79.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007.-2011. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 17/07) te članka 46. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/ 09 i 11/10) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 27. svibnja 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja gradskog
područja Gornja Drenova

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja gradskog područja Gornja Drenova (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan se donosi za građevinsko područje naselja oznake GP-16 određeno kartografskim prikazom broj 4. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/ 03 i 26/05).

Granica obuhvata Plana prikazana je na svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 127,1 ha.

Članak 3.

Planom se određuju namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjeti i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te drugi elementi od važnosti za gradsko područje Gornje Drenove.

Planom se utvrđuje obveza izrade detaljnog plana uređenja unutar obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih namjena

1.1.1. Površine prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže

1.1.2. Javne zelene površine

1.1.3. Zaštitne zelene površine

1.2. Javna i društvena namjena

1.3. Stambena namjena

1.4. Mješovita namjena - pretežito stambena namjena

1.5. Gospodarska - poslovna - komunalno-servisna namjena

1.6. Sportsko-rekreacijska namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

3.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

3.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina

3.3. Uređenje građevne čestice te način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

3.4. Opći uvjeti gradnje građevina javne i društvene djelatnosti

3.4.1. Posebni uvjeti gradnje građevina javne i društvene djelatnosti

3.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene djelatnosti

3.6. Uvjeti rekonstrukcije i održavanja građevina javne i društvene djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina

4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina

4.1.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica

4.1.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina

4.1.3. Uređenje građevnih čestica i način priključenja građevine na prometnu i komunalnu infrastrukturu

4.1.4. Uvjeti rekonstrukcije obiteljskih i višeobiteljskih građevina

4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje višestambenih građevina

4.2.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica

4.2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina

4.2.3. Uređenje građevnih čestica i način priključenja građevine na prometnu i komunalnu infrastrukturu

4.2.4. Uvjeti oblikovanja građevina

4.2.5. Uvjeti rekonstrukcije građevina

4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje stambeno-poslovnih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.3. Cestovni promet

5.1.4. Benzinska postaja

5.1.5. Javni gradski prijevoz

5.1.6. Biciklistički promet

5.1.7. Uvjeti za osiguranje kretanja invalidnih osoba i osoba smanjene pokretljivosti

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.2.1. Uvjeti gradnje telefonske centrale

5.2.2. Uvjeti gradnje pokretne telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

5.3.1.1.Prijenosna elektroenergetska mreža

5.3.1.2.Distribucijska elektroenergetska mreža

5.3.1.3.Plinska mreža

5.3.1.4.Alternativni izvori energije

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

5.3.2.1.Vodoopskrba

5.3.2.2.Odvodnja otpadnih voda

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih površina

6.1. Uvjeti uređenja javnog parka

6.2. Uvjeti uređenja dječjih igrališta

6.3. Uvjeti uređenja odmorišta i vrta

6.4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

6.5. Uvjeti uređenja drvoreda i šetališta

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

7.2. Mjere očuvanja i zaštite povijesnih sklopova i građevina te ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda

9.4. Zaštita od buke

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza izrade detaljnog plana uređenja

10.1.1. Smjernice za izradu Detaljnog plana uređenja Kablarski breg

10.2. Obveza izrade urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog natječaja

10.2.1. Smjernice za izradu programa urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog natječaja

B. GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina M 1:2000

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet M 1:2000

2.B. Pošta i telekomunikacije M 1:2000

2.C. Energetski sustav

2.C.1. Elektroenergetika M 1:2000

2.C.2. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina M 1:2000

2.D. Vodnogospodarski sustav

2.D.1. Korištenje voda M 1:2000

2.D.2. Odvodnja otpadnih voda M 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja M 1:2000

3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju M 1:2000

3.C. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite M 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.A Oblici korištenja M 1:2000

4.B. Način gradnje M 1:2000

C. OBVEZNI PRILOZI

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti gradskog područja Gornja Drenova u prostoru Grada Rijeke

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Stanovništvo

1.1.1.2. Sadržaji javnih funkcija

1.1.1.3. Analiza prostorno-razvojne strukture gradskog područja Gornja Drenova

1.1.1.4. Reljef

1.1.1.5. Tlo

1.1.1.6. Klima

1.1.1.6.1. Klasifikacija klime

1.1.1.6.2. Temperatura zraka

1.1.1.6.3. Oborine, vlažnost, oblačnost, magla, snijeg

1.1.1.6.4. Vjetar

1.1.1.7. Živi svijet (flora, fauna, vegetacija)

1.1.1.7.1. Biljne zajednice na području Grada Rijeke

1.1.1.7.2. Fauna

1.1.1.8. Geomorfologija i geologija

1.1.1.8.1. Stratigrafsko-litološki sastav stijena

1.1.1.8.2. Tektonske osobitosti područja

1.1.1.8.3. Hidrogeološka svojstva stijena

1.1.1.8.4. Inženjerskogeološka svojstva stijena

1.1.1.8.5. Stabilnost tla

1.1.1.9. Hidrološke značajke

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Prometni sustav

1.1.3.2. Telekomunikacijska mreža

1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav

1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda

1.1.3.5. Opskrba električnom energijom

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3.1. Sustav prometa

2.1.3.2. Komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti gradskog područja Gornja Drenova

2.2. Ciljevi prostornog uređenja gradskog područja Gornja Drenova

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.1.1. Ciljevi razvoja društvene infrastrukture

2.2.1.2. Ciljevi razvoja gospodarskih sadržaja

2.2.1.3. Ciljevi razvoja prostornog uređenja obzirom na vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja gradskog područja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Koridori prometnica, kategorizacija i režim

3.4.2. Raskrižja i trgovi

3.4.3. Parkirališta i garaže

3.4.4. Benzinska postaja

3.4.5. Javni gradski prijevoz

3.4.6. Biciklistički i pješački promet

3.4.7. Uvjeti za osiguranje kretanja invalidnih osoba i osoba smanjene pokretljivosti

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Javne telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroopskrba

3.5.2.2. Plinska mreža

3.5.2.3. Altrnativni izvori energije

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Vodoopskrba

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.5.3.2.1. Odvodnja sanitarno potrošnih voda

3.5.3.2.2. Odvodnja oborinskih voda

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.1.1. Oblici korištenja

3.6.1.2. Uvjeti za način gradnje u gradskom području Gornja Drenova

3.6.1.2.1. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina

3.6.1.2.1.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina

3.6.1.2.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje višestambenih građevina

3.6.1.2.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje stambeno- poslovnih građevina

3.6.1.2.2. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

3.6.1.2.3. Uvjeti smještaja građevine gospodarske djelatnosti

3.6.1.2.4. Sportsko-rekreacijske površine i građevine

3.6.1.2.5. Javne i zaštitne zelene površine

3.6.1.3. Mjere provedbe Plana

3.6.1.4. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

3.6.1.5. Postupanje s otpadom

3.6.1.6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

3.6.1.7. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

II. Izvod iz Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 7/07)

III. Stručna podloga:

Idejna rješenja prometnica u obuhvatu Plana

IV. Popis propisa koje je potrebno poštivati u izradi Plana:

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09),

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03,157/03 i 87/09),

- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/ 09),

- Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05 i 139/08),

- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08),

- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/ 06, 60/08 i 87/09),

- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 33/05, 107/07 i 38/09),

- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09),

- Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07 i 38/09),

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95),

- Pravilnik o grobljima (»Narodne novine« broj 99/02),

- Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine« broj 63/08),

- Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« broj 63/08),

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 9/04, 45/04-ispr. i 163/04),

- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07),

- Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07),

- Odluka o nerazvrstanim cestama i javno-prometnim površinama na području Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/05, 6/08 i 29/09),

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03),

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06),

- Pravilnik o utvrđivanju zone sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 55/02),

- Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05),

- Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07, 150/08 i 154/08),

- Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08),

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04, 46/08 i 30/09),

- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91 i 74/93),

- Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/94, 12/94-ispr., 12/95, 24/96 i 4/01),

- Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/98),

- Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 41/08).

- Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06),

- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).

V. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA NA PLAN:

ZAHTJEVI:

- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova (Klasa: 350-01/06-01/175, Urbroj: 374-23-1-06-2) od 27. studenog 2006.,

- Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci (Klasa:612-08/06-10/5032, Urbroj: 532-04-12/10-06-2) od 29. studenog 2006.,

- Državni zavod za zaštitu prirode (Urbroj: 434/09-362) od 4. kolovoza 2009.,

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode (Klasa: 612-07/09-49/0706, Urbroj: 532-08-03-02/3-09-02 )od 1. rujna 2009.,

- HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroprimorje Rijeka (Broj 401200401-12074/09) od 21. rujna 2009.,

- Komunalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka (Broj: 2825/ 09) od 24.rujna 2009.,

- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko-goranska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite, Rijeka (Broj 511-09-21/1-184/352-2009) od 24. rujna 2009.

MIŠLJENJA:

- Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Klasa: 325-01/10-01/00218; Urbroj: 538-10/1- 0-18-10/04) od 10. svibnja 2010.,

- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova (Klasa: 350-02/10-01/792, Urbroj: 374-23-4-10-2) od 5. svibnja 2010.,

- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite, Rijeka (Broj: 511-09-21/1-184/352/4-2009) od 16. travnja 2010.,

- Komunalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka (Broj: 1321- 10/RTS/HK) od 12. travnja 2010.,

- Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo (Klasa: 320-02/09-01/06; Urbroj: 2170-03-03-10-2) od 14.travnja 2010.,

- Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka (Znak i broj: inž. VR-841) od 16. travnja 2010.,

- Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka (Znak i broj: Pl.dig./841) od 12. travnja 2010.,

- HEP - operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroprimorje Rijeka, Rijeka (Broj i znak:401200401-5724/10- GG) od 8. travnja 2010.,

- Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Zagreb (Klasa: 350-05/10-01/2062; Urbroj: 376-10/SP- 10-3) od 13. travnja 2010.,

- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka, Ružićeva 16, Rijeka (Klasa: 350-03/10-01/03; Urbroj: 543-12-01-10-2) od 12. svibnja 2010.

VI. Izvješće o prethodnoj, javnoj i ponovljenoj javnoj raspravi Plana

VII. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

VIII. Sažetak za javnost

Članak 5.

U ovoj Odluci pojedini pojmovi i izrazi imaju sljedeće značenje:

Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena ovim Planom.

Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj namjeni unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene.

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima ovoga Plana planirano utvrditi u obliku i površini od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi odnosno urediti.

Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom ili sklop s ugrađenim postrojenjem odnosno opremom kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Stan je prostor u građevini predviđen za smještaj obitelji.

Stambena građevina je građevina stambene namjene u sklopu koje se mogu nalaziti poslovni prostori za obavljanje poslovne djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš (trgovački, uslužni, ugostiteljski i slično) te prostori za obavljanje javne i društvene djelatnosti i drugi prostori sukladno ovoj Odluci.

Obiteljska stambena građevina je samostojeća, dvojna ili građevina u nizu izgrađena na jednoj građevnoj čestici koja sadrži najviše dva stana, čiji najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren, prizemlje i kat s mogućnošću gradnje potkrovlja, a na njenoj građevnoj čestici mogu biti smještene pomoćne građevine, zelene površine te parkirališna mjesta.

Višeobiteljska stambena građevina je samostojeća, dvojna ili građevina u nizu izgrađena na jednoj građevnoj čestici koja sadrži najviše 8 stanova, čiji najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren, prizemlje i dva kata, a na njenoj građevnoj čestici mogu biti smještene pomoćne građevine, zelene površine te parkirališna mjesta.

Višestambena građevina je višekatna građevina s najmanje 9 stanova, čiji najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren, prizemlje i dva kata, na čijoj građevnoj čestici u pravilu ne mogu biti smještene pomoćne građevine, a neizgrađeni dio građevne čestice koristi se kao zelena i parkirališna površina.

Pomoćna građevina je građevina u funkciji stanovanja (garaža, kotlovnica, spremište, nadstrešnice i slično) ili u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično).

Manja vjerska građevina je križ, kapelica, raspelo ili slična građevina koja ne zauzima površinu veću od 16 m².

Stambeno-poslovna građevina je građevina unutar koje se za stambenu namjenu koristi pretežiti dio (od 60% do 70% građevinske (bruto) površine građevine) a na preostaloj površini (od 30% do 40% građevinske (bruto) površine građevine) dozvoljeno je uređenje prostora za obavljanje javne i društvene djelatnosti te manjih poslovnih prostora bez štetnih utjecaja na okoliš (trgovačkih, uslužnih, turističkih i ugostiteljskih).

Sportsko - rekreacijska građevina je građevina koje služi potrebama održavanja sportskih natjecanja ili rekreacije (dvorane, igrališta i slično).

Reciklažno dvorište je građevina za dnevno skupljanje otpada koja se koristi za odvojeno skupljanje sastojaka komunalnog otpada, odvojeno skupljanje prodajne (primarne) ambalaže, jednostavnu predobradu, pripremu za transport, kratkotrajno međuskladištenje i utovar transportnih vozila velikih kapaciteta, a dozvoljeno ju je koristiti i kao otkupnu stanicu za vrijedne sastojke komunalnog otpada.

Prometna, telekomunikacijska i komunalna građevina i uređaj je građevina i uređaj namijenjen potrebama prometa, pošte, telekomunikacija, energetike i vodnog gospodarstva.

Manipulativna površina je površina namijenjena operativnom radu ili manevriranju vozila radi osiguravanja nesmetanog obavljanja javne, poslovne i druge djelatnosti (dostava, utovar i istovar robe i slično) koja se obavlja na građevnoj čestici.

Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez nadzemne gradnje, natkrivanja i parkiranja.

Građevina koja se gradi na samostojeći način (samostojeća građevina) je građevina koja se niti jednim svojim pročeljem ne prislanja na granicu građevne čestice ili na susjednu građevinu.

Građevina koje se gradi na poluugrađeni način (dvojna građevina) je građevina koja se jednim svojim pročeljem prislanja na granicu građevne čestice ili na susjednu građevinu.

Građevina koje se gradi na ugrađeni način (građevina u nizu - skupna građevina) je građevina čija se dva pročelja nalaze na granici građevne čestice odnosno koja se prislanjaju na susjedne građevine.

Interpolacija je gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su sa više od jedne strane već izgrađene građevine ili je planirana drugačija namjena, a ista se

mora uklopiti u postojeću gradnju visinskim i tlocrtnim gabaritima.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i slično).

Etaža je dio (nivo) građevine između dva poda. Prema vrsti, etaža može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Etaža stambenog prostora mora imati najmanju visinu 2,40 m, a etaža pomoćnog prostora najmanju visinu 2,20 m.

Broj etaža građevine (E) je broj koji određuje najveći dozvoljeni broj etaža, ovisno o vrsti građevine.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja / suterena.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svog volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine odnosno najmanje jednim svojim pročeljem nalazi se izvan terena.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Visina građevine je visina koja se mjeri od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njenom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.

Građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona, terasa i vanjskih stubišta, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) je odnos površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

Građevni pravac je pravac koji određuje obvezan položaj dijela osnovne građevine u gradivom dijelu građevne čestice.

Regulacijski pravac je pravac koji određuje rub građevne čestice u odnosu na javno-prometnu površinu s koje se osigurava kolni priključak građevine.

Uređeno građevno zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s ovim Planom te člankom 20. i 112. ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina prikazani su kartografskim prikazom broj 1.

Unutar obuhvata Plana površine za razvoj i uređenje planirane su kao:

- Stambena namjena (S),

- Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1),

- Javna i društvena namjena:

- upravna namjena (D1),

- zdravstvena namjena (D3),

- predškolska namjena (D4),

- školska namjena (D5),

- vjerska namjena (D9),

- Gospodarska - poslovna - komunalno-servisna namjena (K3),

- Sportsko - rekreacijska namjena:

- sport (R1),

- rekreacija (R2),

- Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža:

- Glavna mjesna cesta/ulica (GU),

- Sabirna ulica (SU),

- Ostala ulica (OU),

- Kolno-pristupni put (KPRP),

- Kolno-pješački prilaz (KPJP),

- Benzinska postaja (BP)

- Pješačka površina (PP),

- Plinska redukcijska stanica (RS),

- Trafostanica (TS),

- Telefonska centrala (TC),

- Javne zelene površine:

- javni park (Z1),

- dječje igralište (Z2),

- vrt, odmorište (Z3),

- Zaštitne zelene površine (Z).

1.1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih namjena

1.1.1. Površine prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže

Članak 7.

Površine prometne, ulične, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže na području obuhvata Plana razgraničavaju se na:

a) površine kopnenog prometa glavnih mjesnih cesta/ ulica, sabirnih i ostalih ulica, kolno-pristupnih putova, kolno-pješačkih prilaza, benzinske postaje te pješačkih površina,

b) površine energetskih građevina za transformaciju i prijenos energenata i to površine plinske redukcijske stanice i trafostanice,

c) površine telekomunikacijskih građevina i to površine telefonske centrale.

1.1.2. Javne zelene površine

Članak 8.

Na području obuhvata Plana javne zelene površine razgraničavaju se na površine javnog parka, dječjeg igrališta te vrta i odmorišta.

Javni park, u smislu ove Odluke, je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom namijenjen šetnji i odmoru.

Prilikom oblikovanja javnog parka potrebno je voditi računa o prirodnim karakteristikama prostora i okolnim namjenama.

Na području namjene »Javne zelene površine - javni park« dozvoljena je gradnja/uređenje pješačke staze, trim staze, dječjeg igrališta, odmorišta, fontane, vidikovca, paviljona, sanitarnog čvora, nadstrešnice, pergole te manjih komunalnih objekata u funkciji korištenja javnog parka.

Dječja igrališta, u smislu ove Odluke, razumijevaju uređene i opremljene površine za igru djece na kojima je dozvoljena gradnja/uređenje pješačkih staza, površina za

igru, odmorišta, nadstrešnica/pergola te opremanje kvalitetnim i atestiranim elementima urbane opreme i spravama za igru djece.

Vrt i odmorište, u smislu ove Odluke, je površina namijenjena sadnji i uređenju autohtonih biljnih zajednica u svrhu edukacije i odmora.

1.1.3. Zaštitne zelene površine

Članak 9.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana planirane su između dviju različitih namjena, a oblikovane su radi zaštite okoliša (nestabilnih padina, erozije, voda, tradicionalnih krajolika, zaštite od buke, zaštite zraka i drugo).

Zaštitne zelene površine potrebno je urediti sadnjom pretežito visokog zelenila tako da ne ugrožavaju sigurnost odvijanja prometa.

Zaštitne zelene površine planirane između stambene namjene i planiranog proširenja groblja Donja Drenova potrebno je urediti pretežito visokim zelenilom tako da predstavljaju vizualnu barijeru.

1.2. Javna i društvena namjena

Članak 10.

Unutar obuhvata Plana, građevine i površine javne i društvene namjene grade se, rekonstruiraju i uređuju unutar Planom predviđene namjene »Javne i društvene namjene«, a unutar namjena »Stambene namjene«, »Mješovite namjene - pretežito stambene namjene« te »Sportsko-rekreacijske namjene« kao prateći sadržaj osnovnoj namjeni.

Planom je područje namjene »Javna i društvena namjena« prikazano u kartografskom prikazu broj 1., a planirano je kao područje upravne, zdravstvene, predškolske, školske i vjerske namjene.

Na području namjene »Javna i društvena namjena« mogu se graditi građevine i uređivati površine za obavljanje javne i društvene djelatnosti te građevine i površine za obavljanje drugih djelatnosti koje upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni.

Na području namjene »Javna i društvena namjena« na zasebnim građevnim česticama dozvoljeno je uređenje javnih parkova i dječjih igrališta, a gradnja stambene i poslovne građevine nije dozvoljena.

1.3. Stambena namjena

Članak 11.

Područje namjene »Stambena namjena« razumijeva površine na kojima su postojeće i planirane pretežito stambene građevine.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka, na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine i uređivati površine za rekreaciju, javne zelene površine, manje vjerske građevine te prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Građevine i uređaji iz stavka 2. ovoga članka ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš te ne smiju na bilo koji način ometati stambenu namjenu, pješački prolaz ili slično.

U prizemlju stambene građevine odnosno etaži koja ima neposredan pristup prometnoj površini, moguće je do 25% ukupne građevinske (bruto) površine urediti kao poslovni prostor (trgovački, uslužni, ugostiteljski i slično) te prostor za obavljanje javne i društvene djelatnosti, pod uvjetom da se na građevnoj čestici osigura prostor za dostavu i potreban broj parkirališnih mjesta sukladno članku 49. ove Odluke.

1.4. Mješovita namjena - pretežito stambena namjena

Članak 12.

Područje namjene ''Mješovita namjena - pretežito stambena namjena'' razumijeva površine na kojima su postojeće i planirane obiteljske, višeobiteljske i stambeno- poslovne građevine.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka, na zasebnim građevnim česticama moguće je, osim obiteljske, višeobiteljske i stambeno-poslovne građevine, graditi građevine i uređivati površine za rekreaciju, javne zelene površine te prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje.

1.5. Gospodarska - poslovna - komunalno-servisna namjena

Članak 13.

Na području namjene »Gospodarska - poslovna - komunalno-servisna namjena«, na građevnoj čestici oznake K3-1 dozvoljena je gradnja i uređenje reciklažnog dvorišta za potrebe prikupljanja, razvrstavanja i odvoza komunalnog otpada.

1.6. Sportsko - rekreacijska namjena

Članak 14.

Planom se na području namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - sport« i »Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija« dozvoljava gradnja i rekonstrukcija građevina te uređenje površina za sport i rekreaciju.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - sport« dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina i površina te gradnja i uređenje zatvorenih sportskih građevina (dvorana, bazena i drugih), otvorenih sportskih građevina, sportsko-rekreativnih terena na otvorenom (mali nogomet, košarka, odbojka, atletika, tenis, trim staza, boćanje i slično) i pratećih sadržaja, javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija« dozvoljena je gradnja i uređenje otvorenog igrališta, otvorenih i natkrivenih gledališta te pratećih građevina i prostorija koje služe i upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, manji ugostiteljski i trgovački prostori, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično).

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske djelatnosti

Članak 15.

Građevine gospodarske djelatnosti planiraju se isključivo na površinama »Gospodarske - poslovne - komunalno-servisne namjene«.

Pod građevinom iz stavka 1. ovoga članka smatra se komunalno - servisna građevina reciklažnog dvorišta planirana na građevnoj čestici oznake K3-1.

Članak 16.

Gradnja reciklažnog dvorišta dozvoljena je isključivo pod uvjetom da isto ne narušava kvalitetu života i okoliša kontaktnog prostora.

Gradnja građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je neposrednom provedbom Plana, uz poštivanje sljedećih lokacijskih uvjeta:

- na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više građevina,

- građevina može biti samostojeća,

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,35,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,35,

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 3,0 m,

- vrsta i nagib krova nisu ograničeni,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, a najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine + 4,0 m,

- najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice i javne površine iznosi 6,0 m.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora biti građena i opremljena sukladno najmanjim dozvoljenim tehničko-tehnološkim uvjetima utvrđenim posebnim propisima.

Najmanje 20% građevne čestice reciklažnog dvorišta potrebno je hortikulturno urediti kao zaštitno zelenilo u odnosu na namjenu okolnih građevnih čestica.

Na građevnoj čestici potrebno je osigurati broj parkirališnih mjesta sukladno članku 49. ove Odluke te kolni pristup i manipulativne površine za vozila opskrbe i servisa.

Razmještaj građevina/objekata unutar građevne čestice reciklažnog dvorišta potrebno je izvesti na način kojim se omogućava nesmetan pristup teretnog vozila te osigurava dovoljna manipulativna površina komunalnim vozilima i prostor za parkiranje osobnih vozila s teretnim prikolicama.

Površinu asfaltnog platoa potrebno je izvesti od nepropusne kolničke konstrukcije (ab ploča) s betonskim rubnjacima radi sprječavanja nekontroliranog izljeva vode izvan platoa.

Otvorene parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica na način da se zasadi najmanje 1 stablo na 4 parkirališna mjesta.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 17.

Na području obuhvata Plana, smještaj građevina/prostora za obavljanje javnih i društvenih djelatnosti planiran je kako slijedi:

- na području »Javne i društvene - upravne namjene«, »Javne i društvene - zdravstvene namjene«, »Javne i društvene - predškolske namjene«, »Javne i društvene - školske namjene« te »Javne i društvene - vjerske namjene« kao građevina osnovne namjene,

- u građevinama stambene ili sportsko-rekreacijske namjene, kao prateći prostor osnovnoj namjeni.

Građevine javnih i društvenih djelatnosti grade se u skladu s mrežom javnih i društvenih djelatnosti utvrđenom Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07), uvjetima utvrđenim posebnim propisima i standardima te ovom Odlukom.

Građevine i prostori javne i društvene namjene koji se grade na području stambene namjene ne smiju smetati stanovanju i ugrožavati kvalitetu okoliša.

U sklopu građevne čestice na području namjene »Javna i društvena namjena« dozvoljeno je graditi građevine i uređivati površine koje upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni.

Na području namjene »Javna i društvena namjena« dozvoljeno je uređenje parkova i dječjih igrališta, a nije dozvoljena gradnja stambenih građevina.

3.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 18.

Prostorni pokazatelji veličine i izgrađenosti građevne čestice za gradnju i rekonstrukciju građevina javne i društvene namjene utvrđuju se kako slijedi:

a) najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi:

- za predškolsku građevinu 5.000 m²,

- za školsku građevinu 10.000 m²,

b) najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi:

- za upravnu građevinu 0,25,

- za zdravstvenu građevinu 0,30,

- za predškolsku građevinu 0,30,

- za školsku građevinu 0,35,

- za vjersku građevinu 0,30,

c) najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k_is) nadzemnih etaža građevne čestice iznosi:

- za upravnu građevinu 0,75,

- za zdravstvenu građevinu 0,90,

- za predškolsku građevinu 0,60,

- za školsku građevinu 0,90,

- za vjersku građevinu 0,60.

3.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina

Članak 19.

Na građevnoj čestici na kojoj je planirana gradnja građevina javne i društvene djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina.

Najveći dozvoljeni broj etaža građevine javne i društvene djelatnosti iznosi:

- za upravnu građevinu - podrum ili suteren, prizemlje i dva kata,

- za zdravstvenu i školsku građevinu - podrum ili suteren, prizemlje i tri kata,

- za predškolsku i vjersku građevinu - podrum ili suteren, prizemlje i kat.

Najveća dozvoljena visina građevine javne i društvene djelatnosti iznosi:

- za upravnu, zdravstvenu i školsku građevinu 12,0 m,

- za predškolsku i vjersku građevinu (u koju nije uključena visina zvonika) 8,0 m.

Najmanja udaljenost građevine javne i društvene djelatnosti do ruba građevne čestice iznosi:

- za upravnu građevinu 4,0 m,

- za zdravstvenu, školsku i predškolsku građevinu 6,0 m,

- za vjersku građevinu 10,0 m.

Najmanja udaljenost novoplaniranih građevina javne i društvene djelatnosti od susjednih građevina iznosi 12,0 m.

Najmanja udaljenost građevnog pravca građevine javne i društvene djelatnosti od regulacijskog pravca iznosi:

- za upravnu i zdravstvenu građevinu 6,0 m,

- za predškolsku, školsku i vjersku građevinu 10,0 m.

Najmanja udaljenost regulacijskog pravca građevine javne i društvene djelatnosti od kolne površine ulice iznosi 6,0 m, od čega širina zelene površine s drvoredom iznosi najmanje 2,0 m a širina pješačkog hodnika najmanje 4,0 m.

Povezivanje planiranih građevina javne i društvene djelatnosti dozvoljava se iznad i ispod slobodnog profila pješačkih i kolnih površina.

Izuzetno od odredbe stavka 6. ovoga članka, građevina javne i društvene djelatnosti može se graditi na regulacijskom pravcu javne prometne površine samo ako se ista planira kao pješačka površina (ulica, trg, stepenište), pri čemu se uvlačenje prizemne etaže građevine ne smatra odstupanjem od građevnog pravca.

Ako se građevina javne i društvene djelatnosti, koja radi karaktera namjene unutar građevne čestice treba imati slo

bodne (otvorene) površine planira uz javnu površinu, tada je na građevnom pravcu potrebno smjestiti sadržaje kojima najbolje odgovara dodir s javnom površinom (npr. školska dvorana, upravni sadržaj i slično).

Vrsta i nagib krova nisu ograničeni.

3.3. Uređenje građevne čestice te način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 20.

Građevinu javne i društvene djelatnosti moguće je planirati isključivo uz kolnu odnosno pješačku ulicu/površinu najmanje širine 12,0 m te uz javni trg.

Na području obuhvata Plana građevine se mogu graditi isključivo na građevnim česticama koje moraju biti uređene na način da je izvedena priprema zemljišta za gradnju, osiguran pristupni put, osigurana vodoopskrba, električna energija i odvodnja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci.

Hortikulturno je potrebno urediti najmanje:

- 20% građevne čestice upravne namjene,

- 30% građevne čestice zdravstvene i vjerske namjene,

- 40% građevne čestice školske namjene,

- 50% građevne čestice predškolske namjene.

Parkirališna mjesta za potrebe građevine javne i društvene djelatnosti potrebno je osigurati na građevnoj čestici sukladno članku 49. ove Odluke i to na površini terena kao otvoreno parkiralište ili unutar podzemne garažne građevine.

Podzemnu garažu moguće je izvesti unutar gradivog dijela građevne čestice osnovne građevine ili unutar cijele površine građevne čestice pod uvjetom da se gradnjom garaže ne utječe na već izvedenu razinu uređenja zemljišta, zatečenu konfiguraciju terena, niti se stvaraju novi i neprihvatljivi visinski odnosi.

Podzemna garaža može se izvesti i ispod javne pješačke i/ili prometne površine te javne parkovne površine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (najmanje1,50 - 2,50 m) za sadnju bilja u javnom parku.

Ako se uz javnu površinu planira gradnja i/ili rekonstrukcija građevine javne i društvene djelatnosti koja privlači veliki broj posjetitelja (sportska dvorana, vjerska građevina i slično), tada je obvezno planirati odgovarajuću prihvatnu površinu pred građevinom.

Prihvatna površina dimenzionira se temeljem važećih propisa za pojedine građevine javne i društvene djelatnosti.

3.4. Opći uvjeti gradnje građevina javne i društvene djelatnosti

Članak 21.

Opći uvjeti gradnje građevina javne i društvene djelatnosti utvrđuju se kako slijedi:

- radi poticanja arhitektonske kvalitete građevina javne i društvene djelatnosti unutar mikrocentra područja Gornja Drenova, određuje se provođenje urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog pozivnog ili javnog natječaja sukladno članku 115. i 116. ove Odluke,

- neizgrađene površine područja »Javne i društvene namjene« potrebno je, do gradnje planirane građevine, urediti kao javnu parkovnu površinu,

- ako se površina na kojoj je Planom planirana gradnja građevine određene javne i društvene namjene ne privede planskoj namjeni, na toj površini moguće je graditi građevinu druge javne i društvene namjene, pod uvjetom da se građevina programom gradnje uklapa u prostorne uvjete planirane građevine.

3.4.1. Posebni uvjeti gradnje građevina javne i društvene djelatnosti

Članak 22.

Pri projektiranju predškolske građevine, potrebno je primijeniti Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe.

Za gradnju predškolske građevine utvrđuju se sljedeći posebni uvjeti gradnje:

- građevina se gradi kao samostojeća građevina, namijenjena isključivo smještaju djece predškolske dobi kapaciteta do 12 predškolskih grupa,

- vanjske prostore potrebno je ozeleniti te predvidjeti gradnju igrališta,

- veličina igrališta određuje se s najmanje 15 m² po djetetu jasličke dobi odnosno 20 m² po djetetu vrtićke dobi,

- u sklopu zajedničkog igrališta potrebno je oblikovati manja igrališta od 60 do 130 m² po jednoj predškolskoj grupi, pri čemu površina prostora za postavljanje sprava treba biti 4,5 m² po djetetu u grupi,

- sve vanjske površine predškolske građevine, osim gospodarskog prilaza i parkirališta, treba oblikovati tako da služe za igru djece i treba ih zaštititi ogradom čija visina najmanje iznosi 1,80 m te po mogućnosti obostrano ozeleniti,

- lokacija i orijentacija dječjih jaslica i vrtića na građevnoj čestici treba omogućiti skladne odnose funkcionalnih sklopova građevine i površina za igralište, površina za igru i razonodu te gospodarskih i zelenih površina,

- ulaz u predškolsku građevinu ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima,

- prostorije za boravak djece potrebno je smjestiti na jug, s mogućim otklonom do 15 stupnjeva.

Članak 23.

Pri projektiranju školske građevine potrebno je primijeniti Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.

Za gradnju školske građevine utvrđuju se slijedeći posebni uvjeti gradnje:

- građevinu je potrebno graditi kao samostojeću građevinu, namijenjenu odgoju i obrazovanju s kapacitetom do 400 učenika,

- u sklopu građevine potrebno je planirati gradnju dvorane za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture,

- učionički trakt građevine potrebno je odmaknuti najmanje 35,0 m od regulacijskog pravca prometnice, pravilno orijentirati i uspostaviti funkcionalnu vezu s ostalim prostorima i sadržajima škole,

- na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji školske građevine potrebno je urediti vanjske prostore i to: školsko vježbalište za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, školsko dvorište s parkovno uređenom površinom za odmor i rekreaciju prema kriteriju 3 m² po učeniku (smješteno u pravilu dijelom ispred učionica a dijelom uz prometnicu radi zaštite od prašine i buke) školski vrt prema kriteriju 6,0 m² po učeniku od V. do VIII. razreda i prostore za razrednu nastavu na otvorenom, pješački prilazni put, školski trg, gospodarsko dvorište te parkiralište za automobile i školski autobus sukladno članku 49. ove Odluke,

- unutar školske građevine nije dozvoljeno uređenje ugostiteljskih i trgovačkih prostora.

Članak 24.

Za gradnju zdravstvene građevine utvrđuju se sljedeći posebni uvjeti:

- zdravstvenu građevinu potrebno je graditi kao samostojeću građevinu, namijenjenu primarnoj zdravstvenoj zaštiti,

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati parkirališne površine sukladno članku 49. ove Odluke te kolni pristup i manipulativne površine za vozila opskrbe i servisa,

- unutar zdravstvene građevine nije dozvoljeno uređenje ugostiteljskih prostora.

Članak 25.

Za gradnju, rekonstrukciju i održavanje vjerske građevine utvrđuju se sljedeći posebni uvjeti:

- na građevnoj čestici potrebno je za okupljanje vjernika osigurati otvoreni javni prostor najmanje površine 50% od tlocrtne izgrađenosti vjerske građevine, a preostali dio građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao javni park uz osiguranje broja parkirališnih mjesta sukladno članku 49. ove Odluke,

- unutar vjerske građevine nije dozvoljeno uređenje ugostiteljskih i trgovačkih prostora,

- prilikom rekonstrukcije građevine potrebno je poštivati uvjete Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

3.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene djelatnosti

Članak 26.

Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene namjene potrebno je provoditi primjenom sljedećih uvjeta:

- oblikovanje pročelja potrebno je provoditi prema načelima suvremenog građenja, primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta, a na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje te postaviti kolektore sunčeve energije.

3.6. Uvjeti rekonstrukcije i održavanja građevina javne i društvene djelatnosti

Članak 27.

Neposrednom provedbom Plana dozvoljena je rekonstrukcija i održavanje postojećih građevina i uređenje građevnih čestica javne i društvene namjene.

Rekonstrukciju građevina javne i društvene djelatnosti potrebno je provoditi prema uvjetima za gradnju građevina utvrđenih ovom Odlukom.

Ako postojeće građevine javne i društvene namjene svojim lokacijskim uvjetima premašuju uvjete utvrđene ovom Odlukom, rekonstrukcijom se premašene vrijednosti ne mogu povećati.

Pod održavanjem građevine, u smislu ove Odluke, razumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih uvjeta za građevinu tijekom njezina trajanja kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima prema kojima je građena.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina

Članak 28.

Gradnja stambenih građevina predviđena je na području namjene »Stambena namjena«, a gradnja stambeno- poslovnih građevina na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena«.

Stambene građevine mogu se graditi kao obiteljske, višeobiteljske i višestambene građevine.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« dozvoljena je gradnja obiteljske i višeobiteljske građevine sukladno člancima 29. do 36. ove Odluke.

Na području obuhvata Plana, gradnja stambeno- poslovne građevine obvezna je na površini mikrocentra i na kontaktnom području namjene »Mješovita - pretežito stambena namjena« uz Ulicu Sv. Jurja.

4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina

4.1.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica

Članak 29.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju obiteljske i višeobiteljske građevine iznosi:

- za samostojeću obiteljsku građevinu 800 m², a za samostojeću višeobiteljsku građevinu 900 m²,

- za dvojnu i završnu građevinu niza 600 m²,

- za građevinu u nizu 400 m².

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k_ig) za obiteljske i višeobiteljske građevine iznosi:

- za samostojeću obiteljsku građevinu 0,20, a za samostojeću višeobiteljsku građevinu 0,25,

- za dvojnu i završnu građevinu niza 0,30,

- za građevinu u nizu 0,40.

Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k_is) obiteljskih građevina iznosi:

- za samostojeću građevinu 0,40,

- za dvojnu i završnu građevinu niza 0,50,

- za građevinu u nizu 0,60.

Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k_is) višeobiteljskih građevina iznosi:

- za samostojeću građevinu 0,60,

- za dvojnu i završnu građevinu niza 0,80,

- za građevinu u nizu 0,80.

Najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog pravca za obiteljske i višeobiteljske građevine iznosi:

- za samostojeću građevinu 20,0 m,

- za dvojnu i završnu građevinu niza 16,0 m,

- za građevinu u nizu 14,0 m.

Za građevnu česticu na kojoj je planirana gradnja samostojeće građevine čija površina prelazi 1.000 m², dvojne i završne građevine čija površina prelazi 800 m² te građevine u nizu čija površina prelazi 600 m², izračun koeficijenata (k_ig i k_is) iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka potrebno je temeljiti na površinama iz ovoga stavka.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljava se i to:

- gradnja građevine na građevnoj čestici čija je površina najviše 5% manja od površina utvrđenih u stavku 1. ovoga članka na područjima koja su kartografskim prikazom broj 4.B. označena kao područja nove gradnje,

- interpolacija građevine na građevnoj čestici čija najmanja dozvoljena površina iznosi: za obiteljsku građevinu 350 m², a za višeobiteljsku građevinu 600 m², na područjima koja su kartografskim prikazom broj 4.B. označena kao područja interpolacije.

Ako se građevine planiraju graditi u tipologiji stambenog niza, moguće ih je planirati graditi do najviše 4 u nizu na način da svaka pojedina građevina niza ima najviše jedan stan (moguće višeetažni).

Članak 30.

Građevinu stambene namjene potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja pomoćne građevine sukladno članku 32. ove Odluke.

Površina vrtače, prikazana u kartografskom prikazu broj 3.B., ne može biti određena kao gradivi dio građevne čestice.

4.1.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina

Članak 31.

Najveća građevinska (bruto) površina obiteljskih i višeobiteljskih građevina na građevnoj čestici iznosi:

- za samostojeću obiteljsku građevinu 400 m², a za samostojeću višeobiteljsku 600 m²,

- za dvojnu obiteljsku građevinu 350 m², a za dvojnu višeobiteljsku građevinu 560 m²,

- za obiteljsku građevinu u nizu 300 m², a za višeobiteljsku građevinu u nizu 400 m².

Najmanja površina osnovne građevine ne može biti manja od 60 m².

Najveći dozvoljeni broj stanova iznosi:

- za obiteljsku građevinu, najviše 2 stana,

- za višeobiteljsku građevinu, najviše 8 stanova.

Najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi:

- za obiteljsku građevinu - podrum ili suteren, prizemlje i kat s mogućnošću gradnje potkrovlja (Po/S+P+1+Pk),

- za višeobiteljsku građevinu - podrum ili suteren, prizemlje i dva kata (Po/S+P+2), time da ako se posljednja etaža gradi kao stambeno potkrovlje visina nadozida ne smije biti veća od 0,90 m s krovištem u nagibu do najviše 23 stupnja.

Najveća dozvoljena visina građevine iznosi:

- 7,0 m za obiteljske građevine,

- 9,0 m za višeobiteljske građevine.

Najmanja dozvoljena udaljenost obiteljske i višeobiteljske građevine do ruba građevne čestice iznosi:

- za samostojeću građevinu 5,0 m,

- za dvojnu građevinu i za građevinu u nizu 4,0 m.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca za obiteljske i višeobiteljske građevine iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 5,0 m.

Članak 32.

Na građevnoj čestici obiteljske građevine može se planirati gradnja pomoćne građevine u funkciji stanovanja i u funkciji uređenja okućnice, a na građevnoj čestici višeobiteljske građevine može se planirati gradnja pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice.

Pomoćnu građevinu u funkciji stanovanja potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice, a na oblikovanje pomoćne građevine primjenjuju se uvjeti oblikovanja građevine osnovne namjene.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pomoćnu građevinu u funkciji stanovanja dozvoljeno je graditi/ postavljati izvan gradivog dijela građevne čestice, i to:

- kad je visinska kota pristupne ceste uzdignuta najmanje 2,50 m u odnosu na kotu građevne čestice na regulacijskom pravcu, dozvoljena je gradnja garaže na regulacijskom pravcu, a suterenski dio pomoćne građevine dozvoljeno je urediti kao spremište i slično,

- ako je to neophodno radi zadovoljavanja tehničkih uvjeta postavljanja spremnika plinske kotlovnice.

Pomoćnu građevinu u funkciji uređenja okućnice dozvoljeno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m.

Najveći dozvoljeni broj nadzemnih etaža pomoćne građevine iznosi jednu etažu, a dozvoljena je i gradnja podruma te krovišta bez nadozida.

Ako je građevina svojim bočnim pročeljem, zbog specifičnih lokalnih uvjeta, smještena na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice koja je dozvoljena Planom, na građevini nije dozvoljena gradnja otvora.

Pomoćna građevina ne smije umanjiti kvalitetu stanovanja na susjednoj građevnoj čestici (osunčanje stambene građevine i drugi uvjeti).

Površina pomoćne građevine ulazi u izračun građevinske (bruto) površine građevine na građevnoj čestici, osim površine spremnika plinske kotlovnice kad se isti postavlja izvan gradivog dijela građevne čestice.

4.1.3. Uređenje građevnih čestica i način priključenja građevine na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 33.

Građevna čestica obiteljske i višeobiteljske građevine može imati isključivo jedan kolni prilaz na prometnu površinu.

Najmanja širina kolno-pristupnog puta građevini iznosi 4,50 m, a njegova najveća dužina iznosi 50,0 m.

Broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici potrebno je osigurati sukladno članku 49. ove Odluke.

Na građevnoj čestici nije dozvoljeno parkiranje kamiona, autobusa i građevinskih strojeva.

Najmanje 40% površine građevne čestice obiteljske i višeobiteljske građevine potrebno je hortikulturno urediti, a pri planiranju i projektiranju potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.

Članak 34.

Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako je visina zida veća od 1,50 m, zid je potrebno izvesti terasasto.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva konfiguracija terena visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, a ako je zid dio prometnice njegova visina može iznositi i više od 3,0 m.

Širina terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,5 m.

U širinu ozelenjene terase iz stavka 3. ovoga članka nije uračunata debljina zida.

Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena kao oblikovanu strukturu.

Članak 35.

Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m.

U visini od najviše 1,0 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog materijala.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako susjedna građevna čestica nije javno-prometna površina, ogradu je moguće u cijeloj visini izvesti kao punu ili čvrstu ogradu.

4.1.4. Uvjeti rekonstrukcije obiteljskih i višeobiteljskih građevina

Članak 36.

Rekonstrukcija obiteljske i višeobiteljske građevine dozvoljena je na građevnoj čestici:

- čija je površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane građevine,

- koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne čestice od one koja je dozvoljena ovom Odlukom,

- čija je širina duž građevnog pravca manja od vrijednosti određenih ovom Odlukom, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta za gradnju utvrđenih Planom.

Potkrovlje građevine moguće je prenamijeniti u stambeni prostor uz obvezno poštivanje parkirališnih normativa propisanih člankom 49. ove Odluke.

Rekonstrukcija građevine, kojom se povećava broj stanova na građevnoj čestici, dozvoljena je ako je na građevnoj čestici moguće osigurati parkirališna mjesta sukladno članku 49. ove Odluke.

Prenamjena garaže u stambeni prostor nije dozvoljena, osim u slučaju kada je garaža sastavni dio gabarita građevine osnovne namjene, uz prikladno preoblikovanje pročelja i osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta u okućnici građevine.

4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje višestambenih građevina

Članak 37.

Na području obuhvata Plana dozvoljena je gradnja višestambene (višekatne) građevine, a gradnja stambenih tornjeva i stambenih nebodera nije dozvoljena.

4.2.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica

Članak 38.

Najmanja površina građevne čestice višestambene građevine iznosi 2.000 m².

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,35, a najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,80.

4.2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina

Članak 39.

Najveći dozvoljeni broj etaža višestambene građevine iznosi podrum ili suteren, prizemlje i dva kata (Po/ S+P+2), a posljednju etažu građevine moguće je graditi kao stambeno potkrovlje.

Najveća dozvoljena visina višestambene građevine iznosi 12,0 m.

Višestambena građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od granice građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca višestambene građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

Prizemlje ili etažu s neposrednim kolno/pješačkim pristupom višestambenoj građevini moguće je planirati kao prostor namijenjen poslovnim djelatnostima (trgovina robe dnevne potrošnje, tihi obrt, ugostiteljstvo, banka i slično) te drugim djelatnostima koje ne ometaju stanovanje (dječji vrtić i jaslice, primarna zdravstvena zaštita, političke, društvene i kulturne organizacije, poštanski ured te sport i rekreacija u manjim dvoranama).

4.2.3. Uređenje građevnih čestica i način priključenja građevine na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 40.

Višestambenu građevinu dozvoljeno je planirati i graditi isključivo uz ulicu čija je najmanja dozvoljena širina 12,0 m ili uz trg.

Najmanje 40% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti.

Unutar građevne čestice potrebno je osigurati površinu za smještaj vozila sukladno članku 49. ove Odluke, od čega je najmanje 30% parkirališnih površina potrebno osigurati u podrumskoj i suterenskoj etaži građevine.

4.2.4. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 41.

U oblikovanju višestambenih građevina potrebno je težiti modernom i suvremenom arhitektonskom izrazu.

Antene, klima uređaje te druge uređaje i naprave potrebno je projektirati i izvoditi kao integralni dio termotehničkih i drugih sustava građevine, a njihovo postavljanje dozvoljeno je isključivo na krovu građevine.

4.2.5. Uvjeti rekonstrukcije građevina

Članak 42.

Rekonstrukciju višestambene građevine potrebno je provoditi prema uvjetima za gradnju građevine utvrđenim ovom Odlukom.

4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje stambeno-poslovnih građevina

Članak 43.

Stambeno-poslovna građevina se može graditi kao samostojeća ili kao skupna građevina.

U prizemlju građevine nije dozvoljena stambena namjena.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju stambeno-poslovne građevine iznosi 2000 m².

Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, površina građevne čestice građevine planirane za gradnju u mikrocentru može iznositi 1500 m².

Najveća dozvoljena visina građevine iz stavka 1. ovoga članka iznosi 12,0 m.

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) za građevine planirane u mikrocentru i na kontaktnom području uz Ulicu Sv.Jurja iznosi do 0,50, a za ostale građevine iznosi 0,30.

Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi od 1,5 do 2,0.

Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m, a od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

Ako se građevina planira graditi kao samostojeća građevina, najmanja dozvoljena udaljenost građevine prema susjednoj građevini iznosi 1/2 visine građevine + 4,0 m.

Ako se građevina planira graditi kao skupna građevina, dio površine građevne čestice mora biti na javnom korištenju.

Na građevnoj čestici potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta sukladno članku 49. ove Odluke, gradnjom i uređenjem otvorenih parkirališta ili podzemnih garaža.

Podzemni dio građevine može se graditi izvan gradivog dijela građevne čestice.

U podzemnim etažama građevine moguće je planirati garažu, smještaj objekata i uređaja komunalne infrastrukture građevine te pomoćni prostor koji nije funkcionalno povezan s osnovnom namjenom građevine.

Otvorene parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica na način da se zasadi najmanje jedno stablo na četiri parkirališna mjesta.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 44.

Prometnu, telekomunikacijsku i komunalnu mrežu unutar obuhvata Plana čine:

1. Prometne površine i građevine, i to:

- glavna mjesna cesta/ulica,

- sabirna ulica,

- ostala ulica,

- kolno-pristupni put,

- kolno-pješački prilaz,

- benzinska postaja,

- pješačka površina,

2. Telekomunikacijske građevine i uređaji s pripadajućim kanalima i vodovima, i to:

- područna telefonska centrala,

- bazna stanica,

3. Komunalne građevine i uređaji s pripadajućim vodovima, i to:

- vodoopskrbne građevine i uređaji,

- građevine i uređaji za odvodnju otpadnih voda,

- građevine i površine za odvodnju oborinskih voda,

- građevine, uređaji i površine elektroenergetike,

- građevine i površine prijenosne elektroenergetske mreže (dalekovodi),

- građevine i površine distribucijske elektroenergetske mreže (trafostanice),

- građevine i uređaji javne rasvjete,

- građevine i površine plinoopskrbe,

- plinsko redukcijska stanica.

Članak 45.

Prometne površine unutar područja obuhvata Plana, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući nesmetano vođenje komunalne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Dio prometne površine koji nakon izrade projektne dokumentacije i/ili parcelacije građevnih čestica ne ulazi u građevnu česticu prometne površine, moguće je pripojiti susjednim građevnim česticama.

Članak 46.

Telekomunikacijske i komunalne građevine i uređaji s pripadajućim kanalima i vodovima, ovim su Planom utvrđene načelno, a točan položaj trasa utvrdit će se projektnom dokumentacijom ili detaljnim planom uređenja unutar površina načelnih trasa, vodova ili kanala utvrđenih Planom.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pridržavati se pozitivnih propisa i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja.

Priključivanje građevina na građevine i uređaje iz stavka 1. ovoga članka, obavlja se na način koji propisuje nadležna pravna osoba.

Članak 47.

Građevne čestice građevina telekomunikacijske i komunalne infrastrukture (trafostanice, plinsko redukcijske stanice i telefonske centrale) moraju imati osiguranu površinu za redovito korištenje građevine te osiguran kolni pristup.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 48.

Površine za gradnju i rekonstrukciju prometne mreže na području obuhvata Plana određene su u kartografskom prikazu broj 2.A.

Neposrednom provedbom Plana moguće je, u funkciji razvoja i uređenja građevinskog područja naselja, planirati, projektirati te graditi i druge prometne površine: ostale ulice, kolno pješačke prilaze, kolno pristupne puteve, pješačke staze, biciklističke staze i parkirališta.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 49.

Smještaj vozila potrebno je osigurati na građevnoj čestici.

Broj parkirališnih/garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, utvrđuje se kako slijedi:

a) za stambene građevine:

- za stan do 59 m² neto razvijene površine potrebno je osigurati najmanje 1 parkirališno/garažno mjesto,

- za stan neto razvijene površine od 59 m² do 100 m² potrebno je osigurati najmanje 2 parkirališna/garažna mjesta,

- za stan neto razvijene površine veće od 100 m² potrebno je osigurati najmanje 3 parkirališna/garažna mjesta,

b) za pojedine djelatnosti:

- za trgovačku djelatnost općeg tipa potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 25 m² građevinske (bruto) površine građevine, a za trgovačku djelatnost specijaliziranog tipa potrebno je osigurati 1 parkirališno/ garažno mjesto na 35 m² građevinske (bruto) površine građevine,

- za komunalno-servisnu djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 40 m² građevinske (bruto) površine građevine,

- za zanatsku i uslužnu djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 35 m² građevinske (bruto) površine građevine,

- za ugostiteljsku djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 4 sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu te 1 parkirališno/garažno mjesto na 3 do 6 osoba (posjetitelja i zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično,

- za uredsku djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 30 m² građevinske (bruto) površine građevine,

- za kulturnu djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 5 sjedećih mjesta u dvorani,

- za zdravstvenu djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 30 m² građevinske (bruto) površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi,

- za vjersku djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na 15 sjedala u vjerskoj građevini,

- za školsku djelatnost potrebno je osigurati 1 parkirališno/garažno mjesto na jednu učionicu i 1 parkirališno mjesto za školski autobus,

- za predškolsku djelatnost potrebno je osigurati 4 parkirališna/garažna mjesta na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 50.

Pješačke komunikacije na području obuhvata Plana čine pješački trgovi i ostale pješačke površine (pješački nogostup, pješačke šetnice, staze i prilazi) čija najmanja širina

iznosi 1,50 m, a prikazane su kartografskim prikazom broj 2.A.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja/rekonstrukcija/održavanje pješačkih površina kako slijedi:

- gradnja pješačkih površina planske oznake PP5, PP9, PP10, PP11, PP12 i PP13,

- rekonstrukcija pješačkih površina planske oznake PP1, PP2, PP3, PP4, PP15 i PP16,

- održavanje pješačkih putova planske oznake PP6, PP7, PP8 i PP14.

Osim površina iz stavka 1. ovoga članka, na području obuhvata Plana dozvoljeno je formiranje i drugih pješačkih površina

Članak 51.

Pješačke površine potrebno je izvoditi u poprečnom nagibu od najviše 1,50 %.

Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine te osiguranu javnu rasvjetu.

5.1.3. Cestovni promet

Članak 52.

Površine za gradnju i rekonstrukciju cestovne mreže u funkciji razvoja i uređenja građevinskog područja naselja određene su kartografskim prikazom broj 2. A.

Članak 53.

Cestovnu mrežu na području obuhvata Plana čine:

- glavne mjesne ceste/ulice: Drenovski put (Ž5024), Ulica Sv. Jurja (Ž5017), Grohovski put (Ž5017) i Kablarska cesta,

- sabirne ulice,

- ostale ulice,

- kolno-pješački prilazi,

- kolno-pristupni putovi.

Kolno-pješački prilazi i kolno-pristupni putovi, u smislu ove Odluke, su planirani i postojeći prilazni putovi u izgrađenim dijelovima područja obuhvata Plana a koji ne zadovoljavaju najmanje propisane poprečne profile ulice.

Kolno-pješačke prilaze i kolno-pristupne putove potrebno je izvesti na način da podnesu osovinski pritisak od 100 kN radi mogućnosti kretanja komunalnih vozila.

Članak 54.

Planirani zahvati gradnje prometnih površina/građevina na području obuhvata Plana su:

- gradnja sabirne ulice planske oznake SU1,

- gradnja ostalih ulica planske oznake OUXVIII, OUXIX, OU1, OU2, OU3, OU4, OU5, OU6, OU7, OU8, OU13 i OU18,

- gradnja kolno-pješačkih prilaza planske oznake KPJP1 i KPJP2,

- gradnja kolno-pristupnih putova planske oznake KPRP1 i KPRP22,

- gradnja raskrižja planske oznake R3.

Članak 55.

Planirani zahvati rekonstrukcije na postojećim ulicama i prometnim površinama/građevinama su:

- rekonstrukcija glavnih mjesnih cesta/ulica planske oznake GUXIV i GUXVI,

- rekonstrukcija sabirnih ulica planske oznake SU2, SU3 i SU4,

- rekonstrukcija ostalih ulica planske oznake OUXX, OU9, OU10, OU11, OU12, OU14, OU15, OU16, OU17, OU19, OU20, OU21, OU22, OU23, OU24, OU25, OU24, OU25, OU26, OU27, OU28, OU29, OU30, OU31, OU32, OU33, OU34, OU35, OU36, OU37, OU38, OU39, OU40, OU41, OU42, OU43, OU44 i OU45,

- rekonstrukcija kolno-pješačkih prilaza planske oznake KPJP3, KPJP4, KPJP5, KPJP6, KPJP7, KPJP8, KPJP9, KPJP10, KPJP11 i KPJP12,

- rekonstrukcija kolno-pristupnih putova planske oznake KPRP2, KPRP3, KPRP4, KPRP5, KPRP6, KPRP7, KPRP8, KPRP10, KPRP11, KPRP12, KPRP13, KPRP14, KPRP15, KPRP16, KPRP17, KPRP18, KPRP19, KPRP22, KPRP23, KPRP24, KPRP25 i KPRP30,

- rekonstrukcija raskrižja planske oznake R1, R2, i R4 u kružno raskrižje,

- rekonstrukcija raskrižja planske oznake R5 i R6 u kanalizirano četverokrako raskrižje,

- premještanje trase Kablarske ceste planske oznake GUXVI u kružno raskrižje planske oznake R1,

- planirano produljenje trasa ulica planske oznake GUXVI, OUXX, OU3, OU9, OU10, OU11, OU14, OU15, OU17, OU19 i OU21.

Članak 56.

Prometne površine/građevine određene za održavanje su kolno-pristupni putovi planske oznake KPRP9, KPRP20, KPRP21, KPRP26, KPRP27, KPRP28 i KPRP29.

Članak 57.

Tehnički elementi za gradnju novoplaniranih i rekonstrukciju postojećih prometnih površina utvrđuju se kako slijedi:

a) za rekonstrukciju glavne mjesne ceste/ulice planske oznake GUXVI:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,25 m,

- najmanja širina autobusnog ugibališta iznosi 3,00 m,

- širina pješačke površine (nogostupa) iznosi 1,60 m i izvodi se obostrano,

- širina rubnog zelenog pojasa iznosi 2,0 m i izvodi se obostrano,

- najveći uzdužni nagib iznosi 12%,

- poprečni nagib: 2,50 (u pravcu) - 4,0% (u krivini),

- visina prometnog profila iznosi 4,50 m,

b) za rekonstrukciju glavne mjesne ceste/ulice planske oznake GUXIV:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,25 m,

- najmanja širina prometnog traka za lijevo skretanje iznosi 3,00 m,

- najmanja širina autobusnog ugibališta iznosi 3,00 m,

- širina pješačke površine (nogostupa) iznosi 1,60 m i izvodi se obostrano (iznimno u izgrađenom području dozvoljena je najmanja zaštitna širina 0,75 m),

- zadržavanje postojećeg uzdužnog nagiba prometnice,

- poprečni nagib: 2,50 (u pravcu) - 4,0% (u krivini),

- visina prometnog profila iznosi 4,50 m,

c) za gradnju sabirne ulice planske oznake SU1:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,25 m,

- širina pješačke površine (nogostupa) iznosi 1,60 m i izvodi se obostrano,

- širina biciklističke površine / staze iznosi 1,60 m i izvodi se jednostrano uz južnu stranu ulice,

- najveći uzdužni nagib iznosi 8%,

- poprečni nagib: 2,50 (u pravcu) - 4,0% (u krivini),

- visina prometnog profila iznosi 4,50 m,

d) za rekonstrukciju sabirnih ulica:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 2,75 m,

- širina pješačke površine (nogostupa) iznosi 1,60 m i izvodi se obostrano,

- najveći uzdužni nagib iznosi 12%,

- poprečni nagib: 2,50 (u pravcu) - 4,0% (u krivini),

- visina prometnog profila iznosi 4,50 m,

e) za gradnju ostale ulice:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,00 m, a ako se planira javni gradski prijevoz putnika najmanja širina prometnog traka iznosi 3,25 m,

- širina pješačke površine iznosi 1,60 m i izvodi se obostrano,

- najveći uzdužni nagib: 16%,

- poprečni nagib: 2,50 (u pravcu) - 4,0% (u krivini),

- visina prometnog profila iznosi 4,50 m,

f) za rekonstrukciju ostale ulice:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 2,75 m,

- širina pješačke površine iznosi 1,60 m i izvodi se jednostrano,

- najveći uzdužni nagib: 12%,

- poprečni nagib: 2,50 (u pravcu) - 4,0% (u krivini),

- visina prometnog profila iznosi 4,50 m,

g) za gradnju i rekonstrukciju kolno-pješačkih prilaza:

- najveća dužina kolno-pješačkog prilaza, mjerena od spoja na prometnicu do okretišta, iznosi 150,0 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza dvosmjernog prometnog režima iznosi 5,50 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza jednosmjernog režima prometa iznosi 4,50 m.

h) za gradnju i rekonstrukciju kolno-pristupnih putova:

- najmanja širina za gradnju kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m,

- najmanja širina za rekonstrukciju kolno-pristupnog puta iznosi 3,0 m,

- najveća dužina kolno-pristupnog puta, mjerena od spoja na prometnicu do okretišta, iznosi 50,0 m.

Članak 58.

Unutar površina predviđenih za gradnju i rekonstrukciju cesta/ulica, prilikom izrade projektne dokumentacije, utvrdit će se točan smještaj i elementi poprečnog profila prometnice u prostoru s odgovarajućim proširenjima krivina te potreba izvedbe potpornih zidova unutar građevne čestice ceste/ulice.

Članak 59.

Prilikom gradnje novih dionica cesta/ulica, ako nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena, obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida zahvatima u prostoru kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste/ulice u krajobraz.

Članak 60.

Najmanji dozvoljeni radijus središnjeg otoka raskrižja planske oznake R1 predviđenog za rekonstrukciju iznosi 15,0 m, a uređenje središnjeg otoka potrebno je prilagoditi ambijentalnim vrijednostima.

Najmanji dozvoljeni radijus središnjeg otoka raskrižja planske oznake R3 predviđenog za rekonstrukciju iznosi 5,0 m.

Članak 61.

Priključak i prilaz na javnu cestu/ulicu potrebno je izvesti sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07), a priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama i javno-prometnim površinama na području Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/05, 6/08 i 29/00).

Ceste/ulice koje imaju slijepi završetak, potrebno je projektirati ili rekonstruirati s okretištem na njihovom kraju.

Članak 62.

Svaka građevna čestica na području obuhvata Plana mora imati neposredni pristup na jednu od postojećih ili planiranih cesta/ulica.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, neposrednim pristupom smatra se i kolno-pristupni put najmanje širine 4,50 m i duljine do 50,0 m.

Članak 63.

Manipulativne površine obvezne su na površinama javne i društvene namjene te na površini planiranoj za gradnju reciklažnog dvorišta.

Veličinu manipulativne površine, ovisno o visini građevine, potrebno je dimenzionirati u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03).

5.1.4. Benzinska postaja

Članak 64.

Planom je predviđena gradnja benzinske postaje s manjim pratećim sadržajima u funkciji cestovnog prometa, uz osiguranje sigurnosti svih sudionika u prometu i zaštite okoliša sukladno kartografskom prikazu broj 2.A.

5.1.5. Javni gradski prijevoz

Članak 65.

Trase i stajališta javnog gradskog prijevoza prikazane kartografskim prikazom broj 2.A. utvrđene su načelno, a točnu trasu linija javnog gradskog prijevoza potrebno je utvrditi projektom linija javnog gradskog prijevoza.

Stajalište javnog gradskog prijevoza potrebno je opremiti nadstrešnicom s pratećom urbanom opremom (informacijske table, klupe i koševi za smeće).

5.1.6. Biciklistički promet

Članak 66.

Uređivanje biciklističkih staza na području obuhvata Plana planirano je na dijelu trase glavne mjesne ceste/ ulice planske oznake GUXVI, na dijelu trase sabirne ulice planske oznake SU1, na novoplaniranoj ulici planske oznake OU XVIII, OUXIX i OU13 te unutar površine pješačkog puta planske oznake PP4.

Na glavnoj mjesnoj cesti/ulici biciklistička staza mora biti odvojena od kolnika koridorom zelenila čija širina iznosi najmanje 0,75 m.

Najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet iznosi 1,0 m, za dvosmjerni promet iznosi 1,60 m, a uzdužni nagib ne smije biti veći od 8%.

5.1.7. Uvjeti za osiguranje kretanja invalidnih osoba i osoba smanjene pokretljivosti

Članak 67.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci.

Na parkiralištima i u garažama, za vozila invalidnih osoba i osoba smanjene pokretljivosti, potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta, a na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta za ta je vozila potrebno osigurati najmanje jedno parkirališno mjesto.

Parkirališna mjesta za vozila invalidnih osoba i osoba smanjene pokretljivosti moraju biti najmanje veličine 3,70 x 5,00 m za jedno parkirališno mjesto, odnosno 5,90 x 5,00 m za dva parkirališna mjesta.

Parkirališna mjesta moraju biti označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a potrebno ih je smjestiti najbliže pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 68.

Telekomunikacijski sustav prikazan je kartografskim prikazom broj 2.B.

Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju kabelske kanalizacije Planom se osiguravaju na cijelom području obuhvata, radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže osiguranjem dovoljnog broja telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika te najvećeg mogućeg broja spojnih veza.

Kabelsku kanalizaciju potrebno je graditi PVC i PEHD cijevima o 110 i 50 mm i montažnim zdencima.

Unutrašnje instalacije novoplaniranih građevina potrebno je prilagoditi uvođenju optičkih kabela koji omogućavaju gradnju širokopojasne telekomunikacijske mreže.

Planirane građevine potrebno je priključiti na podzemnu javnu telekomunikacijsku mrežu.

Članak 69.

U cilju unapređenja kvalitete postojeće telekomunikacijske mreže potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

- zamjenu dotrajalih dijelova podzemne mreže i zračnih priključaka novim kabelima gradnjom kabelske kanalizacije,

- na područjima nove gradnje potrebno je graditi podzemnu kabelsku kanalizaciju koja omogućava veću fleksibilnost korištenja mreže, proširenje kapaciteta postojeće telekomunikacijske kabelske kanalizacije i dovođenje optičkog kabela bliže korisniku.

Kabelsku kanalizaciju potrebno je graditi unutar javnih površina u skladu s ostalim komunalnim instalacijama, pri čemu treba zadovoljiti kriterije o paralelnom vođenju i križanju telekomunikacijskih vodova poštujući najmanje udaljenosti.

Pri projektiranju i gradnji dijelova telekomunikacijske mreže dozvoljena je uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu sukladno uputama Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.

Kapacitet planiranih telekomunikacijskih kabela utvrđuje se na osnovu planiranog i postojećeg broja stanova (domaćinstava) te broja zaposlenih.

Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca.

Prilikom izvođenja zahvata na građevnoj čestici na kojoj je položen telekomunikacijski kabel, a na kojoj je predviđena prenamjena površine (iz nogostupa u kolnik i slično) te gradnja stambenih ili poslovnih građevina ili građevinski radovi na izmjeni niveleta terena (spuštanje ili dizanje nivoa terena), potrebno je izraditi projekte prelaganja ili zaštite postojeće telekomunikacijske mreže te izvesti izmicanje trase u skladu s novonastalim stanjem, na način da telekomunikacijski kabeli ne budu oštećeni za vrijeme izvođenja radova niti po njihovom završetku.

5.2.1. Uvjeti gradnje telefonske centrale

Članak 70.

Prostor za smještaj telefonske centrale mora udovoljavati sljedećim uvjetima:

- najmanja dozvoljena površina prostora iznosi 15 m²,

- najmanja dozvoljena svijetla visina prostora iznosi 2,60 m,

- treba imati osiguran vlastiti priključak na EE mrežu sa zasebnom brojilom,

- treba imati osiguran pristup vozilom nosivosti do 5 tona,

- treba imati osiguran pristup prostoriji 0-24 sata,

- prostor je potrebno povezati s postojećom telekomunikacijskom mrežom,

- potrebno je osigurati uzemljenje i adekvatni sustav protiv pregrijavanja opreme.

Prije gradnje rotora na spoju glavne mjesne ceste/ulice planske oznake GUXIV i Ulice Grohovski put, postojeću telefonsku centralu potrebno je izmjestiti na područje namjene »Javna i društvena namjena - upravna namjena«. Radi proširenja telekomunikacijskih kapaciteta, kod izmještanja telefonske centrale planirana je rekonstrukcija te preusmjerenje telekomunikacijske mreže na novu lokaciju.

5.2.2. Uvjeti gradnje pokretne telekomunikacijske mreže

Članak 71.

Planom se omogućava gradnja dva tipa osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice), i to kako slijedi:

- osnovne postaje, s antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima do visine od najviše 16,0 m, koje je dozvoljeno postavljati na rub obuhvata Plana unutar površina zaštitnog zelenila,

- osnovne postaje, s antenskim sustavom na planiranim i postojećim građevinama do visine od najviše 5,0 m, mjereno od najviše točke građevine.

Prilikom gradnje osnovnih postaja potrebno je poštivati propise te voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnog prostora i vizualnom uklapanju.

Planom se omogućava instaliranje osnovnih postaja na postojećim i planiranim objektima javne infrastrukture (stupovi javne rasvjete, elektrodistribucije i slično) u razini objekta ili najviše 5,0 m iznad najviše točke građevine, pri čemu je potrebno voditi računa o utjecaju na krajobraz i izgled objekata.

Do osnovnih postaja pokretne telekomunikacijske mreže sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima potrebno je osigurati kolni pristup.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

Članak 72.

Energetski sustav prikazan je u kartografskim prikazima broj 2.C.1. i 2.C.2.

Planom je predviđena gradnja građevina, uređaja i površina energetskog sustava, i to:

- elektroenergetske mreže: prijenosne (dalekovodi) i distribucijske (trafostanice) te građevina i uređaja javne rasvjete,

- plinske mreže: plinsko-redukcijske stanice.

5.3.1.1. Prijenosna elektroenergetska mreža

Članak 73.

Građevine i uređaji postojeće prijenosne elektroenergetske mreže na području obuhvata Plana su:

1. DV 220 kV TS 220/110/35 kV Pehlin - TS 400/220/110 kV Meline,

2. DV 35 kV TS 35/10(20) kV Mavri - TS 35/10(20) kV Grobnik.

Na području prijelaza dalekovoda 220 i 35 kV preko građevinskog područja, dozvoljena je gradnja građevina u skladu s uvjetima HEP - operatora distribucijskog sustava d.o.o. Elektroprimorje Rijeka i sa propisima koji se odnose

na opasnost od približavanja dijelovima voda koji su pod naponom odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona dalekovoda.

5.3.1.2. Distribucijska elektroenergetska mreža

Članak 74.

Postojeće građevine i uređaji distribucijske elektroenergetske mreže na području obuhvata Plana su:

1. TS 10(20)/0,4 kV Gornja Drenova 1,

2. TS 10(20)/0,4 kV Gornja Drenova 2,

3. TS 10(20)/0,4 kV Gornja Drenova 3,

4. TS 10(20)/0,4 kV Gornja Drenova 4,

5. TS 10(20)/0,4 kV Kablari.

Buduća 10(20) kV i 0,4 kV mreža razvijati će se ovisno o potrebama korištenja.

Za elektroenergetsku mrežu na području obuhvata Plana planirana je:

- zamjena postojećih 10(20) kV nadzemnih vodova podzemnim 10(20) kV kabelima,

- zamjena i rekonstrukcija postojećih trafostanica 10(20)/ 0,4 kV,

- gradnja novih trafostanica 10(20)/0,4 kV neposrednom provedbom Plana, na lokacijama koje će se odrediti nakon definiranja konkretnih budućih potreba potrošača,

- gradnja niskonaponske mreže prema potrebama potrošača,

- povezivanje trafostanica kabelskim (podzemnim) vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.

Planom se omogućava održavanje i rekonstrukcija svih postojećih 10(20)/0,4 kV trafostanica na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage transformatora i zamjene postojeće građevine trafostanice tipskim objektom na istoj ili na drugoj građevnoj čestici, ali što bliže postojećoj.

Trafostanice TS Gornja Drenova 1 i TS Kablari potrebno je rekonstruirati, jer izvedbom i kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe razvoja.

Postojeću distributivnu mrežu naponskog nivoa 10(20) i 0,4 kV planirano je dograditi na način da se postojećim i budućim potrošačima osigura kvalitetno i sigurno napajanje.

Nove 10(20) kV vodove treba graditi isključivo podzemnim kabelima, a trafostanice 10(20)/0,4 kV kao kabelske trafostanice. Trase 10(20) kV kabela prikazane su u grafičkom dijelu Plana samo načelno, a konačne trase utvrdit će se lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom.

Nove TS 10(20)/0,4 kV se mogu graditi kao samostojeće građevine ili unutar drugih građevina. Ako se nove TS grade kao samostojeće građevine, potrebno je osigurati zasebnu građevnu česticu na način da trafostanica bude udaljena najmanje 1,0 m od granice građevne čestice i 2,0 m od prometnice.

Ako se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač sa potrebom za većom vršnom snagom, lokacija nove TS 20/0,4 kV će se osigurat unutar njegove građevne čestice.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Članak 75.

Rješenje sustava javne rasvjete unutar obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2.C.1.

Kablove javne rasvjete potrebno je polagati podzemno te razvoditi do rasvjetnih stupova.

Prilikom odabira vrste rasvjetnih stupova i ostalih rasvjetnih tijela potrebno je voditi računa o unificiranoj urbanoj opremi.

Prilikom rekonstrukcije postojeće mreže javne rasvjete potrebno je izvršiti prelaganje kablova te ih voditi cestom ili drugom javnom površinom.

Detaljno rješenje javne rasvjete planirane na površinama postojećih i planiranih cesta/ulica potrebno je prikazati u izvedbenim projektima.

5.3.1.3. Plinska mreža

Članak 76.

Planom je predviđena gradnja nove plinske mreže koja je planirana unutar postojećih i planiranih cesta/ulica, sukladno kartografskom prikazu broj 2.C.2.

Smještaj plinske redukcijske stanice Planom je utvrđen načelno, na površini oznake RS.

Točan smještaj plinske redukcijske stanice iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se prilikom izrade detaljnog plana uređenja, predviđenog za izradu Planom.

Distribucijske plinovode je potrebno polagati ispod nogostupa, obostrano na dubini od 0,80 do 1,30 m, a u pojasu širine 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg raslinja.

Izuzetno od odredbe stavka 4. ovoga članka, plinsku mrežu moguće je graditi i na javnim zelenim površinama pod uvjetom da se do instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjene te da se za polaganje plinske mreže osigura prolaz najmanje širine 2,0 m.

Planom se dozvoljava gradnja kotlovnica u višestambenim građevinama koje kao osnovni energent koriste plin.

5.3.1.4. Alternativni izvori energije

Članak 77.

Planom se dozvoljava korištenje sunčeve energije kao obnovljivog izvora energije.

Južna krovišta stambenih i drugih građevina moguće je oblikovati na način koji omogućava ugradnju sunčanih pretvornika.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 78.

Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskim prikazima broj 2.D.1. i 2.D.2.

Planom je, u sklopu vodnogospodarskog sustava, predviđena gradnja građevina i uređaja za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda.

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 79.

Planirane i postojeće trase vodoopskrbnih cjevovoda s pripadajućim objektima prikazane su kartografskim prikazom broj 2.D.1.

Planom je predviđena rekonstrukcija postojeće te gradnja nove mreže vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama korisnika prostora.

Mreža novih opskrbnih cjevovoda mora biti najmanjeg profila O100 mm. Cjevovode je potrebno graditi u trupu prometnica, ali se mogu izvoditi i na javnim zelenim površinama pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup te prolaz čija je najmanja širina 1,50 m.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je, u skladu s propisima, izvesti vanjske nadzemne hidrante. Nadzemne hidrante potrebno je postavljati unutar zelenog pojasa pro

metnice ili na vanjskom rubu pješačkog hodnika na međusobnom razmaku manjem od 150,0 m.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 80.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su kartografskim prikazom broj 2.D.2.

Na području obuhvata Plana planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda (kolektorski sustav sanitarno potrošnih voda i oborinske odvodnje).

Kanalizacijsku mrežu je potrebno izvoditi nepropusnim cijevima najmanjeg profila od 1 30 cm za sanitarnu odnosno 1 40 cm za oborinsku kanalizaciju.

Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake prometnice.

Planirani javni sustav odvodnje sanitarno potrošnih voda koje su nastale na području obuhvata Plana potrebno je usmjeriti prema postojećem sustavu odvodnje i centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda na Delti (CUPOV).

Do gradnje javnog sustava odvodnje, potrebno je primijeniti privremena rješenja u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 06/94, 12/94- ispr., 12/95, 24/96 i 04/01) i uvjetima Hrvatskih voda.

Upuštanje otpadnih voda u septičke jame dozvoljeno je isključivo za stambene građevine koje imaju najviše 3 stana, i to privremeno do priključka na kanalizacijsku mrežu.

Za potrebe gradnje svih građevina unutar područja mješovite - pretežito stambene namjene kao i za sve stambene građevine koje imaju više od 3 stana, obavezno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje otpadnih voda.

Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u sustav javne odvodnje moraju se predtretmanom u vlastitom sustavu ili uređajima dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s propisima.

Članak 81.

Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u prometnim površinama.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevine i uređaje sustava odvodnje oborinskih voda moguće je graditi i na javnim zelenim površinama (upojni bunari i slično), pod uvjetom da se do njih osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjene te da se osigura prolaz čija najmanja širina iznosi 1,50 m.

Oborinske vode s parkirališnih površina koja imaju više od 10 parkirališnih mjesta, površina prometnica te radnih i manipulativnih površina koje su veće od 250 m², potrebno je pročistiti sistemom separatora te odvoditi nepropusnom kanalizacijom ili lokalno upuštati u okolni teren putem upojnih bunara.

Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, oborinske vode s parkirališnih, radnih i manipulativnih površina reciklažnog dvorišta i benzinske postaje potrebno je pročistiti sistemom separatora te odvoditi nepropusnom kanalizacijom ili lokalno upuštati u okolni teren putem upojnih bunara.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih površina

Članak 82.

Uvjeti za uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, Planom se propisuju u cilju uređenja i zaštite okoliša.

Javne zelene površine (javni parkovi, dječja igrališta i vrtovi/odmorišta) i zaštitne zelene površine prikazane su u kartografskom prikazu broj 1.

Osim javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih površina iz stavka 2. ovoga članka koje su utvrđene Planom, moguće je planirati/uređivati javne zelene površine i zaštitne zelene površine i unutar područja drugih namjena te unutar obuhvata detaljnog plana uređenja, predviđenog za izradu Planom.

Javne zelene površine moraju biti dostupne svim kategorijama stanovništva, bez arhitektonsko-urbanističkih barijera ili ograđivanja.

6.1. Uvjeti uređenja javnog parka

Članak 83.

Za uređenje javnog parka Planom se propisuju sljedeći uvjeti:

- postojeće i planirane parkovne površine potrebno je održavati, projektirati i uređivati tako da oblikovnim obilježjima, hortikulturnim rješenjem, opremom i sadržajima zadovolje potrebe građana, osigurati im pristupačnost, preglednost i sigurnost s javne prometne površine te ih opremiti prikladnom parkovnom i urbanom opremom,

- parkovne površine potrebno je planirati i uređivati primarno sadnjom visokog zelenila, a preostalu parkovnu površinu potrebno je planirati i uređivati kao nisko raslinje, travnate površine i pješačke putove,

- unutar javnog parka dozvoljena je gradnja manjih ograđenih dječjih igrališta, sanitarnih čvorova, postavljanje fontana, paviljona, odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme, postavljanje spomen obilježja te gradnja komunalnih građevina i trafostanica, pod uvjetom da njihova površina ne prelazi 10% površine javnog parka,

- komunalne građevine i elemente urbane opreme (telefonske govornice, city-light i slično) potrebno je smjestiti na način da se njihovim postavljanjem ne umanje parkovne i utilitarne vrijednosti parkovne površine,

- unutar površine javnog parka nije dozvoljeno vođenje nadzemnih infrastrukturnih vodova te postavljanje građevina i uređaja fiksne i mobilne telefonije,

- radi odvijanja manifestacija unutar javnog parka, moguće je postavljati privremene montažne konstrukcije,

- rekreacijske površine potrebno je planirati/smjestiti na način da ne presijecaju glavne pješačke komunikacije te da se primjereno uklope u okolno zelenilo,

- unutar javnog parka nisu dozvoljeni sadržaji i programi koji bukom, zauzećem prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu funkciju prostora, a dozvoljeni su sadržaji i programi na otvorenom kojima je područje djelovanja priroda, zdrav život, životinje i zaštita okoliša (izložbe cvijeća, izložbe pasa i slično),

- javni park moguće je planirati/urediti i kao tematski park (botanički park, memorijalni park, ambijentalni park i slično),

- kod izbora sadnog materijala preporuča se korištenje autohtonih biljnih vrsta koje uspijevaju u ovom podneblju, osim vrsta koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi,

- kretanje motornih vozila površinom javnog parka nije dozvoljeno (osim interventnih vozila) a vođenje biciklistič

kih staza u dijelu šetnica potrebno je odvojiti od pješačkih putova,

- na svakih 500 m² novoplanirane parkovne površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- u dijelovima javnog parka potrebno je izdvojiti područja za boravak životinja čije je kretanje potrebno regulirati posebnim režimom,

- ulaze i glavne šetnice javnog parka potrebno je opremiti javnom rasvjetom, pazeći pritom da se rasvjetna tijela postavljaju na način da osvjetljavaju prvenstveno javnu površinu i površinu kojoj je rasvjeta namijenjena te da se rasvjetom ne ometa korištenje drugih površina i prostora.

6.2. Uvjeti uređenja dječjeg igrališta

Članak 84.

Za uređenje dječjeg igrališta Planom se propisuju slijedeći uvjeti:

a) najmanja površina novoplaniranog dječjeg igrališta iznosi:

- za djecu do 3 godine starosti 50 m²,

- za djecu od 3 do 6 godina starosti 250 m², a iznimno, u već izgrađenim područjima može biti i manja površina, ali ne manja od 150 m²,

- za djecu od 6 godina starosti i više približno 500 m²,

b) dječje igralište za djecu od 3 do 6 godina mora biti ograđeno čvrstom ogradom čija visina iznosi najmanje 0,80 m,

c) površina dječjeg igrališta za igru loptom mora biti ograđena transparentnom ogradom čija visina iznosi 3,0 m,

d) podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih materijala,

e) najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti ozelenjeno niskim i visokim zelenilom.

6.3. Uvjeti uređenja odmorišta i vrta

Članak 85.

Planom se predviđa uređenje zelene površine od 100 do 3000 m², namijenjene odmoru i rekreaciji gravitirajućeg stanovništva i igri djece, kao odmorišta ili vrta.

Površine odmorišta ili vrta potrebno je uređivati i održavati, a njihova prenamjena nije dozvoljena.

Na uređenje i korištenje površina odmorišta ili vrta, osim uvjeta za uređenje i zaštitu iz članka 8. ove Odluke, primjenjuju se i dodatni uvjeti, kako slijedi:

- parternu površinu odmorišta i vrta potrebno je urediti kao estetski uređenu hortikulturnu površinu, zasađenu uglavnom grmolikim biljnim vrstama, cvjetnim gredicama i/ili travom, sa ili bez urbane opreme,

- u novoplaniranim odmorištima i vrtovima, gdje je to moguće, potrebno je zadržati izvornu geomorfološku strukturu i postojeću vegetaciju kao motiv projektiranja i uređenja prostora,

- unutar odmorišta dozvoljena je gradnja manjeg dječjeg igrališta veličine do 300 m², a u većim odmorištima i postavljanje parkovne opreme (fontana, paviljona u funkciji vidikovaca i slično),

- unutar odmorišta i vrta nije dozvoljeno postavljanje montažnih objekata, pokretnih ugostiteljskih radnji i slično.

6.4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 86.

Uređenje zaštitnih zelenih površina na području obuhvata Plana provodi se primjenom sljedećih uvjeta:

- zaštitne zelene površine imaju ulogu zaštitnog ozelenjenog tampona između područja različite namjene,

- zaštitne zelene površine potrebno je ozeleniti i učiniti dostupnima,

- izbor biljnih vrsta i razinu dostupnosti potrebno je uskladiti s karakterom namjene područja prema kojem se površina uspostavlja kao zaštitna zelena površina,

- zaštitne zelene površine uz prometne građevine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica čime se ujedno provodi i zaštita od buke,

- unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređenje pješačkih površina i putova te biciklističkih staza, postavljanje objekata i uređaja javne rasvjete, paviljona veličine do 16 m², manjih komunalnih građevina/uređaja (trafostanice, crpne stanice, separatori, antenski stup i slično) te postavljanje sprava za rekreaciju i vježbanje pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 5% zaštitne zelene površine,

- unutar postojećih zaštitnih zelenih površina dozvoljava se održavanje postojećih građevina i uređenih površina, a sadnja raslinja koje može štetno djelovati na zdravlje ljudi nije dozvoljena.

6.5. Uvjeti uređenja drvoreda i šetališta

Članak 87.

Planom se propisuje obveza sadnje novih drvoreda unutar postojećih i novoplaniranih prometnica sukladno kartografskom prikazu broj 2.A. te šetnica, uspona, pješačkih putova odnosno korištenja drvoreda za povezivanje građevina javne i društvene namjene te javnih zelenih površina.

Za uređenje drvoreda i šetališta, Planom se propisuju sljedeći uvjeti:

- drvored je potrebno saditi unutar kontinuiranog i otvorenog zemljanog pojasa s međuprostorom između stabala ispunjenim živicom ili perforiranim pločnikom,

- ako se između stabala ne izvodi kontinuirani zemljani pojas, stabla je potrebno saditi unutar površine čija širina iznosi najmanje 1,0 m,

- stabla drvoreda uz prometnicu potrebno je saditi na osnoj udaljenosti od približno 1,0 m od kolne površine, a ovisno o vrsti i širini krošnje, navedenu udaljenost potrebno je i povećati,

- izbor biljnih vrsta potrebno je prilagoditi stupnju ugroženosti pojedinih poteza odnosno odabrati vrste koje su otpornije na zagađenje i vrste koje se radijusom korijenja mogu prilagoditi raspoloživom prostoru,

- pri sadnji drvoreda potrebno je prednost dati crnici, kopriviću, maklenu, judinom drvu i crnom jasenu, a ovisno o vrsti tla odnosno podloge za sadnju drvoreda mogu se koristiti lipa, crni orah, sofora, divlji kesten, platana, japanska kalina, višnja, a u specifičnim ambijentalnim uvjetima i pinija, čempres obični i tisa,

- postojeće drvorede potrebno je trajno održavati, a oštećeno stablo ukloniti i zamijeniti sadnicom iste vrste,

- parkirališne i ostale površine potrebno je oplemeniti sadnjom stablašica odnosno planirati najmanje jedno stablo na četiri parkirališna mjesta,

- površine unutar pojasa zelenila uz cestu moguće je koristiti za postavljanje objekata i uređaja javne rasvjete.

Smještaj i način uređenja drvoreda potrebno je utvrditi projektnom dokumentacijom za gradnju odnosno rekonstrukciju pojedinih ulica u skladu s prostornim mogućnostima.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 88.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su kartografskim prikazima broj 3.A. i 3.B.

Zaštitu prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih cjelina potrebno je provoditi sukladno propisima koji reguliraju zaštitu prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Članak 89.

Planom se kao prirodne i krajobrazne vrijednosti štite područja i dijelovi prirode prikazani kartografskim prikazom broj 3.B., i to:

- zaštitna zelena površina neposredno uz granicu s gradskim grobljem Drenova i južno od stambenog niza Tonići,

- zaštitna zelena površina na lokaciji Kablari, neposredno uz jugozapadnu granicu s autohtonom park - šumom na području Gornje Drenove,

- zaštitna zelena površina omeđena ulicama i odvojcima ulica Lubanjski uspon i Grohovski put,

- točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti na Kablarskoj cesti, neposredno uz sjevernu granicu s autohtonom park - šumom na području Gornje Drenove,

- dna vrtača,

- točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti na Lubanjskom usponu, sjeverno od zaštitnog područja omeđenog ulicama i odvojcima ulica Lubanjski uspon i Grohovski put,

- točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti na Humskom putu, istočno od raskrižja Ulice Podbreg i Ulice Humski put.

Članak 90.

Na području obuhvata Plana, prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, nalaze se sljedeći stanišni tipovi: mezofilne živice i šikare primorskih krajeva (oznaka stanišnog tipa - D12) te primorske, termofilne šume i šikare medunca (oznaka stanišnog tipa - E35).

Članak 91.

Planom se, u svrhu osiguranja zaštite prirodnog prostora, utvrđuju ciljevi očuvanja prirodne i krajobrazne raznolikosti kako slijedi:

- sačuvati prirodni krajobraz i zaštititi biološki potencijal,

- posebno štititi vrijednu autohtonu vegetaciju,

- štititi osobite vrijednosti prostora, raznolikosti pojava i oblika.

Radi zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti Planom se utvrđuju sljedeće mjere zaštite:

- novoplanirane građevine u kontaktnim zonama parkovnih i zaštitnih zelenih površina potrebno je projektirati po principu uspostave harmoničnog odnosa s okolišem u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima te specifičnostima terena uz najmanje zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop,

- novoplanirane građevine potrebno je graditi po rubu vrtača, a dno vrtače zaštititi od gradnje,

- organizacijom planirane gradnje, a naročito uređenjem sustava parkovnih površina u središnjem dijelu obuhvata Plana potrebno je štititi prirodne vrijednosti i omogućiti uspostavu vizura na okolni prostor,

- na panoramski vrijednim točkama te na vrhovima uzvisina nije dozvoljena gradnja,

- pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05 i 139/08) te poduzimanje mjera zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe,

- na području obuhvata Plana potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišne tipove i nije dozvoljeno unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- prilikom izrade detaljnog plana uređenja predviđenog Planom, potrebno je uvažiti prostorne i morfološke značajke terena te na najmanju moguću mjeru svesti zahvate kojima se mijenja izgled krajolika (gradnja nadvožnjaka, usjeka, zasjeka i slično).

7.2. Mjere očuvanja i zaštite povijesnih sklopova i građevina te ambijentalnih vrijednosti

Članak 92.

Područja i lokaliteti zaštite vrijednih povijesnih sklopova i građevina, koji se Planom predlažu za zaštitu, prikazana su kartografskim prikazom broj 3.A.

Povijesne sklopove i građevine koje su od značaja za postojeći i planirani urbani karakter područja obuhvata, predstavljaju lokaliteti i građevine kako slijedi:

a) sakralna građevina Župna crkva Sv. Jurja Mučenika (građena 1939. godine),

b) građevina historicističkih obilježja na adresi Drenovski put 138 - poštanski ured,

c) građevine s odlikama tradicijske arhitekture:

- Lubanjski uspon 12,

- Podbreg 1, 5, 11 i 12,

- Humski put - ruševna građevina s vanjskim kamenim stubištem skodom uz kućni broj 4,

- Humski put 20,

- Ulica Sv. Jurja 3,

- Ugao Ulice Sv. Jurja i Kablarske ceste bez broja,

- Kablarska 32,

- Drenovski put 109 - stambena građevina s apsidalnim ognjištem - tornicom,

- Drenovski put 77,

- Drenovski put 164,

- Pešćevac - prizemna građevina uz kućni broj 2,

- Benaši 89,

- stambeni niz Tonići 2, 4, 6 (rodna kuća Frana Frankovića) i 8,

- Ulica Brune Francetića 32,

d) betonske i kamene vodospreme kvalitetno oblikovanih kruništa, i to:

- Podbreg (iz 1888. godine) - uz kućni broj 25,

- Podbreg - nasuprot kućnog broja 12,

- Ulica Sv. Jurja - u blizini raskrižja s Kablarskom cestom,

- Tonići (iz 1896. godine) - nasuprot kućnog broja 8.

Mjere zaštite građevina iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:

- građevine i sklopove (nizova) koji pokazuju razvoj i razinu realizacije urbanističkih, estetskih i drugih vrijednosti potrebno je očuvati u postojećim gabaritima uz zadržavanje elemenata tradicionalne arhitekture koristeći tradicionalne materijale,

- kulturno-povijesne, ambijentalne i arhitektonsko-urbanističke vrijednosti građevina, cjelina i prostora graditeljskog nasljeđa potrebno je stručno valorizirati,

- građevine je potrebno sanirati i održavati, a rekonstrukcije kojima se mijenja izvorna urbana i arhitektonska zamisao potrebno je sprječavati,

- tipologiju postojećih krovišta potrebno je očuvati,

- neizgrađene javne površine potrebno je održavati sukladno autentičnim elementima.

8. Postupanje s otpadom

Članak 93.

Na području obuhvata Plana, na lokaciji Kablari, planirana je gradnja reciklažnog dvorišta za komunalni otpad unutar područja »Gospodarske-poslovne-komunalno-servisne namjene«.

Članak 94.

Proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati mjera ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, i to:

- izbjegavati ili smanjiti količinu otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavati otpad po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavati vrijedna svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- sprječavati nenadzirano postupanje s otpadom,

- odlagati otpad na postojeće odlagalište,

- sanirati otpad onečišćenih površina.

U građevini, u kojoj se obavlja poslovna djelatnost, mora se osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od atmosferskih utjecaja te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

Postojeći i novoplanirani prostor za privremeno skladištenje tehnološkog otpada iz stavka 2. ovoga članka mora biti jasno obilježen, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

Članak 95.

Mjere postupanja s komunalnim otpadom utvrđuju se kako slijedi:

- količinu otpada potrebno je smanjiti,

- otpad je potrebno reciklirati (odvojeno skupljati i preraditi),

- ostatke otpada potrebno je zbrinjavati (preostali otpad tretirati odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom potrebno je organizirati na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima odnosno razgraditi za potrebe daljnjeg iskorištavanja.

Odvojeno prikupljanje (tzv. primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se putem:

- tipiziranih posuda odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i slično),

- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada.

Za postavljanje spremnika iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka, potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet i koji će, prema mogućnosti, biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili slično.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 96.

Na području obuhvata Plana, radi očuvanja i zaštite okoliša, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline prikazana u kartografskom prikazu broj 3.B. za koje su određeni ciljevi i mjere zaštite sukladno članku 91. ove Odluke.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zraka, vode, tla) potrebno je provoditi u skladu s propisima.

Članak 97.

Unutar područja obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi odnosno čije je postojanje ili upotreba iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih propisima o zaštiti okoliša.

9.1. Zaštita tla

Članak 98.

Na području obuhvata Plana, u cilju zaštite tla, nije dozvoljeno:

- odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu namjenu,

- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda,

- graditi u dnu vrtača,

- trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno iskopati i koristiti ili na području zahvata ili na drugim područjima unutar obuhvata Plana.

Zaštitu tla potrebno je posredno provoditi zaštitom postojećih šumskih površina, javnih parkova te zaštitnih zelenih površina uz prometnice i uz rubove obuhvata Plana za koje je potrebno izraditi program gospodarenja s ograničenjem sječe kako površina ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji te kako bi krajobraz ostao vizualno i estetski saniran.

Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem upuštanja otpadnih voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 99.

Na području obuhvata Plana potrebno je postići i očuvati I. kategoriju kakvoće zraka, provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati mjere potrebne za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u skladu s propisima.

Mjere zaštite zraka utvrđuju se kako slijedi:

- upotrebljavanje plina kao energenta,

- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/ 08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07, 150/08 i 154/08),

- održavanje javnih površina redovitim čišćenjem prašine,

- uređenje zaštitnih zelenih površina uz prometnice,

- očuvanje postojećeg zelenila.

9.3. Zaštita voda

Članak 100.

Područje obuhvata Plana nalazi se u vodozaštitnom području III. zone zaštite voda.

U vodozaštitnom području iz stavka 1. ovoga članka potrebno je provoditi mjere zaštite određene Pravilnikom o utvrđivanju zone sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 55/02) i Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/94, 12/94 - ispr., 12/95, 24/96 i 4/01).

Članak 101.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, prirodna zagađenja, mogućnost havarija, nepažnje i slično).

Otpadne vode potrebno je ispuštati u sustav javne odvodnje na način propisan od strane nadležnog komunalnog društva.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u sustav javne odvodnje, moraju se pročistiti predtretmanom do stupnja koji nije štetan po sustav javne odvodnje i recipijente u koje se upuštaju.

Na parkirališnim površinama čiji je kapacitet veći od 10 osobnih vozila, oborinske vode se ne smiju direktno odvoditi u okolni teren ili u sustav javne odvodnje, već ih je prije odvodnje disperzno u okolni teren ili prije upuštanja u sustav javne oborinske odvodnje prethodno potrebno pročistiti u separatoru.

9.4. Zaštita od buke

Članak 102.

Na području obuhvata Plana, buku je potrebno održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih propisima.

Zaštitu od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09).

Unutar područja obuhvata Plana dopušta se razina buke u odnosu na namjenu prostora sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04, 46/08 i 30/ 09).

Mjere onemogućavanja ugrožavanja bukom na području obuhvata Plana utvrđuju su kako slijedi:

- razina buke koja se stvara tijekom gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina ne smije prijeći vrijednosti utvrđene Pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka,

- prilikom rekonstrukcije građevina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad dopuštene razine, iste je potrebno projektirati/rekonstruirati na način da se razina buke smanji na dopuštenu razinu,

- razina buke koja nastaje na području namjene sporta i rekreacije, buke iz povremenih izvora (impulsna buka) te od radova na otvorenom prostoru i u građevinama ne smije prijeći najviše dopuštene razine buke,

- zvučno oglašavanje zvonima i elektroakustičkim uređajima, osim u iznimnim slučajevima propisanim zakonom kojim se regulira zaštitu od buke, dozvoljeno je u vremenu od 7 do 19 sati,

- korištenje izvora buke koji se povremeno koriste ili se trajno postavljaju na otvorenom prostoru, na zidove i krovove građevine te na nepokretne i pokretne objekte dozvoljeno je uz dokaz o mjerama zaštite kojima se osigurava da buka neće prelaziti dopuštenu razinu,

- javne manifestacije kod kojih postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke dozvoljene su isključivo na lokacijama koje će se utvrditi općim aktom Grada Rijeke, a buka izvan tih lokacija ne smije prelaziti propisane najviše dopuštene razine.

Pored mjera utvrđenih u stavku 4. ovoga članka, za područje obuhvata detaljnog plana čija se izrada predviđa Planom, utvrđuju se i dodatne mjere zaštite od buke kako slijedi:

- potencijalni izvori buke ne smiju biti smješteni na prostorima gdje neposredno ugrožavaju stanovanje te remete rad mirnih djelatnosti (škole, predškolske ustanove, javni parkovi i slično),

- pri planiranju građevina i namjena koje predstavljaju potencijalan izvor buke, potrebno je predvidjeti moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala, reciklažno dvorište i slično),

- tranzitni promet potrebno je dislocirati te planirati uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice.

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 103.

Zaštitu od požara na području obuhvata Plana potrebno je provoditi sukladno propisima, pravilima tehničke prakse iz područja zaštite od požara i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 41/08).

Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz Plana iz stavka 1. ovoga članka.

Rekonstrukcijom postojećih i gradnjom novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.

Na području obuhvata Plana određuju se sljedeće mjere zaštite od požara:

- kod projektiranja građevina, radi veće ujednačenosti u odabiru mjera zaštite od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB,

- kod određivanja međusobne udaljenosti građevina potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugom. Ako se grade slobodnostojeće niske stambene građevine, njihova međusobna udaljenost mora biti jednaka visini više građevine, ali ne manja od 6,0 m. Međusobni razmak višestambenih građevina ne može biti manji od visine više građevine. Udaljenost građevina od ruba prometne površine mora biti jednaka polovici visine građevine. Ako se ne može postići najmanja propisana udaljenost među građevinama, potrebno je predvidjeti dodatne pojačane mjere zaštite od požara,

- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na građevinama i na otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz,

- kod projektiranja novoplaniranih ili rekonstrukcije postojećih cesta/ulica, obavezno je predvidjeti vatrogasne pristupe koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 - ispr. i 142/03),

- prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06),

- prilikom projektiranja i gradnje podzemnih garaža potrebno je primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TVRB N 106,

- građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja prema propisima,

- prilikom izrade detaljnog plana uređenja određenog Planom, obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno propisima.

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

Članak 104.

Mjere posebne zaštite odnosno mjere zaštite i spašavanja prikazane su kartografskim prikazom broj 3.A.

Članak 105.

Uzbunjivanje stanovništva provodi se u skladu s Pravilnikom o postupku uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06).

Postavljanje sirene za javno uzbunjivanje planirano je u sklopu građevine »Javne i društvene namjene - upravne namjene«, sukladno kartografskom prikazu broj 3.A.

Za lokacije na kojima se okuplja veći broj ljudi obvezno je postavljanje posebnog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 106.

Prometnice kojima je dozvoljen prijevoz opasnih tvari unutar obuhvata Plana su županijska cesta Ž5017 planske oznake GUXIV (Pašac - Drenova - Saršoni) i prilazna prometnica benzinskoj postaji.

Članak 107.

Područje obuhvata Plana, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91 i 74/93), nalazi se u području 1. stupnja ugroženosti.

Unutar podzemnih dijelova planirane višestambene građevine te građevine planirane na području »Javne i društvene namjene - predškolske namjene« i »Javne i društvene namjene - školske namjene«, prilikom projektiranja i gradnje, potrebno je predvidjeti mogućnost brze prilagodbe planiranog prostora u prostor za sklanjanje ljudi (tzv. dopunsko sklonište), uz obvezu poštivanja tehničkih uvjeta Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Rijeka.

Korisnicima obiteljskih i višeobiteljskih građevina sklanjanje je osigurano u najbližim skloništima ili drugim objektima za zaštitu.

Dopunska skloništa iz stavka 2. ovoga članka moraju imati otpornost na natpritisak udarnog vala od najmanje 50 kPa.

Točan kapacitet dopunskih skloništa iz stavka 2. ovoga članka, utvrdit će se sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine« broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).

Članak 108.

Područje obuhvata Plana nalazi se, sukladno Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/03 i 26/05) u zoni seizmičnosti 7-.

Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.

Kod rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.

Objekti infrastrukture koji su naročito ugroženi potresom prikazani su kartografskim prikazom broj 3.A.

Članak 109.

Prometni pravci pogodni za evakuaciju ljudi i osiguranje nesmetanog prolaza interventih vozila, koji nisu ugroženi urušavanjem građevina, određeni su kartografskim prikazom broj 3.A.

Zone za evakuaciju ljudi i deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja određene su kartografskim prikazom broj 3.A.

10. Mjere provedbe Plana

Članak 110.

Područje posredne provedbe Plana predstavlja područje za koje je potrebno izraditi detaljni plan uređenja te područje za koje je potrebno provesti urbanističko-arhitektonsko-krajobrazni natječaj.

Područja posredne provedbe Plana odnosno planskih mjera zaštite prikazana su u kartografskom prikazu broj 3.C.

Članak 111.

Do donošenja detaljnog plana uređenja iz članka 113. i 114. ove Odluke i provedbe urbanističko-arhitektonsko- krajobraznog natječaja iz članka 115. i 116. ove Odluke, u području njihova obuhvata dozvoljeni su:

- svi zahvati na održavanju postojećih građevina,

- priključak postojećih građevina na prometnu i komunalnu infrastrukturu,

- rekonstrukcija i gradnja građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture u skladu s odredbama ove Odluke.

Članak 112.

Područje obuhvata Plana sukladno prostornim planovima šireg područja spada u I. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta.

10.1. Obveza izrade detaljnog plana uređenja

Članak 113.

Planom se utvrđuje obveza izrade Detaljnog plana uređenja Kablarski breg, površine cca 17,7 ha, a granica njegovog obuhvata utvrđena je u kartografskom prikazu broj 3.C.

10.1.1. Smjernice za izradu Detaljnog plana uređenja Kablarski breg

Članak 114.

Za potrebe izrade Detaljnog plana uređenja Kablarski breg, Planom se utvrđuju sljedeće smjernice:

- unutar područja obuhvata Detaljnog plana uređenja Kablarski breg potrebno je planirati namjene »Stambena namjena«, »Javne zelene površine - dječje igralište« i »Javne zelene površine - odmorište, vrt«,

- gradnja novih građevina stambene namjene pretpostavlja gradnju višeobiteljskih i višestambenih građevina unutar kojih se za stambenu namjenu koristi pretežiti dio građevinske (bruto) površine, dok je ostatak površine namijenjen prvenstveno poslovnim i uslužnim sadržajima,

- prizemlje građevine iz podstavka 2. moguće je planirati za prateće poslovne i druge sadržaje koji ne ometaju stanovanje, i to: trgovine robe dnevne potrošnje, obrta, ugostiteljstva, dječjeg vrtića i jaslica, primarne zdravstvene zaštite, političkih, društvenih i kulturnih organizacija, banke, pošte te sporta i rekreacije u manjim dvoranama,

- tipologiju višestambenih građevina potrebno je razraditi na način da se ostvari razmještaj sadržaja koji funkcionalno i oblikovno najbolje odgovaraju karakteristikama lokacije (konfiguracija terena, vizure, raslinje i slično),

- unutar područja planirane gradnje potrebno je predvidjeti prodore zelenila i mrežu pješačkih poteza, stubišta i

prolaza te ih primjereno dimenzionirati i hortikulturno opremiti,

- na području stambene namjene moguća je gradnja i uređenje sadržaja sportsko-rekreacijske namjene, dječjih igrališta, javnih zelenih površina i parkova te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja,

- na području javnih zelenih površina potrebno je urediti površine sukladno uvjetima iz članaka 82. i 83. ove Odluke.

Za Detaljni plan uređenja Kablarski breg nositelj izrade Plana može pribaviti stručna rješenja sukladno članku 80. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09).

10.2. Obveza izrade urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog natječaja

Članak 115.

Za prostorno uređenje i gradnju mikrocentra (trg, javni park s dječjim igralištima, građevine mješovite namjene, područje dječjeg vrtića i građevine upravne namjene te područje rekreacije s boćalištem) Planom je utvrđena obveza raspisivanja urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog natječaja.

Površina područja za koje je potrebno provesti natječaj iz stavka 1. ovoga članka iznosi 0,83 ha, a prikazana je kartografskim prikazom broj 3.C.

10.2.1. Smjernice za izradu programa urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog natječaja

Članak 116.

Programom za raspisivanje natječaja iz članka 115. ove Odluke moraju se poštivati uvjeti smještaja i način gradnje građevina utvrđeni ovom Odlukom, kartografski prikazi broj 1., 4A. i 4B. te posebni uvjeti raspisivača natječaja kojim će se utvrditi javni interes na obuhvaćenim prostorima.

Područje mikrocentra je potrebno planirati s naglašenom javnom pješačkom površinom trga za potrebe odvijanja manifestacija, javnih okupljanja i slično, a razmjerno broju korisnika unutar gravitacijskog područja te karakteru sadržaja unutar cijele površine mikrocentra.

Naglasak natječajnog rješenja mikrocentra treba biti na pješačkom povezivanju i stvaranju javnih površina između sadržaja javne i društvene, rekreacijske te mješovite namjene, kao i oblikovanju javnih zelenih površina, dok će se arhitektonsko oblikovanje građevina odrediti posebnim projektima.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117.

Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Članak 118.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Odjelu gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Rijeke, Javnoj ustanovi Županijski zavod za prostorno planiranje i održivi razvoj, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.

Članak 119.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana te obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 120.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o Provedbenom urbanističkom planu stambenog naselja Gornja Drenova (»Službene novine Primorsko-goranske županije«»broj 23/86, 43/86, 19/93 i 10/99).

Članak 121.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/108

Ur. broj: 2170-01-16-00-10-4

Rijeka, 27. svibnja 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednica

Gradskog vijeća

Dorotea Pešić-Bukovac, v. r.