SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 27. Ponedjeljak, 5. srpnja 2010.
GRAD VRBOVSKO

34.

Na temelju članka 100. stavaka 6. i 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/ 09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Vrbovskog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 16/07) i članka 31. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/ 09 i 31/09) Gradsko vijeće Grada Vrbovskog, na sjednici održanoj dana 29. lipnja 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
»DPU 4 Vrbovsko« i s time povezanih izmjena i dopuna
»Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Detaljni plana uređenja »DPU 4 Vrbovsko« i s time povezanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradio ADF d.o.o. za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje iz Karlovca.

(2) Plan se provodi neposredno.

Članak 2.

(1) Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovskog i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Vrbovskog.

Članak 3.

(1) Plan je izrađen u pet (5) izvornika (elaborata) koji su sastavni dio ove Odluke.

(2) Po jedan izvornik (elaborat A) dostavlja se i čuva u:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, (Ispostava Delnice - radno mjesto Vrbovsko);

a sastoji se od:

0. UVOD

DETALJNI PLAN UREĐENJA »DPU 4 VRBOVSKO«

A1. TEKSTUALNI DIO

A1.I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)

3.1.6. Biciklističke staze

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. MJERE PROVEDBE PLANA

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. TABELA 1

B1. GRAFIČKI DIO

0. PROBLEMSKA KARTA 1:1000

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000

2.1. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 1:1000

PROMET

2.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA1:1000

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA1:1000

ENERGETSKI SUSTAV

2.4. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 1:1000

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:1000

4.1. UVJETI GRADNJE 1:1000

4.2. PLAN PARCELACIJE 1:1000

C1. OBVEZNI PRILOZI

C1.I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

C1.II. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VRBOVSKOG (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 41/05)

1. IZVOD IZ TEKSTUALNOG DIJELA

I. OBRAZLOŽENJE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

2. IZVOD IZ GRAFIČKOG DIJELA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25000

PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25000

ENERGETSKI I VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 1:25000

4.22. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - V3 1:5000

HAJDINE, PRESIKA, VRBOVSKO, HAMBARIŠTE, STUBICA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRBOVSKOG - IZMJENE I DOPUNE POVEZANE S »DPU 4 VRBOVSKO«

A2. TEKSTUALNI DIO

A2.I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B2. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25000

PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25000

ENERGETSKI I VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

4.22. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

- V3 1:5000

HAJDINE, PRESIKA, VRBOVSKO, HAMBARIŠTE, STUBICA

C2. OBVEZNI PRILOZI

C2.I. OBRAZLOŽENJE

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Građenje i korištenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

C2.II. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (SN 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09)

1. IZVOD IZ TEKSTUALNOG DIJELA

2. IZVOD IZ GRAFIČKOG DIJELA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/ POVRŠINA 1:100000

C3. OBVEZNI PRILOZI (ZAJEDNIČKI)

C3.I. SAŽETAK ZA JAVNOST

(3) Preostali primjerak izvornika (elaborat B) čuva se u pismohrani Grada Vrbovskog, a sastoji se od dijelova navedenih u prethodnom stavku ovog članka i sljedećih obveznih priloga (zajedničkih):

C3.II. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

C3.III. ODLUKA O IZRADI DETALJNOG PLANA UREĐENJA »DPU 4 VRBOVSKO« I S TIME POVEZANIH A

C3.VIII. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI

C3.IX. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

C3.X. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA DETALJNOG PLANA UREĐENJA »DPU 4 VRBOVSKO« I S TIME POVEZANIH IZMJENA I DOPUNA »PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VRBOVSKOG«

(4) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE - DPU 4 VRBOVSKO

Članak 4.

(1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Planu:

Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) s njom izjednačena.

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i

stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine). Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 je zgrada u čiju se građevinsku (bruto) površinu uračunava i površina svih drugih građevina koje se grade na istoj građevinskoj čestici.

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

Parcelacija je osnivanje novih katastarskih čestica; a provodi se u skladu s detaljnim plamnom uređenja na temelju parcelacijskog elaborata.

Gradnja je projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina koji se obavljaju prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji nije drukčije određeno.

Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje.

Etaže su dijelovi građevine, koji po vrsti mogu biti podzemni (podrum) ili nadzemni (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Prostorije osnovne namjene moraju imati svijetlu visinu najmanje 2,5 m, a pomoćne prostorije najmanje 2,2 m.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Visina građevine (V) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Ukupna visina građevine (H) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom (svih građevina na građevnoj čestici) i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkritih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu; uključivši i terase u prizemlju ako su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Gustoća izgrađenosti (Gig) je odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica.

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

Građevinska (bruto) površina je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova građevine (Po, S, P, kat, Pk i međuetaža) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

(1) U obuhvatu Plana određene su slijedeće namjene površina:

- ugostiteljsko-turistička namjena T

- hotel T1

- kuća za odmor T2

- turistički apartmani T3

- mješovita namjena M

- pretežito stambena M1

- sportsko rekreacijska namjena R

- sport R1

- površine infrastrukturnih sustava IS

- trafostanica IS1

- javno parkiralište IS2

- pročistač IS3

- zaštitne zelene površine Z

- prometne površine

(2) Površine iz prethodnog Stavka prikazane su u kartografskom prikazu 1. »Detaljna namjena površina«.

Članak 6.

(1) Do privođenja planiranoj namjeni zemljište u obuhvatu Plana može zadržati postojeći režim korištenja odnosno može se koristiti u poljoprivredne svrhe uz uvjet da poljoprivredni strojevi i korijenje biljaka ne smiju oštećivati podzemne vodove infrastrukturnih mreža.

(2) Površine koje Planom nisu namijenjene gradnji treba urediti u skladu s planiranom namjenom.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 7.

(1) Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina prikazani su u TABELI 1 i kartografskim prikazima 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«, 4.1. »Uvjeti gradnje« i 4.2. »Plan parcelacije«.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 8.

(1) Minimalni (postojeći) i maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) određen je za svaku građevnu česticu i prikazan u TABELI 1 (kolone br. 4 i 5).

(2) Gustoća izgrađenosti (Gig) je 0,35.

(3) Minimalna (postojeća) i maksimalna površina zemljišta pod građevinom određena je za svaku građevnu česticu i prikazana u TABELI 1 (kolone br. 8 i 9).

(4) Maksimalna površina zemljišta pod građevinama je 16.930,67 m2.

Članak 9.

(1) Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) određen je za svaku građevnu česticu i prikazan u TABELI 1 (kolona br.6).

(2) Koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,50.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 10.

(1) Određena je najveća građevinska (bruto) površina svih građevina na jednoj građevnoj čestici, što je prikazano u TABELI 1 (kolona br. 11).

Članak 11.

(1) Određena je najniža i najviša visina građevina (V), što je prikazano u TABELI 1 (kolone br. 12 i 13).

Članak 12.

(1) Određen je najveći broj etaža (E), što je prikazano u TABELI 1 (kolona br. 10).

(2) Na svim građevnim česticama moguće je umjesto podruma (Po) graditi suteren (S).

2.3. Namjena građevina

Članak 13.

(1) Za svaku građevnu česticu i građevinu određena je namjena, što je prikazano u kartografskom prikazu 1. »Detaljna namjena površina« u mjerilu 1:1.000 i u TABELI 1 (kolona br. 7).

Članak 14.

(1) Gradnja stambenih građevina dozvoljena je samo na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

odnosno zabranjena je na svim ostalim površinama u obuhvatu Plana.

Članak 15.

(1) Planirane su 4 građevne čestice mješovite namjene - pretežito stambene (M1).

(2) Na građevnim česticama 1, 2, 3 i 4 planirana je gradnja višeobiteljskih kuća (stambenih građevina s 1, 2 ili 3 stana).

(3) Unutar višeobiteljske kuće mogu se smjestiti poslovni, sportski, rekreacijski i drugi prateći sadržaji koji svojom namjenom, oblikovanjem ili načinom korištenja ne smiju ometati stanovanje kao osnovnu namjenu. Poslovni sadržaji smiju zauzimati do 45% neto korisne površine svih građevina na građevnoj čestici, te mogu biti uslužne, trgovačke, ugostiteljske-turističke i slične djelatnosti koje nadopunjuju ugostiteljsko-turističku djelatnost na građevnim česticama ugostiteljsko-turističke namjene (T), tj. tihe i čiste djelatnosti: prostori za obavljanje intelektualnih usluga (različite kancelarije, uredi, biroi i sl.), trgovački i ugostiteljski sadržaji, krojačke, frizerske, fotografske i slične uslužne radnje i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez onečišćenja vode ili tla, s bukom manjom od 30 dB noću i 40 dB danju u boravišnim prostorijama i ne smiju biti bučne i potencijalno opasne djelatnosti: mali proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice, ugostiteljske građevine s glazbom na otvorenom i slično; odnosno sve one djelatnosti koje svojim radom uzrokuju vanjsku buku čija razina prelazi dopuštene vrijednosti utvrđene »Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave« (»Narodne novine« broj 145/04).

(4) Uz višeobiteljsku kuću mogu se graditi pomoćne građevine koje s njom moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu:

- primarne pomoćne građevine (garaža, drvarnica, natkriveno parkiralište, spremište, kotlovnica, vrtna sjenica i sl.)

- manje građevine poslovne namjene u koje se mogu smjestiti poslovni, sportski, rekreacijski i drugi prateći sadržaji, koji svojom namjenom, oblikovanjem ili načinom korištenja ne smiju ometati stanovanje kao osnovnu namjenu.

(5) Uz višeobiteljsku kuću ne smiju se graditi gospodarske (poljoprivredne) građevine s potencijalnim izvorima zagađenja (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pušnice, sušare, nadstrešnice za stoku, obori za stoku, gnojišta i sl.) i bez izvora zagađenja (šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl.).

Članak 16.

(1) Planirane su 2 građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1).

(2) Na građevnim česticama 5 i 6 planirana je gradnja jednog ili više hotela kategoriziranih s 4 ili 5 zvjezdica u skladu s »Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli« (NN 88/07, 58/08 i 62/09). Za slučaj gradnje jednog hotela koji se sastoji od više građevina na obje građevne čestice funk- cionalno povezivanje građevina/građevnih čestica zatvorenom vezom osigurano je pješačkim pothodnikom na građevnoj čestici 21.

(3) Na građevnoj čestici 5 prije ostalih zahvata u prostoru treba ukloniti postojeću stambenu građevinu.

(4) Na građevnoj čestici 5 moguće su dogradnje i nadogradnje postojećeg hotela, ali se ne smiju graditi nove zgrade.

Članak 17.

(1) Planirane su 4 građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene - kuća za odmor (T2).

(2) Na građevnim česticama 7, 8, 9 i 10 planirana je gradnja kuća za odmor u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine »kampovi» i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (»Narodne novine« broj 49/08 i 45/09).

(3) Postojeće stambene građevine na građevnim česticama 8 i 9 mogu se rekonstruirati u smislu poboljšanja uvjeta života i rada iz članka 75. ovih odredbi za provođenje do privođenja planiranoj ugostiteljsko-turističkoj namjeni (uklanjanjem ili prenamjenom) u skladu s ekonomskim mogućnostima vlasnika (investitora). Stoga se Planom ne utvrđuje vremenski period u kojem se postojeće građevine moraju privesti planiranoj namjeni.

(4) Na građevnim česticama 8 i 9 prije privođenja postojećih stambenih građevine planiranoj namjeni treba ukloniti postojeće pomoćne građevine.

Članak 18.

(1) Planirane su 3 građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene - turistički apartmani (T3).

(2) Na građevnim česticama 11, 12 i 13 planirana je gradnja turističkih apartmana kategoriziranih s 3 ili 4 zvjezdice u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (»Narodne novine« broj 88/07, 58/08 i 62/09).

(3) Na građevnim česticama 11, 12 i 13 mogu se graditi najmanje 3 samostojeće zgrade i najviše 5 samostojećih zgrada.

Članak 19.

(1) Planirana je 1 čestica sportsko rekreacijske namjene - sport (R1).

(2) Na građevnoj čestici 14 planirana je gradnja 1 zatvorenog bazena (minimalne vodene površine 25 x 10,5 m), 1 otvorenog ili zatvorenog klizališta i 2 otvorena ili zatvorena teniska terena, a uz njih moguća je gradnja drugih otvorenih i zatvorenih sportskih građevina.

(3) U sklopu zatvorenih sportskih građevina moguće je graditi prateće sadržaje: uslužne, trgovačke, ugostiteljske- turističke i slične sadržaje koji nadopunjuju ugostiteljsko- turističku djelatnost na građevnim česticama ugostiteljsko- turističke namjene (T), ali ugostiteljsko-turistički sadržaji ne smiju biti smještajnog tipa (sobe, apartmane i sl.). Prateći sadržaji ne smiju svojim načinom korištenja ometati sport i rekreaciju kao osnovnu namjenu na građevnoj čestice 14. Prateći sadržaji smiju zauzimati do 30% neto korisne površine sportske zgrade u sklopu koje se grade. U slučaju fazne gradnje sportske zgrade prateći sadržaju se moraju graditi u posljednjoj fazi.

Članak 20.

(1) Planirane su 4 građevne čestice za površine infrastrukturnih sustava (IS).

(2) Na građevnoj čestici 15 planirana je gradnja trafostanice.

(3) Na građevnoj čestici 16 planirana je gradnja javnog parkirališta.

(4) Na građevnim česticama 17 i 18 planirana je gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 21.

(1) Planirana je 1 čestica za zaštitnu zelenu površinu (Z).

(2) Na čestici 19 planirano je uređenje zaštitne zelene površine.

Članak 22.

(1) Planirano je 5 građevnih čestica za prometne površine.

(2) Na građevnoj čestici 20 planirana je gradnja (rekonstrukcija) sabirne ulice SU1 (s komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom) koja čini građevnu cjelinu sa sabirnom ulicom S-2 utvrđenom Urbanističkim planom uređenja »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 36/08). Stoga se sve građevine na građevnoj čestici 19 grade u skladu s odredbama Urbanističkog plana uređenja »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko«.

(3) Na građevnoj čestici 21 planirana je gradnja (rekonstrukcija) sabirne ulice SU2.

(4) Na građevnoj čestici 22 planirana je gradnja ostale ulice OU1.

(5) Na građevnoj čestici 23 planirana je gradnja ostale ulice OU2.

(6) Na građevnoj čestici 24 planirana je gradnja ostale ulice OU3.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 23.

(1) Smještaj građevina na građevnim česticama od 1 do 14 moguć je samo na površini gradivog dijela čestice koja je prikazana u kartografskom prikazu 4.1. »Uvjeti gradnje« u mjerilu 1:1.000.

(2) Izvan površine gradivog dijela čestice dozvoljava se gradnja infrastrukturnih građevina, te građevina za uređenje građevne čestice (npr. potpornih zidova, ograda, nenatkrivenih parkirališta i sl.). Iznimno na građevnim česticama 5 i 6 van površine gradivog dijela čestice moguća je gradnja podzemnih hodnika koji će se spojiti s pješačkim pothodnikom na građevnoj čestici 21.

Članak 24.

(1) Međusobna udaljenost između zgrada na istoj građevinskoj čestici i međusobna udaljenost između zgrada na susjednim građevinskim česticama mjeri se od najistaknutijeg dijela zgrade.

(2) Minimalna međusobna udaljenost između zgrada na istoj građevinskoj čestici je 4,0 m.

(3) Minimalna međusobna udaljenost između zgrada na susjednim građevinskim česticama je visina (V) više zgrade odnosno 6,0 m (obavezno se primjenjuje se veća dimenzija).

(4) Minimalna međusobna udaljenost između zgrada na građevinskim česticama 1, 2 i 3 je ukupna visina (H) više zgrade.

Članak 25.

(1) Gradnja zgrada moguća je jedino na samostojeći način, tj. zgrade se niti jednom svojom stranom ne smiju prislanjati na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih zgrada.

(2) Minimalna udaljenost zgrada od ruba građevne čestice i od regulacijskog pravca utvrđena je granicom gradivog dijela čestice. Iznimno, na građevnim česticama 1, 2, 3 i 4 minimalna udaljenost pomoćnih građevina od regulacijskog pravca je 10,0 m.

(3) Udaljenost zgrade od ruba građevne čestice i od regulacijskog pravca mjeri se od najistaknutijeg dijela zgrade i mora omogućiti postizanje minimalne međusobne udaljenosti između zgrada propisane prethodnim člankom.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 26.

(1) Građevine treba oblikovati prema suvremenim načelima uz upotrebu kvalitetnih materijala i suvremenih tehnologija građenja, te u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivost (»Narodne novine«, broj 151/05 i 61/ 07).

(2) Oblikovanje građevina treba prilagoditi ambijentalnim i prirodnim vrijednostima prostora u skladu s uređenjem šireg prostora, prvenstveno pažljivim odabirom materijala i boja pročelja i pokrova.

Članak 27.

(1) Krov građevine može biti građen ravan, kos ili kao kombinacija ravnih i kosih dijelova. Broj ploha kosog krova i kosih dijelova krova nije određen. Ravan krov i ravne dijelove krova moguće je u cijelosti ili djelomično graditi kao otvorenu (nenatkrivenu) prohodnu terasu. Za kosi krov i kose dijelove krova određen je maksimalni nagib, što je prikazano u TABELI 1 (kolona br. 14).

 (2) Vrsta pokrova nije određena, a preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.

(3) Na plohu krova mogu biti postavljani kolektori sunčeve energije, antene i sl.

(4) U plohi krova mogu biti građeni otvori za prirodno osvjetljenje i/ili prozračivanje: krovni prozori (otvori u kosini krova), krovne kućice (vertikalni (nadozidani) otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom), kupole i sl. Najviša točka krovne kućice (sljeme) ne smije biti viša od najviše točke krova (sljemena) odnosno najviše točke plohe krova u kojoj je građena. Maksimalna dužina krovnih kućica je 30% ukupne dužine krova (ukupna dužina krova računa se bez streha odnosno dijelova krova koji prelaze liniju pročelja).

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 28.

(1) Ograda građevne čestice, kada je njena gradnja dozvoljena, podiže se unutar vlastite građevne čestice s vanjskim rubom najdalje na rubu građevne čestice ili regulacijske linije. Visina ograde mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena više čestice do najvišeg dijela ograde.

(2) Ulična ograda se podiže prema regulacijskoj liniji odnosno prometnoj površini. Maksimalna visina ulične ograde je 1,5 m. Kolna i pješačka ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani odnosno na vlastitu građevnu česticu, tako da ne ugrožavaju promet na prometnoj površini.

(3) Ostale ograde se podižu prema rubu građevne čestice odnosno između dvije građevne čestice. Maksimalna visina ostalih ograda je 2,0 m. Vrata na ostalim ogradama moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani odnosno na vlastitu građevnu česticu.

(4) Podizanje ograda iz zelenog nasada (živica) dozvoljeno je, ali nije obavezno, na svim građevnim česticama.

(5) Podizanje ograda iz ostalih materijala dozvoljeno je, ali nije obavezno, na građevnim česticama od 1 do 4. Podnožje ograde, maksimalne visine 0,5 m, može biti izvedeno kao puno (npr. iz kamena ili betona), a iznad toga ograda mora biti izvedena prozračno (npr. iz žice ili drveta).

Članak 29.

(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevnih čestica odnosno susjednih građevina.

(2) Maksimalna visina potpornog zida je 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od minimalno 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 30.

(1) Prirodni teren oko građevina na svim građevnim česticama treba urediti kao cjelovito zelenilo uređenjem travnjaka, cvjetnjaka i drugog parternog zelenila, te sadnjom stablašica i grmova.

(2) Pri uređenju građevnih čestica treba u što većoj mjeri zadržati postojeću vegetaciju i ugraditi ju u krajobrazno (hortikulturno) uređenje, a pri sadnji nove vegetacije koristiti autohtone biljne vrste.

(3) Minimalno 30% površine građevnih čestica od 1 do 14 mora biti prirodni teren, uređen pripadajućom urbanom opremom, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo.

(4) Na građevnim česticama 1, 2, 3, 6, 11 i 14 utvrđen je dio građevne čestice koji mora biti prirodni teren iz prethodnog stavka, što je prikazano u kartografskom prikazu 4.1. »Uvjeti gradnje«.

(5) Na građevnim česticama 1, 2, 3, 6, 11 i 14 utvrđena je obavezna sadnja drvoreda i/ili grmoreda, što je prikazano u kartografskom prikazu 4.1. »Uvjeti gradnje«.

(6) Na građevnim česticama 1, 2, 3 i 11 obavezna je sadnja kontinuiranog drvoreda za koji treba koristiti istu biljnu vrstu na svim česticama.

Članak 31.

(1) Projektnom dokumentacijom treba utvrditi potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) za cestovna vozila (osobna, teretna, autobuse, motocikle i sl.) u skladu sa sljedećim normativima:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

(2) Potreban broj PGM treba smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici.

(3) Parkirališta na terenu treba ozeleniti s minimalno 1 stablom na 4 parkirališna mjesta.

(4) Parkirališta treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(5) Na parkiralištima s 10 ili više mjesta potrebno je ugraditi separator ulja i naftnih derivata, te njime pročistiti oborinske vode prije upuštanja u teren.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Članak 32.

(1) Radi racionalnije i ekonomičnije izgradnje, planirana telekomunikacijska i komunalna mreža mora biti izgrađena u sklopu rekonstrukcije i izgradnje prometne mreže (istovremeno).

 (2) Točan položaj vodova i građevina komunalne i telekomunikacijske mreže na prometnim površinama i građevnim česticama 15, 16, 17 i 18 bit će utvrđen projektnom dokumentacijom prema tehničkim propisima koji utvrđuju međusobne udaljenosti infrastrukturnih mreža.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 33.

(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i ulične mreže prikazani su u kartografskom prikazu 2.1.

»Promet i telekomunikacije« u mjerilu 1:1.000.

(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnika.

(3) Ulice treba graditi na način koji će omogući vođenje telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, te pristup interventnih vozila.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)

Članak 34.

(1) U obuhvatu Plana nema ulica i cesta nadmjesnog značaja odnosno u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« broj 17/10) nema javnih cesta.

(2) Izmjena i dopuna Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ne smatra se izmjenom i dopunom ovog Plana.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 35.

(1) U obuhvatu Plana je planirana rekonstrukcija sabirnih ulica SU1 i SU2 i gradnja ostalih ulica OU1, OU 2 i OU3.

(2) Sabirna ulica SU1 trasirana je u smjeru sjeverozapad-jugoistok i treba ju graditi na građevnoj čestici 20. Sabirna ulica SU1 čini građevnu cjelinu sa sabirnom ulicom S-2 utvrđenom Urbanističkim planom uređenja »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« . Stoga se sabirna ulica SU1 treba graditi u skladu s odredbama Urbanističkog plana uređenja »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 36/08).

(3) Sabirna ulica SU2 trasirana je u smjeru sjeverozapad-jugoistok, te se nastavlja na sjeverozapadu na sabirnu ulicu SU1 smještenu u obuhvatu Plana odnosno na sabirnu ulicu S-2 smještenu u obuhvatu UPU-a »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« i na jugoistoku na nerazvrstanu cestu smještenu u obuhvatu PPUG-a Vrbovskog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 41/05). Sabirnu ulicu SU2 treba graditi (rekonstruirati) na građevnoj čestici 21 na način da se osiguraju:

- poprečni profil minimalne širine 9,0 m (pješačka površina širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka površina širine 1,5 m),

- križanje sa sabirnom ulicom SU1 odnosno S-2,

- križanje sa ostalom ulicom OU3,

- kolni i pješački priključak građevnih čestica 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 15 i 16,

- pješački pothodnik između građevnih čestica 5 i 6.

(4) Pješački pothodnik iz prethodnog Stavka mora biti građen u sklopu rekonstrukcije sabirne ulice SU 2 (istovremeno), a njegov točan položaj bit će utvrđen projektnom dokumentacijom.

(5) Zbog postojećeg kolnog prilaza hotela na građevnoj čestici 5 smanjena je širina građevne čestice 20, pa se gradnja poprečnog profila minimalne širine 9,0 m sabirne ulice SU2 na tom dijelu treba osigurati gradnjom pješačke površine na građevnoj čestici 5 kako je prikazano u kartografskom prikazu 2.1. »Promet i telekomunikacije« u mjerilu 1:1.000.

(6) Ostala ulica OU1 trasirana je u smjeru sjeveroistok- jugozapad, te se na oba kraja nastavlja na ostalu ulicu O-32 u smještenu u obuhvatu UPU-a »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« . Ostalu ulicu OU1 treba graditi na građevnoj čestici 22 na način da se osiguraju:

- poprečni profil minimalne širine 9,0 m (pješačka površina širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka površina širine 1,5 m),

- križanje sa ostalom ulicom OU2,

- nastavci/spojevi s ostalom ulicom O-32,

- kolni i pješački priključak građevne čestice 5,

- kolni i pješački priključak građevnih čestica smještenih van obuhvata Plana odnosno u obuhvatu u obuhvatu UPU-a »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« .

(7) Ostala ulica OU2 trasirana je u smjeru sjeverozapad- jugoistok. Ostalu ulicu OU2 treba graditi na građevnoj čestici 23 na način da se osiguraju:

- poprečni profil minimalne širine 9,0 m (pješačka površina širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka površina širine 1,5 m),

- križanje sa ostalom ulicom OU1,

- kolni i pješački priključak građevnih čestica 9 i 10,

- kolni i pješački priključak građevnih čestica smještenih van obuhvata Plana odnosno u obuhvatu u obuhvatu UPU-a »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko« ,

- okretište na jugoistoku.

(8) Ostala ulica OU3 trasirana je u smjeru sjeveroistok- jugozapad. Ostalu ulicu OU3 treba graditi na građevnoj čestici 24 na način da se osiguraju:

- poprečni profil minimalne širine 9,0 m (pješačka površina širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka površina širine 1,5 m),

- križanje sa sabirnom ulicom SU2,

- kolni i pješački priključak građevnih čestica 6, 12, 13, 14 i 18,

- okretište na jugozapadu,

- potporni zid prema građevnoj čestici 14.

(9) Potporni zid iz prethodnog Stavka ne mora biti građen ako se kota teren na građevnoj čestici 14 dovoljno poveća (npr. zatrpavanjem vrtače ili uređenjem terena oko planiranih građevina).

(10) Visinske kote sabirnih i ostalih ulica uvjetovane su konfiguracijom terena i zajedničkim točkama (A, B i C) na postojećoj i planiranoj prometnoj mreži na koju se vežu. Gradnjom su moguća minimalna odstupanja od utvrđenih visinskih kota uz obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju.

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

Članak 36.

(1) U obuhvatu Plana ne postoji i nije planiran javni prijevoz.

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 37.

(1) U obuhvatu Plana planirana je na građevnoj čestici 16 gradnja javnog parkirališta s minimalno 20 parkirališnih mjesta.

(2) Javno parkiralište treba ozeleniti s minimalno 1 stablom na 4 parkirališna mjesta.

(3) Završna obrada treba biti iz asfalta, zatravljenih betonskih elemenata ili drugog odgovarajućeg materijala.

(4) Površina javnog parkirališta treba biti vodonepropusna, a oborinske vode s parkirališta treba upuštati u sustav odvodnje oborinskih voda O1 i pročišćavati separatorom ulja i naftnih derivata na građevnoj čestici 17.

(5) Javno parkiralište treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja.

3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)

Članak 38.

(1) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirane javne garaže.

3.1.6. Biciklističke staze

Članak 39.

(1) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirane biciklističke staze.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 40.

(1) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirani ni trgovi ni druge veće pješačke površine.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Članak 41.

(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne mreže obrađeni su u Poglavlju 3.1. ovih Odredbi.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 42.

(1) Telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.1. »Promet i telekomunikacije« u mjerilu 1:1.000.

(2) Telekomunikacijsku mrežu treba graditi u skladu s važećim propisima:

- Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08),

- Pravilnik o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži (»Narodne novine«, broj 58/95) i drugi.

(3) U obuhvatu Plana je planirano ukidanje postojećih nadzemnih telekomunikacijskih (TK) vodova i gradnja nove podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) na prometnim površinama. Izgradnjom DTK omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta, izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

(4) Potrebno je graditi niz novih tipskih zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine tipa MZD1 i u trasi MZD2. Od postojeće DTK do novih zdenca MZD1 treba položiti 2xPVC cijevi 1 110 mm. Priključak građevina od zdenca MZD1 do kućnih ormarića izvesti 2xPEHD cijevi 1 50 mm.

(5) Sva križanja telekomunikacijske mreže s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

(6) Predlaže se unutar zgrada gradnja telekomunikacijske instalacije tehnologijom strukturnog kabliranja (standard ISO/IEC 11801), a koncentracija instalacije treba biti u priključnoj kutiji ili izvodnom ormaru, koji se uzemljuje na temeljni uzemljivač građevine. Predlaže se uz ovu instalaciju postaviti dodatnu instalacijsku cijev ili kanal kojim će biti omogućen prodor optičkog kabla ili instalacije bez naknadnih građevinskih zahvata.

(7) Ostale tehničke uvjete gradnje telekomunikacijske mreže definira nadležna regulatorna agencija (Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije) u skladu s važećim propisima.

Članak 43.

(1) U obuhvatu Plana nema postojećih baznih stanica (osnovnih postaja) pokretne telekomunikacijske mreže.

(2) U obuhvatu Plana gradnja pokretne telekomunikacijske mreže nije moguća postavljenjem baznih stanica (osnovnih postaja) na samostojeće antenske stupove, ali je moguća postavljenjem mikro baznih stanica (osnovnih postaja) na krovne prihvate uz obavezno korištenje kamuflažnih rješenja i maski (npr. reklamni natpisi), jer je prostor u obuhvatu Plana značajan za panoramske vrijednosti krajobraza. Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

Energetski sustav

Članak 44.

(1) Energetski sustav prikazan je u kartografskom prikazu 2.2. »Energetski sustav« u mjerilu 1:1.000.

Elektroenergetska mreža

Članak 45.

(1) Opskrba prostora u obuhvatu Plana električnom energijom bit će osigurana iz postojeće trafostanice TS Rožman Brdo 20/0,4 kV smještene van obuhvata Plana i planirane trafostanice u obuhvatu Plana.

(2) Planiranu trafostanicu kabelske izvedbe TS 20/0,4 kV treba graditi na građevnoj čestici 14.

(3) U obuhvatu Plana je planirano ukidanje postojećeg nadzemnog dalekovoda DV 10 kV Vrbovsko od postojeće trafostanice smještene van obuhvata Plana do odcjepnog stupa s rastavljačem smještenog van obuhvata Plana i gradnja planirane podzemne srednjenaponske (SN) mreže od odcjepnog stupa do planirane TS i od planirane TS do postojeće TS polaganjem kabla KB 20 kV u zemljane rovove na prometnim površinama i građevnoj čestici 18. Od TS do TS u rov uz kablove treba položiti uže za uzemljenje.

(4) U obuhvatu Plana je planirano ukidanje postojećih nadzemnih niskonaponskih (NN) vodova DV 0.4kV, zadržavanje postojećih podzemnih NN vodova KB 0.4kV i gradnja planiranih podzemnih NN vodova KB 0.4kV polaganjem tipskih kablova u zemljane rovove na prometnim površinama od postojeće i planirane TS do planiranih građevnih čestica. Kablove polagati sistemom ulaz-izlaz u kućnim priključnim ormarima (KPO) ugrađenima u proče

lje zgrade, a ispred svakog KPO izgraditi tipski zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela.

(5) U obuhvatu Plana je planirano ukidanje postojećih nadzemnih vodova javne rasvjete i uklanjanje postojećih stupova javne rasvjete, te gradnja planiranih podzemnih vodova javne rasvjete polaganjem energetskog kabla PP00 4x16 mm2 zaštićenog polietilenskom cijevi TOTRA- PEHD-75/4.3 (svijetlog promjera) 1 66,4 mm i planiranih stupova javne rasvjete sa svjetiljkama sa izvorom svjetlosti na izboj visokotlačni natrij. Stupove javne rasvjete treba smjestiti na zelene površine kako ne bi smanjivali širinu pješačke površine. Napajanje javne rasvjete vršit će se iz samostojećih razdjelnih ormara upravljani iz RO-JR montiranog uz TS.

Plinska mreža

Članak 46.

(1) Koncepcija plinifikacije Grada Vrbovskog, a time i prostora u obuhvatu Plana, temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

(2) Prostor u obuhvatu Plana bit će opskrbljen plinom srednjeg tlaka (maksimalno 4 bar) iz mjerno redukcijske stanice (MRS Vrbovsko), smještene van obuhvata Plana (u naselju Tuk).

(3) U obuhvatu Plana planirana je izgradnja podzemne distributivne srednjetlačne plinske mreže i priključaka na postojeće i planirane građevine.

(4) Plinska mreža namijenjena je distribuciji prirodnog plina, a do njegovog dolaska treba podržavati prijelaznu mogućnost - upotrebu zamjenskog plina (UNP-zrak).

(5) Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

(6) Plinsku mrežu treba graditi polaganjem vodova u zemljane rovove. Dubina rova treba osigurati vodove od mehaničkih oštećenja, a određuje ju lokalni distributer. Projektnom dokumentacijom treba utvrditi profil vodova na temelju očekivane potrošne i materijal voda na temelju tlaka plina, vrste plina i sl., a u skladu s propisima.

(7) Priključke građevina na plinsku mrežu treba graditi podzemno. Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka je 50 mbar i mora zadovoljavati potrebe potrošača. Neposredno prije ulaska plinovoda u građevinu ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača. Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije treba biti u ormarićima ugrađenima u pročelje zgrade, koji moraju biti dostupni djelatnicima lokalnog distributera. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

Obnovljivi izvori energije

Članak 47.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora u skladu s energetskim i gospodarskim potencijalima Grada Vrbovsko.

(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pažnju treba obratiti korištenje sunčeve energije i energije okoline.

Vodnogospodarski sustav

Članak 48.

(1) Vodnogospodarski sustav prikazan je u kartografskom prikazu 2.3. »Vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:1.000.

(2) Vodnogospodarski sustav treba graditi u skladu s Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 153/09).

Vodoopskrbna mreža

Članak 49.

(1) Prostor u obuhvatu Plana opskrbljuje se sanitarnom i protupožarnom vodom iz vodospreme »VS Sv. Ilija« smještene van obuhvata Plana.

(2) U obuhvatu Plana planirano je ukidanje postojećih vodoopskrbnih cjevovoda 1 50 iz alkatena i gradnja planirane vodoopskrbne mreže polaganjem vodoopskrbnih cjevovoda 1 160 iz materijala koji treba podnijeti minimalni radni tlak od NP 10 bara (PVC, PEHD, duktilne i slične cijevi) u zemljane rovove na prometnim površinama.

(3) Sva čvorna mjesta sa ograncima, odzračnim ventilima i muljnim ispustima treba smjestiti u tipska okna (komore) iz polietilena, centrifugalnog poliestera ili betona koja omogućuju nesmetanu ugradnju, te kasnije normalno održavanje i popravke. Tipska okna (komore) treba izvesti takvih dimenzija da omogućavaju normalnu montažu, demontažu ili popravke, s poklopcima minimalne dimenzije O60 cm i odgovarajuće nosivosti koja ovisi o mjestu ugradnje. Za svaku građevnu česticu treba planirati zasebno vodomjerno okno sa razdvojenim mjerenjem sanitarne i požarne (hidrantske) vode.

(4) U sustavu gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je i gradnja hidrantske mreže, a sve u skladu s Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06). Nadzemne hidrante treba smjestiti na zelene površine kako ne bi smanjivali širinu pješačke površine.

(5) Ostale tehničke uvjete gradnje vodoopskrbne mreže definira nadležno komunalno društvo (»Komunalac« d.o.o. iz Vrbovskog) u skladu s važećim propisima.

Mreža odvodnje otpadnih voda

Članak 50.

(1) Planirana je razdjelna mreža odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda:

- mreža odvodnje sanitarnih otpadnih voda;

- mreža odvodnje oborinskih voda.

(2) Mrežu odvodnje sanitarnih otpadnih voda čine tri zasebna sustava (S1, S2 i S3) koji se neće povezivati na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Vrbovsko utvrđen PPUG-om Vrbovskog i UPU-om »UPU 1 - Urbanistički plan uređenja naselja Vrbovsko«.

(3) Sustav S1 treba graditi polaganjem cjevovoda na građevnim česticama 20, 21, 22 i 23 i gradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na građevnoj čestici 17. Na ovaj sustav priključuju se građevne čestice 1, 2, 3, 4, 7, 8, 9, 10, 11 i 14. Do gradnje sustava S1 odvodnja sanitarnih otpadnih voda kapaciteta do 10 ES s građevnih čestica 1, 2, 3 i 4 može se rješavati spojem na septičku jamu ili bio disk. Na ovaj sustav se može (ali ne mora) priključiti sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Hambarište odnosno građevne čestice u građevinskom području naselja, a u skladu s tim se kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na građevnoj čestici 17 može fazno povećavati.

(4) Sustav S2 treba graditi polaganjem cjevovoda na građevnoj čestici 21 i gradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na građevnoj čestici 6. Na ovaj sustav priključuju se građevne čestice 5 i 6.

(5) Sustav S3 treba graditi polaganjem cjevovoda i gradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na građevnoj čestici 18. Na ovaj sustav priključuju se građevne čestice 12 i 13.

 (6) Mrežu odvodnje oborinskih voda čine 2 zasebna sustava: O1 i O2.

(7) Sustav O1 treba graditi polaganjem cjevovoda na građevnim česticama 20, 21, 22 i 23 i gradnjom separatora ulja i naftnih derivata na građevnoj čestici 17. Na ovaj sustav priključuju se građevne čestice 16, 20, 21, 22 i 23, a mogu se (ali ne moraju) priključiti i građevne čestice s manipulativnim površinama većim od 150 m2 i/ili parkiralištima s 10 ili više mjesta.

(8) Sustav O2 treba graditi polaganjem cjevovoda na građevnim česticama 18 i 24 i gradnjom separatora ulja i naftnih derivata na građevnoj čestici 18. Na ovaj sustav priključuje se građevna čestica 24, a mogu se (ali ne moraju) priključiti i građevne čestice s manipulativnim površinama većim od 150 m2 i/ili parkiralištima s 10 ili više mjesta.

(9) Na građevnim česticama s manipulativnim površinama većim od 150 m2 i/ili parkiralištima s 10 ili više mjesta koje se ne priključuju na sustav odvodnje oborinskih voda obavezno je graditi separator ulja i naftnih derivata, te njime pročistiti oborinske vode prije upuštanja u teren.

(10) Oborinske vode sa ostalih građevnih čestica prikupljaju se na vlastitoj građevnoj čestici i ne smiju se priključiti na sustav odvodnje oborinskih voda. Oborinske vode prikupljene na vlastitoj čestici upuštaju se u teren izvedbom upojnih bunara, a na građevnim česticama 1, 2, 3 i 4 mogu se izlijevati po prirodnom (vodopropusnom) terenu pri čemu se mora spriječiti otjecanje vode na susjedne građevne čestice odnosno susjedno zemljište.

(11) Tehničke uvjete gradnje mreže odvodnje otpadnih voda definira nadležno komunalno društvo («Komunalac« d.o.o. iz Vrbovskog). Mrežu odvodnje otpadnih voda treba graditi polaganjem u zemljane rovove PVC, PEHD, PES ili sličnih cijevi minimalnog svijetlog promjera 200 mm za sanitarne otpadne vode i minimalnog svijetlog promjera 300 mm za oborinske otpadne vode. Dubina rova treba osigurati cijevi od mehaničkih oštećenja, a na svim mjestima priključaka građevina i lomova trase (horizontalnih i vertikalnih) treba izvesti revizijska okna minimalne dimenzije 100x100 cm, s poklopcem minimalne dimenzije 60x60 cm i odgovarajuće nosivosti.

(12) Granične vrijednosti pokazatelja u otpadnoj vodi nakon pročišćavanja na uređajima za pročišćavanje i separatorima ulja i naftnih derivata trebaju biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08) i Državnim planom za zaštitu voda (»Narodne novine« broj 8/99), a tada se mogu upuštati u teren na vlastitoj građevnoj čestici preko upojnih bunara.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 51.

(1) Za uređenje zaštitne zelene površine planirano je na čestici 19.

(2) Na čestici 19 zabranjena je gradnja.

(3) Uređenje zaštitne zelene površine podrazumijeva zadržavanje i održavanje postojećeg zdravog zelenila, sadnju novog zelenila, uklanjanje biljnog materija (suhog granja i slično) za zaštitu od požara i slično. Za uređenje zaštitne zelene površine treba koristiti autohtone biljne vrste.

(4) Dozvoljava se korištenje zaštitne zelene površine u poljoprivredne svrhe, uz uvjet da poljoprivredni strojevi i korijenje biljaka ne smiju oštećivati podzemne vodove infrastrukturnih mreža.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 52.

(1) U obuhvatu Plana ne postoje posebno vrijedne i/ili osjetljive cjeline i građevine.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 53.

(1) Građevne čestice 1, 2, 3 i 4 moraju imati minimalno I. kategoriju uređenosti:

- priključak (pristup) na javnu prometnu površinu (sabirnu ulicu SU2),

- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM),

- priključak na elektroenergetsku mrežu,

- priključak na vodoopskrbnu mrežu.

(2) Građevne čestice od 5 do 14 moraju imati minimalno II. kategoriju uređenosti:

- priključak (pristup) na javnu prometnu površinu (SU1, SU 2, OU1, OU2 ili OU3),

- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM),

- priključak na elektroenergetsku mrežu,

- priključak na vodoopskrbnu mrežu,

- priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda.

(3) Priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu mora biti direktan, tj. ne smije biti preko puta s pravom služnosti odnosno preko tuđeg zemljišta uz suglasnost vlasnika tog zemljišta. U postupku ishođenje akta o pravu građenja, za priključak na javnu prometnu površinu potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane tijela koja tim cestama i ulicama upravlja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz ceste različitog značaja, priključak te građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ceste nižeg značaja.

(4) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) utvrđuje se u skladu s člankom 31. ovih Odredbi za provođenje.

(5) Priključci građevne čestice na elektroničku komunikacijsku mrežu i na komunalne infrastrukture mreže moraju biti direktni.

(6) Mjesta priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu i komunalne infrastrukture shematski su prikazana u kartografskom prikazu 4.1. »Uvjeti gradnje«, a točna mjesta priključenja bit će određena projektnom dokumentacijom.

Članak 54.

(1) U obuhvatu Plana mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

- gradnja novih građevina,

- rekonstrukcija, održavanje i uklanjanje postojećih građevina,

- uređenje i opremanje površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 55.

(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05 i 139/08).

(2) Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost iz članaka 20. i 110. Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.

(3) Pri gradnji pojedinih građevina potrebno je u što većoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju, te ju ukomponirati u krajobrazno (hortikulturno) uređenje.

Članak 56.

(1) Dio prostora u obuhvatu Plana je na temelju Uredbe o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/ 07) sastavni dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske pod šifrom HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika, što je prikazano u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«. Smjernice za mjere zaštite za područje ekološke mreže sastavni su dio ovih Odredbi za provođenje, a prikazane su u Poglavlju C3.V. Zahtjevi iz članka 79. Zakona.

(2) Područje ekološke mreže HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika je Važno područje za divlje svojte i stanišne tipove u kojem su cilj očuvanja: divlje svojte (divlja mačka - Felis silveris, mrki medvjed - Ursus arctor, ris - Lynx lynx i vuk - Canis lupus) i stanišni tipovi (H.1.1 83102 Kraške špilje i jame, Travnjaci ugroženi na europskoj i nacionalnoj razini i Cjeloviti kompleks gorskih šuma). Stoga se propisuju sljedeće mjere zaštite:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

1 NATURA šifra - stanišni tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima)

2 NKS šifra - stanišni tip utvrđen Nacionalnom klasifikacijom staništa odnosno »Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova« (NN 7/06 i 119/09)

 (3) Područje ekološke mreže HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika je Međunarodno važno područje za ptice u kojem su cilj očuvanja: jarebica kamenjarka - Alectoris graeca, primorska trepteljka - Anthus campestris, lještarka - Bonasa bonasia, zmijar - Circaetus gallicus, crna žuna - Dryocopus martius , vrtna strnadica - Emberiza hortulana, mala muharica - Ficedula parva, škanjac osaš - Pernis canus, siva žuna - Picus canus, pjegava grmuša - Sylvia nisoria, suri orao - Aquila chrysaetos, tetrijeb gluhan - Tetrao urogallus, mali ćuk - Glaucidium passerinum, jastrebača - Strix uralensis, planinski ćuk - Aegolius funereus, planinski djetlić - Dendrocopos leucotos i troprsti djetlić - Picoides tridactylus. Stoga se propisuju sljedeće mjere zaštite:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

(4) Na području ekološke mreže provodi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

Članak 57.

(1) U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara zaštićenih prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09).

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 58.

(1) Prostor u obuhvatu Plana omogućava kvalitetne vizure na širi prostor Grada Vrbovskog te je dio vizure s brojnih (nižih) točaka u širem prostoru Grada Vrbovskog (npr. s autoceste A6). Stoga građevine treba kvalitetno oblikovati i locirati na način koji će omogućiti kvalitetne vizure na širi prostor Grada Vrbovskog.

(2) Građevine se ne smiju locirati na način koji će onemogućavati (zaklanjati) susjednim građevinama (na vlastitoj i susjednim česticama) kvalitetne vizure na širi prostor Grada Vrbovskog.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 59.

(1) Plan će biti realiziran u skladu s ekonomskim mogućnostima Grada Vrbovskog i vlasnika zemljišta odnosno investitora.

(2) Plan omogućava etapnu realizaciju (faznu gradnju) po funkcionalnim cjelinama.

(3) Bez obzira na veličinu i sadržaj pojedine etape nužno je osigurati sljedeće osnovne uvjete:

- svaka etapa mora formirati zaokruženu funkcionalnu cjelinu u pogledu cjelovitosti buduće građevine,

- u prvoj etapi potrebno je ostvariti cjelovite radove gradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnih vodova (podzemnih i/ili nadzemnih), zemljanih radova širokog iskopa i sl.,

(4) Etape građenja i etape uređenja prostora trebaju biti međusobno usklađene.

(5) Gradnja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture treba pratiti dinamiku gradnje građevina.

Članak 60.

(1) Pripremni radovi u realizaciji Plana su:

- parcelacija zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (otkup zemljišta),

- izrada geoloških, hidroloških, geomehaničkih i drugih ispitivanja zemljišta,

- izrada projektne dokumentacije za ishođenje akata o pravu građenja.

(2) Parcelacija zemljište u obuhvatu Plana može se vršiti u skladu s planom parcelacije prikazanim u kartografskom prikazu 4.2. »Plan parcelacije«.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 61.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje oko

liša, a treba ih provoditi u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku, kao što su:

- Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07),

- Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05 i 139/08),

- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08),

- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09),

- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09),

- Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine« broj 62/06),

- Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja (»Narodne novine« broj 105/99),

- Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05),

- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07 i 150/08),

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08 i 67/09),

- Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 114/08),

- Pravilnik o najviše dopuštenim razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04),

- Pravilnik o graničnim vrijednostima otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08) i drugi.

(2) U obuhvatu Plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti, iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša.

(3) Zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš ili ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom i člankom 36. Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09).

(4) Zahvati u prostoru odnosno djelatnosti za koje je potrebno utvrditi objedinjene uvjete zaštite okoliša određeni su Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša odnosno važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

(5) Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu vode, tla, zraka, zaštitu od buke, mjere posebne zaštite i mjere zbrinjavanja otpada.

Zaštita tla

Članak 62.

(1) U obuhvatu Plana je tlo pogodno za građenje geotehničkim zoniranjem svrstano u tlo I. grupe - tlo krša, što je prikazano u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(2) Tla I. grupe - U toj zoni je karbonatna stijenska masa vidljiva na površini terena, a mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

Članak 63.

(1) Sa ciljem zaštite tla, u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa.

(2) Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te u tom smislu važe mjere zaštite voda.

Zaštita zraka

Članak 64.

(1) Postojeći i planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(2) Zbog blizine i utjecaja autoceste Goričan-Zagreb- Rijeka potrebna je stalna kontrola - monitoring kakvoće zraka.

(3) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07).

(4) Kao značajna mjera zaštite zraka, planira se uvođenje plinske mreže. Uvođenjem plina kao energenta za proizvodnju zagađenja zraka svela bi se na najmanju moguću mjeru.

Članak 65.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora;

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja zahvata na okoliš ili ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima);

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja zahvata na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97);

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, proizvodni pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave;

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša;

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Zaštita voda

Članak 66.

(1) Prostor u obuhvatu Plana nalazi se van zona sanitarne zaštite.

(2) U obuhvatu Plana nema vodotoka, ali je zbog mogućeg negativnog utjecaja na rijeku Gornju Dobru (vodotok

I. kategorije) prostor u obuhvatu Plana ocijenjen kao ugroženi dio okoliša, što je prikazano u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(3) Prostor u obuhvatu Plana nije poplavno područje, ali je potrebno poštovati odredbe »Plana obrane od poplave Primorsko-goranske županije«.

(4) Vodonosnik je podpovršinski sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omogućava znatan protok podzemne vode ili zahvaćanje znatnih količina podzemne vode. Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu slijedećih mjera:

- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava),

- sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.

(5) Za zaštitu voda potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:

- zaštita voda od otpadnih voda iz domaćinstva - izgradnjom javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda) i zabranom gradnje gospodarskih (poljoprivrednih) građevina s potencijalnim izvorima zagađenja;

- otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po sustav odvodnje i recipijente u koje se upuštaju;

- posebnim mjerama smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama: zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje otpada na zelene površine duž prometnica...

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja;

- potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima;

- zbog dominacije izrazito krškog reljefa, potrebno je nastaviti sa hidrogeološkim i hidrološkim istraživanjima u svrhu izrade što točnijeg kartografskog prikaza i prateće Odluke, a u skladu s Zakonom o vodama.

Zaštita od prekomjerne buke

Članak 67.

(1) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

(2) Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite od buke:

- u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Vrbovskog i Zakonom o zaštiti od buke potrebno je donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora,

- potrebno je identificirati potencijalne izvore buke i kontinuirano vršiti mjerenja buke u najugroženijim područjima,

- sve građevine gospodarske namjene moraju imati tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu buke,

- upotrebljavati malobučne strojeve, uređaje i sredstava za rad i transport,

- izvesti odgovarajuću zvučnu izolaciju građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenjivati akustične zaštitne mjere na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- vršiti akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničiti emisije zvuka.

(3) Zaštita od buke provodi se danonoćno.

Posebne mjere zaštite - evakuacija i zbrinjavanje ljudi

Članak 68.

(1) Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Gradu Vrbovsko ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Vrbovsko.

(3) U tijeku je izrada »Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Vrbovsko« i »Plan zaštite i spašavanja za Grada Vrbovsko« čije elemente treba ugraditi u Plan prilikom izrade njegovih izmjena i dopuna.

(4) Prostor u obuhvatu Plana koristit će sustav uzbunjivanja koji će biti korišten u naselju Vrbovsko odnosno u okolnom prostoru. Hoteli na građevnim česticama 5 i 6 trebaju biti opremljeni vlastitim razglasnim sustavom preko kojeg se mogu prenositi obavijesti i upute o evakuiranju u slučaju ugroza.

(5) Glavni pravci evakuacije su sabirne ulice SU1 i SU2. Glavni pravci evakuacije prikazani su u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(6) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u obuhvatu Plana mogu biti korištene za zbrinjavanje ljudi u slučaju ugroza u okolnom prostoru.

(7) Ulice u obuhvatu Plana neće biti korištene za prijevoz opasnih tvari. U obuhvatu Plana nisu izgrađene i nije planirana gradnja građevina koje sadrže opasne tvari.

(8) U obuhvatu Plana nema klizišta što je dodatno objašnjeno u članku 62. ovih Odredbi.

Posebne mjere zaštite - zaštita od potresa i rušenja

Članak 69.

(1) U svrhu zaštite od potresa potrebno je, u suradnji sa nadležnim državnim tijelom, primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito uvažavati činjenicu da se Grad Vrbovsko nalazi u zoni VIIo seizmičnosti prema MCS skali, što je prikazano u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(2) Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.

(4) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

 (5) Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima statičkim proračunom potrebno je analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

(6) Prometnice i građevine treba projektirati na način da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Glavni pravci evakuacije su sabirne ulice SU1 i SU2. Glavni pravci evakuacije prikazani su u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(7) U slučaju rušenja građevina u obuhvatu Plana i okolnom prostoru ima dovoljno neizgrađenih površina za zbrinjavanje materijala i sklanjanje ljudi.

Posebne mjere zaštite - zaštita od požara

Članak 70.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima.

(2) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara treba provoditi u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku, te pravilima struke.

(3) Potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u projektnoj dokumentaciji za građenje pojedine građevine primijenjene propisane mjere zaštite od požara.

(4) Kod projektiranja građevina, radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara u prikazu mjera zaštite od požara (kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije) potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode:

- TRVB 100 - za stambene građevine i stambene građevine s poslovnim prostorima u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za građevine gospodarskih djelatnosti u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- TRVB ili GRETENER ili EUROALARM ili DIN 18230 - za proizvodne građevine, skladišta i gospodarske građevine.

(5) Kod rekonstrukcije postojećih građevina ne smije se povećavati ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(6) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(7) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine ovim Planom propisane su minimalne međusobne udaljenosti između građevina. Kod određivanja međusobne udaljenosti između građevina potrebno je voditi računa, između ostalog, i o: požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina, vatrootpornosti vanjskih zidova, meteorološkim uvjetima i sličnim elementnima.

(8) Svaka građevina treba imati na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se trebaju nalaziti sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

(9) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasne tehnike sukladno posebnom propisu [Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03)].

(10) Kod gradnje novih ulica i rekonstrukcije postojećih ulica obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse sukladno posebnom propisu [Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/ 03)]. Sve ulice koje su planirane sa slijepim završetkom, obavezno je projektirati s okretištem za interventna (vatrogasna) vozila na njihovom kraju.

(11) Kod projektiranja i izgradnje nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže, potrebno je izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu s nadzemnim hidrantima te osigurati potrebnu količinu vode sukladno posebnom propisu [Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06)].

(12) Za složenije građevine (građevine skupine 2) treba izraditi elaborat zaštite od požara sukladno posebnom propisu [članak 15a. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09)]. Projektna dokumentacija mora biti usklađena s mjerama zaštite od požara prikazanim u elaboratu zaštite od požara.

(13) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.

(14) Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz ažurirane Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Vrbovskog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 09/ 05) i ažuriranog Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Vrbovskog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 09/05).

Mjere zbrinjavanja otpada

Članak 71.

(1) Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

(2) Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

(3) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.

Članak 72.

(1) Osnovi ciljevi postupanja s otpadom su:

- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja,

- kontrolirano odlaganje otpada,

- saniranje otpadom onečišćenog tla.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi važeće zakonske i podzakonske regulative koja je relevantna za ovu problematiku, kao što su:

- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/ 06, 110/07, 60/08 i 87/09),

- Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 153/05),

- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96),

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01),

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98),

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05 i 39/09),

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05, 115/05, 81/08 i 31/09),

- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (»Narodne novine« broj 155/05),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06 i 31/09),

- Uredba o nadzoru pograničnog prometa otpadom (»Narodne novine« broj 69/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06, 121/08 i 31/09),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine« broj 133/06 i 31/09),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06 i 31/09),

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07, 111/07),

- Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (»Narodne novine« broj 42/07),

- Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (»Narodne novine« broj 45/07),

- Pravilnim o gospodarenju medicinskim otpadom (»Narodne novine« broj 72/07),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (»Narodne novine« broj 74/07, 133/08 i 31/09),

- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« broj 117/07),

- Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (»Narodne novine« broj 38/08),

- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (»Narodne novine« broj 38/08),

- Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (»Narodne novine« broj 105/08),

- Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (»Narodne novine« broj 128/08) i drugi.

Članak 73.

(1) Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

(2) Opasni otpad je propisan Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05 i 39/09). Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, a županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog otpada).

(3) Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Grad je odgovoran za gospodarenje komunalnim otpadom.

(4) Posebna kategorija otpada je: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadna ulja, otpad iz industrije titanovog dioksida, polikloriranim bifenili (PCB) i polikoloriranim terfenili (PCT); te se gospodarenje njime propisuje posebnim propisima. Posebna kategorija otpada treba biti evidentirana prema vrsti i mjestu nastanka.

Članak 74.

(1) U obuhvatu Plana predviđeno je organizirano prikupljanje otpada koje provodi ovlaštena pravna osoba (javno komunalno poduzeće »Komunalac« d.o.o. iz Vrbovskog).

(2) Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike (posude za otpad, veće metalne kontejnere s poklopcem i slično) koji moraju biti opremljeni tako da se spriječe rasipanje ili prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.

(3) Za postavljanje spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor (na vlastitoj građevnoj čestici ili organizirano na javnoj površini) koji:

- ima pristup za komunalno vozilo,

- neće ometati kolni i pješački promet,

- će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili slično.

(4) Iskoristivi dio komunalnog otpada treba selektivno sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, limenke i sl.), a na nekoliko lokacija u gradu treba urediti reciklažna dvorišta namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada.

(5) Građevine moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(6) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 75.

(1) Postojeće građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, održavati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada u smislu ovog članka smatra se za:

- stambene građevine:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 10 m2 bruto po stanu ili poslovnom prostoru;

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

- građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine...):

- obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

10. TABELA

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE - PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRBOVSKOG - IZMJENE I DOPUNE POVEZANE S DPU 4 VRBOVSKO

Članak 76.

(1) U članku 2. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 41/05) se mijenja i dopunjava Elaborat:

- u točki 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Obrazloženja se mijenja broj »570,90« brojem »577,30«, broj »685,08« brojem »692,76« broj »629,35« brojem »630,45« i broj »58,45« brojem »53,15«.

- u tablici 3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Obrazloženja se mijenja broj »629,67« brojem »630,45«, broj »454,19« brojem »453,54« i broj »9,92« brojem »9,27«.

- u točki 3.2.1. Građenje i korištenje površina naselja (građevinska područja naselja) Obrazloženja se mijenja broj »570,90« brojem »577,30«, broj »58,45« brojem »53,15«, broj »629,35« brojem »630,45« i broj »2,249« brojem »2,252«.

- u tablici 4. Iskaz površina građevinskih područja naselja na području Grada Vrbovsko Obrazloženja se dopunjava točka 16. tablice novim redom i glasi:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

- u tablici 4. Iskaz površina građevinskih područja naselja na području Grada Vrbovsko Obrazloženja se mijenja broj »576,52« brojem »577,30« i broj »629,67« brojem »630,45«.

- u točki 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) Obrazloženja se briše rečenica: »Postojeće stambene građevine u zonama ugostiteljsko-turističke namjene iznimno se mogu zadržati samo na temelju planova užih područja.« i dio rečenice: »2,48 ha, neizgrađena 2,46 ha«.

- u točki 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) Obrazloženja se mijenja broj »5,51« brojem »4,86«, broj »9,92« brojem »9,27«, broj »2,48« brojem »4,86« i broj »7,44« brojem »4,41«.

- u tablici 5. Iskaz površina građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene Obrazloženja se mijenja broj »2,48« brojem »4,86«, broj »3,03« brojem »0,00«, broj »5,51« brojem »4,86«, broj »7,44« brojem »4,41«, broj »9,92« brojem »9,27«, broj »0,035« brojem »0,033«, broj »58,35« brojem »60,73«, broj »395,84« brojem »392,81«, broj »454,19« brojem »453,54« i broj »1,623« brojem »1,620«.

- u točki 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora Obrazloženja se mijenja alineja »DPU 4 - hotel (T1) u Vrbovskom;«

alinejom »DPU 4 - smještajni kapaciteti (T1) i građevinsko područje naselja N128 u Vrbovskom;«.

- u stavku (1) članka 12. Odredbi za provođenje se dopunjava točka 16. tablice novim redom i glasi:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

- u stavku (3) članka 68. Odredbi za provođenje se briše rečenica: »Postojeće stambene građevine u zonama ugostiteljsko-turističke namjene iznimno se mogu zadržati samo na temelju planova užih područja.«.

- u stavku (2) članka 69. Odredbi za provođenje se mijenja broj »5,51« brojem »4,86«.

- u stavku (2) članka 69. Odredbi za provođenje se briše dio rečenice: »2,48 ha, neizgrađena 2,46 ha«.

- u stavku (1) članka 184. Odredbi za provođenje se mijenja Alineja »DPU 4 - hotel (T1) u Vrbovskom;«

alinejom »DPU 4 - smještajni kapaciteti (T1) i građevinsko područje naselja N128 u Vrbovskom«.

- u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25.000 se mijenja prostor/površina u obuhvatu DPU 4

- u kartografskom prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25.000 se mijenja prostor/površina u obuhvatu DPU 4

- u kartografskom prikazu 2.2. Energetski i vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada u mjerilu 1:25.000 se mijenja prostor/površina u obuhvatu DPU 4

- u kartografskom prikazu 4.22. Građevinska područja naselja - V3 u mjerilu 1:5.000 se mijenja prostor/površina u obuhvatu DPU 4

Članak 77.

(1) U stavku (1) članka 14. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog se dopunjava točka 16. tablice novim redom i glasi:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

 

Članak 78.

(1) U stavku (3) članka 70. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog briše se rečenica:

»Postojeće stambene građevine u zonama ugostiteljsko- turističke namjene iznimno se mogu zadržati samo na temelju planova užih područja.«.

Članak 79.

(1) U stavku (2) članka 71. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog mijenja se broj »5,51« brojem »4,86«.

(2) U stavku (2) članka 71. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog briše se dio rečenice:

»2,48 ha, neizgrađena 2,46 ha«.

Članak 80.

(1) U stavku (1) članka 186. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog mijenja se 8. alineja i glasi: »DPU 4 - smještajni kapaciteti (T1) i građevinsko područje naselja N128 u Vrbovskom«.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/10-01-37

Ur. broj: 2193-01-01/10-01

Vrbovsko, 29. lipnja 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG

Predsjednik

Dražen Mufić, dipl. ing., v. r.

 

Odluka o donošenju Detaljnog plana   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr