciji i uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima koje izgrađuju odnosno vode brigu o komunalnoj infrastrukturnoj mreži na području Općine Mrkopalj.

Članak 22.

Odvodnja

Ovim Planom određena je izgradnja sanitarne i oborinske odvodnje i prikazana na kartografskom prikazu 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Odvodnju te sve priključke, sabirnu jamu slivnike i taložnice treba izvoditi vodonepropusno.

Sanitarnu odvodnju treba riješiti putem vodonepropusne sabirne jame sa smještajem uz rub interne ceste na manipulativnoj površini tako da bude osigurano njihovo neometano pražnjenje u autocisterne.

Kanali oborinske odvodnje moraju se izvesti s vodonepropusnim cijevima profila min. 1 40 cm. Oborinsku odvodnju treba polagati u načelu u kolnik na dubinama od 1,5 do 3,0 m, a maksimalni razmak revizijskih okna treba iznositi 50 m.

Izgradnjom obostranih rubnjaka treba zapriječiti prelijevanje površinskih voda s kolnika na okolno tlo.

Članak 23.

Ovim Planom određena izgradnja nepropusne sabirne jame prikazane na kartografskom prikazu 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Sabirnu jamu treba izvesti iz vodonepropusnog betona, unutrašnjost ožbukati cementnim mortom, premazati vodenim staklom, a sve vanjske površine presvući pouzdanim hidroizolacijskim materijalom.

Postaviti je treba podzemno i sve gornje površine prekriti zemljom ili kamenom.

Konstrukciju treba proračunati na maksimalni osovinski pritisak od 130 kN.

Minimalne dimenzije sabirne jame su 3,0 ? 5,0 ? 3,0 m s jednim ili više otvora.

Članak 24.

Vodoopskrba

Ovim Planom određena je izgradnja vodovodne mreže i prikazana na kartografskom prikazu 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Vodovodna mreža treba osigurati osim sanitarne vode propisane kvalitete i protupožarnu vodu u čiju svrhu treba izgraditi odgovarajuću mrežu vanjskih nadzemnih hidranata na udaljenosti od max 80,0 m te podzemni spremnik protupožarne vode.

Građevine će se priključiti putem cjevovoda 1 50 mm položenim u internoj cesti na vodovodnu mrežu u kamenolomu.

Cijev vodoopskrbnog cjevovoda treba polagati na dubinu od 0,8 / 1,5 m u pojasu ceste predviđenom za vodovod, a predlaže se upotreba polietilenskih cijevi.

Članak 25.

Ovim Planom određena izgradnja podzemnog spremnika protupožarne vode prikazanog na kartografskom prikazu 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Vodospremnik protupožarne vode treba izvesti iz vodonepropusnog betona, unutrašnjost ožbukati cementnim mortom, premazati vodenim staklom, a sve vanjske površine presvući pouzdanim hidroizolacijskim materijalom.

Postaviti ga treba podzemno i sve gornje površine prekriti zemljom ili kamenom.

Konstrukciju treba proračunati na maksimalni osovinski pritisak od 130 kN.

Minimalne volumen vodospremnika treba biti min 36 m³ s jednim ili više otvora.

Punjenje spremnika moguće je kišnicom, cisternama ili sl. Plan omogućuje i punjenje sanitarnom vodom iz postojećeg tlačnog cjevovoda uz napomenu da je korisnik dužan zatražiti dozvolu za punjenje istog od nadležnog poduzeća i to isključivo dok je tlačni cjevovod u funkciji kako se ne bi poremetili hidraulički parametri postojećeg sustava.

Članak 26.

Plinoopskrba

Ovim Planom nije određena izgradnja plinoopskrbne mreže.

Članak 27.

Elektroopskrba

Ovim Planom određena je izgradnja elektroenergetske mreže i prikazana na kartografskom prikazu 2.2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV.

Svi elektroenergetski vodovi i vodovi rasvjete moraju biti položeni u bankinu (kablirani), a interne ceste moraju biti osvijetljene postavljanjem odgovarajuće rasvjete.

U koridorima prometnih površina, u bankini, osiguran je pojas širine 1,0 m za polaganje SN i NN elektroenergetskih kabela, kao i kabela rasvjete. Niskonaponski razvod koji je smješten u pojasu cestovnih bankina povezuje se neposredno ili putem nadzemnih ormarića na planirani konzum. U istom rovu zajedno s NN kabelima polažu se i kabeli rasvjete. Rasvjeta se planira duž svih internih cesta unutar obuhvata.

Elektroenergetska opskrba građevina unutar obuhvata omogućit će se ili putem TS Kamenolom Mrkovac 20/0,4 kV izvan obuhvata Plana.

Članak 28.

Ovim Planom određena izgradnja spremnika bitumena i lož ulja prikazanih na kartografskom prikazu 2.2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV.

Spremnike lož ulja i bitumena treba postaviti nadzemno na tankvane.

Volumeni spremnika moraju biti dimenzionirani u skladu s potrošnjom i potrebama tehnološkog procesa.

Otvor za utakanje treba biti uz internu cestu na kojoj na tom dijelu kolnik treba izvesti od asfaltobetona.

Spremnici bitumena postavljeni su vertikalno, ali obavezno nadzemno.

Članak 29.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Ovim Planom nisu određene javne zelene površine.

Članak 30.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Unutar obuhvata Plana nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina.

Članak 31.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Radne površine kao i kolnici moraju biti dimenzionirani (stabilnost i nosivost konstrukcije) za teški promet. Završna obrada mora biti asfalt, beton ili uvaljani drobljenac s riješenom odvodnjom otpadnih voda s predtaložnicom prije upuštanja u sustav oborinske odvodnje u pojasu internih i pristupnih cesta.

Prilikom projektiranja i gradnje obavezno se pridržavati sljedećih osnovnih postavki:

. Prirodne datosti okoliša maksimalno čuvati (perilište kamiona i strojeva organizirano izvan obuhvata);

. Prostor se mora racionalno koristiti (korištenje građevina kamenoloma za potrebe asfaltne baze - mehanička i bravarska radiona, zajedničke prostorije i uprava, vage na ulazu u kamenolom i sl.);

. Racionalno koristiti energiju (eventualno natkriveno odlagalište kamenog agregata);

. Moguća etapna izgradnja (šire prometne mreže, ali i građevina unutar obuhvata).

Članak 32.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Unutar zone obuhvata nema zaštićenih ili evidentiranih i za zaštitu predviđenih građevina niti ambijentalnih vrijednosti.

Ovim Planom zabranjuje se tijekom izgradnje i korištenja površina unutar obuhvata bilo kakvo oštećenje odnosno sječa i zagađivanje šumskih površina izvan obuhvata asfaltne baze odnosno kamenoloma.

Članak 33.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Plan se provodi neposredno.

S obzirom na kapacitet asfaltne baze od 90 t/h nije potrebno izraditi ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Članak 34.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Prilikom gradnje i korištenja građevina potrebno je osigurati sve mjere zaštite okoliša.

Članak 35.

Zaštita zraka

Ovim Planom zahtjeva se očuvanje postojeće - 1. kategorije kakvoće zraka što treba postići redovitim prskanjem i vlaženjem prašnjavih površina, kontinuiranim radom otprašivača na ispust u zrak, redovitim servisiranjem postrojenja posebno priključaka cisterni na silosima sa kamenim brašnom te redovitim održavanjem zaštitnih zavjesa.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade i otpade koji imaju svojstva nagrizanja ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Članak 36.

Zaštita tla

Zaštita tla od zagađenja otpadom, spriječit će se sistemom izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Ovim Planom određena je rekultivacija i ozelenjavanje dijelova obuhvata, pri čemu se glavnina rekultivacije (krajobrazno uređenje i ozelenjavanje ogoljenih površina) planira saniranjem kamenoloma, odnosno eksploatacijskog polja u čijem sklopu je planirana asfaltna baza.

Svakodnevnim prskanjem i vlaženjem terena treba spriječiti u što je moguće većoj mjeri podizanje prašine.

Zaštititi predmetno područje od površinskog otjecanja oborinske i druge vode prikupljanjem i obradom u separatoru za odvajanje masnoća.

Članak 37.

Zaštita voda

Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog Kotara (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/04) obuhvat ovog Plana nalazi se u četvrtoj zoni sanitarne zaštite.

Obzirom da je bitumen naftni derivat i spada u opasne tvari prije izgradnje asfaltne baze potrebno je shodno čl. 38. navedene Odluke načiniti projekt u sklopu kojeg treba detaljnim i namjenskim vodoistražnim radovima ispitati uži lokalitet (mikrozonu) i utvrditi preglednost terena za izvedbu predviđenog zahvata. Na temelju rezultata ovih istraživanja odredit će se uvjeti izvedbe i mjere zaštite unutar tog prostora (mikrozone).

Za program istraživanja kojima se ispituje uži dio lokalitet-mikrozona, potrebno je zatražiti vodopravne uvjete od Hrvatskih voda..

Obavezno je u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta oko spremnika za loživo ulje i bitumen izgraditi prostorne nepropusne spremnike (tankvane) za slučaj nekontroliranog istjecanja sadržaja nadzemnih spremnika.

U svrhu zaštite voda određeno je izgraditi razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakona o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl. 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata.

Članak 38.

Ovim Planom određena je izgradnja tankavana prikazanih na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Tankvane - prostorno otvorene spremnike za akumulaciju sadržaja spremnika za bitumen i/ili za lož ulje u slučaju nezgode treba izvesti iz vodonepropusnog betona na sloju hidroizolacijske folije otporne na bitumenske smjese i/ili lož ulje s armiranim zidovima zbog mogućeg udara kamiona ili drugih samohodnih strojeva.

Obujam tankvane treba biti veći od obujma spremnika lož ulja odnosno bitumena.

Članak 39.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Provođenje zaštite od štetnog djelovanja voda nužno je u vrijeme otapanja snijega i velikih kiša jer se uz vrijeme površinskog otjecanja veže i vodna erozija. S obzirom da je planirana asfaltna baza u sklopu kamenoloma potrebno je provoditi zaštitne mjere za sprječavanja pojave klizišta, odrona i pojačane erozije koje bi mogle indirektno ugroziti i područje obuhvata asfaltne baze. S tim u svezi potrebno je vršiti tehničku sanaciju kopa - formiranje stabilnih završnih kontura kamenolom, a zatim i biološka sanacija. Sanaciju je potrebno vršiti istovremeno sa eksploatacijom.

Članak 40.

Zaštita od buke

Radi zaštite od buke treba se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti od buke i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona.

Zaštita od buke generirane proizvodnim procesima treba se provesti unutar pripadajuće građevne čestice odnosno građevine.

Članak 41.

Sklanjanje ljudi

Ovim Planom nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje zaposlenika i korisnika na prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.

Članak 42.

Zaštita od rušenja

Prometnice unutar obuhvata Plana treba projektirati na način da eventualno rušenje građevina/dijelova postrojenja ne zapriječi prometnicu, a u svrhu omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i dobara.

Kod projektiranja prometnih čvorišta u dvije razine treba osigurati mogućnost odvijanja istog režima prometa na jednoj (prizemnoj) razini.

Zone i domet ruševina određene su skladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija građevina otporna na rušenje kod elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Članak 43.

Zaštita od potresa

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

Članak 44.

Zaštita od požara

Zaštitu od požara na području obuhvata treba provoditi u skladu s Planom zaštite od požara izrađenom prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija.

Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara vršiti prema pozitivnim hrvatskim zakonima, propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

U cilju smanjenja požarnih opasnosti i zaštite od požara treba graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi protupožarne zidove, izvoditi dodatne mjere zaštite kao što su vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i sl.

Prostornim rješenjem osigurani su kolni pristupi i požarni putovi do svih građevina. Pristupne prometnice koje će služiti kao vatrogasni pristupi biti će tako tretirane da omoguće nesmetano kretanje, zadržavanje te operativan rad vatrogasne tehnike i to u smislu obrade i dimenzija plohe te nosivosti koja je potrebna za pristup i operativan rad vatrogasnog vozila u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

Efikasnost gašenja požara postići će se postavom vodovodne mreže koja treba osigurati potrebni tlak i količinu vode te vanjske i hidrantske mreže te uređaja prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Prostornim rješenjem određeni su elemente tehničke zaštite te vodovodna mreža koja osigurava potrebna količinu i potrebni tlak vode, a projektnom dokumentacijom za vodoopskrbu postavit će se hidrantska mreža s nadzemnim hidrantima na propisanoj udaljenosti ne većoj od 80 m. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Prema rješenju vatrogasnih pristupa uz uvjet nosivosti na osovinsko opterećenje od 100 kN, omogućit će se kretanje i intervencija vatrogasnih vozila.

Prilikom izrade projektne dokumentacije moraju se detaljno odrediti pristupi i površine za operativni rad vatrogasnog vozila. Prilikom izrade detaljne projektne dokumentacije potrebno je izraditi prikaz mjera zaštite od požara i primijeniti odredbe iz Zakona o zaštiti od požara, Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe te druge važeće propise.

Niskonaponsku mrežu će se izvesti kabelima zaštićenim od mehaničkog oštećenja.

Prilikom gradnje građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova potrebno je poštivati Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima te Pravilnik o zapaljivim tekućinama.

Građevine sa zapaljivim materijalima planira se udaljiti od kabelske trase i trafostanice.

Tehnička protupožarna (preventivna) zaštita postići će se adekvatnom primjenom građevnog materijala te tehnički propisanim i zaštićenim instalacijama, tako da je kod projektiranja građevina, a prilikom procjene ugroženosti od požara, potrebno primjenjivati numeričku metodu TVRB ili GRETENER ili DIN ili EUROALARMA ili DIN ili HRN EN.

S obzirom na šume na prostorima oko kamenoloma Mrkovac i asfaltne baze potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma od požara.

Članak 45.

Zaštita od eksplozije

Za spremnike ulja za loženje i bitumen određene su tri zone opasnosti kao prostori u kojima se može očekivati prisutnost eksplozivnih smjesa i zapaljivih para što zahtijeva posebne mjere u konstrukciji, ugradnji i uporabi električnih uređaja.

Određena je zona opasnosti 1 od 1,5 m te zona opasnosti 2 od 1,0 m mjereno od plašta spremnika.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Urbanistički plan uređenja 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac izrađen je u 6 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.

Izvornici Plana čuvaju se u:

- Općini Mrkopalj;

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije;

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;

- Mi teh - Mihelčić tehnika d.o.o.;

- Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.

Članak 47.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/01

Ur. broj: 2112-05-01-10-27

Mrkopalj, 30. lipnja 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ

Predsjednik
Općinskog vijeća
Mario Blašković, v.r.